Svjetski dan sjećanja na žrtve prometnih nesreća

Svjetski dan sjećanja na žrtve prometnih nesreća obilježava se treće nedjelje u studenome s ciljem odavanja počasti svima koji su izgubili život ili su teško stradali u prometnim nesrećama, pružanja podrške njihovim obiteljima te podizanja svijesti o važnosti sigurnosti u prometu.

Ovogodišnja kampanja „Svjetlo koje nas povezuje“ (engl. A light that unites us), poziva nas da sjećanje pretvorimo u djelovanje, empatiju u podršku, a svijest u odgovornost. Podsjeća nas da životi onih kojih više nema ostavljaju trajni trag te da njihovo sjećanje može biti poticaj za odgovornije ponašanje i sigurnije ceste.

Obilježavanje ovog dana usmjereno je na tri ključne poruke:

  • SJEĆANJE – odajemo počast svim žrtvama prometnih nesreća i čuvamo uspomenu na njihove živote.
  • PODRŠKA – pružamo razumijevanje, suosjećanje i podršku stradalima i njihovim obiteljima.
  • DJELOVANJE – podsjećamo da je sigurnost u prometu odgovornost svih nas te da svaka odgovorna odluka može spasiti život.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi da svake godine oko 1,16 milijuna ljudi izgubi život u prometnim nesrećama, dok između 20 i 50 milijuna ljudi zadobije ozljede, od kojih mnoge ostavljaju trajne posljedice. Prometne nesreće vodeći su uzrok smrti djece i mladih u dobi od 5 do 29 godina, a više od polovice svih smrtno stradalih čine ranjivi sudionici u prometu – pješaci, biciklisti i motociklisti.

Čak 92 % smrtnih slučajeva događa se u zemljama s niskim i srednjim prihodima, a ekonomski troškovi prometnih nesreća za većinu zemalja iznose oko 3 % BDP-a.

Među glavnim čimbenicima rizika ističu se neprilagođena brzina, vožnja pod utjecajem alkohola i psihoaktivnih tvari, korištenje mobitela tijekom vožnje te nekorištenje sigurnosnog pojasa, zaštitne kacige i dječjih autosjedalica. Sigurnost dodatno ugrožavaju neadekvatna prometna infrastruktura, nesigurna vozila i nedostatna hitna medicinska pomoć nakon nesreće.

Prema Biltenu o sigurnosti cestovnog prometa Ministarstva unutarnjih poslova, na hrvatskim cestama u posljednjih deset godina prosječno se dogodilo 32.780 prometnih nesreća godišnje, od kojih je u 30,9 % bilo stradalih osoba. Godišnje je u prometu prosječno stradalo 13.711 osoba, od toga su smrtno stradale 283 osobe. Posebno su ugroženi djeca, mladi i ranjivi sudionici u prometu – pješaci, biciklisti, mopedisti i motociklisti. Posljedice nesreća često su trajne, a dio teško ozlijeđenih osoba ostaje s trajnim invaliditetom.

Od tri ključna čimbenika sigurnosti prometa – sudionika, vozila i cesta – upravo prometna kultura i odgovorno ponašanje svih sudionika, osobito vozača, mogu najbrže pridonijeti smanjenju broja nesreća i njihovih tragičnih posljedica.

Prometne nesreće mogu se spriječiti odgovornim ponašanjem svih sudionika, sigurnijom infrastrukturom, poštivanjem i provedbom prometnih propisa te pravodobnom pomoći stradalima. Njihove posljedice često su teške i dugotrajne, ne samo za pojedince i njihove obitelji, već i za cijelu zajednicu.

Zato je važno nastaviti zagovarati bolju zaštitu žrtava, odgovarajući odnos prema počiniteljima i učinkovite mjere prevencije.

Izvor:

World Day of Remembrance for Road Traffic Victims