Elektroničke cigarete

Pušenje i uporaba duhana su, poglavito zbog zdravstvenih rizika, često predmet znanstvenih istraživanja i rasprava. Radi cjelovitog pristupa neophodno je informirati se i o sustavu elektroničke dostave nikotina ili, popularno, e-cigaretama i razmatrati i njihove zdravstvene učinke.

Na ovoj stranici možete naći više informacija o elektroničkim cigaretama:

O elektroničkim cigaretama

Stanje na tržištu

Zdravstveni rizici inhaliranja

Zdravstveni rizici pasivne inhalacije aerosola iz e-cigareta

Učinkovitost e-cigareta u odvikavanju od pušenja i ovisnosti o nikotinu

Utjecaj elektroničkih sustava dostave u inicijaciji uporabe nikotina i pušenja kod mladih

Zakonska regulativa

O elektroničkim cigaretama

Elektroničke ili e-cigarete su najčešći oblik i proizvod iz grupe sustava elektroničke dostave nikotina (engl. Electronic Nicotine Delivery Systems, ENDS). Od svoje su pojave predmetom javnozdravstvene rasprave i spora među zagovornicima kontrole duhana, koji su porastom upotrebe ovih proizvoda sve podijeljeniji u svojim stavovima. Dok ih jedni smatraju sredstvom za pomoć u odvikavanju od pušenja duhana, drugi ih vide kao proizvode koji bi mogli predstavljati prijetnju i potkopati napore u neutralizaciji njegove uporabe. Kad bi veliki dio postojećih pušača koji ne mogu ili ne žele prestati pušiti prešao na upotrebu ovakvih alternativnih izvora nikotina s manje zdravstvenih rizika i eventualno ih prestao i koristiti, to bi sigurno bilo veliko javnozdravstveno postignuće. Naravno, uz uvjet da se na taj način ne stvori veći broj novih ovisnika o nikotinu u adolescentskoj i nepušačkoj populaciji u odnosu na pušače duhana, te uz tendenciju pada uporabe duhana prema potpunom prestanku.

E-cigarete omogućuju nadomještanje nikotina iz običnih cigareta uz izbjegavanje niza drugih, dokazano toksičnih, štetnih čimbenika koji se nalaze u običnim cigaretamai, a uz to imaju i povoljan učinak i na ostale elemente ovisnosti o pušenju kao što su oralna stimulacija, manualni kontakt i slično, koji izostaje kod nekih drugih oblika nadomještanja poput nikotinskih flastera, guma za žvakanje i sl. Radi pronalaženja novih dokaza o utjecaju na zdravlje i identificiranja opcije za njihovu prevenciju i kontrolu, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je potaknula ispitivanja sustava elektroničke dostave nikotina, ali i beznikotinskih sustava dostave (engl. Electronic Non-Nicotine Delivery Systems, ENNDS).

Elektroničke su cigarete različitog oblika i dizajna. Dok neke podsjećaju na konvencionalne cigarete, cigare ili lule, druge su u obliku kemijske olovke, USB stickova i sl. Glavni sastojci otopine e-cigareta su: nikotin, propilen glikol sa ili bez glicerola i različita sredstva za poboljšanje okusa. Ugrađena baterija omogućuje grijanje otopine, koju korisnik udiše kao aerosol. Razlike u naponu baterije i elektroničkim sklopovima rezultiraju i bitno različitim mogućnostima ovih proizvoda da zagriju otopinu u aerosol, a time i količine isporučenog nikotina i drugih sastojaka odnosno stvaranje toksičnih tvari u emisijama.

Kao i kod konvencionalnih cigareta, na količine isporučenog nikotina i drugih sastojaka u aerosolu utječe i ponašanje samih korisnika – dužina i dubina inhalacije i učestalost njenog ponavljanja. Uz razlike u mogućnostima različitih proizvoda, korisnici mogu i sami jednostavno mijenjati pojedine karakteristike elektroničkih cigareta, poglavito količinu isporučenog nikotina i drugih sastojaka odnosno sadržaja otopine.

Stanje na tržištu

Procjenjuje se da je danas na tržištu prisutno više od 500 različitih proizvoda i oko 8000 različitih aroma, a globalna vrijednost tržišta ovih proizvoda je gotovo 10 milijardi dolara, od čega 56 % otpada na SAD, 12 % na Veliku Britaniju te 21 % podjednako na Kinu, Francusku Njemačku Italiju i Poljsku. Usprkos tome su velike multinacionalne tvrtke duhanske industrije podijeljene u stavovima o mogućnostima rasta ovog tržišta pa neke iznose čak i podatke o usporavanju prodaje, na što bi mogao utjecati i razvoj novih alternativnih sustava za isporuku nikotina koji bez gorenja samo zagrijavaju duhan,  a i novi sustavi inhaliranja nikotina koji ne zahtijevaju mehanizam za zagrijavanje.

Tržište u Hrvatskoj

U sklopu aktivnosti koje pridonose borbi protiv zlouporabe droga i svih drugih oblika ovisnosti u Hrvatskoj je provedeno ispitivanje usnika za e-cigarete i uzorci e-tekućina namijenjenih punjenju elektronskih cigareta. S obzirom da u Republici Hrvatskoj u trenutku uzorkovanja nije bila na snazi Direktiva 2014/40/EU Europskog Parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. godine o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica o proizvodnji, predstavljanju i prodaji duhanskih i srodnih proizvoda i o stavljanju izvan snage Direktive 2001/37/EZ, pregled tržišta je napravljen prema postojećoj legislativi, Zakonu o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda (NN 25/08, 55/09, 119/09, 94/13). Ondašnjim Zakonom nisu bile obuhvaćene tekućine za e-cigarete pa su na tržište stavljane u skladu sa Zakonom o kemikalijama (NN 18/2013), zbog čega nije bilo u primjeni ograničenje vezano uz sadržaj nikotina, koji po novoj direktivi iznosi 20 mg nikotina/ml. Ispitivanja su provedena u laboratoriju Odjela za predmete opće uporabe odnosno Službi za zdravstvenu ekologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Usnici kao pribor za elektroničke cigarete su novi proizvodi o kojima se vrlo malo zna. Ispitivanje je imalo za cilj utvrditi vrstu materijala od kojeg se izrađuju usnici te odrediti ukupni sadržaj metala (olova, kadmija, žive i krom (VI) kationa), da bi se utvrdila čistoća materijala od kojeg je izrađen proizvod. Ispitivano je deset proizvoda izrađenih od drveta, nehrđajućeg čelika, termorezistentnog stakla i polimernih materijala. Proizvodi su bili uredno obrađeni u skladu s namjenom, a dodatno su ocijenjeni analogno zahtjevima za nakit odnosno proizvodima koji dolaze u dodir s kožom. U tri je uzorka pronađeno olovo u koncentraciji višoj od 0,01 %, što je maksimalna dopuštena vrijednost prema Uredbi komisije (EU) br. 836/2012 od 18. rujna 2012.god. o izmjeni Priloga XVII. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH). Neispravni uzorci bili su izrađeni od kopolimera, nehrđajućeg čelika i kombinacije kopolimera i nehrđajućeg čelika.

Osim navedenog je provedeno i ispitivanje sadržaja nikotina, kojim je utvrđeno da 50 % uzoraka ima viši sadržaj nikotina od maksimalno dopuštene vrijednosti  od 20 mg/mL, definirane Direktivom 2014/40/EU Europskog Parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. godine.  U jednom je uzorku izmjerena koncentracija nikotina od 28,9 mg/mL, iako je deklarirano 24 mg/ml. Što se tiče volumena pakiranja, najčešće pakiranje bilo je ono od 10 ml, a samo je jedan uzorak bio pakiran u ambalažu od 30 ml, što prema novom Zakonu nije dopušteno.

Provedena ispitivanja daju informativno stanje na tržištu, ukazuju na niz mogućih rizika za zdravlje uslijed prisustva metala u usnicima i neispravnog sadržaja tvari reguliranih Zakonom, što u konačnici može predstavljati ozbiljan rizik za zdravlje. Proizvođač, uvoznik odnosno distributer snose punu odgovornost za sigurnost proizvoda prilikom njegovog stavljanja na tržište i korištenja u uobičajenim okolnostima ili razumno predvidivim uvjetima.

Ispitivanjem ovih proizvoda štite se prije svega potrošači, a istovremeno daje informaciju o opasnostima i rizicima, kako bi naposlijetku sami odabrali – pušiti ili ne.

Zdravstveni rizici inhaliranja

Tipičnom uporabom e-cigarete stvara se aerosol koji, uz nikotin, najčešće uključuje: glikole, aldehide, hlapljive organske spojeve (VOC), policikličke aromatske ugljikovodike (PAH), specifične duhanske nitrozamine (TSNA), glioksal, metilglioksal, diacetil, acetol, metale, silikatne čestice i druge elemente.

Uz to, tipičnom uporabom e-cigarete su razine i broj poznatih toksičnih tvari i spojeva u aerosolu ipak bitno niži nego u duhanskom dimu konvencionalnih cigareta, uz izuzetak nekih specifičnih za elektroničke sustave poput glikoksala. No, razine nekih toksičnih tvari u aerosolu poput olova, kroma, nikla i formaldehida kod različitih proizvoda se mogu jako razlikovati, pa čak doseći i više razine od onih u duhanskom dimu.

S obzirom na relativno nedavnu pojavu e-cigareta, dokazi o njenom utjecaju na razvoj mnogih bolesti, naročito malignih, neće biti dostupni još godinama ili čak desetljećima; međutim, dokazi koji se temelje na procjeni kemijskih spojeva u otopinama i aerosolu iz e-cigarete  ukazuju na potencijalnu citotoksičnost nekih otopina (koncentracija i broj različitih okusa u otopini), što bi trebalo izazvati zabrinutost i oprez radi uporabe e-cigareta kod trudnica.

Aerosol najčešće sadrži neke kancerogene spojeve i druge toksične tvari koje se nalaze i u dimu duhana, ali  u prosječnim razinama od 1-2 reda veličine nižim nego u duhanskom dimu, dok su kod nekih proizvoda utvrđene razine kancerogenih agensa kao što su formaldehid ili akrolein poput onih kod nekih konvencionalnih cigareta.

Isto tako, s obzirom na adiktivnu prirodu nikotina, uporaba e-cigareta može imati štetne učinke tijekom trudnoće i doprinijeti razvoju kardiovaskularnoj bolesti. Iako sam nikotin nije kancerogen, čini se da je uključen u temeljne aspekte biologije malignih bolesti kao i neurodegeneracije. Mogućnosti isporuke nikotina su široke: od vrlo malih, pa sve do  količina poput onih iz konvencionalnih cigareta, što ovisi o karakteristikama samog proizvoda, kao i o načinu uporabe i koncentraciji nikotina u otopini, stoga je prisutan i rizik od predoziranja nikotinom ingestijom ili dermalnim kontaktom. Postoji dovoljno dokaza da se upozori na oprez pri uporabi kod djece i adolescenata, te trudnica i žena reproduktivne dobi, radi mogućeg utjecaja od izlaganja nikotinu na razvoj mozga kod fetusa ili adolescenata.

Premda ne postoje egzaktni podaci o tome koliko je uporaba sustava elektroničke dostave nikotina i beznikotinskih sustava „sigurnija“ u odnosu na pušenje konvencionalnih cigareta, postojeći modeli ispitivanja sugeriraju da bi to trebalo biti barem tri puta, da bi se ove sustave moglo smatrati potencijalnom javnozdravstvenom dobrobiti.

Zdravstveni rizici pasivne inhalacije aerosola iz e-cigareta

Posljednja ispitivanja govore u prilog tomu da bi se pasivnu izloženost izdahnutim aerosolima osoba koje se nalaze u okolini korisnika e-cigareta trebalo smatrati potencijalno štetnom za zdravlje.

Izdahnuti aerosoli zagađuju zrak, jer sadrže ultrafine čestice kao i 1,2-propanediol, neke hlapljive organske spojeve i teške metale te nikotin. Razine nekih metala u zraku s izdahnutim aerosolima, kao što su nikal i krom, čak su i više u usporedbi s onima u slučaju izloženosti pasivnom pušenju. No ukupno uzevši, s izuzetkom teških metala, razine drugih čestica, nikotina, acetaldehida i formaldehida ipak su niže u zraku s izdahnutim aerosolom u odnosu na onaj s izdahnutim duhanskim dimom. Za sada nije poznato hoće li povećana izloženost otrovima i česticama u izdahnutom aerosolu dovesti i do povećanog rizika od bolesti i smrti među pasivnim inhalatorima kao što je slučaj kod pasivnih pušača i njihovoj izloženosti duhanskom dimu, no postoje određeni epidemiološki dokazi iz studija o okolišu koji ukazuju na štetne učinke čestica iz bilo kojeg izvora nakon kratkotrajne i dugoročne izloženosti, što znači da mjere javnog zdravstva trebaju težiti postizanju najnižih mogućih koncentracija.

Aerosoli iz e-cigareta nisu stoga samo „vodena para“, kako se često tvrdi u promidžbenim materijalima, već predstavljaju i ozbiljnu opasnost za zdravlje, posebno djece, adolescenata i trudnica. S druge strane, kao zamjena za konvencionalne cigarete i druge duhanske proizvode, za pušače e-cigarete ipak predstavljaju manje toksičnu varijantu, premda razine smanjenog rizika za sada još uvijek nisu poznate.

Učinkovitost e-cigareta u odvikavanju od pušenja i ovisnosti o nikotinu

Dosad je provedeno svega nekoliko ispitivanja učinkovitosti upotrebe e-cigareta u odvikavanju od pušenja, koja ne dopuštaju stvaranje zaključaka. Rezultati dva do sada provedena randomizirana ispitivanja su pokazala nisku učinkovitost korištenja elektroničkih cigareta u odvikavanju od pušenja pa se čini vjerojatnijim da će nekim pušačima upotreba e-cigareta pomoći u prelasku s konvencionalnih cigareta, dok će ih značajan broj dvojnom upotrebom smanjiti broj popušenih konvencionalnih cigareta, ali ne i potpuno prestati pušiti.

S obzirom na nedostatak i nisku kvalitetu znanstvenih dokaza, ne može se utvrditi mogu li e-cigarete većini pušača pomoći da prestanu pušiti ili će ih u tome spriječiti.

Utjecaj elektroničkih sustava dostave u inicijaciji uporabe nikotina i pušenja kod mladih

S obzirom na prevalenciju e-cigareta, dostupni podaci ukazuju na dvije skupine zemalja: one u kojima je prevalencija niska i ne pokazuje znakove rasta, i druge, poput SAD-a, u kojima ona rapidno raste.

Prema rezultatima posljednjih ispitivanja provedenih u populaciji od 20 godina i mlađih, prevalencija e-cigareta je na razini od 2 % kod nepušača, s izuzetkom  SAD-a i Poljske (13 odnosno 19 %). Kod pušača, trenutno njih 17 % koristi i e-cigarete, opet s izuzetkom SAD-a (44 %-51 %) odnosno Poljske (57 %). U Italiji i Engleskoj je trenutna uporaba e-cigareta među nepušačima i pušačima vrlo niska i ne pokazuje tendenciju rasta.

Žestoka se rasprava vodi o tome imaju li e-cigarete i beznikotinski sustavi dostave doista pozitivan ili ipak negativan utjecaj na stanovništvo i napore za nadzor i suzbijanje uporabe duhanskih proizvoda, naročito u smislu izbjegavanja nikotinske inicijacije među mladim nepušačima. Osim toga, predmet rasprave je i mogu li ovi sustaviinicirati uporabu nikotina kod mladih i općenito nepušača, koji jednom kad stvore ovisnost o nikotinu, prijeđu na uporabu konvencionalnih cigareta i drugih duhanskih proizvoda.

Zakonska regulativa

Novim je Zakonom o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda, usklađenim s propisima EU-a, Hrvatska regulirala status e-cigareta, počevši od definicije i pojma e-cigareta pa do odredbi o obveznim zdravstvenim upozorenjima, zabrani prodaje maloljetnim osobama te bilo kakvog oblika oglašavanja i promidžbe.

 

FCTC/COP/7/11. Electronic Nicotine Delivery Systems and Electronic Non-Nicotine Delivery Systems (ENDS/ENNDS). 2016