Na temelju analize podataka koje javni isporučitelji vodnih usluga dostavljaju u obliku godišnjih izvještaja o kvaliteti vode za ljudsku potrošnju u Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), godišnjih izvještaja županijskih zavoda za javno zdravstvo o provedbi monitoringa vode za ljudsku potrošnju te podataka prikupljenih anketom vodovoda u listopadu 2016. godine, HZJZ je izradio prikaz stanja vodoopskrbe u Republici Hrvatskoj i potrebe uvođenja planova sigurnosti vode u RH. Cjeloviti rad objavljen je u zborniku radova XXI znanstveno-stručnog skupa Voda i javna vodoopskrba.
Opskrbljivanje stanovništva dovoljnim količinama zdravstveno ispravne vode za piće je od posebnog interesa za društvo u cjelini, a da bi se to ostvarilo, potrebno je zaštiti vodne resurse i preventivno upravljati rizicima u vodoopskrbi. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je u svojim Smjernicama za vodu za piće (u daljnjem tekstu Smjernice) iz 2004. godine preporučila upotrebu planova sigurnosti vode da bi se proaktivno osiguravala zdravstvena ispravnost vode za piće i smanjili utjecaji na zdravlje tijekom onečišćenja vode. RH je među prvim zemljama u Europi prihvatila koncept upravljanja rizicima u vodoopskrbi i regulirala uvođenje HACCP sustava u vodoopskrbnim sustavima.
Daljnja poboljšanja vodoopskrbe mogu se postići sustavnijim i sveobuhvatnijim pristupom upravljanju rizicima, poglavito u manjim vodoopskrbnim sustavima koji isporučuju manje od 1000 m3 dnevno, implementacijom planova sigurnosti vode prema Smjernicama o kvaliteti vode za piće Svjetske zdravstvene organizacije i normi HRN EN 15975-2:2013, Sigurnost opskrbe vodom za piće – Smjernice za upravljanje rizikom i krizom – 2. dio: Upravljanje rizikom. Pritom je potrebna veća i organizirana podrška pravnim osobama koje obavljaju djelatnost vodoopskrbe u vidu edukativnih materijala i smjernica.
Da bi se utvrdilo u kojoj mjeri HACCP sustavi implementirani u vodoopskrbnim sustavima Hrvatske odgovaraju zahtjevima za planove sigurnosti vode opisanima u navedenim smjernicama i normi, Odjel za kontrolu zdravstvene ispravnosti voda i vodoopskrbu,Službe za zdravstvenu ekologiju HZJZ-a je proveo istraživanje u kojem su sudjelovali vodovodi zastupljeni na 20. znanstveno-stručnom skupu „Voda i javna vodoopskrba“ 2016. godine.
Stanje vodoopskrbe u Republici Hrvatskoj
Djelatnost javne vodoopskrbe u RH obavlja 135 pravnih osoba, od kojih su 62 pravne osobe obvezne dostaviti godišnje izvješće jer opskrbljuju 5 000 stanovnika ili dnevno isporučuju više od 1 000 m³ vode. Temeljem 106 prikupljenih izvješća se procjenjuje da je u RH na javnu vodoopskrbu priključeno oko 87 posto stanovništva, a na lokalnu oko 1,6 posto. Priključenost stanovništva na vodoopskrbnu mrežu je u 30 godina porasla za 32 posto: u kontinentalnoj Hrvatskoj se i dalje bilježi niža opskrbljenost iz javnih sustava, a veća priključenost na lokalne vodoopskrbne sustave nego u Istri ili Dalmaciji. Posljednjih se godina ipak zamjećuje snižavanje broja stanovnika priključenih na lokalne sustave.
U ovih se 30 godina smanjio broj vodovoda, kojih je 2016. godine bilo 449 (135 javnih i 314 lokalnih), što se može pripisati smanjenju broja lokalnih vodovoda. Najveći se broj javnih vodovoda 2016. godine nalazio u Sisačko-moslavačkoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, dok je na području Međimurske županije samo jedan vodovod. Broj lokalnih vodovoda je najveći na području Karlovačke županije, dok je u Krapinsko-zagorskoj županiji zamjetan pad broja lokalnih vodovoda sa 117 2008. godine na 49 lokalnih vodovoda 2016. godine.
Upravljanje rizicima u vodoopskrbi
U Hrvatskoj je HACCP sustav prvi put uspostavljen u Međimurskim vodama d.o.o. 2002. godine. Nakon što je Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće 2004. godine uvođenje ovog sustava u vodoopskrbu postalo obvezno, i ostali su vodovodi pristupili tom procesu. Na temelju dostupnih podataka se ne može zaključiti da je HACCP sustav rezultirao manjim brojem oboljenja, jer su se u 25 godina u javnim vodoopskrbnim sustavima pojavile samo tri hidrične epidemije: u Imotskom 1996. god., Vukovaru 2001. godine te Vrgorcu i Metkoviću 2015. godine. Sve su ostale epidemije vezane za lokalne vodovode i šumske izvore.
Budući da lokalni vodovodi uglavnom ne prakticiraju organizirano upravljanje ni upravljanje rizicima u vodoopskrbnom sustavu, hidričnih je epidemija vezanih za lokalne vodovode u razdoblju 1992.-2015. bilo 13, što je posljedica mikrobiološke neispravnosti tih voda. Tako je na primjer u lokalnoj vodoopskrbi 2016. godine 56,3 posto uzoraka vode za ljudsku potrošnju bilo zdravstveno neispravno, uglavnom zbog mikrobiološkog onečišćenja.
Nasuprot podacima o lokalnoj vodoopskrbi, podaci u javnoj vodoopskrbi ukazuju na velika poboljšanja; postotak zdravstveno neispravnih uzoraka je od 1990. godine, kad je iznosio više od 30 posto, u 2016. godini pao na 3,6 posto.
HACCP sustav u odnosu na zahtjeve norme HRN EN 15975-2:2013
Evaluacija planova sigurnosti vode je pokazala da su u implementiranim HACCP sustavima među ispitanim vodovodima u RH prepoznate sve važne komponente plana sigurnosti vode koji je opisan u Smjernicama i normi HRN EN 15975-2:2013. Svi ispitani vodovodi su identificirali opasnosti u svojim sustavima i to najviše u sustavima koji koriste površinsku vodu: najviše se opasnosti povezivalo sa spremanjem i distribucijom vode, a nešto manje sa zahvaćanjem i crpljenjem vode. Navedeni vodovodi koriste analizu rizika za procjenu vjerojatnosti pojave identificiranih opasnosti i ozbiljnosti njihovih posljedica. Za sve su identificirane opasnosti definirane kontrolne mjere, a za sve one koje se kontroliraju HACCP planom definirane su kritične kontrolne točke. U većini slučajeva je dezinfekcija bila jedina kritična kontrolna točka.
Javna vodoopskrba u Republici Hrvatskoj ima dugu tradiciju, a napredak u posljednjih 30 godina je vidljiv u povećanju broja priključaka i razina usluge odnosno kvalitete isporučene vode krajnjim potrošačima. Zasluge pripadaju svima koji su na bilo koji način doprinijeli i još uvijek doprinose razvoju sektora vodoopskrbe i osiguranju zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju, neovisno o tomu iz kojeg kuta djelovali. Upravljanje rizicima u vodoopskrbnim sustavima u Hrvatskoj se provodi od 2002. godine, čime je naša zemlja jedna od prvih u EU koja je prepoznala važnost proaktivnog djelovanja u vodoopskrbnim sustavima u zaštiti ljudskog zdravlja. Poboljšanja se mogu postići nadogradnjom postojećih sustava upravljanja rizicima.
Rascjepkanost vodoopskrbnog sektora je rezultirala velikim brojem manjih javnih vodovoda koji nisu bili ni po jednom kriteriju obvezni dostaviti izvještaj o kvaliteti vode. Izmjenama i dopunama Zakona o vodi za ljudsku potrošnju (NN 104/17) koje su stupile na snagu početkom studenoga ove godine dostava izvještaja obvezna je za sve sustave, a uvedena je i obveza uspostave planova sigurnosti vode za ljudsku potrošnju u svim vodoopskrbnim sustavima. Zbog nedostatka stručne literature o procjeni rizika u vodoopskrbi na hrvatskom jeziku je potrebno izraditi edukativne materijale i smjernice, s posebnim naglaskom na one prilagođene malim sustavima. Za uspjeh javnozdravstvenih aktivnosti je neophodno implementirati koncept upravljanja rizicima i u lokalnim vodovodima koji nemaju riješene upravljačke odnose, pri čemu je ključna uloga lokalne zajednice.