Zdravlje i zdravstvenu zaštitu romske nacionalne manjine u velikoj mjeri određuje njihov društveno-ekonomski položaj, pri čemu se Romska populacija suočava s različitim izazovima povezanim s društvenom isključenošću i siromaštvom. Sve to izravno utječe na povećanje nejednakosti u zdravlju, a time i na razlike u korištenju zdravstvene zaštite i kvalitete života među osobama pripadnicima Romske manjine i pripadnika opće populacije.
U Akcijskom planu za provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma od 2013. do 2020. godine, za razdoblje od 2019. do 2020. godine, u Strateškom području 3. Zdravstvena zaštita, Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) bio je nositelj cilja strateškog područja: 3.1. Podići razinu svijesti romske populacije o odgovornosti za vlastito zdravlje, uz sunositelje Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) i Ministarstvo zdravstva (MIZ).
U 2019. i 2020. godini Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji sa sunositeljima proveo je istraživanje pod mjerom: 3.1.1. Unapređenje praćenja zdravstvenog stanja i socijalnih determinanti zdravlja pripadnika romske nacionalne manjine.
Iako su od donošenja prvog Nacionalnog programa za Rome u Republici Hrvatskoj 2003. godine provedena mnogobrojna istraživanja na lokalnim, regionalnim, ali i nacionalnoj i međunarodnoj razini s ciljem poboljšanja uvjeta života Roma, ovo je prvo istraživanje u javnozdravstvenom sustavu Republike Hrvatske koje zadaje jasan okvir utemeljen na sustavnim podacima iz više izvora i time podastire osnovu za kreiranje kvalitetnih javnozdravstvenih politika usmjerenih na ovu ranjivu skupinu.
Za praćenje provedbe strateških okvira potrebni su pokazatelji djelotvornosti i učinkovitost provođenja i mogućnosti realizacije ciljeva, ishodi mjera i utrošena sredstva. Na kraju provedbenog razdoblja predlažu se novi ciljevi i mjere za novi period. Iako su određeni pokazatelji definirani donošenjem Akcijskog plana, na nacionalnoj razini ih nije bilo moguće dobiti jer se rutinski zdravstveno-statistički podaci ne vode po nacionalnoj ili etničkoj pripadnosti. Stoga Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) kao nositelj rutinskih zdravstveno-statističkih istraživanja i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) ne raspolažu rutinskim podacima o zdravstvenom stanju, zdravstvenoj zaštiti i obveznom zdravstvenom osiguranju specifično za Rome.
Provedbom navedene mjere ostvarene su pretpostavke za uparivanje agregiranih podataka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz javnozdravstvenih baza i registara s podacima Ministarstva unutarnjih poslova. S obzirom kako se podaci u javnozdravstvenim bazama i registrima ne prate rutinski prema etničkoj pripadnosti, provedbom ove mjere je u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo uspostavljen inovativan sustav analize i izvještavanja u području zdravlja Roma prema pobolu i sociodemografskim karakteristikama.
Kako bi se ostvarili nužni preduvjeti za provedbu javnih politika u području sustava zdravstva, a koje se odnose na zdravlje Romske populacije kao ranjive skupine, neophodno je bilo kreirati sustav koji će pružiti mogućnost stvaranja realne slike zdravlja Roma iz dostupne i rutinske javnozdravstvene statistike, a sve kako bi se planirane mjere u području zdravstva fokusirale na stručno utemeljenim pokazateljima i dokazima.
Publikaciju možete preuzeti OVDJE.
Izvor fotografije: kalisara.hr