Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Poziv na testiranje – 1.2. doktor medicine u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 5. veljače 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.2. doktor medicine u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku.

Više pogledajte ovdje.

Poziv na testiranje – 1.1. doktor medicine, specijalist u Službi za promicanje zdravlja

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 5. veljače 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.1. doktor medicine, specijalist u Službi za promicanje zdravlja.

Više pogledajte ovdje.

Otkrivanje higenamina u biljnim proizvodima

Higenamin (HM) je benzilizokinolinski alkaloid prvi put izoliran 1974. iz akonita (jedan od najjačih prirodnih neurotoksina i kardiotoksina, op. a. ). Dovodi do značajnog poboljšanja sportske izvedbe, ali može povećati broj otkucaja srca i izazvati kontrakciju miokarda, posebno uzeminano u visokim dozama. Stoga je 2017. WADA HM izričito navela kao agonist klase S3 β2 i zabranila njegovo korištenje u sportu. U izvješću iz 2020. o antidopinškom testiranju, WADA je pokazala da je HM na drugom mjestu po otkrivanju β2 agonista. Studija je otkrila da je HM široko rasprostranjen u kineskim biljnim lijekovima (kao što su aconitum, lotosovo sjeme, herba asari i list lotosa, začini (kao što su papar, sečuanski papar, cimet i lovorov list) i voće cherimoya. Glavni uzrok pozitivnosti na HM kod sportaša bila je slučajna konzumacija hrane i lijekova koji sadrže HM.

Uz sve veću pozornost na kontrolu dopinga HM-om, razvijene su nove metode za otkrivanje ove tvari. Glavne analitičke metode uključuju tekućinsku kromatografiju visoke učinkovitosti – tandemsku masenu spektrometriju (HPLC–MS), plinsku kromatografiju–masenu spektrometriju (GC–MS), tekućinsku kromatografiju visoke učinkovitosti–elektrokemijsku detekciju (UPLC–ECD) i tekućinsku kromatografiju visoke učinkovitosti–tandemsku masenu spektrometriju (UPLC–MS). Međutim, ove metode imaju nedostatke, kao što su visoki troškovi, komplicirani koraci predprocesiranja i dugotrajna analiza. Posljednjih godina razvijeni su imunotestovi za brzo otkrivanje HM-a. Nuntawong sa Sveučilišta Kyushu po prvi je put uspješno pripremio monoklonsko protutijelo (mAb) (S)-higenamina i razvio neizravni kompetitivni enzimski imunosorbentni test (ic-ELISA) i koloidno zlato–imunokromatografsku testnu traku (CG–ICTS) za brzo kvantitativno otkrivanje HM-a u nekim kineskim lijekovima. Zhou sa Sveučilišta Jiangnan proizveo je vremenski razdvojenu fluorescentnu mikrosferu – imunokromatografsku test traku (TRFM–ICTS) za brzo kvantitativno određivanje HM-a u funkcionalnoj hrani. Međutim, ove metode detekcije zahtijevaju kompliciran proces pripreme uzorka. Magnetska zrnca (MB) su vrsta nanomaterijala sa superparamagnetskim svojstvima, fleksibilnom modifikacijom, dobrom stabilnošću i disperzijom, jednostavnim rukovanjem i lakim odvajanjem. Imunomagnetske kuglice (IMB), pripremljene kovalentnim vezanjem protutijela na funkcionalne MB, mogu se koristiti za ekstrakciju analita iz matrice složenog uzorka. Mogli bi učinkovito uhvatiti specifične lijekove malih molekula i postići brzo pročišćavanje i ciljano obogaćivanje putem vanjske magnetske sile. Stoga metode predtretmana temeljene na IMB-u i imunotestovi visoke osjetljivosti imaju značajan potencijal za kombiniranu analizu tragova dopinga koji se prenosi hranom. U ovoj studiji razvijena je metoda ic-ELISA s brzim obogaćivanjem IMB-om za brzo kvantificiranje HM-a u biljnim proizvodima i ovo bi moglo biti prvi put da se identificira HM u ekstraktu mekih koralja (grass coral, engl). (V.B)

Održana jednodnevna edukacija mrtvozornika

Stotinjak novoimenovanih mrtvozornika iz svih krajeva Hrvatske sudjelovalo je na edukaciji koju organizira Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i Zavodom za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, održanoj 19. veljače 2025. u Zagrebu.

Tijekom edukacije novoimenovani mrtvozornici osposobljeni su za obavljanje uloge mrtvozornika koja uključuje preglede umrlih, kontrolni pregled prije kremiranja te utvrđivanje vremena i uzroka smrti u rokovima i na način propisan Pravilnikom. Teme stručnih predavanja bile su propisi koji reguliraju preglede umrlih, značajke prirodnih i nasilnih smrti, određivanje vremena smrti te primjena smjernica Svjetske zdravstvene organizacije u utvrđivanju uzroka smrti.

Predavanja su održali doc. dr. sc. Marijan Erceg dr. med., voditelj Odjela za mortalitetnu statistiku Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Tena Tomljanović mag. iur. iz Ministarstva zdravstva, prof. dr. sc. Davor Mayer dr. med. i prof. dr. sc. Vedrana Petrovečki dr. med., sa Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Održana javnozdravstvena akcija u Veteranskom centru Daruvar

U Veteranskom centru Daruvar 12. veljače 2025. godine, održana je javnozdravstvena akcija za hrvatske branitelje koju su organizirali Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Ministarstvo hrvatskih branitelja, u suorganizaciji s Veteranskim centrom – podružnica Daruvar.

Javnozdravstvenoj akciji su prisustvovali izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja, ravnatelj Veteranskog centar dr. sc. Josip Lucić, umirovljeni general, pomoćnik ravnatelja za kvalitetu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo doc. dr. sc. Tomislav Benjak, dr. med., pomoćnik ravnatelja Veteranski centar – podružnica Daruvar Dren Stoček. Na javnozdravstvenoj akciji iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo nazočila je Marinka Šimunović Gašpar, mag. med. techn., univ. mag. admin. sanit.
U sklopu javnozdravstvene akcije hrvatskim braniteljima se iz krvi mjerio šećer, kolesterol i HbA1c, određivao se indeks tjelesne mase te mjerio pedobrahijalni indeks i krvni tlak. Ovom se javnozdravstvenom akcijom želi skrenuti pozornost na veću brigu za svoje zdravlje i važnosti prevencije te ranog otkrivanja vodećih kroničnih nezaraznih bolesti, posebno kardiovaskularnih bolesti, periferne arterijske bolesti i dijabetesa.

Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2024./2025. (7. tjedan 2025.)

U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2024./2025., zaključno sa 16. veljače 2025. godine pristiglo 29748 prijava oboljelih od gripe, pri čemu je u zadnjem tjednu zaprimljeno 5250 prijava (grafikon 1.).

Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2024./2025.

Prijave oboljelih pristigle su iz svih županija, pri čemu se u 7. tjednu najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi u Varaždinskoj, Koprivničko-križevačkoj i Međimurskoj županiji (grafikon 2.).

Grafikon 2. Stope prijava oboljelih od gripe prema županijama u 7. tjednu u sezoni 2024./2025.

Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)

Grafikon 3. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2024./2025.

Kretanje gripe tijekom tekuće sezone je unutar očekivanog u usporedbi s prethodnim sezonama (grafikon 4.).

Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 6 sezona

Tijekom tekuće sezone zaključno sa sedmim tjednom zbog gripe i njezinih komplikacija hospitalizirano je ukupno 1344 oboljelih, od kojih 87 na jedinicama intenzivnog liječenja. Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone do sada je prijavljeno trideset pet smrtnih ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.

Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u sedmom tjednu je oko 40 % pozitivnih uzoraka na gripu, pri čemu je u preko 70 % uzoraka detektiran virus gripe B. U subtipiziranim uzorcima gripe A prevladava virus gripe A/H1N1pdm09.

Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.

Bivši predsjednik ruskog NOO-a osudio “Steroidne olimpijske igre”

U prošlotjednom intervjuu za rusku novinsku agenciju TASS, Vitalij Smirnov, počasni član Međunarodnog olimpijskog odbora (MOK), izrazio je svoje negodovanje prema Poboljšanim igrama nazvavši ih “Steroidnim Olimpijskim igrama” i upozorio na opasnost koju predstavljaju za sportaše. Enhanced Games je predloženi godišnji međunarodni višesportski događaj koji potiče sudionike da se natječu koristeći tvari za poboljšanje športskih izvedbi kako bi pomaknuli granice ljudskog tijela te rušili svjetske rekorde. Poduzeće su osnovali australski biznismen Aron D’Souza i osnivač PayPala Peter Thiel, a nedavno ga je podržao Donald Trump Jr. “Rat protiv zlouporabe dopinga je vječan, ali dopustiti sportašima da se natječu pod dopingom je slično ubojstvu”, rekao je Smirnov. “Ako se ista financijska nagrada ponudi sportašima koji se natječu na steroidima, to će ih ubiti. Gdje povući crtu – danas je to jedna doza, ali što je sutra? Smirnov je dodao da je doping sve složeniji, ali da je potrebno nastaviti borbu. “Načini otkrivanja zlouporabe dopinga u sportu svakim su danom sve sofisticiraniji”, primijetio je Smirnov. Ovo ‘natezanje’ će se nastaviti, ali je nužno.

Smirnov, koji je počasni predsjednik Ruskog olimpijskog odbora (ROC), također se osvrnuo na težak položaj ruskih sportaša na budućim Olimpijskim igrama. “Vjerujem da su Amerikanci željniji nego itko drugi da Rusija sudjeluje na ovim Olimpijskim igrama [2028.]. Prije svega, povratak Rusije nakon dugog izbivanja intrigantan je sam po sebi. Drugo, rivalstvo između američkih i ruskih sportaša još uvijek je veliki izazov. Ne sumnjam da bi obračun između naših timova rasprodao dvorane — nema sumnje da to žele”, rekao je Smirnov za TASS. Od 2022. MOO je zabranio sportašima iz Rusije i Bjelorusije da na Igrama sudjeluju pod svojom zastavom. Međutim, MOO poziva sportaše koji ispunjavaju uvjete da sudjeluju kao pojedinačni neutralni sportaši (AIN), pod uvjetom da ispunjavaju nekoliko uvjeta, uključujući neaktivnu potporu ratu protiv Ukrajine. Smirnov je prošli tjedan napunio 90 godina, a počast su mu odali predsjednik Vladimir Putin i predsjednik Nacionalnog olimpijskog odbora Bjelorusije Viktor Lukašenko.

“Vaš bogat profesionalni put zoran je primjer nesebičnog služenja sportu i domovini. Tijekom dugogodišnjeg rada u Međunarodnom olimpijskom odboru i u najvišem rukovodstvu ROC-a dali ste ogroman i uistinu neprocjenjiv doprinos razvoju olimpijskog pokreta, jačanju njegovih temeljnih načela i vrijednosti, uvijek čvrsto i beskompromisno braneći ideale poštenog sportskog natjecanja te legitimna prava i interese sportaša. “Želio bih istaknuti vaše, bez pretjerivanja, nesebične, titanske napore u pripremi i održavanju Olimpijskih igara u Moskvi 1980., XXII. Olimpijskih i XI. Zimskih paraolimpijskih igara u Sočiju i drugih prestižnih natjecanja koja su održana u našoj zemlji”, napisao je Putin u poruci, objavljeno je na web stranici predsjednika Rusije. Lukašenko je govorio i o olimpijskim uspjesima Smirnova. “Pamte vas kao mudrog vođu, iskusnog mentora, koji je bio na čelu olimpijskog pokreta više od 40 godina, nadahnjujući milijune ljudi diljem svijeta svojim idejama i inicijativama. Visoka titula “Heroja rada”, koja je dodijeljena uoči obljetnice, svjedočanstvo je nesebičnosti i predanosti”, rekao je Lukašenko, prenosi Belta. (V.B)

JADE Health POČETNI (Kick-off) SASTANAK

Europski projekt JADE Health – Zajednička akcija koja se bavi demencijom i zdravljem, održao je početni sastanak projekta 12. i 13. veljače 2025. Projektni partneri iz 17 zemalja, 22 pridružena subjekta (AE) i 8 pridruženih partnera (AP), kao i glavni dionici okupili su se u Meridi, Španjolska.

Događaj je organizirala Fundación Para La Formación e Investigación de los Profesionales de la Salud de Extremadura (FUNDESALUD), koordinator projekta.

Prvi dan uvodnog sastanka

Relevantni govornici sudjelovali su prvog dana uvodnog sastanka JADE Health. Antonio Parenti – direktor za javno zdravstvo, rak i ljudsku sigurnost u Glavnoj upravi za zdravlje i sigurnost hrane Europske komisije (DG SANTE), održao je govor o perspektivi DG SANTE u području demencije. Corinne Salinas, voditeljica projekta HaDEA-e, održala je prezentaciju kako bi pojasnila pitanja upravljanja projektom i naglasila važnost širenja rezultata i davanja vidljivosti financiranju Europske komisije. Oba govornika su naglasila važnost traženja sinergije s drugim europskim inicijativama i financiranim projektima kako bi se optimizirali resursi i aktivnosti svih projekata.

Također, Ana Díaz iz organizacije Alzheimer Europe predstavila je aktivnosti ova organizacija provodi kako bi smanjili teret Alzheimera, kreirali individualizirane strategije i suzbili stigmu. Teun Toebes, iz zaklade Human Frontier, objasnio je kako aktivizam može doprinijeti smanjenju tereta demencije i razvoju novih postojećih modela skrbi. Nadalje, drugi europski projekti pridonijeli su početnom sastanku JADE Healtha, kao što je Joint Action in Mental Health MENTOR – Mental Health together i Action Grant CARE4Elders – Razvoj inovativnih praksi za rješavanje problema demencije i smanjenje stigme.

Na kraju su voditelji pojedinih radnih paketa objasnili aktivnosti koje će se provoditi tijekom projekta. Bernardino Morillo i Ainhoa Gonzálvez, iz FUNDESALUD-a u Španjolskoj, koordinatori projekta i voditelji radnog paketa 1, objasnili su pravila koja će se poštovati za pravilno tehničko i financijsko upravljanje projektom. Inés Rey iz FICYT-a u Španjolskoj, kao voditeljica radnog paketa 2, predstavila je web stranicu, društvene mreže projekta i smjernice za optimizaciju širenja i komunikacije tijekom projekta i izvan njega. Karmen Korda Orlović iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), kao voditeljica radnog paketa 3, objasnila je kako će se provoditi evaluacija i praćenje projekta. Becze Orsoloya i Tóth Dóra iz Nacionalnog centra za zdravstvenu skrb Mađarske (OKFO), kao voditelji radnog paketa 4, pokazali su kako će se razvijati plan održivosti projekta, odnosno projektnih rezultata.

Drugi dan uvodnog sastanka

Tijekom drugog dana uvodnog sastanka sudjelovali su i drugi važni govornici. Ledia Lazeri iz Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), održala je govor o glavnim aktivnostima koje SZO provodi u području demencije. Objasnila je neke ključne postojeće inicijative i resurse, kao što je Globalni akcijski plan o javnozdravstvenom odgovoru na demenciju (2017.-2025.) i njegova načela. Također, program iPodrška za demenciju, koji je program vještina samopomoći i treninga za njegovatelje osoba s demencijom; Smjernice za procjenu usmjerenu na osobu i puteve u primarnoj zdravstvenoj zaštiti; i Globalni opservatorij za demenciju. Također je naglasila da WHO radi na drugom Europskom programu rada (2025.-2030.).

Alexander Rommel s Instituta Robert Koch u Njemačkoj, kao suvoditelj radnog paketa 5, objasnio je glavne aktivnosti koje će se provoditi za analizu informacija o epidemiologiji neurodegenerativnih bolesti i zdravstvenoj pismenosti stanovništva. Alexandre Dimitrov i Ivo Popivanov iz Bugarskog društva za demenciju (BDS), kao voditelji radnog paketa 6, objasnili su kako se planira doprinijeti poboljšanju ranog otkrivanja znakova i simptoma neurokognitivnih poremećaja u europskim projektima. Guido Bellomo iz Nacionalnog instituta za zdravlje Italije (ISS), kao voditelj radnog paketa 7, naznačio je aktivnosti koje će se razviti kako bi se definirao okvir za prevenciju demencije i moždanog udara u zemljama JADE Healtha. Jurate Macijauskiene i Ida Liseckiene s Litvanskog sveučilišta zdravstvenih znanosti (LSMU), kao voditelji radnog paketa 8, bavili su se razvojem preporuka za pojedine zemlje za razvoj usluga u vezi s kliničkim integriranim putovima za osobe s demencijom i neurodenerativnim bolestima diljem Europe. Sonja Hansen iz Aarhus Kommune (AAKS) u Danskoj, Nadia Blecha iz Njemačkog centra za neurodegenerativne bolesti (DZNE) i Magdalena Kuźma-Kozakiewicz s Medicinskog sveučilišta u Varšavi (MUW) u Poljskoj, kao voditeljica i suvoditeljica radnog paketa 9, komentirale su aktivnosti koje će se razviti kako bi se identificirale nezadovoljene potrebe u najboljim praksama novih europskih modela skrbi. Bernardino Morillo i Elisabeth García iz FUNDESALUD-a te Tatjana Krajnc-Nikolić iz Nacionalnog instituta za javno zdravstvo Slovenije, kao voditelj i suvoditelj radnog paketa 10, naznačili su kako će raditi na razvoju strategija za podršku potrebama ranjivih skupina pacijenata s demencijom, njegovatelja i rodbine te pomoći u smanjenju stigme.

Zaključci

Ostvaren je značajan napredak i raspravljalo se o 44 pilot akcije koje će se provesti tijekom projekta.

115 predstavnika 17 europskih projekata i 6 EU projekata i inicijativa pridružilo se početnom sastanku JADE Health!

Početni sastanak pružio je jedinstvenu priliku da se dublje zaroni u izazove, glavne ciljeve i ključne komponente projekta, u skladu s „Sveobuhvatnim pristupom mentalnom zdravlju 2023.“ Europske komisije. Osim toga, događaj je olakšao uspostavljanje zajedničke vizije među projektnim partnerima, fokusirajući se na odabir najboljih praksi i modela skrbi za prilagodbu, dok su također ocrtani sljedeći koraci za zadatke radnog paketa.

Projekt JADE Health financiran je od Europske unije u okviru programa EU4Health prema Ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava 101183247.

COVID-19 u Hrvatskoj (18.2.2025.)

COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.

U 7. kalendarskom tjednu (tjedan od 10. do 16. veljače 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljena je 91 prijava COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 7. kalendarskom tjednu zabilježena je jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19 koji je nastupio u tjednu ranije.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

Održana javnozdravstvena akcija u Ministarstvu obrane

10. veljače 2025. godine u Ministarstvu obrane održana je javnozdravstvena akcija za pripadnike Oružanih snaga Republike Hrvatske i djelatnike Ministarstva obrane. Akciju je organizirao Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Ministarstvom obrane uz podršku Ministarstva zdravstva.

U sklopu javnozdravstvene akcije zaposlenicima Ministarstva obrane mjerilo se je iz krvi šećer, kolesterol i HbA1c, određivao se indeks tjelesne mase te mjerio pedobrahijalni indeks (ABI) i krvni tlak. Ovom se javnozdravstvenom akcijom želi skrenuti pozornost na veću brigu za svoje zdravlje i važnosti prevencije te ranog otkrivanja vodećih kroničnih nezaraznih bolesti, posebno kardiovaskularnih bolesti, periferne arterijske bolesti i dijabetesa.

Povodom održavanja ove javnozdravstvene akcije, na konferenciji za medije obratili su se državni tajnik Ministarstva obrane Drago Matanović, pomoćnik načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske za zdravstvo general-bojnik Boris Zdilar, pomoćnik ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za kvalitetu, doc. dr. sc. Tomislav Benjak, dr. med. i voditeljica Odjela za srčano-žilne bolesti s registrima iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prim. Verica Kralj, dr. med., koji su istaknuli važnost brige o zdravlju i promicanje zdravih navika unutar vojnog sustava. Ispred Ministarstva zdravstva nazočila je načelnica Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu i zdravstveni turizam Ivana Portolan Pajić, dr. med., univ. mag. sanit. publ.

Okrugli stol za medije povodom Dana sigurnijeg interneta

U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo 11. veljače 2025. održan je okrugli stol za medije povodom obilježavanja Dana sigurnijeg interneta, koji se obilježava svake godine drugog utorka u mjesecu veljači. Cilj događaja bio je istaknuti važnost sigurnog i zdravog digitalnog okruženja te predstaviti aktualne politike, programe i izazove u zaštiti djece i mladih na internetu. U današnjem digitalnom dobu internet je postao neizostavni dio svakodnevnog života – od komunikacije i edukacije do zabave i poslovanja. Međutim, uz sve prednosti koje donosi prisutni su i mnogi izazovi, uključujući rizike poput problematične uporabe interneta ali i nasilja na internetu, prijevare, izloženost neprimjerenom sadržaju, posebno kod djece i mladih.

Događaj je otvorio Tomislav Benjak, dr.med., pomoćnik ravnatelja HZJZ-a, naglasivši ključnu ulogu javnozdravstvenih institucija u zaštiti mentalnog zdravlja djece i mladih u digitalnom dobu. Željko Petković, pomoćnik ravnatelja HZJZ-a, predstavio je politike i aktivnosti zdravstvenog sustava usmjerene na osiguravanje sigurnog internetskog okruženja u Hrvatskoj i istaknuo važnost međusektorskog umrežavanja i suradnje u ovom području.

Dr. Rojnić Palavra iz Psihijatrijske bolnice Sveti Ivan osvrnula se na psihopatološka obilježja osoba koje dolaze u tretman radi problematične uporabe interneta, dok je gđa. Matijević iz Ministarstva unutarnjih poslova predstavila aktivnosti za smanjenje rizika u online okruženju s tehničkog aspekta, ali i programe koji se provode s djecom radi smanjenja učinaka štetnih online aktivnosti. Gđa Radat predstavila je aktivnosti Društva za socijalnu podršku koje su usmjerne na razvoj kompetencija stručnjaka u području modernih tehnologija.

Zaključci okruglog stola istakli su kako je odgovornost svih dionika – stručnjaka, odgajatelja, roditelja i donositelja odluka – osigurati zdravo, sigurno i podržavajuće digitalno okruženje. Nužno je kontinuirano razvijati i implementirati strategije koje potiču sigurno korištenje tehnologije, smanjujući pritom potencijalne rizike i negativne posljedice internetskog okruženja.

Popis lijekova za siječanj 2024

Popisu lijekova registriranih u RH* do 31.01.2025. možete pristupiti na jedan od sljedećih načina:

putem naslovnice (https://antidoping-hzta.hr/) klikom na ikonu ‘Tražilica zabranjenih lijekova’
putem integrirane tražilice na linku: https://antidoping-hzta.hr/trazilica-zabranjenih-lijekova/
putem informativne stranice o popisu lijekova na kojoj se nalaze i integrirana tražilica i dokument u pdf formatu: https://antidoping-hzta.hr/za-sportase/popis-lijekova/

Za dodatne upite oko zabranjenih tvari u sportu koji se nalaze u lijekovima, dodatcima prehrani ili drugim proizvodima možete se obratiti Službi za antidoping putem emaila: pitanja-antidoping@hzjz.hr ili telefonski na broj: 01/5510-653.

*Služba za antidoping HZJZ-a na mjesečnoj bazi objavljuje Popis lijekova registriranih u Hrvatskoj koji sadrže tvari zabranjene Popisom zabranjenih sredstava. Na ovaj način sportašima pružamo dodatnu podršku i pomoć vezano uz uzimanje lijekova radi liječenja različitih medicinskih stanja.

Popis je sastavljen tako da se u prvoj koloni abecednim redom može potražiti određeni lijek prema zaštićenom imenu. Nazivi lijekova u Popisu pojednostavljeni su na način da pružaju karakterističnu informaciju o nazivu lijeka, ali ne i puno ime lijeka koje se dodjeljuje prilikom registracije lijekova.

Osim u standardnom pdf formatu, omogućeno je i pretraživanje putem integrirane tražilice. Upisom znakova u polje pretraživača dobiju se rezultati pretraživanja prema unesenom zapisu u tražilici. (HZJZ)

Međunarodni dan djece oboljele od malignih bolesti

Međunarodni dan djece oboljele od malignih bolesti obilježava se 15. veljače s ciljem podizanja svijesti o zloćudnim bolestima kod djece te pružanja podrške oboljeloj djeci i adolescentima, kao i njihovim obiteljima te preživjelima. Osnivač obilježavanja – organizacija Childhood Cancer International (CCI), promiče dublje razumijevanje problema i izazova koji se odnose na rak kod djece te ističe potrebu za pravednijim i boljim pristupom liječenju i skrbi za svu djecu oboljelu od raka.

Svake godine, više od 400.000 djece i adolescenata mlađih od 20 godina oboli od raka. Stopa preživljavanja ovisi o regiji, s 80 % preživljavanja u većini zemalja s visokim prihodima, dok je u zemljama s niskim i srednjim prihodima preživljavanje samo 20 %.

Prema zadnjim objavljenim podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj je u 2022. godini dijagnoza maligne bolesti postavljena u 92 djece (43 u dobi od 0-4 godine, 21 u dobi 5-9 godina i 28 u dobi od 10-14 godina). Bilo je 47 slučajeva raka u dječaka i 45 u djevojčica. Najčešći tipovi raka bile su leukemije (32 slučaja), maligni tumori mozga (11 slučajeva) i maligni tumori bubrega (9).

Svjetska zdravstvena organizacija je 2018. uz podršku St. Jude Children’s Research Hospital pokrenula Globalnu inicijativu za rak kod djece s kojom se pruža podrška i tehnička pomoć vladama u osmišljavanju i održavanju visokokvalitetnih programa liječenja oboljele djece od raka. Cilj je postići barem 60 % preživljavanja za svu djecu oboljelu od raka do 2030. godine.

Za razliku od raka kod odraslih, većina malignih bolesti kod djece nema poznati uzrok. Manji dio malignih bolesti kod djece se povezuje s genetskim čimbenicima (njih oko 10 %), dok se ostatak povezuje s okolišnim čimbenicima, prenatalnim i perinatalnim čimbenicima, infekcijama i imunološkim poremećajima, iako točni uzroci još nisu razjašnjeni. Budući da danas nije moguće spriječiti rak kod djece, najučinkovitija strategija za smanjenje tereta raka kod djece i poboljšanje rezultata je fokusirati se na pravovremenu, točnu dijagnozu, praćenu dokazano učinkovitom terapijom uz prilagođenu podršku. Kada se rak rano identificira, vjerojatnije je da će odgovoriti na liječenje što će rezultirati većom vjerojatnošću preživljavanja i manje intenzivnim liječenjem.

Izvori:

https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/cancer-in-children

ICCD – International Childhood Cancer Day

Poništenje dijela natječaja od dana 20. prosinca 2024.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7 objavljuje poništenje dijela natječaja od dana 20. prosinca 2024.

Više pogledajte ovdje.

EU4Health poziv na dostavu prijedloga – suradnja EU-a i SAD-a na području raku pluća

Izvršna agencija Europske unije zadužena za upravljanje programima i inicijativama u zdravstvu i digitalnoj transformaciji (HaDEA) objavila je poziv za dostavu prijedloga u okviru EU4Health programa pod oznakom EU4H-2024-PJ-04, koji se odnosi na suradnju između EU i SAD-a u području istraživanja raka pluća. U nastavku slijedi kratak pregled poziva.

Status: Otvoreno

Datum objave i otvaranja: 16. siječnja 2025.

Rok za prijavu: 18. ožujka 2025., 17:00 (CET)

Program financiranja: EU4Health Programme (2021/2027)

Prihvatljivi prijavitelji: Akademske i obrazovne ustanove, istraživački instituti, javnozdravstveni instituti, bolnice, stručne mreže (uključujući ERN) i međunarodne organizacije i državama članicama Broj partnera: 1 samostalni prijavitelj ili konzorcij

Budžet: 500.000 €

Cilj: Podržati Europe’s Beating Cancer Plan uspostavljanjem sinergija između USA Cancer Moonshot Initiative, Europe’s Beating Cancer Plan i EU Cancer Mission, čime se doprinosi unapređenju zdravlja u Uniji i smanjenju opterećenosti bolestima.

Za više informacija o samom natječaju pogledajte na službenim stranicama Europske Komisije na: Call for proposals for EU-USA cooperation on lung cancer.

WADA izdaje zahtjev za dostavu prijedloga za domaćinstvo regionalnih simpozija 2026.

Svjetska antidopinška agencija (WADA) osnovana je 1999. godine kao međunarodna neovisna agencija sastavljena i podjednako financirana od strane sportskog pokreta i vlada svijeta. Njezina misija uključuje znanstveno istraživanje, edukaciju, razvoj antidopinških kapaciteta te praćenje Svjetskog antidopinškog kodeksa (Kodeksa) – dokumenta koji usklađuje antidopinške politike u svim sportovima i svim zemljama. Za 2026. WADA namjerava zamijeniti svoj godišnji simpozij, koji se tradicionalno održava u Lausanni u ožujku, s četiri regionalna simpozija u Europi, Africi, Aziji/Oceaniji i Americi. Simpoziji će biti osmišljeni tako da se pozabave jedinstvenim potrebama i izazovima dionika u različitim regijama prije implementacije Kodeksa 2027. i međunarodnih standarda. Događaji će pružiti prilike za razmjenu znanja, izgradnju kapaciteta i poticanje partnerstva za jačanje globalne antidopinške zajednice.

Gledajući godišnji kalendar za 2026., WADA predlaže sljedeći redoslijed i vrijeme održavanja simpozija:

Europa – između veljače i ožujka 2026.,

Afrika – između travnja i svibnja 2026.,

Azija i Oceanija – između svibnja i srpnja 2026.,

Amerika – između srpnja i rujna 2026.

Poziv za gradove/države domaćine

Prijedlog država/gradova, potencijalnih domaćina simpozija, treba poslati na engleskom i/ili francuskom, do 4. travnja 2025. (17.00 h). (V.B)

Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2024./2025. (6. tjedan 2025.)

U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2024./2025., zaključno s 9. veljače 2025. godine pristiglo 24498 prijava oboljelih od gripe, pri čemu je u zadnjem tjednu zaprimljeno 5507 prijava (grafikon 1.).

Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2024./2025.

Prijave oboljelih pristigle su iz svih županija, pri čemu više od 50% u zadnjem tjednu čine prijave iz pet županija: Grada Zagreba, Splitsko-dalmatinske, Primorsko-goranske, Zagrebačke i Varaždinske županije. Najveća kumulativna stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi se u Varaždinskoj, Karlovačkoj i Krapinsko-zagorskoj županiji (grafikon 2.).

Grafikon 2. Kumulativna stopa prijava gripe prema županijama u sezoni 2024./2025.

Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)

Grafikon 3. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2024./2025.

Kretanje gripe tijekom tekuće sezone je unutar očekivanog u usporedbi s prethodnim sezonama (grafikon 4.).

Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 6 sezona

Tijekom tekuće sezone zaključno sa šestim tjednom zbog gripe i njezinih komplikacija hospitalizirano je ukupno 1157 oboljelih, od kojih 67 na jedinicama intenzivnog liječenja. Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone do sada je prijavljeno trideset smrtnih ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.

Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u šestom tjednu je oko 37% pozitivnih uzoraka na gripu, pri čemu je u preko 70% uzoraka detektiran virus gripe B. U subtipiziranim uzorcima gripe A prevladava virus gripe A/H1N1pdm09.

Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.

UCI: Zabranjeni inhalatori ugljičnog monoksida

Međunarodna biciklistička unija (UCI) 10. veljače 2025. primjenjuje zabranu za višekratnu upotrebu inhalatora za ugljični monoksid. Odluka je donesena na sastanku Izvršnog odbora UCI-ja u Francuskoj 08. veljače 2025. Bit će dopušteno samo unutar medicinske ustanove i pod odgovornošću medicinskog stručnjaka. Kontroverzna metoda, koju trenutno koriste neki od vrhunskih biciklista današnjice, bit će zabranjena ako se ne ispune strogi uvjeti i zahtjevi. Odluku je donijelo upravno tijelo sporta kako bi se zaštitilo zdravlje biciklista. Zabrinutost raste otkad su prošle godine izbile vijesti da su neki biciklisti, poput Tadeja Pogačara i Jonasa Vingegaarda, više puta koristili tu metodu. UCI je izdao nekoliko izjava i pregledao slučaj s medicinskim stručnjacima prije donošenja čvrste odluke.

Udisanje će ostati dopušteno “unutar medicinske ustanove i pod odgovornošću medicinskog stručnjaka s iskustvom u rukovanju ovim plinom iz medicinskih razloga”, rekao je UCI u priopćenju objavljenom 1. veljače. UCI objašnjava da se “ugljični monoksid (CO) obično koristi u sportskoj medicini za mjerenje ukupne mase hemoglobina (Hb) i volumena krvi, posebno za proučavanje učinaka treninga izdržljivosti i izloženosti nadmorskoj visini na kapacitet prijenosa kisika”. Međutim, možda najvažniji aspekt i temeljni razlog odluke je rizik koji predstavlja. “Ponavljano udisanje može dovesti do akutnih i kroničnih zdravstvenih problema kao što su glavobolja, letargija, mučnina, vrtoglavica i zbunjenost. Ovi se simptomi mogu pogoršati u bilo kojem trenutku, što dovodi do problema sa srčanim ritmom, paralizom i gubitkom svijesti”, stoji u priopćenju. Nova pravila će zabraniti posjedovanje, izvan medicinske ustanove, komercijalno dostupnih CO sustava za ponovno disanje povezanih s kisikom i CO cilindrima. Novo pravilo primjenjivat će se “na sve vlasnike licenci, timove i/ili tijela koja podliježu UCI propisima, kao i na bilo koju drugu osobu koja može posjedovati takvu opremu u ime vozača ili timova”. Upotreba ugljičnog monoksida izašla je na vidjelo tijekom Tour de Francea nakon što je web stranica Escape Collective izvijestila o korištenju blago toksičnog plina za optimizaciju visinskih treninga. (V.B)

COVID-19 u Hrvatskoj (11.2.2025.)

U 6. kalendarskom tjednu (tjedan od 3. do 9. veljače 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 128 prijava COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 6. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

Obilježavanje Međunarodnog dana epilepsije i Nacionalnog dana oboljelih od epilepsije 2025. g.

Zajedničkom inicijativom Međunarodnog ureda za epilepsiju (engl. International Bureau for Epilepsy, IBE) i Međunarodne lige protiv epilepsije (engl. International League Against Epilepsy, ILAE), nastao je Međunarodni dan epilepsije, koji se od 2015. godine obilježava svakog drugog ponedjeljka u veljači kako bi se promovirala svijest o epilepsiji diljem svijeta. U Hrvatskoj je odlukom Hrvatskog sabora 17. listopada 2008. godine 14. veljače proglašen Nacionalnim danom oboljelih od epilepsije.

Međunarodni dan epilepsije inicijativa je kojom se potiče provedba desetogodišnjeg Međusektorskog globalnog akcijskog plana o epilepsiji i drugim neurološkim poremećajima (2022. – 2031.) Svjetske zdravstvene organizacije (engl. Intersectoral Global Action Plan on Epilepsy and other Neurological Disorders, IGAP). IGAP je desetogodišnji plan koji obuhvaća specifičan strateški cilj za jačanje pristupa javnog zdravstva epilepsiji i dva globalna cilja sa zadatkom uklanjanja glavnih nedostataka u liječenju i uključivanju osoba s epilepsijom diljem svijeta:

globalni cilj 5.1: do 2031. godine zemlje će povećati pokrivenost uslugama liječenja epilepsije za 50 % u odnosu na trenutačnu pokrivenost iz 2021. godine.
globalni cilj 5.2: 80 % zemalja razvit će ili unaprijediti svoje zakonodavstvo s ciljem promicanja i zaštite ljudskih prava osoba s epilepsijom do 2031. godine.

Postizanje ovih globalnih ciljeva trebalo bi značiti bolji pristup osoba s epilepsijom zdravstvenoj skrbi, ali i veće koristi od povećane socijalne uključenosti u svim sektorima naših društava, u skladu s njihovim ljudskim pravima.

Ove godine na Međunarodni dan epilepsije pozivaju se sve osobe oboljele od epilepsije i njihovi bližnji da podijele svoju osobnu priču i iskustva, kako bi se steklo bolje razumijevanje utjecaja epilepsije u cijelom svijetu.

Epilepsija je jedna od najčešćih kroničnih neuroloških bolesti i pogađa ljude svih dobi. Više od 50 milijuna ljudi širom svijeta ima epilepsiju; gotovo 80 % njih živi u zemljama s niskim i srednjim prihodima. Epilepsija se očituje epileptičnim napadajima – iznenadnim epizodama poremećene motorike, senzibiliteta, ponašanja, percepcije, a u određenom broju slučajeva i svijesti. Tijekom napadaja mogu se javiti grčevi mišića, smetnje osjeta, njuha, vida ili sluha, kao i određeni stupanj poremećaja svijesti.

Prema podacima publikacije Učestalost vodećih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Republici Hrvatskoj gotovo 60 tisuća osoba ima epilepsiju, a stopa prevalencije iznosi oko 1.500/100.000 stanovnika.

Uzroci nastanka bolesti i simptomi izrazito su raznoliki: u dječjoj je dobi, prema učestalosti, najčešći uzrok porođajna, odnosno neonatalna trauma, potom poremećaji razvoja krvnih žila, prirođena oštećenja, ozljede glave, infekcije, novotvorine ili tumori, dok su u odrasloj dobi najčešći uzrok moždani udari, ozljede glave, intoksikacije, odnosno prekomjerno konzumiranje alkohola ili droga, tumori i infekcije. Premda je nasljedna predispozicija, tj. genetski čimbenici, odgovorna za pojavu epileptičkih napadaja, nasljeđivanje je vrlo složeno i mali se broj epilepsija nasljeđuje izravno s roditelja na dijete (idiopatska epilepsija). Kod bolesnika kod kojih se pretragama ne mogu ustanoviti oštećenja mozga, riječ je o kriptogenoj epilepsiji (skrivenog, nevidljivog oštećenja).

Dvije su osnovne skupine napadaja: generalizirani (s potpunim poremećajem svijesti) i parcijalni (bez poremećaja ili s djelomičnim poremećajem svijesti). Od generaliziranih napadaja najčešći su veliki napadaji (grand mal) s potpunim gubitkom svijesti i grčevima mišića, pri čemu osoba često poplavi, ugrize se za jezik i pomokri se, te tzv. mali napadaji (apsans) koji se najčešće javljaju u dječjoj dobi, a očituju se kratkotrajnim prekidom dotadašnje aktivnosti, zagledavanjem u neki predmet i kratkotrajnom odsutnošću. Otkrivaju se najčešće kada dijete krene u školu. Ako su napadaji česti, dijete može imati i problema u praćenju nastave. Parcijalni napadaji karakterizirani su izostankom poremećaja ili djelomičnim poremećajem svijesti. Izgled napadaja ovisi o lokalizaciji epileptičkog žarišta, npr. grčenje jednog dijela tijela, osjetne senzacije ili promjene percepcije osjeta.

Dijagnoza epilepsije postavlja se na temelju detaljne anamneze, neurološkog pregleda i elektroencefalografskog snimanja (EEG). Nije svaki poremećaj svijesti epileptični napadaj.

Liječenje epilepsije se započinje farmakološkom terapijom. U slučajevima u kojima se usprkos redovitom uzimanju odgovarajućih lijekova i dalje pojavljuju epileptički napadi, ponekad se primjenjuje neurokirurško liječenje. Vrsta liječenja ovisi o tipu napadaja i o rezultatu dijagnostičke obrade. Potrebne su redovite neurološke kontrole uz EEG snimanje, jer se nerijetko događa da se nakon određenog vremena mora promijeniti doza lijeka ili sam lijek.

Newer posts