Siguran boravak u vodi

Plivanje je aktivnost koja je pogodna za sve uzraste i koja, osim zabave, doprinosi fizičkom i mentalnom zdravlju pojedinca.

Kako bi nam boravak u vodi bio što sigurniji, treba osvijestiti vlastite plivačke sposobnosti, razmisliti o području gdje će se kupanje odvijati (teže je plivati u slatkoj nego u slanoj vodi), stalno nadzirati malu djecu i sl.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, utapanje je treći vodeći uzrok nenamjernih ozljeda u svijetu s udjelom od 7 % u skupini ozljeda.

Utapanje se može dogoditi svakome, bilo kada i bilo gdje, ako osoba ima pristup vodi.

Najveća stopa utapanja je među djecom od 1 do 4 godine, a slijede djeca od 5 do 9 godina.

Prema posljednjim dostupnim podacima Eurostata, Hrvatska se u 2021. godini nalazila na 8. mjestu po dobno standardiziranoj stopi smrtnosti od slučajnog utapanja.

U 2022. godini u Hrvatskoj je od utapanja umrlo 73 osoba.

PREPORUKE ZA POVEĆANJE SIGURNOSTI U VODI

Stalan nadzor djece u vodi

Stalan nadzor roditelja ili drugih odraslih osoba jedno je od osnovnih pravila sigurnosti i prevencije utapanja male djece.

Manja djeca se mogu utopiti u vrlo maloj količini vode (svega nekoliko centimetara visine) u kratkom vremenskom razdoblju.

Djeca trebaju biti pod stalnim nadzorom, čak i pri kupanju u kadi i malim, plastičnim bazenima.

Ostale preporuke za siguran boravak djeteta u vodi:

·         Na vrijeme upoznajte Vaše dijete s potencijalnim opasnostima boravka u vodi.

·         Naučite Vaše dijete mjere sigurnog ponašanja u vodi: ulaziti postupno u vodu, plivati u društvu, ne skakati u vodu (posebno izbjegavati skok na glavu) i ne zadržavati dugo dah pod vodom.

·         Inzistirajte na tome da dijete za svaki ulazak u vodu traži Vaše dopuštenje.

·         Ograničite vrijeme boravka u vodi, objasnite djetetu zašto je važan odmor (preporuka je i da se ne ulazi u vodu odmah nakon obroka)

Zaštita prilaza bazenima i spremnicima s vodom

Djeci treba onemogućiti slobodan pristup bazenima, spremnicima s vodom i drugim izvorima vode.

Bazeni trebaju imati dovoljno visoke zaštitne ograde. Sigurnosni poklopci na spremnicima s vodom, bunarima i  sličnim mjestima trebaju biti zaključani i zaštićeni od pristupa djece. U dvorištima u blizini kuća ne smiju se ostavljati spremnici ili veće posude koje se mogu napuniti vodom.

Ispraznite kade, kante, spremnike i dječje bazene odmah nakon upotrebe. Spremite ih naopako okrenute i izvan dohvata djece.

Svladavanje vještine plivanja

Naučeno plivanje smanjuje rizik utapanja kod male djece za 88 %.

Djecu koja su završila obuku iz plivanja treba i dalje stalno nadzirati i pomagati u svladavanju i usavršavanju plivanja. Osim škola i tečajeva plivanja za djecu, organiziraju se i tečajevi plivanja za odrasle. Odrasle osobe koje nisu dobri plivači trebaju se kupati u plitkom dijelu i pod nadzorom iskusnijih plivača.

Nošenje sigurnosnog prsluka

Djeca koja ne znaju plivati trebaju nositi sigurnosni prsluk primjeren njihovoj dobi, visini i težini te biti pod stalnim nadzorom. Djeca mogu koristiti i sigurnosne pojaseve ili rukavice, no prilikom njihove upotrebe potreban je dodatan oprez jer one ne pružaju visok stupanj sigurnosti kao prsluk. Sigurnosne rukavice mogu iskliznuti s ruku djeteta, a u pojasu se dijete može prevrnuti i/ili ispasti iz njega.

Sigurnosni prsluk se preporučuje prilikom vožnje čamcima ili drugim plovilima za sve osobe, djece i odrasle.

Kupanje u rijekama i jezerima pod posebnim oprezom

Kod kupanja u rijekama i jezerima potreban je veći oprez zbog mutne vode, često neravnog dna i iznenadnih prijelaza u dubinu te struja i virova.

Poznavanje mjera sigurnog ponašanja u vodi

Osim zabave, kupanje i plivanje, nose i rizik od utapanja. Stoga svi trebaju usvojiti mjere sigurnog ponašanja u vodi – ulaziti postupno u vodu, plivati u društvu, ne skakati u vodu, posebno izbjegavati skok na glavu i ne zadržavati dugo dah pod vodom. Preporuka je da se ne ulazi u vodu odmah nakon obroka.

Oprez kod ronjenja

Prilikom ronjenja na dah ne smije se predugo zadržavati dah niti hiperventilirati (ubrzano forsirano disati) prije uranjanja. Treba poznavati i primjenjivati osnovna pravila sigurnog ronjenja. Treba uvijek roniti u paru.

Plivanje pod posebnim oprezom za osobe koje boluju od kroničnih bolesti

Osobe koje boluju od kroničnih, posebno srčanih bolesti te dijabetesa i epilepsije, trebaju se pridržavati uputa liječnika o ponašanju za vrijeme ljetnih vrućina i uzimati preporučenu terapiju, no treba znati i da neki lijekovi mogu dovesti do nuspojava koje mogu povećati rizik od utapanja. Osobe koje boluju od epilepsije trebaju se u pravilu kupati u društvu drugih osoba pod posebnim oprezom.

Izbjegavanje konzumacije alkohola

Alkohol povećava rizik od utapanja zbog velikog broja negativnih utjecaja uključujući poremećaj svijesti, smanjenu kontrolu rasuđivanja, smetnje u motoričkoj koordinaciji te brojne druge promjene u ljudskom organizmu.

Poznavanje osnovnih mjera spašavanja i oživljavanja

Osoba koja se utapa može potopiti i tako ugroziti i drugu osobu, uključujući i najbolje plivače. Stoga se preporučuje da se spašavanje, ako za to postoje uvjeti, prepusti osobama koje su obučene za to. Ako takvih osoba nema u blizini, osobi koja se utapa treba pristupiti s oprezom.

Dobro je prilikom spašavanja koristiti pomoćna sredstva poput pojasa za spašavanje i slično.

U slučaju potrebe, treba što prije započeti  osnovne mjere oživljavanja i pozvati hitnu medicinsku pomoć.

Prva pomoć – oživljavanje

 

Izvori:

https://www.hck.hr/novosti/naucite-kodeks-sigurnosti-na-vodi/11757

https://www.hck.hr/novosti/sigurno-ponasanje-uz-vodu-i-u-vodi/10436

https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/drowning

https://www.cdc.gov/drowning/prevention/index.html

https://www.safekids.org/watersafety

Siguran boravak na suncu

Za bezbrižno uživanje u toplim ljetnim danima važno je čuvati zdravlje svoje kože i na vrijeme se informirati o pravilnoj i pravovremenoj zaštiti od sunca.

Izloženost ultraljubičastom zračenju te česte opekline od sunca u mladosti rizični su faktori za razvoj melanoma.

Melanom je zloćudni tumor melanocita – stanica koje stvaraju melanin (crni pigment). Zbog velike sklonosti ranom metastaziranju, ubraja se među najagresivnije tumore kože. Ipak, dobra je vijest da se melanom jednostavno može otkriti na vrijeme te efikasno liječiti.

U 2021. godini u Hrvatskoj zabilježena su ukupno 932 novodijagnosticirana slučajeva malignog melanoma – 523 u muškaraca i 409 u žena.

Prema izvješću o umrlim osobama u Hrvatskoj u 2022. godini, od zloćudnog melanoma kože umrlo je 185 osoba, od kojih 113 muškaraca i 72 žena.

Boja kože, svijetla put i izloženost ultraljubičastom zračenju te česte opekline od sunca u mladosti rizični su faktori za razvoj melanoma.

Svjesnost o melanomu te redovni (samo)pregled kože vrlo su važni, budući da su što ranija dijagnoza i rani početak liječenja presudni za prognozu bolesti.

Samopregled madeža

Jedno od najpopularnijih (i najjednostavnijih) pravila za detekciju i praćenje sumnjivih madeža je ABCDE pravilo.

A (asymmetry) – asimetričan, nepravilni oblik

B (border) – nejednoliki, isprekidani i nejasno definirani rubovi

C (color) – nejednolika obojenost

D (diameter) – promjer madeža (ne bi trebao biti veći od 6 mm)

E (evolution) – promjene u veličini, boji, obliku ili uzdignutosti

Ako primijetite sumnjivi madež ili njegovu nedavnu promjenu, ne odgađajte liječnički pregled.

Opekline od sunca

Opekline od sunca su relativno česta upalna stanja kože uzrokovana UV zrakama.

Simptomi opeklina od sunca su:

·         crvenilo na koži

·         osjetljivost kože

·         oticanje i guljenje kože.

Sunčane opekline često nisu odmah uočljive, a prvi simptomi se javljaju tek nekoliko sati nakon štetnog izlaganja kože suncu, zbog čega je važno djelovati preventivno i tako spriječiti nastanak opekline.

Ako primijetimo simptome sunčane opekline, važno je što prije skloniti se u hlad i voditi računa o tome da pijemo dovoljno tekućine.

Većina opeklina prođe unutar 5 dana, a simptomi boli i nelagode mogu se ublažiti hlađenjem ozlijeđenog dijela kože i tretiranjem kože hidratantnim kremama ili losionima. Nije preporučljivo dodatno dirati ozlijeđeno područje niti odstranjivati kožu kada dođe do guljenja.

Kod posebno jakih ili velikih opeklina, izrazite boli, povišene tjelesne temperature i dehidracije trebamo potražiti pomoć liječnika.

Preporuke za siguran boravak na suncu

Najbolji način za čuvanje zdravlja kože je ograničavanje vremena izlaganja suncu.

Ako možete, ograničite količinu vremena koje provodite na suncu te izbjegavajte boraviti vani između 10 i 17 sati.

Ako ne možete izbjeći boravak na suncu u tom razdoblju, poduzmite mjere zaštite od izgaranja kože na suncu – pokrijte što veći dio tijela odjećom (ako je moguće, odjećom gustog tkanja), nosite šešir širokog oboda ili kapu, nosite sunčane naočale i koristite sredstva sa zaštitnim faktorom.

Od oštećenja kože na suncu možemo se štititi sredstvima za zaštitu od sunca; najčešće su to kreme, losioni i sprejevi. Prilikom odabira sredstva za zaštitu od sunca, dobro je odabrati ono koje štiti od UVB i UVA zraka te čiji je faktor zaštite od sunca (SPF) barem 15.

Za zaštitu od sunca beba i djece, treba odabrati zaštitne kreme s faktorom 50+ te izbjegavati izlaganje djece mlađe od 6 mjeseci direktnom suncu.

Prilikom nanošenja sredstva za zaštitu od sunca važno ga je nanijeti na svu suncu izloženu kožu tijela, čak i područja koja najčešće zaboravimo kao što su uši, usne, pozadina vrata i gornja strana stopala. Sredstvo za zaštitu od sunca treba redovito ponovno nanositi (otprilike svaka dva sata), pogotovo ako smo nakon nanošenja bili u vodi ili smo se oznojili.

VAŽNO

Kod prijevoza djece u automobilu treba osvijestiti činjenicu kako temperatura u automobilu za vrijeme ljetnih mjeseci može u nekoliko minuta doseći 50 °C i tako ugroziti život djeteta.

Zato nikada ne ostavljajte dijete bez nadzora u automobilu, a ljeti čak ni uz djelomično otvorene prozore.

Temperatura djetetova tijela raste 3 do 5 puta brže od temperature tijela odrasle osobe.

Također, ne prekrivajte kolica bebe ili autosjedalice tkaninom zbog opasnosti od pregrijavanja i sprječavanja cirkulacije zraka.

 

Izvori:

„KOŽA PAMTI SVE“ – zaštitite je!

„Sigurno kroz prvu godinu“

Ljeto, vrućine i djeca u automobilima | RODA

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – zdravstveni djelatnik I. vrste, diplomirani sanitarni inženjer (zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu) u Službi za javno zdravstvo

Temeljem  članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 10. svibnja 2024. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto zdravstveni djelatnik I. vrste, diplomirani sanitarni inženjer (zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu) u Službi za javno zdravstvo.

Više pogledajte ovdje.

Hripavac u Hrvatskoj (5.7.2024.)

Prema podacima Registra zaraznih bolesti Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, u periodu od 1.1.2023. do 5.7.2024. godine, zaprimili smo 6590 prijava oboljelih od hripavca.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti je dinamičan i ovdje prikazani brojevi odražavaju broj prijava u trenutku izrade izvještaja. Podaci o broju oboljelih bit će ažurirani na tjednoj razini.

Najveći broj oboljelih bilježimo u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Dob Oboljeli
0 236
1-4 375
5-9 647
10-14 2726
15-19 1568
20-40 448
41-59 463
60+ 127
Ukupno 6590

Laboratorij Saclay zadužen za analizu uzoraka na Igrama

Tijekom Olimpijskih i Paraolimpijskih igara prikupljeni uzorci analizirati će se u WADA-inom akreditiranom laboratoriju u Parizu – Laboratoire Anti-Dopage Français (“LADF”), Université de Paris-Saclay.

Ovaj laboratorij biti će odgovoran za analizu oko 8 000 uzoraka krvi i urina sportaša. Za vrijeme Olimpijskih igara  koje traju od 26. srpnja do 11. kolovoza analzirati će se oko 6 000 uzoraka dok će za vrijeme Paraolimpijskih igara koje traju od 28. kolovoza do 8. rujna taj broj iznositi oko 2 000.

U razdoblju od mjesec dana analizirati će se veliki broj uzoraka što je ekvivalent četiri mjeseca normalne aktivnosti. To će predstavljati izazov i odgovornost za 40-ak zaposlenika  kojima će se tijekom Igara pored 20-ak tehničara pridružiti i oko 60-ak kolega iz drugih laboratorija akreditiranih od Svjetske antidopinške agencije (WADA).

Laboratorij Saclay će o rezultatima analize uzoraka putem sustava ADAMS obavijestiti Svjetsku antidopinšku agenciju i Međunarodnu agenciju za testiranje dok će za rezultate analize uzoraka na Paraolimpijskim igrama obavijestiti Svjetsku antidopinšku agenciju i Međunarodni paraolimpijski odbor.

Međunarodna agencija za testiranje odgovorna je za provođenje antidopinškog programa na OI u Parizu. U njihovom antidopinškom programu pored već spomenutih 6 000 uzoraka koje planiraju prikupiti, stoji da će za tu priliku oformiti preko 50 dopinških stanica te angažirati oko 300 dopinških kontrolora i 570 pratitelja. (F.A.L.)

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik (nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja 2), stručnjak za društvene i humanističke znanosti, pripravnik

Temeljem  članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 10. svibnja 2024. za prijam na rad na pripravnički staž za radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik (nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja 2), stručnjak za društvene i humanističke znanosti, pripravnik u Službi za promicanje zdravlja.

Više pogledajte ovdje.

Novi simbol Projekta EU JAMRAI-2

Predstavljamo novi simbol koji će pratiti Projekt EU JAMRAI -2. Simbol naglašava važnost zajedničkog rada i povezanosti između zdravlja ljudi, životinja i okoliša. Sve nas to vodi do mota projekta: “Izgradnja svijeta jednog zdravlja za smanjenje antimikrobne otpornosti.”

Više informacija na stranici projekta – https://www.hzjz.hr/projekti/eu-jamrai-2/

 

 

 

 

Održana edukacija za medicinske sestre iz timova školske medicine o cijepljenju i komunikaciji o cijepljenju protiv HPV-a

U utorak 18.6.2024. u hotelu Academia u Zagrebu održana je edukativna radionica za medicinske sestre iz timova školske medicine na temu cijepljenja protiv HPV-a i komunikacije o cijepljenju s djecom, roditeljima i drugim zdravstvenim djelatnicima, a s konačnim ciljem podizanja razine povjerenja u cjepivo protiv HPV-a. Ovu jednodnevnu edukaciju organizirao je Hrvatski zavod za javno zdravstvo u okviru projekta PartnERship to Contrast HPV – PERCH.

Osnovni cilj PERCH projekta je podržati zemlje u dostizanju cilja eliminacije raka vrata maternice i drugih oblika raka uzrokovanih infekcijom HPV-om. Neizostavan korak do tog cilja je cijepljenje >90 % djevojčica u dobi do 15 godina cjepivom protiv HPV-a, kao i značajno povećanje broja cijepljenih dječaka, do 2030. godine.

Edukaciju su razvili i proveli djelatnici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Zavoda za javno zdravstvo Andrija Štampar, a obuhvatila je sve relevantne teme, uključujući patogenezu, dijagnostiku i epidemiologiju bolesti povezanih s HPV-om, sve aspekte prevencije HPV-a i elemente komunikacijskih vještina. Edukacija je podijeljena u 2 modula: „Medicinske i epidemiološke osnove HPV-a i cijepljenja protiv HPV-a” i „Komunikacija o cjepivu protiv HPV-a u medicinskoj praksi/zdravstvu”.

U sklopu projekta planira se provesti ukupno 2 edukacije kojima bi se obuhvatila većina medicinskih sestara iz timova školske medicine u Hrvatskoj kako bi osnažile i teoretsku i praktičnu osnovu za uspješnu i djelotvornu komunikaciju o cijepljenju.

Trajanje projekta PERCH: 30 mjeseci (1.11.2022.-30.04.2025.)

Letak s informacijama o projektu

Obavijest o rezultatima javnog natječaja -viši stručni savjetnik (suradnik), pripravnik u Službi za suzbijanje zlouporabe droga

Temeljem  članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 3. travnja 2024. za prijam na rad na pripravnički staž za radno mjesto viši stručni savjetnik (suradnik), pripravnik u Službi za suzbijanje zlouporabe droga.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – stručni savjetnik (savjetnik), pravnik u Službi za pravne poslove, ljudske potencijale i tehničke poslove

Temeljem  članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 10. svibnja 2024. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto stručni savjetnik (savjetnik), pravnik u Službi za pravne poslove, ljudske potencijale i tehničke poslove.

Više pogledajte ovdje.

WADA-ini edukacijski sportski timovi spremni za OI u Parizu

U cilju promicanja čistog sporta tijekom Olimpijskih i Paraolimpijskih igara u Parizu, Svjetska antidopinška agencija (WADA) najavila je program za angažiranja sportaša (Athlete Engagement program) u sklopu kampanje “One Play True Team”.

Na poziv Međunarodnog olimpijskog odbora i Međunarodnog paraolimpijskog odbora, WADA će putem svojih timova za angažiranje sportaša u izravnom razgovoru povezivati se sa sportašima i pratećim osobljem kako bi razmijenili iskustva u borbi protiv dopinga i razumijevanju čistog sporta.

Na Olimpijskim i Paraolimpijskim igrama sudjelovati će više od 14 000 sportaša. Ovi timovi koje će u potpunosti voditi sportaši (dolaze iz 12 zemalja s 5 različitih kontinenata), biti će stacionirani u Olimpijskom selu u Parizu. Svojim iskustvom i znanjem o čistom sportu u potpunosti će biti na raspolaganju sportašima, trenerima i drugom pratećem osoblju.

Jedan od članova paraolimpijskog tima za uključivanje sportaša je i gosp. Ivan Ćosić, član WADA-inog Vijeća sportaša. (F.A.L.)

COVID-19 u Hrvatskoj (02.07.2024.)

COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.

U 26. kalendarskom tjednu (tjedan od 24. do 30. lipnja 2024.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 141  prijava COVID-19.

a trenutno dostupnom izvještaju, u 26. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

 

Izvještaj o zdravstvenoj ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u Republici Hrvatskoj za 2023. godinu

U 2023. godini, na koju se ovaj izvještaj odnosi, na snazi je bio Zakonom o vodi za ljudsku potrošnju („NN“ 56/13, 64/15, 104/17, 115/18, 16/20) i Pravilnikom o parametrima sukladnosti, metodama analize, monitoringu i planovima sigurnosti vode za ljudsku potrošnju te načinu vođenja registra pravnih osoba koje obavljaju djelatnost javne vodoopskrbe („NN“ 125/17) regulirano je područje zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u Republici Hrvatskoj (RH).

Stupanjem na snagu novoga Zakona o vodi za ljudsku potrošnju („Narodne novine“, broj 30/23), i to 16. ožujka 2023. u hrvatsko je zakonodavstvo preuzeta Direktiva (EU) 2020/2184 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2020. o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (preinaka) (SL L 435, 23.12.2020.). Novi zakon uz naprijed navedene odredbe, uređuje i provedbu pristupa za sigurnost vode koji se temelji na procjeni rizika i upravljanju rizikom na tri razine i to za: područja sliva za vodozahvate, sustav opskrbe i kućnu vodoopskrbnu mrežu. Nadalje propisuje prava i obveze ostalih subjekata koji isporučuju vodu za ljudsku potrošnju, minimalne higijenske zahtjeve za materijale i kemikalije za obradu i medije za filtriranje koji dolaze u dodir s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju.

U cilju zaštite ljudskog zdravlja provode se propisane kontrole zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u javnoj distribucijskoj mreži na nekoliko razina u okviru: i) samokontrole koju provode javni isporučitelji vodnih usluga (JIVU), ii) državnog monitoringa koji koordinira Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a provode županijski zavodi za javno zdravstvo i Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar te iii) službenih kontrola zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju koje provode sanitarni inspektori Ministarstva zdravstva.

Sustavom samokontrole u 2023. godini su javni isporučitelji vodnih usluga analizirali su više od 69.000 uzoraka na kemijske pokazatelje i više od 61.000 uzoraka na mikrobiološke pokazatelje.

Monitoringom vode za ljudsku potrošnju je u javnoj distribucijskoj mreži u RH 2023. godini uzorkovano 7.405 uzorak redovnog (monitoring parametara skupine A) i 699 uzoraka revizijskog monitoringa (monitoring parametara skupine B). Ukupni broj neispravnih uzoraka vode zbog jednog ili više pokazatelja iznosio je 161 odnosno 1,99 %.

Sanitarni inspektori Državnog inspektorata Republike Hrvatske (DIRH) prilikom provođenja službenih kontrola zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u 2023. godini uzorkovali su 206 uzoraka vode.

Cjeloviti Izvještaj o zdravstvenoj ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u Republici Hrvatskoj u 2023. godini može se preuzeti OVDJE

 

Hripavac u Hrvatskoj (28.6.2024.)

Prema podacima Registra zaraznih bolesti Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, u periodu od 1.1.2023. do 28.6.2024. godine, zaprimili smo 6586 prijava oboljelih od hripavca.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti je dinamičan i ovdje prikazani brojevi odražavaju broj prijava u trenutku izrade izvještaja. Podaci o broju oboljelih bit će ažurirani na tjednoj razini.

Najveći broj oboljelih bilježimo u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Dob Oboljeli
0 234
1-4 375
5-9 645
10-14 2726
15-19 1568
20-40 448
41-59 463
60+ 127
Ukupno 6586

In memoriam: Doc. dr. sc. Nataša Janev Holcer

Doc. dr. sc. Nataša Janev Holcer

(1968. – 2024.)

Svaki je odlazak dragih nam osoba težak i neprihvatljiv, a posebice onaj iznenadni.

S tugom Vas obavještavamo da je naša draga kolegica i prijateljica Nataša Janev Holcer preminula 22. lipnja 2024. godine.

Našu dragu Natašu pamtit ćemo kao vrhunsku stručnjakinju, vrijednu radnicu i izuzetnu osobu uvijek spremnu na sve životne izazove, uključujući i one najteže kao što je bila i teška bolest s kojom se hrabro borila. Uvijek je nesebično pomagala i prenosila svoje znanje i iskustvo mlađim kolegama te ostavila neizbrisiv trag u javnom zdravstvu, a posebice u zdravstvenoj ekologiji.

Ti si otišla, ali ostali su Tvoji tragovi, duboki, snažni, ljudski i profesionalni.

Draga Nataša, ovo nije zbogom, samo do viđenja u vječnosti.

Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2023. g. – tablični podaci

Ovdje objavljujemo tablične podatke za 2023. godinu (Excel-datoteke).

Objavljeni podaci su preliminarnog karaktera i podložni su naknadnim izmjenama.

Kako će novi podaci biti dostupni, tako ćemo ih objavljivati.

 

1. STANOVNIŠTVO I VITALNI DOGAĐAJI

 

2. ZDRAVSTVENE USTANOVE I DJELATNICI U ZDRAVSTVU

 

3. PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA

 

4. SPECIJALISTIČKO – KONZILIJARNE I OSTALE DJELATNOSTI

 

5. ZARAZNE BOLESTI, CIJEPLJENJE I MIKROBIOLOŠKA DIJAGNOSTIKA

 

6. STACIONARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA, DNEVNE BOLNICE, JEDNODNEVNA KIRURGIJA I BOLNIČKE HEMODIJALIZE

 

7. PORODI I PREKIDI TRUDNOĆE

 

8. REGISTRI KRONIČNIH BOLESTI

 

9. POBOL I UZROCI SMRTI OSOBA STARIJE ŽIVOTNE DOBI

 

10. ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA

 

11. FINANCIJSKI ZDRAVSTVENI POKAZATELJI RH ZA 2022. GODINU PREMA METODOLOGIJI SUSTAVA ZDRAVSTVENIH RAČUNA

 

12. MEDICINSKA OPREMA, OPERACIJSKE DVORANE I MEDICINSKI POSTUPCI U HRVATSKOJ

 

13. KREVETI U JEDINICAMA ZA POJAČANU NJEGU DOMOVA ZA STARIJE I NEMOĆNE I DOMOVA ZA PSIHIČKI BOLESNE ODRASLE OSOBE

  • preuzimanje tablica (XLSX)

 

14. POKAZATELJI ZDRAVSTVENOG STANJA I KORIŠTENJA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA

Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama

Svake godine 26. lipnja – Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama diljem svijeta obilježava se s ciljem podizanja razine svijesti o problemu ovisnosti. Međusobnom suradnjom svih relevantnih čimbenika na međunarodnoj i nacionalnoj razini želi se upozoriti javnost na problem raširenosti zlouporabe droga.

Danas su politike prema drogama kako na svjetskoj i europskoj, tako i na nacionalnim razinama suočene s nizom izazova koji se reflektiraju u novim oblicima ovisnosti i s njima povezanim obrascima korištenja droga, kao i poliuporabi više različitih supstanci istovremeno. Potražnja za drogama i dalje predstavlja izazov, a štete povezane s korištenjem droga predstavljaju jednu od vodećih prijetnji javnom zdravlju.

Svjetsko izvješće o drogama 2024. Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC) sadrži najnoviju analizu globalnih, regionalnih i subregionalnih procjena i trendova u potražnji i ponudi droga te prema navedenom izvješću, podaci upućuju kako je proizvodnja metamfetamina u Zlatnom trokutu u jugoistočnoj Aziji porasla, nadmašujući proizvodnju tradicionalnih opijata poput heroina i opijuma. Dostupnost kokaina u svijetu dosegla je rekordnu razinu tijekom 2022. godine, s više od 2 700 tona proizvedenog kokaina, što je 20 % više u odnosu na prethodnu godinu. Nadalje, Afganistan je zabilježio drastičan pad proizvodnje opijuma nakon zabrane 2022. godine, što se može odraziti na pojavu novih i potentnijih tvari na globalnom tržištu. Zabilježen je pad globalnih zapljena metamfetamina, dok tržišta na Bliskom i Srednjem istoku te u jugozapadnoj Aziji kontinuirano rastu, a Afrika postaje sve važnija ruta za međunarodnu trgovinu drogom. U 2022. gotovo 292 milijuna ljudi koristilo je droge, što je 20 % više nego prije deset godina. Samo jedna od 11 osoba s problemom ovisnosti o drogama bila je zabilježena u tretmanu, što predstavlja pad u odnosu na 2015. U 2022. godini, oko 7 milijuna ljudi globalno je bilo u kontaktu s policijom zbog kaznenih djela povezanih s drogama, pri čemu je dvije trećine tih slučajeva otpalo na uporabu ili posjedovanje droga. Nedavne promjene u zakonodavstvu o drogama, poput legalizacije kanabisa za nemedicinsku uporabu u nekim državama, utječu na povećanje uporabe droga. Primjerice, u dijelovima Sjeverne Amerike, gdje je legalizirana nemedicinska uporaba kanabisa, došlo je do porasta štetne uporabe kanabisa.

Na razini EU, prema zadnjim podacima Europskog izvješća o drogama za 2024. Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA), kanabis (oko 8 % odraslih Europljana u dobi od 15 do 64 godine) i kokain (oko 1,4 % odraslih Europljana u dobi od 15 do 64 godine) najčešće su konzumirane droge u Europi. Trendovi u odnosu na liječenje ovisnosti pokazuju nam kako je u EU u blagom padu broj osoba liječenih zbog uporabe opijata te porast osoba koje ulaze u sustav tretmana zbog konzumacije stimulansa. U izvješću se ističe sve veća prijetnja moćnih sintetskih droga, novih mješavina i promjenjivih obrazaca uporabe droga u Europi. Dostupnost raznovrsnih i visoko potentnih psihoaktivnih tvari povećava zdravstvene rizike za korisnike, uključujući smrtonosna trovanja. Politoksikomanija, bilo da uključuje uporabu benzodiazepina zajedno s opioidima ili kokaina s alkoholom, postala je uobičajena i dodatno komplicira intervencije i liječenje. Sintetski opioidi, posebno nitazeni, rastuća su prijetnja s visokim rizikom od trovanja, dok su zapljene kokaina dosegle rekordne razine, utječući negativno na javno zdravlje. Tržište kanabisa također se mijenja, s porastom moćnih proizvoda i novim zakonodavnim pristupima u nekoliko zemalja.

Globalni trend zlouporabe droga reflektira se i na Hrvatsku. Prema rezultatima istraživanja Zlouporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske iz 2019. godine, ilegalnu drogu barem je jednom u životu konzumiralo 24,5 % ispitanika. Broj odraslih koji su konzumirali neku ilegalnu drogu se između 2011. i 2019. godine udvostručio (porast s 5.3 % na 11.2 %). Najčešće korištena ilegalna droga bila je kanabis koju je barem jednom u životu konzumiralo 22,9 % ispitanika.

Prema podacima Registra osoba liječenih zbog zlouporabe psihoaktivnih tvari, u sustavu liječenja ovisnosti o drogama u Hrvatskoj je 2023. registrirano 5.875 osoba liječenih zbog ovisnosti o drogama, od kojih je 566 po prvi put bilo na liječenju. Zbog ovisnosti o opioidima, tijekom 2023. godine na liječenju su bile 4.662 osobe, od kojih je 121 bilo liječeno prvi put. Od svih liječenih, 79,3% osoba je u tretman došlo zbog opijata kao glavnog sredstva ovisnosti te je prisutan rast udjela osoba liječenih zbog uporabe kokaina i psihostimulansa, što slijedi trend EU. Od ukupnog broja osoba na liječenju bilo je 82 % muških te 18 % ženskih osoba, dok je prosječna dob bila 41,7 godina, s time da je u tretmanu bilo 130 maloljetnika. Što se tiče stope liječenih osoba prema županiji stanovanja, najvišu stopu imala je Istarska županija (550,6), zatim Zadarska (517,3), Šibensko-kninska (481,8), Primorsko-goranska (362,6), Splitsko dalmatinska (304,1), Grad Zagreb (290,4) te Dubrovačko-neretvanska (285,5).

U koordinaciji Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo kao koordinatora provedbe Nacionalne strategije djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. i pratećeg Akcijskog plana za razdoblje do 2026., kontinuirano se provode aktivnosti kojima se doprinosi osiguranju kvalitete programa prevencije, liječenja, psihosocijalnog tretmana, smanjenja šteta te resocijalizacije osoba s problemom ovisnosti o drogama. U tom kontekstu poseban naglasak je stavljen na procjenu kvalitete projekata koji se provode u području prevencije ovisnosti u skladu s EU standardima, pružanje podrške u provedbi znanstveno utemeljenih preventivnih programa, provedbu programa oporavka i rehabilitacije putem Projekta resocijalizacije, jačanju kompetencija stručnjaka putem sustavnih edukacija o znanstveno utemeljenim prevencijskim i tretmanskim praksama te aktualnim međunarodnim i EU standardima, izradu smjernica, standarda i protokola za osiguranje kvalitetne provedbe intervencija. Pored navedenog, provode se i brojni znanstveno istraživački projekti u praćenju određenih segmenata kompleksne problematike droga, a značajni napori usmjeravaju se i na uvođenje inovativnih programa smanjenja štete za korisnike droga te na pravovremeno uočavanje i praćenje pojave novih psihoaktivnih tvari i povezanih zdravstvenih rizika kroz nacionalni Sustav ranog upozoravanja.

Cilj šire društvene akcije koja će se povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv zlouporabe droga provoditi na nacionalnoj i lokalnoj razini je promovirati, osobito mladima, zdrave stilove života, a kroz edukacije i preventivne aktivnosti informirat će se javnost o štetnim zdravstvenim i socijalnim posljedicama ovisnosti, a ujedno i poslati poruka roditeljima o načinima prevencije ovisnosti i prepoznavanju rizičnih faktora koji mogu ukazivati na pojavu ovisnosti u obitelji.

S ciljem informiranja javnosti o ovom problemu pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo pokrenuta je Info linija za ovisnosti namijenjena pružanju informacija kome se osobe mogu obratiti u slučaju problema s ovisnostima. Linija je anonimna i dostupna putem besplatne telefonske linije 0800 200 070, mobitela 091 46 83 070 (uključujući Viber i Whatsapp) i e-maila ovisnosti@hzjz.hr. Pored navedenog, otvoren je i poseban web Portal o ovisnostima, https://ovisnosti.hzjz.hr/ koji na jednom mjestu objedinjuje sve ključne informacije vezane uz javnozdravstvene aspekte povezane s ovisnostima, kako za stručnjake tako i za širu javnost.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – zdravstveni djelatnik I. vrste, specijalist (doktor medicine, specijalist)

Temeljem  članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 10. svibnja 2024. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto zdravstveni djelatnik I. vrste, specijalist (doktor medicine, specijalist).

Više pogledajte ovdje.

COVID-19 u Hrvatskoj (25.6.2024.)

COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.

U 25. kalendarskom tjednu (tjedan od 17. do 23. lipnja 2024.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 119  prijava COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 25. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.          

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

Hripavac u Hrvatskoj (21.6.2024.)

Prema podacima Registra zaraznih bolesti Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, u periodu od 1.1.2023. do 21.6.2024. godine, zaprimili smo 6573 prijava oboljelih od hripavca.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti je dinamičan i ovdje prikazani brojevi odražavaju broj prijava u trenutku izrade izvještaja. Podaci o broju oboljelih bit će ažurirani na tjednoj razini.

Najveći broj oboljelih bilježimo u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Dob Oboljeli
0 233
1-4 370
5-9 642
10-14 2726
15-19 1568
20-40 444
41-59 463
60+ 127
Ukupno 6573
Newer posts