Održana javnozdravstvena akcija u Rijeci
4. lipnja 2025. godine održana je javnozdravstvena akcija u Rijeci pod nazivom „KORAK ISPRED BOLESTI“, u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Sekcije za intervencijsku radiologiju Hrvatskog društva radiologa u suorganizaciji Doma zdravlja Primorsko-goranske županije i MESI d.o.o., pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva.
U sklopu javnozdravstvene akcije iz krvi se je određivao šećer i kolesterol, te mjerio pedobrahijalni indeks (ABI) i krvni tlak. Ovom javnozdravstvenom akcijom želimo skrenuti pozornost javnosti na potrebu povećanja znanja o perifernoj arterijskoj bolesti (PAB) te mogućnostima prevencije.
Na javnozdravstvenoj akciji iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prisustvovale su prim. Verica Kralj, dr. med. i Marinka Šimunović Gašpar, mag. med. techn., univ. mag. admin. sanit.
Kombinacija dvije napredne tehnike
Ambientna masena spektrometrija (AMS) je moderna metoda koja omogućava brzo otkrivanje nedozvoljenih tvari u uzorcima, ali ima svoje izazove. Naime, kada se analizira složene uzorke mogu nastati smetnje zbog matriks efekata, odnosno utjecaja drugih tvari koje nisu ciljane. Također, bez dodatnog odvajanja tvari može doći do lažnih pozitivnih rezultata, jer su neke tvari kemijski vrlo slične (izomeri i izobari).
Kako bi se prevladali ovi problemi i povećala preciznost testiranja razvijena je nova metoda koja kombinira dvije moćne tehnike: ambientnu masenu spektrometriju (AMS) i tekućinsku kromatografiju masene spektrometrije (LC-MS). Ovaj pristup, koji je razvijen po prvi puta u ovom istraživanju, temelji se na korištenju mikroskopskih količina otapala za učinkovito izdvajanje tvari sa površine specijalnog uređaja nazvanog SPME (Solid-Phase Microextraction).
U prvoj fazi analize koristi se tehnika poznata kao CBS-MS (coated blade spray masena spektrometrija), koja omogućava brzo skeniranje uzorka koristeći samo nekoliko mikrolitara otapala. Ovaj korak omogućuje da se analiziraju velike količine uzoraka uz visoku preciznost i osjetljivost. Ako se u uzorku otkrije nešto sumnjivo, preostale tvari se podvrgavaju detaljnijoj analizi korištenjem LC-MS tehnike, koja daje konačnu potvrdu rezultata.
Ova nova metoda ima nekoliko važnih prednosti:
- Ekološki prihvatljiva: koristi se samo nekoliko mikrolitara organskih otapala što smanjuje negativan utjecaj na okoliš.
- Visoka preciznost: smanjuje se utjecaj drugih tvari u uzorku (poznatih kao matriks efekti), čime se poboljšava osjetljivost i točnost testiranja.
- Brza i učinkovita: omogućava brzo skeniranje i preciznu identifikaciju nedozvoljenih tvari.
Iako je ova metoda novi pristup, rigorozno je testirana i potvrđena kroz eksperimente. U kontekstu antidopinškog testiranja uspješno je primijenjena za detekciju čak 53 zabranjene tvari u uzorcima urina. Ova nova strategija otvara vrata za učinkovitije testiranje na doping, čineći ga bržim, preciznijim i pouzdanim.
Za sportaše ovo znači da postoji napredna tehnologija koja omogućava temeljito testiranje na doping uz minimalne šanse za pogrešne rezultate. Ova metoda ne samo da poboljšava točnost testiranja, već i doprinosi očuvanju okoliša smanjenjem upotrebe kemijskih otapala. (J.K)
COVID-19 u Hrvatskoj (10.6.2025.)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 23. kalendarskom tjednu (tjedan od 2. do 8. lipnja 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 50 prijava COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 23. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.
Poziv na testiranje – 2.1. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za epidemiologiju zaraznih bolesti
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 23. svibnja 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme do povratka radnice s porodiljnog dopusta za radno mjesto 2.1. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za epidemiologiju zaraznih bolesti.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na testiranje – 1.7. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja, sociolog u Službi za promicanje zdravlja
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 23. svibnja 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.7. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja, sociolog u Službi za promicanje zdravlja.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na testiranje i razgovor – 1.6. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 23. svibnja 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.6. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na testiranje – 1.5. viši savjetnik 1 u Ravnateljstvu
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 23. svibnja 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.5. viši savjetnik 1 u Ravnateljstvu.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na testiranje – 1.3. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za javno zdravstvo
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 23. svibnja 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.3. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za javno zdravstvo.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na testiranje – 1.2. doktor medicine u Službi za toksikologiju
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 23. svibnja 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.2. doktor medicine u Službi za toksikologiju.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na testiranje – 1.1. doktor medicine u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 23. svibnja 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.1. doktor medicine u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti.
Više pogledajte ovdje.
Svjetski dan oboljelih od tumora mozga
Svjetski dan oboljelih od tumora mozga obilježava se svake godine 8. lipnja još od 2000. godine, na inicijativu Njemačke organizacije za tumore mozga s ciljem podizanja svjesnosti i educiranja javnosti o samoj bolesti.
Tumor mozga je abnormalna masa tkiva u mozgu u kojoj stanice nekontrolirano rastu i razmnožavaju se. Tumore mozga možemo podijeliti na primarne i sekundarne (metastatske), a primarni tumori mozga mogu biti dobroćudni, graničnog ponašanja ili zloćudni. Postoji više od 100 različitih vrsta primarnih tumora mozga, od kojih svaka ima svoj spektar simptoma, načina liječenja i ishoda. Unatoč godinama istraživanja, stope preživljenja kod tumora mozga u posljednje su vrijeme ostale gotovo nepromijenjene, dok su se stope preživljenja kod mnogih drugih vrsta raka značajno poboljšale.
Prema podacima Registra za rak, u Hrvatskoj je u 2022. godini dijagnosticirano 385 zloćudnih tumora mozga, od čega 220 kod muškaraca, a 165 kod žena. Od zloćudnih tumora mozga u 2023. godini u Hrvatskoj je umrlo 365 osoba od kojih je 204 muškaraca, a 161 žena.
Tumori mozga mogu uzrokovati različite simptome, ovisno o tome gdje u mozgu se točno nalaze.
Česti simptomi uključuju:
• glavobolje
• mučninu ili povraćanje
• napadaje (grčeve)
Ovi simptomi mogu biti uzrokovani i drugim medicinskim stanjima. No, ako imate neki od njih, važno je da se obratite liječniku. Simptomi se mogu razvijati postupno tijekom nekoliko mjeseci ili čak godina ako je tumor spororastući, ili se mogu pojaviti brzo, unutar dana ili tjedana, ako je tumor brzorastući.
Također, mogu se pojaviti i:
• slabost ili paraliza jednog dijela tijela
• gubitak njuha ili sluha
• poteškoće pamćenja, govora, čitanja ili pisanja
Tumori mozga najčešće nemaju poznati uzrok, a samim time ne postoji ni mogućnost prevencije.
Kao rizične čimbenike Cancer Research UK navodi:
1. Dob
Tumori mozga mogu se razviti u bilo kojoj dobi. No, kako starimo, naš rizik od razvoja većine vrsta raka, uključujući tumore mozga, raste. Najveći rizik od tumora mozga imaju osobe u dobi između 85 i 89 godina.
2. Prekomjerna tjelesna težina
Prekomjerna tjelesna težina ili pretilost povećava rizik od nekih vrsta raka, uključujući vrstu tumora mozga (odnosno, moždanih ovojnica) koja se zove meningeom.
3. Medicinsko (ionizirajuće) zračenje
Rizici od zračenja prilikom medicinskih pregleda vrlo su niski. Ako vam bude potrebno zračenje, vaši će se liječnici pobrinuti da razina zračenja bude što niža i da se pretraga obavi samo kada je to doista nužno.
4. Obiteljska povijest bolesti
Rizik je veći ako imate bliskog člana obitelji koji je imao tumor mozga. Mali postotak tumora mozga povezan je s genetskim poremećajima.
Glavne metode liječenja tumora mozga uključuju:
• kirurški zahvat
• radioterapiju
• kemoterapiju
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je 2021. godine novi, ažurirani sustav klasifikacije tumora mozga. U njemu se tumori svrstavaju u podskupine prema njihovim genetskim karakteristikama te prisutnosti ili odsutnosti specifičnih promjena u genima.
WHO razvrstava tumore na ljestvici od 1 do 4. Što je broj viši, to je veća vjerojatnost da će tumor brže rasti i postati agresivniji, te se po tome određuje radi li se o dobroćudnom ili zloćudnom tumoru.
Izvori:
https://braintumor.org/brain-tumors/about-brain-tumors/brain-tumor-facts/
https://www.cancerresearchuk.org/about-cancer/brain-tumours
Svjetski dan sigurnosti hrane
Ove godine Svjetski dan sigurnosti hrane obilježavamo 7. lipnja kako bismo podsjetili na važnu ulogu koju znanost ima u donošenju odluka o hrani.
Svi uključeni u lanac opskrbe hranom, od proizvođača, preko prerađivača, prijevoznika, trgovaca na malo, kuhara i potrošača – oslanjaju se na univerzalnu primjenu dobrih praksi, dogovorenih procesa i standarda kako bi se osigurala sigurnost hrane.
Sve se to temelji na pažljivoj, jasnoj i promišljenoj primjeni najboljih dostupnih znanstvenih dokaza koji istražuju kako i zašto hrana može postati kontaminirana i učiniti nas bolesnima. Znanstvenici procjenjuju i analiziraju rizike za ljudsko zdravlje povezane s poznatim, utvrđenim, novim i očekivanim opasnostima za sigurnost hrane te im pružaju savjete pomažući kreatorima politika, prehrambenim tvrtkama i potrošačima da donose sigurne odluke.
No, hrana se može kontaminirati bakterijama, kemikalijama, gljivicama ili parazitima, koji mogu uzrokovati najmanje 200 različitih bolesti. Ove bolesti utječu na zdravlje, egzistenciju, obrazovanje i gospodarstvo. Međutim, mogu se spriječiti – kada smo informirani i poduzimamo mjere.
Svake godine 7. lipnja, Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) na Svjetski dan sigurnosti hrane, podsjećaju da je sigurnost hrane kolektivno pravo i odgovornost gdje svatko mora odigrati svoju ulogu.
Ključne poruke Svjetskog dana sigurnosti hrane su:
- Znanost je temelj očuvanja sigurnosti hrane
- Ako nije sigurna, nije hrana
- Znanost ovisi o dostupnim podacima
- Više znanstvenih disciplina stoji iza očuvanja sigurnosti hrane
- Obrazovanje je ključno
- Svatko upravlja rizicima – sigurnost hrane je odgovornost svih nas
UKAD odlučno protiv Poboljšanih igara
Enhanced Games, koncept koji podržava sportski događaj bez testiranja na tvari zabranjene u sportu (doping) te poticanje na korištenje istih tvari izazvalo je zabrinutost globalne sportske zajednice. Nakon objave da će se ove Igre održati u Las Vegasu od 21. do 24. svibnja 2026., oglasio se i UKAD (britanska antidopinška agencija).
Jane Rumble, glavna izvršna direktorica UKAD-a, izjavila je: „S dubokom zabrinutošću za sportaše i sve one koji vole sport, čini se da je sada sasvim vjerojatno da će se ovaj događaj održati. To je opasan pothvat!“ Nedavna istraživanja izazivaju zabrinutost zbog nedostatka vjerodostojnih dokaza koje su predstavili organizatori na način kako mogu smanjiti znatne fiziološke i psihološke rizike i štete koje ovaj događaj može uzrokovati. „Mi u UKAD-u vjerujemo da će ovaj događaj naštetiti svima uključenima: riskirajući zdravlje (kratkoročno i dugoročno), ugled i sportski integritet. Sport ima dužnost skrbiti o sportašu.“ Antidoping, prema Svjetskom antidopinškom kodeksu, postoji kako bi zaštitio pošten i čist sport te se zalagao za prava čistih sportaša. Poruka koja se s ovim Igrama šalje mladima o dopingu i poboljšanju sportske izvedbe posebno je zabrinjavajuća. Uzimanje dopinga zbog poboljšanja sportske izvedbe (IPED) nije sigurno, opasno je za zdravlje i dobrobit te potkopavaju pošteno natjecanje. Nedavno istraživanje UKAD-a pokazuje da postoji vrlo malo interesa šire britanske javnosti za takvu „šaradu“. Dvoje od troje odraslih reklo je da ne bi dopustili svojoj djeci da gledaju događaj, dok je više od polovice anketiranih tinejdžera reklo da ga ne žele gledati.
UKAD također napominje da, osim mogućeg počinjenja kršenja antidopinških pravila od strane sportaša i pomoćnog osoblja sportaša koji sudjeluju (ili će sudjelovati) u ovom događaju, mogu postojati i ozbiljne pravne posljedice. Mnoge zabranjene tvari klasificirane su kao kontrolirane droge u Ujedinjenom Kraljevstvu i uvoz, opskrba ili omogućavanje opskrbe tim drogama je kazneno djelo. Oni koji to čine mogu biti kazneno odgovorni, uključujući sportaše sudionike, pomoćno osoblje sportaša, domaćine mjesta održavanja, same organizatore i bilo koju drugu stranu uključenu u omogućavanje ovih prekršaja. Ukratko, to je nepromišljen koncept, prikriven kao napredak, ali u stvarnosti će biti na štetu mnogih koji vole sport i cijene fair play.
Jane Rumble izjavila je: „UKAD je izuzetno zabrinut konceptom Unaprijeđenih igara. Premisa sportskih natjecanja koja dopuštaju farmakološki aktivne tvari za poboljšanje performansa je nesigurna, opasna za zdravlje i dobrobit sportaša i suprotna je fair playu. „Čisti sportaši godinama se bore za svoje pravo da se natječu pod jednakim uvjetima, da mogu predstavljati svoju zemlju i zajednice s čašću i integritetom te da se natječu istinito i pošteno. „Dužnost nam je brinuti se o čistoći sporta i zdravlju sportaša. Antidoping, prema Svjetskom antidopinškom kodeksu, danas postoji kako bi zaštitio pošten i čist sport i zagovarao prava čistih sportaša. „Vjerujemo da je pravo sportsko natjecanje stvar poštovanja, napornog rada i odlučnosti, a ne opasne igre podržavanja upotrebe dopinga za poboljšanje izvedbi. U sportu nema mjesta za doping, niti za Enhanced Games.“ (V.B)
6. lipnja – Dan prava osoba s duševnim smetnjama
Mentalno zdravlje predstavlja temeljno ljudsko pravo svakog pojedinca, a ne privilegiju. Tijekom povijesti, osobe s duševnim smetnjama često su bile izložene nerazumijevanju, strahu i stigmatizaciji te su nerijetko, umjesto adekvatne podrške, osuđivane i socijalno izolirane.
Razvojem suvremenog pristupa skrbi i razumijevanja mentalnog zdravlja, osobe s duševnim smetnjama i dalje se suočavaju s društvenom stigmom, diskriminacijom i nedostatkom individualne podrške u zajednici. Iako se sve više prihvaća pristup usmjeren na prava i uključivanje u zajednicu, njegova potpuna implementacija i dalje ovisi o podršci i edukaciji javnosti.
Iz tog razloga Hrvatski sabor donio je 1. lipnja 2012. godine odluku o proglašenju 6. lipnja Danom prava osoba s duševnim smetnjama. Ovaj datum odabran je kao podsjetnik na 6. lipnja 1880. godine, kada je donesen Statut Kraljevskog zemaljskog zavoda za umobolne u Stenjevcu (današnja Klinika za psihijatriju Vrapče), važan dokument u povijesnom razvoju institucionalne skrbi za osobe s duševnim smetnjama u Hrvatskoj.
Cilj obilježavanja ovog dana je podsjetiti na potrebu za sustavom u kojem svaka osoba, bez obzira na dijagnozu, ima pravo na samostalno donošenje odluka, uključivanje u zajednicu te dostupnost adekvatne podrške. Unatoč napretku, prava osoba s duševnim smetnjama i dalje su ugrožena, osobito u kontekstu prisilnih mjera liječenja, lišavanja poslovne sposobnosti, institucionalizacije te svakodnevne diskriminacije i stigmatizacije.
Važno je kontinuirano ulagati u razvoj sustava podrške u zajednici koji u potpunosti uvažava volju, želju i individualne potrebe osoba s duševnim smetnjama.
U tom kontekstu, važnim se čini naglasiti značaj anticipirane naredbe, odnosno unaprijed izraženog oblika liječenja, koja osobi omogućuje da unaprijed odredi kakvu vrstu skrbi želi u budućnosti, u slučaju da zbog svog stanja u nekom trenutku ne može izražavati vlastitu volju. Time se dodatno osnažuje pravo pojedinca na autonomiju i osobnu odluku u području mentalnog zdravlja.
Hrvatska je prepoznala važnost ovih vrijednosti pridruživši se inicijativi QualityRights Svjetske zdravstvene organizacije, koja promiče prava osoba s duševnim smetnjama u skladu s Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom. Inicijativa naglašava važnost deinstitucionalizacije, samostalnog donošenja odluka i dostupnosti podrške unutar zajednice. Ovaj pristup temelji se na ljudskim pravima i usmjeren je na stvaranje sustava koji poštuje volju, želju i osobne granice osoba s duševnim smetnjama. Kako bi bolje razumjeli važnost ljudskih prava u mentalnom zdravlju te se dodatno educirali i provjerili svoje znanje kliknite ovdje.
Poštivanje ljudskih prava nužno je za mentalno zdravlje. Svaka osoba s duševnim smetnjama zaslužuje biti zbrinuta s dostojanstvom, ravnopravno, bez obzira na okolnosti u kojima se nalazi. Svaki 6. lipnja podsjetnik je na važnost trajnog poštovanja prava osoba s duševnim smetnjama – u svim okolnostima i na svim razinama društva. Sustavno i dosljedno poštivanje ljudskih prava važno je za izgradnju društva koje promiče ravnopravnost i dostojanstven život za sve svoje članove
Reference:
https://hrcak.srce.hr/file/283847/
https://www.ombudsman.hr/hr/prava-osoba-s-dusevnim-smetnjama-u-hrvatskoj-danas/
Objavljeno Europsko izvješće o drogama 2025.: trendovi i kretanja
Najnovije godišnje izvješće Agencije Europske unije za droge (EUDA) o trendovima
Koje su glavne prijetnje povezane s drogama danas? Koje tvari izazivaju najveću zabrinutost? Kako države odgovaraju na promjenjivu situaciju s drogama u Europi?
Saznajte više – Agencija Europske unije za droge (EUDA) objavila je Europsko izvješće o drogama 2025.: trendovi i kretanja na konferenciji za medije uživo 05. lipnja 2025. godine.
Ovo izvješće, sada u svom 30. izdanju, već tri desetljeća predstavlja pouzdan izvor informacija — oblikujući razumijevanje europske situacije s drogama kroz analizu temeljenu na dokazima. Kako se situacija s drogama nastavlja mijenjati, novo izvješće pruža ključne uvide u trenutne izazove i potencijalne rizike.
Izvješće se temelji na podacima iz 29 zemalja (27 država članica EU-a, Turska i Norveška) te analizira dugoročne trendove i nove prijetnje. Sveobuhvatna analiza obuhvaća uporabu droga i njihovu ponudu, kao i štetne posljedice povezane s drogama te odgovore na te izazove.
Više od 100 interaktivnih grafika upotpunjuje analizu, dok interaktivni prikazi omogućuju vizualizaciju podataka i trendova na europskoj i nacionalnoj razini. Novinari i istraživači koji se bave podacima mogu pristupiti izvornim podacima radi njihove lakše razmjene i ponovne upotrebe. Taj je resurs osmišljen na način da se može čitati na različitim uređajima (osobna računala, mobilni telefoni, tablet-računala).
Izvješću je priložen Statistički bilten 2025. koji sadrži nacionalne skupove podataka.
Konferencija za medije (na internetu) održana je na engleskom jeziku 5. lipnja 2025.
Govornici na konferenciji bili su:
- Magnus Brunner, europski povjerenik za unutarnje poslove i migracije
- Franz Pietsch, predsjednik upravnog odbora EUDA (Austrija)
- Alexis Goosdeel, izvršni direktor EUDA
Dodatne pojedinosti dostupne su na stranici Europskog izvješća o drogama 2025.
Izvješće i intervjui: press@euda.europa.eu
Objava za medije – Europsko izvješće o drogama 2025. trendovi i kretanja
Cjelokupno Europsko izvješće o drogama 2025.: trendovi i kretanja (EN)
Tjedan spolnog zdravlja 09.6. -13.06.2025.
U tjednu spolnog zdravlja provoditi će se ANONIMNO, BESPLATNO i BEZ NARUČIVANJA savjetovanje i testiranje na SPI (spolno prenosive infekcije), svakim radnim danom od 15 do 19h (korisnici se primaju do 18:30h), u razdoblju od 09.06. do 13.06.2025. Cijepljenje protiv HPV-a provoditi će se u PONEDJELJAK i UTORAK 09.06. i 10.06.2025. od 15 do 18:30h.
Nacionalne smjernice za pojačano praćenje hepatitisa B i C
Sukladno preporukama Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti, uz osnovnu prijavu hepatitisa B i hepatitisa C, uvedena je na nacionalnoj razini dodatna anketa za pojačano/dodatno praćenje hepatitisa B i C u svrhu prikupljanja dodatnih epidemioloških, laboratorijskih i kliničkih podataka za bolje razumijevanje epidemiološkog stanja i planiranje preventivnih programa.
Nacionalnim smernicama za pojačano praćenje hepatitisa B i C možete pristupiti ovdje.
Dan plavog irisa
Povodom obilježavanja Dana plavog irisa – Dana osoba oboljelih od karcinoma debelog crijeva u subotu, 31. svibnja 2025. g. na Cvjetnom trgu, održana je javnozdravstvena akcija u organizaciji udruge Ilco Zagreb i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Javnozdravstvena akcija je održana pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva i gradonačelnika Grada Zagreba, a sudjelovali su i Enterostomalni terapeuti, Društvo medicinskih sestara/tehničara digestivne kirurgije, Škola za medicinske sestre Vinogradska i Škola za medicinske sestre Mlinarska.
Javnozdravstvenoj akciji prisustvovali su izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, dr. med., ravnatelj HZJZ-a; ispred Ministarstva zdravstva Ivana Portolan Pajić, dr. med., univ. mag. sanit. publ., načelnica Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu i zdravstveni turizam i Snježana Krpeta, univ. mag. med. techn., savjetnica ministrice za sestrinstvo; izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora Mislav Herman dr. med; prof. dr. sc. Neven Ljubičić, dr. med., predsjednik Povjerenstva za koordinaciju provedbe Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva; prim. Ivana Brkić Biloš, dr. med., voditeljica Službe za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo; prof. dr. sc. Nataša Antoljak, nacionalna koordinatorica Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva; Marinka Šimunović Gašpar mag. med. techn., univ. mag. admin. sanit. iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Marija Banjad iz udruge Ilco Zagreb.
Dan plavog irisa obilježava se s ciljem potpore osobama sa stomom među kojima je najveći udio oboljelih od raka debelog crijeva. U udruzi Ilco osobe sa stomom mogu potražiti savjet i pomoć.
Tijekom akcije zainteresirani građani dobili su promotivne materijale Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva uz dodatna objašnjenja o načinu provedbe pregleda u okviru Programa. Svake dvije godine pismom se pozivaju sve žene i muškarci u dobi od 50. do navršene 74. godine da naprave test na nevidljivu krv u stolici. Osobe s pozitivnim nalazom upućuju se na probirnu kolonoskopiju.
Rak debelog crijeva najčešća je novodijagnosticirana maligna bolest u Hrvatskoj u 2022. godini. Prema podacima Registra za rak Republike Hrvatske, u 2022. god. rak debelog crijeva je otkriven u 3 863 osobe (2 251 muškarac i 1 612 žena). Ovo sijelo je drugo po smrtnosti od zloćudnih novotvorina s 1 996 umrlih osoba u 2023. godini.
Rak debelog crijeva u najvećem broju slučajeva nastaje iz izraslina na crijevima – polipa koji se mogu pretvoriti u zloćudni tumor. Ako se rak debelog crijeva otkrije na vrijeme velike su šanse za izlječenje, a ranim otkrivanjem i uklanjanjem polipa crijeva nastanak raka debelog i završnog crijeva može se spriječiti.
World Aquatics protiv Enhanced Gamesa
Svjetski plivački savez (World Aquatics) u utorak je predstavio novi Pravilnik kojim se zabranjuje sudjelovanje u natjecanjima i obnašanje bilo kakvih funkcija unutar organizacije svim osobama koje podržavaju, odobravaju ili sudjeluju u sportovima koji prihvaćaju doping i slične metode za poboljšanje sportskih izvedbi.
Ova odluka dolazi nakon što je grčki plivač Kristian Gkolomeev, natječući se pod okriljem kontroverznih Enhanced Games, srušio dugogodišnji svjetski rekord na 50 metara slobodno. Gkolomeev je utrku isplivao za 20,89 sekundi, čime je za 0,02 sekunde nadmašio rekord Brazilca Cesara Ciela iz 2009. godine.
Iskusni Gkolomeev, koji iza sebe ima nastupe na čak četiri Olimpijske igre, prošle je godine u Parizu osvojio peto mjesto s vremenom 21,59 sekundi. Priznao je kako je prije ovog pokušaja dobio dodatnih 4,5 kilograma mišićne mase. Međutim, organizatori Enhanced Gamesa odbili su otkriti koje je točno metode ili tvari koristio 31-godišnji sportaš.
World Aquatics istaknuo je kako novi Pravilnik obuhvaća sve one koji promoviraju ili sudjeluju u sportovima koji koriste znanstvena dostignuća ili zabranjene prakse za unaprjeđenje sportskih rezultata.
“Takvi pojedinci više neće imati pravo sudjelovati u našim natjecanjima, događanjima ili obnašati bilo kakve funkcije unutar organizacije”, navodi se u priopćenju.
Nepodobnost se odnosi na sportaše, trenere, članove stručnog stožera, administratore, medicinsko osoblje, ali i vladine predstavnike.
Enhanced Games, koje se predstavljaju kao alternativa tradicionalnim natjecanjima, zagovaraju slobodnu uporabu „performans-enhancing“ metoda, tvrdeći da zabrane štete razvoju sporta. Prvo službeno izdanje njihovih igara planirano je za svibanj 2026. godine u Las Vegasu, a uključivat će plivanje, atletiku i dizanje utega.
Svjetska antidopinška agencija (WADA) osudila je ovakav pristup, nazivajući ga “opasnim i neodgovornim”. Olimpijski prvak Cam McEvoy komentirao je kako Gkolomejevo isplivano vrijeme “nema nikakvu težinu u svijetu sporta”.
Predsjednik Svjetskog plivačkog saveza, Husain Al Musallam, zaključio je:
“Oni koji promiču doping nisu dobrodošli na našim natjecanjima. Novi Pravilnik ključan je za zaštitu integriteta sporta, zdravlja sportaša i vjerodostojnosti cijele vodene zajednice.” (J.K/V.B)
Upozorenje o neovlaštenim infuzijama
Služba za antidoping HZJZ-a podsjeća sportaše da su, u skladu s Pravilnikom o antidopingu, intravenske infuzije i/ili injekcije u ukupnoj količini većoj od 100 ml unutar razdoblja od 12 sati zabranjene, neovisno o tome odvijaju li se na natjecanju ili izvan njega.
Ova zabrana ne odnosi se na medicinski opravdane situacije kao što su bolničko liječenje, kirurški zahvati ili klinička dijagnostička ispitivanja. U takvim okolnostima primjena većih količina infuzijskih otopina (terapija) dopuštena je pod uvjetom da infuzija ne sadrži tvari koje se nalaze na Popisu zabranjenih sredstava.
U slučaju kada je infuzija medicinski opravdana, ali ne spada u navedene iznimke, sportaš je – ovisno o svojoj testnoj skupini – obvezan podnijeti zahtjev za terapijsko izuzeće (TUE), bilo prije primjene infuzije ili naknadno, ako dođe do dopinške kontrole. TUE može biti odobren isključivo ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
- postoji jasna medicinska dijagnoza ili hitno zdravstveno stanje,
- infuzija je propisana od strane ovlaštenog liječnika,
- alternativni oblici liječenja (npr. oralna primjena lijekova ili tekućine) su medicinski neprimjereni ili nedjelotvorni.
TUE je također nužno pribaviti i u slučajevima primjene zabranjenih tvari putem infuzije ili injekcije čak i ako se primjena odvijala u bolničkom okruženju, tijekom operacije ili dijagnostičke obrade te čak i kada ukupna količina tekućine ne prelazi 100 ml unutar 12 sati.
Služba za antidoping dodatno upozorava na sve češću praksu korištenja tzv. “infuzija za poboljšanje životnog stila”, koje sadrže vitamine, minerale i elemente u tragovima, a ne udovoljavaju kriterijima medicinske nužnosti. Takve infuzije, koje se često nude u tzv. infuzijskim barovima, mogu predstavljati rizik za zdravlje sportaša i potencijalno sadržavati zabranjene tvari.
S obzirom na navedene rizike i antidopinška pravila, preporučujemo sportašima da izbjegavaju intravenske infuzije koje medicinski nisu opravdane. (J.K/V.B)