Hrvatski dan moždanog udara

Hrvatski dan moždanog udara obilježava se 21. lipnja s ciljem podizanja svijesti o opasnosti koju predstavlja ova bolest, jedan od glavnih uzroka smrtnosti i pobola u Hrvatskoj.

Moždani udar označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije, zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica, što ima za posljedicu oštećenje mozga i gubitak funkcija koje taj dio mozga kontrolira.
Moždani udar je također jedan od glavnih uzroka smrti i trajnog invaliditeta u svijetu. Statistike pokazuju da će svaka četvrta osoba starija od 25 godina tijekom života doživjeti moždani udar.
Svjetska organizacija za moždani udar navodi kako će ove godine više od 12 milijuna ljudi diljem svijeta doživjeti moždani udar po prvi put, a 6,5 milijuna ljudi izgubit će život zbog posljedica. Iako se rizik od moždanog udara znatno povećava s godinama, više od 60 % svih slučajeva javlja se kod osoba mlađih od 70 godina, a 16 % kod osoba mlađih od 50 godina.

U Hrvatskoj je moždani udar 2023. godine bio četvrti uzrok smrti.
U 2023. godini od moždanog udara umrlo je 3 255 osoba. Od toga je 1 433 umrlih muškarca i 1 822 umrlih žena. U dobi do 65 godina od moždanog udara umrle su 283 osobe.

Najčešći simptomi moždanog udara nastaju iznenada:

· iznenadna utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica, osobito ako je zahvaćena samo jedna strana tijela
· iznenadne smetnje govora – otežano razumijevanje, izgovaranje ili gubitak govora
· iznenadne smetnje vida – naglo zamagljenje ili gubitak vida,
· iznenadne smetnje u hodu, nesigurnost i zanošenje u hodu, gubitak ravnoteže, vrtoglavice
· iznenadna jaka glavobolja koja može biti praćena mučninom i povraćanjem.

Prevencija moždanog udara

Moždani udar može se dogoditi bilo kome, bilo kad, bilo gdje.

Rizični čimbenici na koje ne možemo utjecati su:

• obiteljska povijest bolesti
• dob
• spol

Obiteljska povijest bolesti:
Osobe koje imaju obiteljsku povijest moždanog udara imaju povećan rizik za njegovu pojavu.

Dob i spol:
Rizik od moždanog udara raste s godinama. Iako muškarci imaju višu stopu moždanih udara u određenim dobnim skupinama, žene češće doživljavaju moždani udar ukupno gledano – dijelom i zato što žive duže.

10 je ključnih rizičnih faktora na koje možemo utjecati:

1. Hipertenzija (visoki krvni tlak)
2. Tjelesna neaktivnost
3. Prehrana
4. Prekomjerna tjelesna težina
5. Fibrilacija atrija
6. Pušenje
7. Alkohol
8. Kolesterol
9. Dijabetes
10. Depresija i stres

Svatko može znatno smanjiti vlastiti rizik jednostavno se pridržavajući sljedećih preporuka:

· Prepoznajte i liječite svoje čimbenike rizika: visoki krvni tlak, šećernu bolest, visoku razinu kolesterola i fibrilaciju atrija.
· Budite tjelesno aktivni i redovito vježbajte.
· Održavajte pravilnu prehranu bogatu voćem i povrćem, a smanjite unos soli, šećera i masnoća.
· Ograničite konzumaciju alkohola.
· Nemojte pušiti.
· Naučite prepoznati simptome upozorenja i odmah zatražite pomoć.

Svjetska zdravstvena organizacija u publikaciji ”Integrating stroke services in health-care systems: A practical approach” navodi kako se moždani udar može brzo prepoznati pomoću metode “FAST test”, koja uključuje postavljanje tri jednostavna pitanja:

1. LICE
Je li došlo do oduzetosti jedne strane lica?

2. RUKA
Postoji li slabost u jednoj ruci?

3. GOVOR
Je li govor nejasan ili neobičan?

Ako je odgovor da – odmah zatražite pomoć.

Izvori:

Letak o moždanom udaru

https://www.world-stroke.org/

https://iris.who.int/bitstream/handle/10665/336231/9789290228134-eng.pdf?sequence=1

 

JA HEROES – drugi i treći dijalog o politikama planiranja zdravstvenih resursa

Hrvatski zavod za javno zdravstvo je u sklopu projekta JA HEROES (Joint Action on HEalth woRkfOrce to meet health challEngeS) dana 29.05.2025. i 18.06.2025. održao drugi i treći dijalog o politikama (eng. policy dialogue), nakon održavanja prvog dijaloga o politikama planiranja ljudskih resursa u zdravstvu 29.04.2025.

Projekt JA HEROES je zajednička akcija na temu zdravstvene radne snage, koja je usmjerena suočavanju s aktualnim izazovima u području zdravlja i zdravstva. U projektu sudjeluje 19 zemalja Europske unije i 51 partnerska organizacija koje rade zajedno na poboljšanju kapaciteta planiranja zdravstvene radne snage kako bi se osigurala dostupnost, održivost i otpornost zdravstvenih usluga. Nositelj projektnih aktivnosti u Republici Hrvatskoj je Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a planirano trajanje projekta je 36 mjeseci (01.02.2023. – 31.01.2026.).

Tijekom drugoga dijaloga o politikama raspravljena su pitanja vezana za podatke o ljudskim resursima u zdravstvu i organizaciju sustava planiranja spomenutih resursa, dok je prilikom trećega dijaloga provedena diskusija o razradi simulacijskih modela i alata za analizu odnosa ponude i potražnje za radnom snagom u zdravstvu, kao i o primjeni opisanih modela na sustavnoj razini. Budući dijalozi o politikama planirani su tijekom jeseni i zime 2025./2026. g.

 

Popis lijekova za svibanj 2025.

Popisu lijekova registriranih u RH* do 31.05.2025. možete pristupiti na jedan od sljedećih načina:

  1. putem naslovnice: https://www.hzjz.hr/sluzba-za-antidoping/ klikom na ikonu ‘Popis zabranjenih sredstava’
  2. putem informativne stranice o popisu lijekova na kojoj se nalaze integrirana tražilica i dokument u pdf formatu: https://www.hzjz.hr/sluzba-za-antidoping/#popis-zabranjenih-sredstava

Za dodatne upite oko zabranjenih tvari u sportu koji se nalaze u lijekovima, dodatcima prehrani ili drugim proizvodima možete se obratiti Službi za antidoping putem emaila: tue@hzjz.hr ili telefonski na broj: 01/5510-653.

*Služba za antidoping HZJZ-a na mjesečnoj bazi objavljuje Popis lijekova registriranih u Hrvatskoj koji sadrže tvari zabranjene Popisom zabranjenih sredstava. Na ovaj način sportašima pružamo dodatnu podršku i pomoć vezano uz uzimanje lijekova radi liječenja različitih medicinskih stanja.

Popis je sastavljen tako da se u prvoj koloni abecednim redom može potražiti određeni lijek prema zaštićenom imenu. Nazivi lijekova u Popisu pojednostavljeni su na način da pružaju karakterističnu informaciju o nazivu lijeka, ali ne i puno ime lijeka koje se dodjeljuje prilikom registracije lijekova.

U Parizu održana Konferencija posvećena mentalnom zdravlju

Danas je u Parizu održana ministarska konferencija na najvišoj razini: mentalno zdravlje u svim politikama, u organizaciji Svjetske zdravstvene organizacije, a na kojoj su ispred Republike Hrvatske sudjelovali prof.dr.sc. Danijela Štimac Grbić i doc.dr.sc. Natko Gereš iz Službe za mentalno zdravlje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Priopćenje za medije povodom Konferencije prenosimo u cijelosti:

Sveukupno 31 europska država obvezala se integrirati mentalno zdravlje u sve politike.

Pariz, 16. lipnja 2025.

Na konferenciji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) koja se održala u Parizu, predstavnici iz 31 europske države obvezali su se da će mentalno zdravlje postati ključan element svih nacionalnih politika, bez obzira na sektor, odnosno razinu vlasti. Time će europske države nastojati pravovremeno odgovoriti na rastuće izazove mentalnog zdravlja i unaprijediti općenito zdravlje i dobrobit stanovništva.

Pokazatelji koji ukazuju na izazovno stanje u europskim državama, članicama Svjetske zdravstvene organizacije, po pitanju mentalnog zdravlja:

  • Svaka šesta osoba živi s mentalnim poremećajem.
  • Svaka treća osoba s problemima mentalnog zdravlja ne prima potrebnu pomoć.
  • Jedna od četiri osobe sa psihotičnim poremećajem ne prima formalnu medicinsku skrb.
  • Više od 150 000 ljudi godišnje umre zbog samoubojstva (~400 dnevno).
  • Samoubojstvo je vodeći uzrok smrti među osobama u razdoblju od 15 do 29 godina.
  • Tijekom pandemije COVID‑19, anksioznost i depresija porasli su za 25 % na globalnoj razini.
  • Europska regija suočava se s ozbiljnim nedostatkom stručnjaka u području mentalnog zdravlja.
  • Svaki deseti adolescent pokazuje znakove problematičnog ponašanja na društvenim mrežama.
  • Četvrtina 15-godišnjih djevojčica navodi da se osjeća usamljeno „stalno ili većinu vremena“.
  • Jedna od četiri osobe starije od 60 godina suočava se s usamljenošću.

U isto vrijeme, 90% od 29 zemalja koje su sudjelovale u anketi Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) izjavilo je da rade na novim ili ažuriranim politikama mentalnog zdravlja uz uključivanje ključnih dionika, uključujući sektore poput obrazovanja, socijalnih usluga, financija i zapošljavanja. Jedan od glavnih čimbenika koji je doprinio uspješnoj provedbi tih politika bila je uspostava sustava koji omogućuju suradnju različitih sektora.

U Parizu se održava važna Konferencija koju su organizirali Regionalni ured za Europu Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i Ministarstvo zdravstva i pristupa zdravstvenoj skrbi Republike Francuske, na kojoj ministri i predstavnici više sektora pozivaju na prekid izoliranog pristupa mentalnom zdravlju. Konferencija okuplja ministre i visoke predstavnike iz područja zdravstva, obrazovanja, socijalne skrbi i invaliditeta, stanovanja i urbanizma, pravosuđa, obitelji i mladih te kulture. Svi su jednoglasno pozvali na prekid fragmentiranog i sektorski odvojenog pristupa mentalnom zdravlju. U tom pozivu pridružile su im se i osobe s iskustvom mentalnih poteškoća i organizacije civilnog društva.

Pariška Izjava donosi zajedničke smjernice za daljnje djelovanje.

Najvažnije smjernice iz Pariške Deklaracije („The Paris Statement“)

  1. Usklađivanje odgovornosti i financijskih sredstava kroz sve sektore i razine upravljanja/vlasti.
  2. Aktivno uključivanje korisnika usluga u području mentalnog zdravlja u planiranje, provođenje i evaluaciju politika.
  3. Poticati međugeneracijske i društvene veze korištenjem javnih prostora i usluga koje doprinose smanjenju predrasuda prema osobama s teškoćama mentalnog zdravlja.
  4. Uključivanje škola, kaznenih ustanova, radnih mjesta, medija, mladih, urbanog planiranja te zdravstvenih i socijalnih ustanova u prevencijske inicijative.
  5. Osigurati sigurno korištenje online resursa za mentalno zdravlje i jačanje digitalne pismenosti, posebice kod mladih.

Poruke ključnih govornika

“Mentalno zdravlje pokreće svaki trenutak našeg svakodnevnog života – u učionici, na radnom mjestu, za kuhinjskim stolom i u hodnicima vlasti…”

– Dr. Hans Henri P. Kluge, regionalni direktor SZO-a za Europu.

Dr. Kluge istaknuo je da integracija mentalnog zdravlja  utkana u svaku odluku, u svakom sektoru gradi dostojanstvo, nadu i priliku za sve.

Nacionalni primjer – Francuska

Francuska je proglasila mentalno zdravlje “Grande cause” za 2025. godinu, stavljajući mentalno zdravlje kao prioritet i pitanje od nacionalnog interesa.

Ministar zdravstva Yannick Neuder dodao je: “Trajni napredak nije moguć bez uklanjanja prepreka između različitih sektora. Mentalno zdravlje mora biti zajednička odgovornost, utkana u škole, radna mjesta, zajednice i sve razine vlasti…”

Sudionici konferencije

Konferenciju su organizirali Regionalni ured za Europu Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i Ministarstvo zdravstva i pristupa zdravstvenoj skrbi Republike Francuske, uz sudjelovanje ministara i vodećih predstavnika iz sektora zdravstva, obrazovanja, socijalne politike, stanovanja, pravosuđa, kulture, mladih, znanosti i inovacija, te predstavnika civilnog društva i osoba s iskustvom problema mentalnog zdravlja.

Sudionice regije

Sudjelovale su sljedeće zemlje: Armenija, Austrija, Belgija, Bugar­ska, Hrvatska, Cipar, Češka, Estonija, Finska, Francuska, Gruzija, Njemačka, Grčka, Mađarska, Island, Irska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Poljska, Portugal, Moldavija, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska i Ukrajina.

Zaključak

Riječ je o povijesnom trenutku za mentalno zdravlje u Europi: kroz integraciju mentalnog zdravlja u sve javne politike, zemlje europske regije, članice SZO-a, žele sustavno i na više razina potaknuti i poduprijeti jačanje dobrobiti te prevenciju i smanjenje stigme po pitanju mentalnog zdravlja, osobito među mladima i ranjivim skupinama.

Završnu deklaraciju – Mentalno zdravlje u svim politikama možete pročitati ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.6. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 23. svibnja 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.6. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.3. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za javno zdravstvo

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 23. svibnja 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.3. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za javno zdravstvo.

Više pogledajte ovdje.

COVID-19 u Hrvatskoj (17.6.2025.)

COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.

U 24. kalendarskom tjednu (tjedan od 9. do 15. lipnja 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljene su 62 prijave COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 24. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

Poziv na testiranje – 2.2. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja, pripravnik u Službi za ovisnosti

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 23. svibnja 2025. javni natječaj za prijam na pripravnički staž za radno mjesto 2.2. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja, pripravnik u Službi za ovisnosti.

Više pogledajte ovdje.

Poziv na testiranje – 1.11. referent – knjižničar u Ravnateljstvu

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 23. svibnja 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.11. referent – knjižničar u Ravnateljstvu.

Više pogledajte ovdje.

Poziv na testiranje – 1.10. referent u Službi za ovisnosti

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 23. svibnja 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.10. referent u Službi za ovisnosti.

Više pogledajte ovdje.

Poziv na testiranje – 1.9. zdravstveni radnik u javnom zdravstvu u Službi za epidemiologiju zaraznih bolesti

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 23. svibnja 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.9. zdravstveni radnik u javnom zdravstvu u Službi za epidemiologiju zaraznih bolesti.

Više pogledajte ovdje.

Poziv na testiranje – 1.8. zdravstveni radnik u javnom zdravstvu u Službi za mikrobiologiju

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 23. svibnja 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.8. zdravstveni radnik u javnom zdravstvu u Službi za mikrobiologiju.

Više pogledajte ovdje.

Svjetsko plivačko tijelo kaznit će sudionike Enhanced Gamesa

Plivači, treneri i službenici koji se natječu ili podržavaju kontroverzni novi sportski događaj koji dopušta doping za poboljšanje sportskih izvedbi bit će izbačeni iz World Aquaticsa. Potez je usmjeren na Enhanced Games, privatno financirani događaj u stilu Olimpijskih igara koji će se premijerno održati u Las Vegasu sljedećeg svibnja, a koji izričito dopušta – i potiče – upotrebu tvari zabranjenih prema globalnim antidopinškim pravilima. Sportaši neće biti testirani na doping i mogu slijediti personalizirane farmaceutske režime, pod uvjetom da svoju upotrebu otkriju organizatorima. World Aquatics je rekao da će svatko tko “podržava, odobrava ili sudjeluje u sportskim događajima koji prihvaćaju upotrebu znanstvenih dostignuća ili drugih praksi koje mogu uključivati ​​zabranjene tvari i/ili zabranjene metode” biti nepodoban za događaje pod njihovim okriljem. To uključuje sportaše, trenere, administratore i medicinsko osoblje.

Australac James Magnussen, dvostruki svjetski prvak u utrci na 100 metara slobodno, natjecat će se na nadolazećim Enhanced Game. „Oni koji omogućuju doping u sportu nisu dobrodošli na Svjetskom prvenstvu u vodenim sportovima ili bilo kojem drugom natjecanju“, rekao je Husain al-Musallam, predsjednik organizacije. Enhanced Games, zakazane za 21. i 24. svibnja 2026. u Las Vegasu, uključivat će sprint, plivanje i dizanje utega. Organizatori su obećali nagradni fond do 500.000 dolara po događaju, uključujući bonuse od milijun dolara za obaranje svjetskih rekorda u sprintu na 100 metara ili 50 metara slobodno. Australski plivač i trostruki olimpijski osvajač medalje James Magnussen među malom je skupinom sportaša koji su javno potpisali dolazak na spomenute Igre. Osnivač događaja, australski poduzetnik Aron D’Souza, predstavio je Igre kao revolucionarnu platformu koja prihvaća ono što on naziva „nadčovječnošću“, budućnošću u kojoj su farmaceutska i tehnološka poboljšanja normalizirana. Sportaši se mogu natjecati prirodno, slijediti protokole poboljšanja ili sudjelovati u kliničkim ispitivanjima koristeći „istraživačke medicinske proizvode“ koje je FDA označila. „Stvaramo novu kategoriju ljudske izvrsnosti“, kažu promotivni materijali. „Svijet je to u kojemu se tvari/sredstva za poboljšanje izvedbi koriste sigurno, otvoreno i pod liječničkim nadzorom.“

D’Souza je nazvao antidopinšku politiku „zastarjelom i licemjernom“, tvrdeći da Enhanced Games nudi sigurniju i transparentniju alternativu. Plan je izazvao oštre kritike antidopinških tijela i sportskih saveza. „To je opasna klaunska predstava, a ne pravi sport“, rekao je Travis Tygart, predsjednik Američke antidopinške agencije. Svjetska antidopinška agencija upozorila je da ovaj projekt „ugrožava zdravlje i dobrobit sportaša“ promovirajući „zlouporabu moćnih tvari i metoda koje bi se trebale propisivati, ako uopće, samo za specifične terapijske potrebe“. Očekuje se da će sportaši proći liječnički pregled i da će ih pratiti neovisni zdravstveni i etički odbori. No, provedba se čini uglavnom dobrovoljnom, što organizatori opisuju kao dio svog modela „partnerstvo na prvom mjestu“.

U veljači je grčko-bugarski plivač Kristian Gkolomeev navodno plivao brže od svjetskog rekorda na 50 metara slobodno dok je bio na protokolu poboljšanja. Iako su organizatori hvalili rezultat, on je došao s upozorenjima: Gkolomeev je nosio poliuretansko odijelo za cijelo tijelo koje nije odobrio World Aquatics, a plivanje nije priznato kao službeno.

Financijska potpora Igara uključuje podršku osoba povezanih s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Pro-doping Enhanced Games debitira u Las Vegasu uz podršku Trumpa Jr. Ostali donatori povezani s Trumpom svoja ulaganja opisuju “važnijim od bilo kojeg ulaganja.”

Objava World Aquaticsa dolazi usred napora da se suzbiju Enhanced Games prije nego što dobiju daljnji zamah. Nisu potvrđeni veliki emiteri ili sponzori, a broj prijavljenih sportaša koji će sudjelovati na tim Igrama ostaje malen. Ipak, organizatori kažu da napreduju s planovima za cjelogodišnju bazu za trening i širi poslovni pothvat koji prodaje personalizirane programe poboljšanja potrošačima. Dok se Enhanced Games predstavlja kao paralela Olimpijskim igrama, kritičari kažu da riskira potpuno potkopavanje globalnog sporta. „Veći rizik“, stoji u internom često postavljanom pitanju Enhanced Gamesa, „jest pretvaranje da ti rizici ne postoje.“ Prihvaća li javnost ili odbacuje tu filozofiju? Jesu li Enhanced Games samo jednokratni eksperiment ili revolucionarna sila u budućnosti elitnog natjecanja? (V.B)

Novi alat za borbu protiv dopinga

Vijeće Europe i Britanska antidopinška agencija (UKAD) zajednički su lansirali novi digitalni alat – interaktivne nadzorne ploče Upitnika o borbi protiv dopinga (ADQ), kako bi unaprijedili praćenje i analizu antidopinških aktivnosti diljem Europe.

Ove dinamične ploče razvijene su pomoću Microsoft Power BI platforme i omogućuju detaljnu vizualizaciju i usporedbu podataka o provedenom dopinškom testiranju, prevenciji, edukaciji, pravnim okvirima i proračunima u različitim zemljama tijekom vremena. Time se prvi put pruža sveobuhvatan uvid u antidopinške napore kroz godine s ciljem jačanja učinkovitosti i transparentnosti.

Prethodno su ti podaci bili dostupni samo u PDF formatima, što je otežavalo analizu i usporedbu među državama. Nova platforma omogućuje jednostavno pretraživanje i korištenje informacija što će pomoći u boljem kreiranju politika, istraživanju i evaluaciji postojećih programa.

„Ovo je uzbudljiv korak naprijed. Nove nadzorne ploče donose moćan alat za sve koji se bore za čist sport. Kroz podatkovnu analitiku možemo jasnije prepoznati prijetnje i učinkovitije djelovati,“ istaknuo je Tony Josiah, direktor u UKAD-u.

Jamie Brown iz Vijeća Europe dodao je kako novi alat potiče razmjenu dobrih praksi i jača međunarodnu suradnju: „Ovo je velik napredak u promicanju otvorenosti i učinkovitosti antidopinških mjera među državama članicama.“

Nove nadzorne ploče dostupne su dionicima u antidopinškoj zajednici i planira se njihovo daljnje nadograđivanje kroz dodavanje novih skupova podataka i mogućnosti za dugoročne analize. Ova inicijativa dolazi u ključnom trenutku kada su borba za pošten sport i transparentnost važniji nego ikad. Vijeće Europe poziva sve relevantne organizacije da aktivno koriste ovaj alat i doprinesu stvaranju sportskog okruženja bez dopinga. (J.K)

WADA/MOO

Predsjednik Svjetske antidopinške agencije (WADA), Witold Bańka, prošlog je tjedna bio u Lausannei u Švicarskoj kako bi se sastao s predsjednikom Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO) dr. Thomasom Bachom i novoizabranom predsjednicom Kirsty Coventry. Također je održao govore na općim skupštinama Zimskih olimpijskih sportskih federacija (WOF) i Udruge međunarodnih ljetnih olimpijskih federacija (ASOIF). G. Bańka je rekao: „Bilo mi je zadovoljstvo sastati se s predsjednikom MOO-a Bachom i novoizabranom predsjednicom Coventry. Imali smo izvrsnu razmjenu mišljenja o našoj kontinuiranoj suradnji u zaštiti integriteta sporta diljem svijeta. Također sam iskoristio priliku da još jednom zahvalim predsjedniku Bachu na njegovim godinama suradnje i predanosti sportu, posebno u području antidopinga. „Gledajući unaprijed, WADA je predana nastavku našeg snažnog partnerstva s MOO-om pod vodstvom gđe. Coventry, posebno u pripremi za Zimske olimpijske i Paraolimpijske igre 2026. u Milanu-Cortini, te tijekom provedbe Svjetskog antidopinškog kodeksa i međunarodnih standarda 2027.“ Govoreći na objema općim skupštinama, g. Bańka ponovio je čvrst stav WADA-e o osudi Poboljšanih igara, koje aktivno potiču upotrebu potencijalno opasnih droga/dopinga za poboljšanje izvedbi u sportu. Rekao je: „Globalna antidopinška zajednica i dalje se suočava s mnogim izazovima i prijetnjama od kojih su jedan takozvane Poboljšane igre.“ Prijeti uništiti desetljeća napretka u zaštiti sportaša i javnom zdravstvu. Oni od nas koji istinski brinu za zdravlje sportaša i integritet sporta moraju poslati čvrstu poruku da se nećemo dati obeshrabriti. Zbog zdravlja sportaša i čistoće sporta, to se mora zaustaviti.” Govoreći na Glavnoj skupštini WOF-a, dotakao se tekućih priprema za nadolazeće Zimske olimpijske i Paraolimpijske igre Milano-Cortina 2026., koje će se otvoriti za manje od osam mjeseci. G. Bańka je rekao: „WADA marljivo radi na tome da osigura to da antidopinški program za Milano-Cortinu 2026. bude robustan i sveobuhvatan. Drago nam je što ponovno surađujemo s MOO-om, Međunarodnom agencijom za testiranje i Međunarodnim paraolimpijskim odborom kako bismo osigurali da se sportaši sljedeće godine natječu pod jednakim uvjetima. Oni će voditi razne aktivnosti vezane uz testiranje prije Igara i važno je da sve zimske međunarodne federacije provedu preporuke za testiranje koje će im biti poslane. WADA to pomno prati kako bi osigurala da se sportaši testiraju na temelju obavještajnih podataka, znanosti, istraživanja, dostupnih podataka i provjerenih strateških planova testiranja.” G. Bańka također je podsjetio dionike da potaknu sportaše i pomoćno osoblje da završe nedavno pokrenuti obrazovni tečaj osmišljen kako bi podržao one koji žele sudjelovati na Milano-Cortina 2026. u skladu s antidopinškim pravilima. Tijekom svog obraćanja objema skupštinama, predsjednik je ponovio važnost suradnje i iznio prioritete WADA-e u godinama koje dolaze. Rekao je: „Uloga ASOIF-a i WOF-a te njihovih članova ključna je za misiju WADA-e i cijenimo ključnu ulogu koju međunarodni savezi igraju u zaštiti čistog sporta. Svi moramo nastaviti u istom smjeru. U godinama koje dolaze nastavit ćemo se usredotočivati ​​na jačanje globalnog antidopinškog sustava proširivanjem utjecaja našeg znanstvenog, obrazovnog i obavještajnog rada te podizanjem iskustva sportaša.”

PRVA ŽENA NA ČELU MOO-a

Kirsty Leigh Coventry Seward (rođena 16. rujna 1983.) je zimbabveanska političarka, sportska administratorica i bivša natjecateljska plivačica. U lipnju 2025. postat će 10. predsjednica Međunarodnog olimpijskog odbora, kao prva žena, prva Zimbabveanka i prva Afrikanka izabrana na tu dužnost, zamijenivši Thomasa Bacha. Članica je Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO) i početkom 2018. izabrana je za predsjednicu Sportske komisije MOO-a, tijela koje predstavlja sve olimpijske sportaše diljem svijeta. Godine 2025. izabrana je za predsjednicu MOO-a, postavši prva žena i prva Afrikanka koja je to učinila.

Odlazeći predsjednik MOO, Thomas Bach, službeno će predati predsjedništvo Kirsty Coventry tijekom posebne primopredaje dužnosti 23. lipnja u Olimpijskoj kući u Lausannei. Bach, koji je postao deveti predsjednik MOO-a nakon izbora na 125. zasjedanju MOO-a u Buenos Airesu 2013. godine, zaključit će 12 godina službe na čelu olimpijskog pokreta. Prvi mandat odslužio je osam godina, a u ožujku 2021. ponovno je izabran bez protukandidata za drugi četverogodišnji mandat. Tijekom 144. zasjedanja MOO-a u Grčkoj u ožujku 2025. izabran je za doživotnog počasnog predsjednika MOO-a. (V.B)

Svjetski dan darovatelja krvi 2025. g.

Svjetski dan darovatelja krvi obilježava se 14. lipnja svake godine, nakon što je na Općoj skupštini Svjetske zdravstvene organizacije 2004. godine, na kojoj su sudjelovale 192 zemlje članice, usvojena rezolucija o uspostavi obilježavanja tog dana.

Godišnje se prikupi oko 120 milijuna doza krvi na svijetu. Taj je broj u porastu iz godine u godinu zbog jačanja svijesti o potrebi dobrovoljnog darovanja krvi. Prema podacima Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu, u Hrvatskoj je 2024. g. prikupljeno 202.508 doza krvi te ostvareni broj prikupljenih doza krvi iznosi 5,23 doze na 100 stanovnika. Oko 4 – 5% stanovništva Hrvatske su darovatelji krvi; od toga je svake godine oko 10 – 12 % novih darovatelja krvi, odnosno onih koji prvi put daju krv, a preostali su višestruki darovatelji krvi, koji u prosjeku daruju krv dvaput godišnje. Sigurnost krvi u Hrvatskoj je osigurana mjerama kontrole kvalitete i nadzora nad krvi i krvnim pripravcima, koje uključuju i mikrobiološku kontrolu, kao i mjerama zaštite od infekcija u zdravstvenim ustanovama koje se kontinuirano provode, te principima samodostatnosti i dobrovoljnog, neplaćenog davalaštva. Mnogim pacijentima i pacijenticama kojima je u određenom trenutku potrebna transfuzija krvi ona nije uvijek brzo dostupna. Sigurna krv i krvni pripravci neophodni su svim zemljama na svijetu radi prevencije mnogih smrti i očuvanja zdravlja.

U Hrvatskoj se krv može darivati na organiziranim akcijama darovanja krvi u transfuzijskoj ustanovi (Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu – HZTM) ili u organizaciji dobrovoljnih udruga/organizacija (poput Hrvatskog Crvenog križa). Redovite akcije darovanja krvi se provode u svim većim radnim organizacijama, školama, mjesnim zajednicama, a vrijeme i mjesto održavanja akcija najavljuju se putem medija; pritom HZTM na svojim mrežnim stranicama redovito objavljuje tjedni raspored darivanja krvi.

Poziv na testiranje – 1.4. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 23. svibnja 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.4. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti.

Više pogledajte ovdje.

Održan 7. sastanak europske radne skupine Otvorene metode koordinacije (OMK) na temu „kultura i zdravlje“

Dana 12. i 13. lipnja 2025. održan je posljednji, 7. sastanak europske radne skupine Otvorene metode koordinacije (OMK) na temu „Kultura i zdravlje“.

Sastanak je otvoren pozdravnim govorima ministrice kulture dr.sc. Nine Obuljen Koržinek, ministrice zdravlja docentice Irene Hrstić, ravnateljice Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ profesorice Mirjane Kujundžić Tiljak, a u ime ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo profesora Krunoslava Capaka, govorio je docent Marinko Artuković, voditelj Službe za strateško planiranje, inovacije i koordinaciju projekata. Nakon govora slijedio je radni sastanak, te prezentacije primjera dobre prakse u Republici Hrvatskoj, kao što su film u bolnici, koncerti za onkološke pacijente, murali u bolnicama, te istraživanja o projektima.

Radna skupina, koju čini oko pedeset stručnjaka iz država članica Europske unije, osnovana je s ciljem podizanja svijesti o pozitivnim učincima kulture na zdravlje, stvaranja međusektorske suradnje između donositelja odluka i dokumentiranja vrijednih inicijativa i projekata.

Inače, program nastaje u okviru preporuka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Vijeća Europe, a usmjeren je na povezivanje kulturnog i zdravstvenog sektora. U Republici Hrvatskoj je koordinaciju nad programom preuzelo Ministarstvo kulture i medija RH, a cilj je razviti integrirane politike i pilot-projekte koji koriste umjetničke i kulturne prakse kao alat u prevenciji bolesti, očuvanju zdravlja i unapređenju kvalitete života.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo bi u programu kao stručna i javnozdravstvena ustanova bio ključan partner u aspektima istraživanja i prikupljanja podataka o utjecaju kulturnih aktivnosti na zdravlje populacije te razradi pokazatelja za evaluaciju učinkovitosti programa. Govorilo se o mogućnosti uključivanja kulturne aspekte u kampanje promocije zdravlja, posebice u području mentalnog zdravlja, prevencije stresa, zdravog starenja i smanjenja društvene izolacije. Kao partner, HZJZ bi mogao sudjelovati u edukaciji stručnjaka u zdravstvu o ulozi kulture u očuvanju zdravlja, te u povezivanju programa sa županijskim zavodima za javno zdravstvo i lokalnim zajednicama. Jedan od ciljeva u takvom projektu je i istraživanje postojećih dobrih praksi i inicijativa u Republici Hrvatskoj, kao i razvoj vlastitog pilot-projekata u suradnji s izabranim zdravstvenim i kulturnim ustanovama.

Sudjelovanje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u projektu “Kultura i zdravlje” pruža jedinstvenu priliku za inovativno povezivanje sektora, jačanje javnog zdravstva i podizanje kvalitete života građana. Umjetnost bi mogla imati ključnu ulogu u prevenciji bolesti, promicanju dobrog zdravlja te kao potpora liječenju niza različitih stanja.

Mentalni poremećaji u Republici Hrvatskoj, Zagreb, 2025.

Publikaciju Mentalni poremećaji u Republici Hrvatskoj, Zagreb, 2025. možete preuzeti ovdje.

Održana javnozdravstvena akcija u Osijeku

7. lipnja 2025. godine, na “7. susretu braniteljica Domovinskog rata RH”, održana je javnozdravstvena akcija u Osijeku, u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

U sklopu javnozdravstvene akcije hrvatskim braniteljicama iz krvi se je određivao šećer, kolesterol i HbA1c te mjerio pedobrahijalni indeks (ABI) i krvni tlak.

Ovom se javnozdravstvenom akcijom želi skrenuti pozornost na veću brigu za svoje zdravlje i važnost prevencije te ranog otkrivanja vodećih kroničnih nezaraznih bolesti, posebno kardiovaskularnih bolesti, periferne arterijske bolesti i dijabetesa.

Javnozdravstvenoj akciji je prisustvovao potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.

Na javnozdravstvenoj akciji iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prisustvovale su prim. Verica Kralj, dr. med. i Marinka Šimunović Gašpar, mag. med. techn., univ. mag. admin. sanit.

Newer posts