Svjetski dan Roma 2023. g.
Svjetski dan Roma, 8. travnja, obilježava se u spomen na održavanje prvog Svjetskog kongresa Roma 1971. godine u Londonu, a koji se smatra jednim od najvažnijih događaja u povijesti Roma. Na tom kongresu sastali su se predstavnici Roma iz četrnaest zemalja svijeta te su usvojene odluke o prihvaćanju romske zastave i službene himne. Prvi kongres rezultirao je i proglašenjem službenog romskog jezika – rromani ćhiba i službenim prihvaćanjem naziva “Rom”, što na romskom jeziku znači čovjek. Ovaj datum obilježava se od četvrtog Svjetskog kongresa Roma održanog 1990. g. u Poljskoj, gdje je donesena odluka kako će se dan otvaranja prvog Svjetskog kongresa Roma u Londonu 1971. g. proglasiti Svjetskim danom Roma.
U Republici Hrvatskoj Romima je zajamčena ravnopravnost, kao i pripadnicima svih nacionalnih manjina, a sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, socijalna pravda te poštivanje prava čovjeka temeljne su vrijednosti ustavnog poretka Republike Hrvatske. Člankom 14. Ustava propisano je sljedeće: “Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama. Svi su pred zakonom jednaki.” Na tim ustavnim odrednicama temelji se Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina i sustav zakonodavstva u Republici Hrvatskoj kojim se štite ljudska prava i prava nacionalnih manjina.
Prema Popisu stanovništva iz 2021. godine (Državni zavod za statistiku), u Republici Hrvatskoj živi 17.980 pripadnika romske nacionalne manjine. Najviše Roma živi na području Međimurske, Osječko-baranjske i Sisačko-moslavačke županije te Grada Zagreba.
Vlada Republike Hrvatske donijela je 2021. godine Odluku o donošenju Nacionalnog plana za uključivanje Roma za razdoblje od 2021. do 2027. godine i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine, za 2021. i 2022. godinu. Nacionalnim planom za uključivanje Roma (2021. – 2027.) postavlja se strateški okvir za razvoj jednakosti, uključivanja i sudjelovanja pripadnika romske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj do 2027. godine, a isti se temelji na Ustavu Republike Hrvatske i Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, ali i Zakonu o suzbijanju diskriminacije te nizu drugih povezanih zakona i javnih politika, prije svega s Nacionalnom razvojnom strategijom do 2030. godine. Jedan od posebnih ciljeva Nacionalnog plana je poboljšano zdravlje Roma i učinkovit, jednak pristup Roma kvalitetnim zdravstvenim uslugama kojima se planiraju provesti aktivnosti u okviru mjera: smanjivanje jaza očekivanog životnog vijeka između Roma i opće populacije, ispunjavanje preduvjeta za sustavno praćenje zdravlja romske populacije, unaprjeđenje reproduktivnog zdravlja Romkinja, povećanje informiranosti romske populacije o rodno utemeljenom nasilju.
Dosadašnje politike na nacionalnoj razini i razini EU doprinijele su zaustavljanju negativnih trendova, čak i u razdobljima teških ekonomskih kriza, no potrebno je i dalje provoditi aktivnosti na smanjivanju ili potpunom dokidanju nejednakosti između Roma i ostalih hrvatskih građana.
Svjetski dan zdravlja
Ove godine na Svjetski dan zdravlja, 7. travnja, Svjetska zdravstvena organizacija pod sloganom „Zdravlje za sve“ obilježava 75. godišnjicu postojanja.
Povodom obilježavanja preko sedam desetljeća djelovanja Svjetska zdravstvena organizacija koristi priliku da se osvrne na uspjehe javnog zdravstva i njihov pozitivan utjecaj na kvalitetu života, ali i na otvaranje razgovora o aktivnostima koje nam tek slijedi, a koje će doprinijeti rješavanju zdravstvenih izazova – aktualnih i budućih.
Slogan „Zdravlje za sve“ odabran je kako bi se skrenula pozornost na zdravlje kao osnovno ljudsko pravo, a što podrazumijeva da svatko ima pristup zdravstvenim uslugama koje treba, kada treba i gdje ih treba, bez financijskih poteškoća.
Da bi se ostvarila univerzalna pokrivenost zdravstvenim uslugama potrebni su nam kvalificirani zdravstveni djelatnici koji pružaju kvalitetnu skrb usmjerenu na ljude i kreatori politika koji su spremni ulagati u univerzalnu pokrivenost zdravstvenim uslugama, a što će rezultirati zajednicama koje imaju pristup visokokvalitetnim zdravstvenim uslugama. Nažalost, pandemija COVID-19 utjecala je na sve zemlje, pa tako i na Hrvatsku te je prouzročila poteškoće u ostvarivanju univerzalne zdravstvene pokrivenosti.
Kronične nezarazne bolesti u svim razvijenim zemljama svijeta predstavljaju vodeći javnozdravstveni problem, glavni su uzrok traženja zdravstvene skrbi, a time i glavno opterećenje zdravstvenih sustava.
Poznato je da se kronične nezarazne bolesti u velikoj mjeri mogu spriječiti, da imaju zajedničke čimbenike rizika i determinante koje do njih dovode te da postoje učinkovite, ekonomski isplative intervencije za prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti i nadzor nad njima, a kojima je moguće izbjeći prijevremenu smrtnost i smanjiti opterećenje bolestima i unaprijediti kvalitetu života.
Hrvatska je u odgovoru na epidemiološku situaciju s ovim bolestima donijela i provodi niz zakonskih i strateških dokumenata. Prepoznata je važnost ulaganja u rano otkrivanje bolesti te se u Hrvatskoj provodi više programa ranog otkrivanja raka koji su dostupni svim građanima i građankama koji/e spadaju u ciljne populacije – Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke, Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva i Nacionalni program za probir i rano otkrivanje raka pluća. U pripremi je Nacionalni program za prevenciju i rano otkrivanje melanoma. Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice se nakon više godina ponovno pokreće. U tijeku je izrada Nacionalnog programa za prevenciju i nadzor nad kroničnim nezaraznim bolestima koji će obuhvatiti vodeće javnozdravstvene prioritete.
Ove godine, podovom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja Hrvatski zavod za javno zdravstvo već tradicionalno, organizira Tjedan zdravlja u vrtiću. Tjedan zdravlja u vrtiću pokrenut je kako bimo zajedno s djecom i obiteljima osvijestili važnost brige o zdravlju i naučili nove načine kako djeci približiti zdrave navike. Tijekom tog tjedna pozivamo sve vrtiće i druge organizacije koje se bave djecom u Republici Hrvatskoj da se uključe u brojne zabavne aktivnosti koje za cilj imaju usvajanje zdravih navika od najranije dobi. Kako slavimo ove godine pogledajte OVDJE.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – radno mjesto III. vrste, stručni referent u Službi za medicinu rada i sporta, prevenciju invalidnosti i psihosocijalne rizike na radu
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 8. ožujka 2023. za prijam na neodređeno vrijeme radno mjesto III. vrste, stručni referent u Službi za medicinu rada i sporta, prevenciju invalidnosti i psihosocijalne rizike na radu.
Više pogledajte ovdje.
Zahvaljujemo svim kandidatima na iskazanom interesu za rad u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Poziv na razgovor – peračica laboratorijskog suđa, radno mjesto IV. vrste u Službi za mikrobiologiju
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 8. ožujka 2023. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme, radno mjesto IV. vrste, peračica laboratorijskog suđa u Službi za mikrobiologiju.
Više pogledajte ovdje.
Uz obilježavanje Svjetskog dana zdravlja, u Petak ne zaboravljamo bjelančevine za dobru formu i snagu – Tjedan zdravlja u vrtići!
Petak je najvažniji dan u obilježavanju ovog tjedna – Svjetski dan zdravlja!
Ove godine tema Svjetskog dana zdravlja je „Zdravlje za sve“!
Na današnji dan slavimo 75 godina od kad smo počeli s obilježavanjem Svjetskog dana zdravlja. Prisjetimo se:
„Zdravlje za sve” znači da svi ljudi budu zdravi, zadovoljni, žive u miru i imaju dovoljno hrane i vode.
· Svi ljudi, gdje god žive, imaju pravo na zdravlje, a pogotovo djeca.
· Jako puno ljudi ne može doći do liječnika niti dobiti pomoć kad su bolesni.
Kako bi svi imali jednak pristup zdravlju, svatko od nas, od najmlađih do najstarijih, mora napraviti najviše što može za svoje i zdravlje svojih bližnjih.
Preuzmite našu brošuru – PETKOM bjelančevine ne zaboravi, da ti se vikend u dobroj formi dogodi
Tjedan zdravlja u vrtiću – U Četvrtak čuvamo zdravlje voćem da nam tijelo dobije vitamina napretek!
Preuzmite brošuru – U Četvrtak čuvamo zdravlje voćem da nam tijelo dobije vitamina napretek
Projekt „Procjena rizika od predoziranja (opioidnim) drogama kod osoba s problemom ovisnosti“ (Istraživačko izvješće)
U razdoblju od 2019.-2021. godine proveden je Projekt „Procjena rizika od predoziranja (opioidnim) drogama kod osoba s problemom ovisnosti“ s ciljem identifikacije problema, te utvrđivanja navika uporabe droga i rizičnih ponašanja koja mogu dovesti do predoziranja. Projekt je proveden u dvije faze:
• u okviru 1. faze, 2019. provedeno je istraživanje „Javnozdravstveni problemi osoba s poremećajem uporabe sredstava ovisnosti u zatvorskom sustavu“ među osobama koje su se u vrijeme provedbe istraživanja nalazile na izdržavanju kazne zatvora,
• u okviru 2. faze, 2021. provedeno je istraživanje „Procjena učestalosti i rizika od predoziranja (opioidnim) drogama među korisnicima udruga za smanjenje šteta i među korisnicima terapijskih zajednica“, i to:
a. među aktivnim korisnicima droga koji su korisnici udruga koje provode programe smanjenja šteta, te
b. među bivšim korisnicima droga koji su u tretmanu liječenja od ovisnosti u terapijskim zajednicama.
Rezultati istraživanja mogu poslužiti kao temelj za kreiranje javnozdravstvenih odgovora s ciljem smanjenja rizika od fatalnih ishoda uslijed predoziranja, odnosno kao procjena potreba za osmišljavanje pilot projekta šire primjene (kućnih doza) lijeka naloksona korisnicima droga koji su u povećanom riziku od predoziranja opioidima.
Istraživačko izvješće (PDF, 2.8 MB)
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – zdravstveni djelatnik I. vrste, diplomirani sanitarni inženjer u Službi za epidemiologiju zaraznih boleti
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 8. ožujka 2023. za prijam na neodređeno vrijeme radno mjesto zdravstveni djelatnik I. vrste, diplomirani sanitarni inženjer u Službi za epidemiologiju zaraznih boleti.
Više pogledajte ovdje.
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2022./2023. (13. tjedan 2023.)
U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2022./2023., zaključno s 2. travnja 2023. godine, u sklopu agregiranog tjednog izvještavanja zaprimljeno ukupno 39769 prijava oboljelih od gripe, od čega je 508 prijava zaprimljeno u 13. tjednu 2023. godine (grafikon 1.)
Grafikon 1. Ukupan broj prijava oboljelih od gripe prema županijama u sezoni 2022./2023. na dan 2.4.2023.
Najveća stopa prijave gripe na 100 000 stanovnika bilježi se u Koprivničko-križevačkoj, Primorsko-goranskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji (grafikon 2.)
Grafikon 2. Stopa prijave gripe prema županijama tijekom sezone 2022./2023. na dan 2.4.2023.
Među pristiglim prijavama kliničke gripe, stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)
Grafikon 3. Stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2022./2023. na dan 2.4.2023.
Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnji 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.
Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona
Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone prijavljeno je 23 smrtna ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.
U Nacionalnom referentnom centru za gripu HZJZ-a u uzorcima pozitivnim na virus gripe u 13. tjednu prevladava virus gripe B (90%), uz udio virusa gripe A od 10%.
Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i suzbijanje bolesti, i u ostalim državama Europske unije bilježi se sporadična pojava oboljelih od gripe, a u laboratorijski potvrđenim uzorcima prevladava virus gripe tip A. Više podataka o sezoni gripe u državama EU i širem europskom području dostupno je ovdje.
Tjedan zdravlja u vrtiću – Srijedom sjajne zube zahvaljujući siru i mlijeku pokaži, a svoje kosti osnaži!
Preuzmite brošuru – Srijedom sjajne zube zahvaljujući siru i mlijeku pokaži, a svoje kosti osnaži
Poziv na testiranje i razgovor – radno mjesto III. vrste, stručni referent u Službi za medicinu rada i sporta, prevenciju invalidnosti i psihosocijalne rizike na radu
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 8. ožujka 2023. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme, radno mjesto III. vrste, stručni referent u Službi za medicinu rada i sporta, prevenciju invalidnosti i psihosocijalne rizike na radu.
Više pogledajte ovdje.
Tjedan zdravlja u vrtiću – U Utorak varivom se počasti!
Preuzmi brošuru – U Utorak varivom se počasti, kako bi ti povrće moglo snagu dati
Tjedan zdravlja u vrtiću – Ponedjeljak uz žitarice!
Preuzmite brošuru – Ponedjeljak uz žitarice za dobar početak tjedna
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – stručni savjetnik u Ravnateljstvu
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 8. ožujka 2023. za prijam na neodređeno vrijeme radno mjesto stručni savjetnik u Ravnateljstvu.
Više pogledajte ovdje.
Zahvaljujemo svim kandidatima na iskazanom interesu za rad u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – nezdravstveni djelatnik I. vrste u Službi za toksikologiju
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 8. ožujka 2023. za prijam na određeno vrijeme radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste u Službi za toksikologiju.
Više pogledajte ovdje.
Zahvaljujemo svim kandidatima na iskazanom interesu za rad u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Održana tiskovna konferencija povodom obilježavanja ”Mjeseca svjesnosti o raku debelog crijeva”
U utorak 28. ožujka 2023. u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo održana je tiskovna konferencija povodom obilježavanja Mjeseca svjesnosti o raku debelog crijeva u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Tiskovnu konferenciju otvorio je izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Obratio se prisutnim sudionicima, predstavnici Ministarstva zdravstva, medija, nevladinih organizacija i predstavnicima županijskih zavoda naglašavajući važnost provedbe aktivnosti u cilju povećanja svijesti o raku debelog crijeva, posebno u području primarne i sekundarne prevencije.
Ministar zdravstva, prof. dr. sc. Vili Beroš obratio se putem video poruke. Poručio je građanima da ne zanemaruju pozive u Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva te da izdvoje svoje vrijeme i preuzmu aktivnu ulogu u brizi za svoje zdravlje. Potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se smanjila smrtnost od raka debelog crijeva za 20%.
Na tiskovnoj konferenciji sudjelovali su Ivana Brkić Biloš, voditeljica Službe za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo s predavanjem “Treba li nam Mjesec svjesnosti o raku debelog crijeva”, prof. dr. sc. Nataša Antoljak, koordinatorica Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva s predavanjem “Pokazatelji provedbe Nacionalnog programa probira raka debelog crijeva u Republici Hrvatskoj, te prof. dr. sc. Neven Ljubičić, predsjednik Povjerenstva za koordinaciju Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva s predavanjem “Farmakoekonomska analiza Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva u Republici Hrvatskoj”.
Rak debelog i završnog crijeva najučestalija je zloćudna bolest u Hrvatskoj. Godišnje prosječno oboli oko 3600 osoba, od čega oko 60% muškaraca. Češći je kod osoba starije životne dobi, međutim skoro petina oboljelih je mlađa od 60 godina. Prema posljednjim podacima Registra za rak, u 2020. godini od kolorektalnog raka oboljelo je 3396 osoba, a prosječna dob prilikom oboljenja bila je 70 godina.
Po smrtnosti od zloćudnih bolesti kolorektalni je rak na drugom mjestu s 2102 umrle osobe u 2021. godini (60% muškaraca), nakon raka pluća. Trend mortaliteta je stabilan u posljednjih 10 godina, no pojavnost kolorektalnog raka je u porastu, oko 1% godišnje u posljednjih 20 godina.
U Hrvatskoj je visoka prevalencija rizičnih čimbenika povezanih s životnim navikama koji povećavaju rizik nastanka raka debelog crijeva uključujući pušenje, konzumaciju alkohola, prekomjernu tjelesnu težinu i pretilost, te nedovoljnu tjelesnu aktivnost. Prema podacima Europske zdravstvene ankete u Hrvatskoj je 22% osoba koje svakodnevno svakodnevno puši, više muškaraca u odnosu na žene, njih 25,6% u odnosu na 19,5% žena. Svaki ili skoro svaki dan alkohol konzumira 10,2% osoba. Taj je udio viši u muškaraca ( 18,2%) nego u žena (4,2%). Smjernice SZO-a koje tjedno preporučuju 150 do 300 minuta aerobne tjelesne aktivnosti umjerenog do visokog intenziteta u RH slijedi samo 25,5% ispitanika u dobi od 18 do 64 godina. U Hrvatskoj 64,7% odrasle populacije ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu.
U Hrvatskoj se od 2008. godine provodi Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Svake dvije godine pismom se pozivaju sve žene i muškarci u dobi od 50. do navršene 74. godine da naprave kartični gvajakov test na nevidljivu krv u stolici. Osobe s pozitivnim nalazom upućuju se na probirnu kolonoskopiju. Dobni raspon i način provedbe programa je u skladu s preporukama Europske komisije. Do sada su obavljena 4 ciklusa pozivanja, te je u tijeku peti koji je započeo u svibnju 2021. godine. Kako bi program ranog otkrivanja mogao ostvariti svoje ciljeve, potrebno je da dovoljan broj pozvanih osoba sudjeluje i obavi test. Odaziv na pozivno pismo 4. ciklusa je 24-52% ovisno o županiji i godištu (ukupni prosjek 33%), a veći je u starijoj dobnoj skupini. Procjena udjela testiranih osoba je 25%. Neposredni cilj programa ranog otkrivanja raka (probira-engl. screening) je otkrivanje te bolesti u asimptomatskih, naooko zdravih osoba oba spola ali i predstadija raka-polipa. Dugoročni cilj je smanjenje pobola i smrtnost od tog sijela raka, poboljšanje kvalitete života oboljelih zahvaljujući ranoj dijagnostici, te time unaprjeđenje zdravlja stanovništva.
U okviru farmakoekonomske analize analizirani su pojedinačni troškovi 3404 novootkrivena bolesnika s rakom debelog crijeva u pet godina. Sveukupni trošak liječenja tih bolesnika iznosio je u razdoblju od pet godina 44,6 milijuna eura. Uprosječeni trošak za svakog bolesnika koji je preživio pet godina iznosio je 17.360 eura. U isto vrijeme direktni trošak Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva iznosio je 3.490.176 € što znači da je u svakom dvogodišnjem ciklusu potrebno otkriti 201 bolesnika s rakom debelog crijeva u ranom stadiju kako bi u kontekstu uloženih financijskih sredstava program bio isplativ. U svakom dvogodišnjem ciklusu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva otkrije se više od 400 bolesnika s rakom debelog crijeva u ranom stadiju. Zaključak je da je rak debelog crijeva veliki zdravstveni, ali i ekonomski izazov i da su troškovi liječenja za novootkrivene bolesnike s rakom debelog crijeva izuzetno visoki. Čak i uz nedovoljan odaziv na testiranje krvi u stolici od 25% nedvojbena je troškovna učinkovitost Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva.
Fotogalerija:
Slavimo treći Tjedan zdravlja u vrtiću!
Preuzmite brošuru – PROSLAVIMO TJEDAN ZDRAVLJA U VRTIĆU ZAJEDNO!
Skup o cijepljenju 2023.
Povodom obilježavanja Europskog i Svjetskog tjedna cijepljenja, Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Hrvatskim epidemiološkim društvom i Hrvatskim pedijatrijskim društvom organizira „Skup o cijepljenju“ koji će se održati 27. travnja 2023. godine u prostorijama Hrvatskog liječničkog zbora, Šubićeva 9, Zagreb.
Program Skupa o cijepljenju možete pogledati OVDJE
Međunarodni dan multiplog mijeloma
Posljednjeg četvrtka u mjesecu ožujku, koji je ujedno i mjesec svjesnosti o ovoj bolesti, obilježava se Dan multiplog mijeloma. Cilj obilježavanja je podizanje svjesnosti o ovoj bolesti i važnosti ranog otkrivanja te omogućavanje pravodobnog kvalitetnog liječenja svim oboljelima.
Multipli mijelom je rak koji nastaje u vrsti bijelih krvnih stanica koje se zovu plazma stanice. Zdrave plazma stanice pomažu nam u borbi protiv infekcija stvaranjem antitijela koje prepoznaju i napadaju vanjske uzročnike. U multiplom mijelomu, promijenjene plazma stanice se nekontrolirano umnažaju u koštanoj srži i potiskuju zdrave krvne stanice. Također, umjesto potrebnih antitijela stvaraju nefunkcionalne proteine koji dodatno mogu stvarati komplikacije.
Promijenjene plazma stanice mogu stvarati vidljive mase u koštanoj srži ili mekom tkivu; ako se radi o samo jednoj takvoj promjeni zovemo ju plazmacitomom, ako ih je više radi se o multiplom mijelomu. Na početku, bolest često nema simptome i zato se nerijetko otkriva kasno, kada je i prognoza lošija.
Neki od simptoma koji mogu upućivati na multipli mijelom su:
- Dugotrajni bolovi u leđima i kostima (dulje od 4-6 tjedana)
- Opća slabost i umor
- Ponavljajuće i dugotrajne infekcije (pluća, mjehura…)
- Povišena sedimentacija eritrocita
- Oslabljena funkcija bubrega
- Krvarenje iz nosa i neobjašnjive modrice
Godišnje u svijetu od multiplog mijeloma obolijeva oko 180 000 osoba i umire njih oko 120 000. Diljem svijeta raste incidencija multiplog mijeloma, osobito u muškaraca starijih od 50 godina. Mortalitet je u padu, što je posebno izraženo kod žena.
U Hrvatskoj u posljednjih 5 godina prosječno bilježimo oko 300 slučajeva godišnje (od čega 51% kod muškaraca). Prema zadnjim podacima Registra za rak u 2020. godini zabilježeno je 259 slučajeva multiplog mijeloma, što predstavlja pad u odnosu na broj slučajeva u prethodnom petogodišnjem razdoblju, vjerojatno kao rezultat manjeg dijagnosticiranja tijekom prve godine COVID-19 pandemije. Bolest se većinom javlja u starijoj životnoj dobi, oko 80% slučajeva dijagnosticira se kod osoba starijih od 60 godina. U 2021. godini od multiplog mijeloma u Hrvatskoj je umrla 191 osoba.
Slika 1. Trend incidencije i mortaliteta od multiplog mijeloma u Hrvatskoj, 2001.-2021.
Slika 2. Dobno specifične stope incidencije i mortaliteta od multiplog mijeloma u Hrvatskoj, 2020. godina
Predstavljeni rezultati zadnje analize otpadnih voda na prisutnost droga
Pomoćnik ravnatelja za suzbijanje zlouporabe droga mr. Željko Petković, univ. spec. crim, sudjelovao je 29. ožujka 2023. na zajedničkoj konferenciji za medije Službe kriminaliteta droga Ravnateljstva policije Ministarstva unutarnjih poslova i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo na kojoj su predstavljeni rezultati zadnje analize otpadnih voda na prisutnost droga Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (European Monitoring Centre for Drugs and Drug Addiction) i rezultati rada policije na području sprječavanja zlouporabe opojnih droga.
Više:
Analiza otpadnih voda_usporedba ZG_2020-2021-2022_ (PDF, 1.3 MB)