Od 11. studenog ove godine, liječnici obiteljske medicine, domovi zdravlja te HZJZ i županijski zavodi za javno zdravstvo počeli su s provedbom preventivnih zdravstvenih pregleda diljem Hrvatske. Tim povodom u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu Ministarstvo zdravstva RH je predstavilo model organizacije preventivnih zdravstvenih pregleda, odnosno cijeli proces provedbe preventivnih zdravstvenih pregleda.
Pravo na besplatni preventivni zdravstveni pregled ostvarit će svi građani na temelju obveznog zdravstvenog osiguranja, odnosno bez dodatnog financijskog sudjelovanja, a moći će ga obaviti kod svog izabranog liječnika.
„Program preventivnih zdravstvenih pregleda jedna je od ključnih poluga reforme hrvatskog zdravstvenog sustava jer mijenja zdravstvenu sliku nacije. Preventivni zdravstveni pregledi koji će se provoditi u cijeloj zemlji trebali bi pridonijeti značajnom poboljšanju zdravstvenog stanja naših građana, produljenju životnog vijeka građana, poboljšanju kvalitete života i većom razinom zdravstvene pismenosti”, – izjavio je ministar zdravstva izv. prof. dr. sc. Vili Beroš dodavši kako je ovaj program preventivnih zdravstvenih pregleda utemeljen na rezultatima provedenog Pilot – projekta kao i stručnim te znanstveno dokazanim spoznajama o pravodobnoj kontroli zdravstvenog stanja svakog od nas.
Javnosti se obratio i ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med. spec. te je dodao:
„Zaštita zdravlja u našoj zemlji zahtijeva poduzimanje odlučnih koraka prema prevenciji i drugačijem odnosu prema sustavnoj brzi za zdravlje, kako pojedinca, tako i cijele društvene zajednice. Sve je to sadržano u reformi zdravstva. Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti pobola, smrti, invaliditeta i apsentizma u cijelom svijetu, pa tako i kod nas. Naši zdravstveni pokazatelji ukazuju da imamo nešto više pokazatelje od prosjeka EU što se tiče kardiovaskularnih bolesti, iako smo zadnjih godina smanjili preranu smrtnost i incidenciju kardiovaskularnih bolesti, naročito u dobi manjoj od 65 godina. Drugi najveći ubojica među kroničnim nezaraznim bolestima je rak, a pokazatelji i tu ukazuju da i tu imamo nešto viši prosjek smrtnosti od EU. No uspjeli smo smanjiti mortalitet od raka dojke za 24 posto, a u padu je mortalitet raka debelog crijeva. To su uspjesi naših nacionalnih preventivnih programa. Međutim, smrtnost od tih bolesti je posljedica naših nezdravih navika, pušenja, tjelesne neaktivnosti, nepravilne prehrane, debljina itd. Moramo utjecati na naš odnos prema zdravlju. Drugi uzrok je kasno otkrivanje bolesti i neprovođenje pregleda preko kojih bi se ove bolesti i rizici od ovih bolesti mogli otkriti u ranijoj fazi, a tada je uspješnost liječenja daleko veća.”
Pomoćnik ravnatelja za kvalitetu doc. dr. sc. Tomislav Benjak, dr. med. sudjelovao je na panel raspravi pri čemu je istaknuo kako „detaljna obiteljska anamneza i fizikalni pregled su temelj svega. Kod obiteljske anamneze pacijenta posebna se pažnja usmjerava na rizike razvoja kardiovaskularnih i malignih bolesti, a što se tiče fizikalnog pregleda jasno je da se kroz obične pretrage može iščitati mnogo toga o pacijentu, pri čemu bih naglasio da će se pri pregledima posebna pažnja posvetiti i mentalnom zdravlju pojedinca. HZJZ će svima koji provode program ustupiti odgovarajući upitnik preko kojeg će zdravstveni profesionalci brzo moći procijeniti rizike vezane uz mentalno zdravlje osobe pri pregledu.”
Na predstavljanju modela organizacije preventivnih zdravstvenih pregleda rečeno je kako će u prvoj fazi na preglede biti pozivani građani stariji od 40 godina koji se barem dvije godine nisu javljali liječnicima obiteljske medicine. Nakon prve faze, pozive će dobiti i ostali građani sukladno modelu.
Fotogalerija: