Europski dan svjesnosti o antibioticima (18. studenoga) i Svjetski tjedan svjesnosti o antimikrobnim lijekovima (WAAW 18. do 24. studenoga) dio su europske i globalne kampanje koja se obilježava svake godine kako bi se poboljšala svijest i razumijevanje antimikrobne rezistencije i potaknula najbolja praksa među javnošću, dionicima „Jedno zdravlje“ i kreatorima politika, koji svi imaju ključnu ulogu u smanjenju daljnje pojave i širenja antimikrobne rezistencije
Tema 2022. godine je “Zajedno spriječimo antimikrobnu rezistenciju”. Pozivamo sve sektore da potiču savjesnu uporabu antimikrobnih lijekova i da ojačaju preventivne mjere koje se bave smanjenjem antimikrobne rezistencije, radeći zajedno kroz pristup: One Health -_Jedno zdravlje kao sveobuhvatni pristup zdravlju čovjeka, životinja i okoliša.
U Hrvatskoj, ove sektore i razne struke unutar tih sektora povezuje Interdisciplinarna sekcija za kontrolu rezistencije na antibiotike (ISKRA), pri Ministarstvu zdravstva RH koje koordinira sve aktivnosti vezane uz kontrolu širenja rezistencije na antibiotike u Hrvatskoj i koje surađuje s istovjetnim tijelima u drugim europskim zemljama. Podaci o rezistenciji na nacionalnoj razini koriste za prilagodbu međunarodnih smjernica za liječenje izvanbolničkih infekcija.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo kroz dva Europska Projekta EU JAMRAI I ( 2017-2021) i II (2022-) sudjeluje u implementaciji racionalne uporabe antimikrobnih lijekova putem edukacija i informiranja građana, suradnje i implementacije programa racionalizacije uporabe antibiotika na svim razinama zdravstvene zaštite.
Što je antimikrobna rezistencija?
Antimikrobna rezistencija (AMR) javlja se kada bakterije, virusi, gljivice i paraziti više ne reagiraju na lijekove učinkovito. AMR otežava liječenje infekcija i povećava rizik od širenja bolesti, nastanka teške bolesti i smrti. Pojavu i širenje AMR-a ubrzali su:
1. neodgovarajuća uporaba antimikrobnih lijekova kod ljudi, životinja i biljaka;
2. neadekvatne sanitarne, higijenske, biosigurnosne i mjere prevencije i kontrole infekcija u zdravstvenim ustanovama i domovima za starije osobe,
3. sustavi uzgoja i proizvodnje hrane;
4. nedostatak ravnopravnog pristupa antimikrobnim lijekovima, cjepivima osigurane kvalitete.
5. boravak u zemljama sa visokom prevalencijom antimikrobne rezistencije mogu se vratiti u domovinu kolonizirani bakterijama otpornim na više lijekova.
Iz svega navedenog vidimo kako je otpornost na antibiotike sve ozbiljniji javnozdravstveni problem u Europi. Dok broj infekcija uzrokovanih bakterijama otpornim na antibiotike raste, broj novih antibiotika ne obećava, što predstavlja negativnu perspektivu dostupnosti učinkovitog liječenja antibioticima u budućnosti.
Prema provedenim istraživanjima procijenjeno je oko 1,27 milijuna smrti u 2019. godini nastalih uslijed antimikrobne rezistencije kod bakterija. Šest vodećih uzročnika smrti povezanih s antimikrobnom rezistencijom su višestruko otporne bakterije: Escherichia coli, Staphylococcus aureus, Klebsiella pneumoniae, Streptococcus pneumoniae, Acinetobacter baumannii i Pseudomonas aeruginosa.
Podaci iz Europske mreže za nadzor antimikrobne rezistencije (EARS-Net) pokazuju da postoji gradijent sjever-jug, s niskom stopom rezistencije u skandinavskim zemljama i Nizozemskoj koji općenito manje koriste antibiotike, i u južnoj Europi s višom stopom rezistencije koji koriste više antibiotika.
AMR je opisan kao tiha pandemija. To rezultira milijunima suvišnih smrti i povećanja troškova zdravstvene skrbi, gubitka života životinja, koji se reflektira na smanjenje proizvodnje hrane.
Svjetska banka je procijenila da bi globalno gospodarstvo do 2050.godine moglo izgubiti gotovo 4% godišnjeg bruto domaćeg proizvoda (BDP) ako se AMR ne riješi, pri čemu su gubitci još veći u zemljama s niskim i srednjim dohotkom. Ova situacija mogla bi gurnuti do 28 milijuna ljudi, većinom u zemljama u razvoju, u siromaštvo do 2050. uglavnom kroz učinke AMR-a na ekonomsku produktivnost, stočarsku proizvodnju i troškove zdravstvene zaštite.
Bakterije otporne na antibiotike predstavljaju opasnost za sve nas jer uzrokuju infekcije koje je teško liječiti. Uzimamo li antibiotike često i nepravilno, pridonosimo povećanju broja bakterija otpornih na antibiotike, što je jedan od najhitnijih zdravstvenih problema u svijetu.
Što možemo učiniti kao pojedinci, a što kao zajednica?
Edukacija građana je bitan čimbenik u racionalizaciji potrošnje antibiotika s obzirom da su mnogi građani skloni samoinicijativnom uzimanju antibiotika. Građani pri tome nisu svjesni koliku štetu nanose umanjujući djelotvornost antibiotika u indikacijama kada su zbilja potrebni. Europska Unija apelira na sve zemlje članice da provode intenzivnu javnu kampanju za racionalizacijom uporabe antibiotika te se tome priključila i Hrvatska.
Oko 90% antibiotika se troši izvan bolnica s tim da se oko 75% antibiotika troši za infekcije dišnih puteva koje su najčešće uzrokovane virusima i davanje antibiotika pri takvim indikacijama ne pomaže izlječenju, ali potiče razvoj mutanti otpornih na antibiotike među bakterijama koje prirodno nastanjuju ljudsko tijelo i okoliš – te se bakterije svakodnevno izmjenjuju među ljudima, a u određenom trenutku mogu uzrokovati infekciju.
- Glavna odgovornost kreće od nas samih, a onda i od zajednice na svim razinama koja daje smjernice ponašanja u racionalnom i ispravnom korištenju antimikrobnih lijekova u humanom , animalnom i biljnom sektoru.
- Samoliječenje antibioticima nije odgovorna primjena antibiotika.
- Redovito perite svoje ruke i ruke svoje djece, na primjer nakon kihanja ili kašljanja prije dodirivanja drugih stvari ili ljudi.
- Ne uzimajte antibiotike bez prethodne konzultacije s liječnikom koristeći zaostale antibiotike od prijašnjih tretmana ili ih nabavljate u ljekarni bez recept.
- Ako u nekom trenutku vama, vašoj djeci ili drugim članovima obitelji zatrebaju antibiotici, oni možda više neće djelovati.
- Pogrešna ili nepravilna uporaba antibiotika može uzrokovati da bakterije postanu otporne na buduće liječenje infekcija.
Zapamtite: Antibiotici neće djelovati u slučaju prehlade ili gripe.
Prije uzimanja antibiotika uvijek potražite savjet liječnika.
Dodatne informacije o osviještenosti o antibioticima
dostupne su na: http://antibiotic.ecdc.europa.eu
Izvori:
Antimicrobial Resistance Collaborators. (2022). Global burden of bacterial antimicrobial resistance in 2019: a systematic analysis. The Lancet; 399(10325):P629-655.