Nacionalna kultura sigurnosti i zaštite zdravlja na radu je ona u kojoj se pravo na siguran i zdrav radni okoliš poštuje na svim razinama, u kojima vlada, poslodavci i radnici aktivno sudjeluju u osiguravanju zdravog i sigurnog radnog okruženja putem sustava definiranih prava, obveza i dužnosti te gdje se najviši prioritet daje načelima prevencije.
Danas se mnogi radnici suočavaju sa sve većim pritiskom u nastojanju da zadovolje zahtjeve suvremenog radnog života. Psihosocijalni rizici kao što su povećana konkurencija, veća očekivanja u izvođenju radnih zadaća i duže radno vrijeme doprinose da radno mjesto postaje sve stresniji okoliš. Uz tempo rada koji zahtijeva neposrednu komunikaciju i visoku razinu globalnog natjecanja sve je tanja linija koja odvaja posao od privatnog života.
Osim toga, s obzirom na značajne promjene u radnim odnosima i trenutnu ekonomsku recesiju, radnici su izloženi organizacijskim promjenama i preustroju poduzeća, smanjenju mogućnosti zapošljavanja, povećanoj nesigurnosti posla, strahu od gubitka radnog mjesta, otpuštanju i nezaposlenosti te posljedično smanjenju financijske stabilnosti, što dovodi do ozbiljnih posljedica po njihovo mentalno zdravlje i dobrobit.
Procjenjuje se da će do 2030. godine radnici u dobi od 55 do 64 godine činiti najmanje 30% radne snage u mnogim europskim zemljama. Dob za odlazak u mirovinu povećava se u većini europskih zemalja i mnogi će se radnici vjerojatno suočiti s duljim radnim vijekom. Iz tog se razloga moraju uložiti dodatni napori da bi se osigurali sigurni i zdravi uvjeti tijekom cijelog radnog vijeka.
Europska 2020 strategija identificira demografske promjene kao jedan od glavnih izazova s kojima se Europa suočava. Za rješavanje tog problema, Strateški okvir za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu 2014-2020 Europske unije posebno naglašava mjere za promicanje dobre prakse i poboljšanje uvjeta sigurnosti i zdravlja na radu (SZR) za sve radnike.
Starenje radne snage predstavlja različite izazove za sve one koji su uključeni u upravljanje SZR-om:
- Dulji radni vijek može rezultirati duljom izloženošću rizicima.
- Porast broja radnika s kroničnim zdravstvenim problemima i specifičnim potrebama.
- Potencijalna veća osjetljivost starijih radnika na određene opasnosti po sigurnost i zdravlje.
- Potreba da se vodi računa o visokoj stopi zdravstvenih problema povezanih s radom u pojedinim sektorima i poslovima koji uključuju teška fizička i mentalna opterećenja, ručni rad ili atipično radno vrijeme.
- Važnost prevencije invaliditeta, rehabilitacije i povratak na posao.
- Nužnost rješavanja diskriminacije zbog životne dobi na razini društva.
Stres je drugi najčešći zdravstveni problem vezan uz rad u Europi, a loše psihosocijalno radno okruženje može imati značajne negativne učinke na zdravlje radnika. Smatra se da stres i drugi psihosocijalni rizici uzrokuju više od polovice (50-60 %) svih izgubljenih radnih dana radi bolovanja.
Iako se psihosocijalni rizici javljaju na svakom radnom mjestu, može ih se uspješno procijeniti i njima upravljati čak i s ograničenim sredstvima.
Pojedinac nije kriv za stres na radnom mjestu već je to organizacijski problem. To je jedan od najčešćih rezultata lošeg psihosocijalnog radnog okruženja.
Psihosocijalni rizici proizlaze iz lošeg dizajna i organizacije rada i upravljanja, kao i lošeg socijalnog konteksta rada što može dovesti do negativnih psihičkih, fizičkih i društvenih ishoda.
Uvjeti rada koji mogu dovesti do psihosocijalnih rizika:
- prekomjerno opterećenje ili vremensko ograničenje
- proturječni zahtjevi
- nedostatak jasnoće o ulozi radnika
- neučinkovita komunikacija
- loše provedene organizacijske promjene
Nezdravi društveni kontekst se odlikuje situacijama u kojima postoje:
- nedostatak podrške od strane uprave ili kolega
- loši međuljudski odnosi
- zlostavljanje, agresija i nasilje
- poteškoće u usklađivanju obaveza na poslu i kod kuće
Psihosocijalne rizike ne treba miješati sa zdravim, stimulirajućim, ali poticajnim radnim okruženjem u kojem su radnici visoko motivirani i poticani da rade najbolje što mogu.
U posljednjih nekoliko godina istraživači, praktičari i oni koji donose odluke posvećuju veću pozornost utjecaju psihosocijalnih rizika i stresa na radnom mjestu. Danas je stres vezan uz rad opće priznat kao globalni problem koji utječe na sve zemlje, sva zanimanja i sve radnike, kako u razvijenim tako i u zemljama u razvoju. U tom složenom kontekstu, kako bi se zaštitilo zdravlje i dobrobit radnika, radno je mjesto ujedno važan izvor psihosocijalnih rizika i idealno mjesto za njihovo rješavanje.
Međunarodna organizacija rada (engl. International Labour Organisation; ILO) je povodom Svjetskog dana sigurnosti i zdravlja na radu 2016. godine objavila na svojoj web stranici izvješće pod nazivom Stres na radnom mjestu: kolektivni izazov, kojem je cilj predstaviti trendove vezane uz stres na radnom mjestu u razvijenim i zemljama u razvoju radi podizanja svijesti o veličini problema u novom kontekstu svijeta rada. U tu svrhu izvješće daje međuregionalni pregled učestalosti i utjecaja stresa na radnom mjestu, te proučava zakonodavstvo, politike i intervencije za postupanje na različitim razinama – od međunarodne, regionalne i nacionalne do razine radnog mjesta.