Održan sastanak o poboljšanju dostupnosti testiranja na HIV, hepatitise i spolno prenosive infekcije u sklopu projekta INTEGRATE

U sklopu trogodišnjeg europskog projekta zajedničke akcije „Integracija prevencije, testiranja i povezivanja sa strategijama skrbi za HIV, virusne hepatitise, tuberkulozu i spolno prenosive infekcije u Europi“  – INTEGRATE 14. i 15. siječnja 2021. godine održan je treći, ujedno i posljednji stručni sastanak na kojem su sudjelovali hrvatski ključni dionici koji rade u području epidemiologije, prevencije, ranog otkrivanja te liječenja i skrbi za oboljele od infekcije HIV-om, virusnih hepatitisa B i C i spolno prenosivih bolesti (SPB).

S obzirom na pandemiju COVID-19, ovaj puta je sastanak održan virtualno, u obliku on-line dvodnevnog webinara.

Skup se održao u šest sekcija podijeljenih u dva dana uz dodatne uvodne i završne sekcije. Predavači i panelisti bili su stručnjaci iz Zavoda za javno zdravstvo, Klinika i Organizacija civilnog društva odnosno Udruga.

JA INTEGRATE  je europski je projekt sufinanciran sredstvima Europske unije (EU), a glavni mu je cilj poboljšanje i integriranje prevencije, ranog otkrivanja i povezivanja sa skrbi osoba u riziku od zaraze ili već zaražene virusom HIV-a, virusnim hepatitisom, ostalim spolno prenosivim infekcijama ili tuberkulozom, a provodi se u više zemalja članica EU. U Hrvatskoj glavni partneri provoditelji projekta su HZJZ te udruge Let, Iskorak i HUHIV.

Prvog dana izlaganja dr. Nemeth Blažić podsjetila nas je na trogodišnje razdoblje provedbe INTEGRATE projekta u Hrvatskoj i upoznala nas s nekim od rezultata međunarodne suradnje država sudionica u projektu. Ostvarene su mnogobrojne kampanje u sklopu Europskog tjedna testiranja (European testing week, ETW), organizirani zajednički sastanci međunarodnih dionika, izrađena sveobuhvatna mobilna aplikacija pod nazivom „Risk Radar“.

U sljedećem predavanju prikazala je rezultate rada centara za anonimno i besplatno savjetovanje i testiranje iz 2019. i 2020. godine s posebnim osvrtom na razdoblje u vrijeme epidemije bolesti COVID-19, koji su pokazali da su preventivne mjere i nova organizacija rada za vrijeme eoidemije COVID-a utjecala na smanjenje broja testiranja, posebice u travnju i svibnju kada su se uputom ministarstva zdravstva u zemlji provodili samo hitni medicinki postupci.

Zatim je udruga Iskorak predstavila svoje dvije aktivnosti: proces razvoja i pilotiranja aplikacije „Risk Radar“ razvijene s ciljem provođenja kombinirane prevencije usmjerene na zaštitu od infekcije HIV-om, virusnih hepatitsa, SPB-a i tuberkuloze, te organizaciju i provedbu kampanje testiranja provedenu u sklopu „Europskog tjedna testiranja 2020.“ koja je zbog utjecaja pandemije koronavirusa imala nešto niži obuhvat testiranjima u usporedbi s prethodnom godinom. Kao planove za budućnost istaknuli su rad na povećanju broja mjesta (lokacija) za testiranje, mogućnost samotestiranja, promjene u dosadašnjem financiranju aktivnosti udruge i drugo.

U sklopu kampanje ETW-a, udruga HUHIV predstavila je provođenje pilot projekta „Testiranje na klamidiju i gonoreju u zajednici“ kojim su integrirali testiranje na navedene bolesti u već postojeću uslugu testiranja na HIV, Hepatitis C i sifilis. Predstavila je i provođenje pilot istraživanja „Testiranje na HIV kod kuće“ na području grada Zagreba koji ima cilj pružiti dodatnu mogužnost testiranja za korisnike koji više preferiraju testiranje u privatnosti, a i također je i rješavanje izazova nedostatka zdravstvenih djelatnika za provedbu testiranja uslijed pandemije COVID-19. Samotestiranje je namijenjeno populaciji muškaraca pod povećanim rizikom od zaraze, a istovremeno korisnicima koji je teže dohvatiti testiranjima odnosno koja ne želi koristiti postojeće lokacije testiranja („hard to reach“ populaciji).

O skrbi za oboljele od infekcije HIV-om u vrijeme epidemije COVID-19 informirao nas je prof. Josip Begovac iz Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“. U prezentaciji je prikazao kako broj novootkrivenih slučajeva od 2015. godine kontinuirano pada, ali među njima raste udio otkrivenih u zajednici. Nakon prvog pozitivnog HIV nalaza, 50 % osoba javlja se u skrb unutar prvih tjedan dana (najviše među onima testiranima u zajednici), a 90 % javlja ih se u skrb unutar prvih mjesec dana od testiranja. Udio pacijenata koji počinju uzimati antiretrovirusnu terapiju unutar 24 sata nakon prvog pregleda je u porastu. Pokazatelji zadržavanja u skrbi su dobri i osobe koje se jave u Kliniku u 95 % slučajeva ostaju u skrbi. Broj pregleda uživo u mjesecima dok je trajao lock-down smanjio se za 50-ak %. Pandemija COVID-a najviše je utjecala na smanjenu dostupnost testiranja te posljedično tomu i smanjenje broja novih HIV dijagnoza.

Prof. Adriana Vince prezentirala je o oboljelima od virusnih hepatitisa i organizaciji rada za vrijeme epidemije COVOD-19. U to vrijeme bilježi se značajno smanjenje dostupnosti liječnika obiteljske medicine (LOM) kroničnima bolesnicima, teže su bili dostupni pregledi psihijatara, teže su bile dostupne usluge udruga u kolima je moguće obaviti testiranje te su i u Klinici za infektivne bolesti u Zagrebu resursi većinom bili preusmjereni na oboljele od COVID-19. Kako bi se održala kvaliteta skrbi za oboljele od hepatitisa B i C, napravljen je novi protokol za dolazak na pregled. Uspostava protokola zahtijevala je doedukaciju medicinskih sestara za provođenje trijaže bolesnika vezano uz simptome koji ukazuju na COVID-19, uvođenje  telefonskih narudžbi za pregled u bolnici i provođenje epidemioloških mjera pri dolasku u ambulantu. Sustavno su se obavještavali LOM-ovi da je rad ambulante i dalje u tijeku, a provodilo se i slanje lijekova poštom pacijentima koji žive na području izvan Grada Zagreba kako bi se povećala dostupnost liječenja. Ukupno, u 2020. godini zabilježeno je 20 % manje novodijagnosticiranih hepatitisa C u odnosu na 2019., a broj novodijagnsticiranih hepatitisa B manjio se za čak 70 %, što nas dugoročno neizbježno dovodi do povećanja incidencije hepatocelularnog karcinoma.

Dr. Šime Zekan predstavio je rezultate prve dvije godine provođenja PrEP-a (predekspozicijske profilakse HIV infekcije) u Hrvatskoj. Davanje PrEPa- započelo je u RH u 9. mjesecu 2018. godine. Pregledi su bili mogući svakim radnim danom u određenim terminu, a za dobivanje terapije bilo je potrebno imati redovno i dodatno zdravstveno osiguranje. U razdoblju od rujna 2018. do siječnja 2020., 277 osoba koristilo je PrEP, a 2 osobe u razdoblju uzimanja PrEP-a postale su HIV pozitivne. U tim slučajevima najvjerojatnije se radilo o nedosljednom korištenju profilakse.

Drugi dan predavanja započeo je prikazom rezultata istraživanja kvalitete života pacijenata oboljelih od hepatitisa B i C u sklopu radnog paketa WP4 koju su prezemtirali predstavnici udruge HUHIV i LET. Pandemija koronavirusne bolesti otežala je provođenje istraživanja kako zbog smanjene dostupnosti zdravstvenog osoblja u Klinici tako i po pitanju pristupa pacijentima.

Iz prezentacije psihologinje Sanje Belak Škugor o pružanju psihosocijalne skrbi osobama oboljelih od infekcije HIV-om saznali smo da psihosocijalnu pomoć u Klinici za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević pruža od 2004. godine tim psihologa i socijalnog radnika te se broj pregleda u 2020. godini, u vrijeme pandemije COVID-19, značajno povećao. Povećan je broj i fizičkih pregleda i telefonskih konzultacija, te se značajno povećala i potreba za dostavom lijekova pacijentima.

O programu smanjenja šteta kroz predstavljanje policy paper-a „Safe injecting rooms“ upoznala nas je Iva Jovović iz udruge LET. Prve „sobe za sigurno injektiranje nedozvoljenih suspstanci“ otvorene su 1986. u Švicarskoj, a do danas takve sobe postoje u još nekoliko zemalja u Europi. Glavni cilj im je smanjenje rizika od zdravstvenih i socijalnih štetnih učinaka uslijed korištenja droga injektiranjem. U Hrvatskoj zbog trenutno važećih odredbi kaznenog zakona nije moguće u aktivnosti programa smanjenja šteta uključiti i osiguranje takozvanih sigurnih soba,  a kao primjer dobre prakse spomenuta je promijena kaznenog zakona u Irskoj 2017. godine .

Prof. Mihael Skrelev iz Klinike za dermatovenerologiju i dr. sc. Šime Zekan iz Klinike za infektologiju održali su prezetaciju o ostalim spolno prenosivim bolestima poput HPV-a (s naglaskom na infekciju kod muškaraca) i sifilisa i gonoreje. U posljednje vrijeme najveći porast spolno prenosivih bolesti bilježe infekcije HPVom, kako u žena tako i u muškaraca. Obzirom na to da je liječenje infekcije HPV-om obično dugotrajno, a posljedica infekcija HPV-om, može biti razvoj i nekoliko vrsta raka, izrazito je važno pažnju usmjeriti na prevenciju, za koju je jedna od najučinkovitijih metoda zaštite cijepljenje protiv HPV-a, danas dostupno kao devetovalentno. Cijepljenje je preporučeno dječacima i djevojčicama, te se je besplatno u sklopu Programa cijepljenja za učenike osmih razreda osnovne škole i za mlade do 25 godina.

Prikazane su smjernice za indikacije za testiranje u centrima za anonimno i besplatno savjetovanje i testiranje. Testiranje za asimptomatske osobe opravdano je ponajviše u populaciji pod povećanim rizikom za spolno prenosiv infekcije. Preporuča se u slučaju dijagnoze neke spolno prenosive bolesti provesti testiranje na određene SPB koje obično nemaju simptome. Kod osoba pod rizikom (uglavnom muškarci koji imaju spolne odnose s muškarcima -MSM), pojava osipa na trupu upućuje na sekundarni sifilis te je tada dobro provesti ili preporučiti testiranje na sifilis. Testiranje na sifilis preporuča se spolno aktivnim MSM muškarcima jednom godišnje, na gonoreju i klamidiju populaciji MSM, te na klamidiju ženama generativne dobi sa simptomima cervicitisa. Heteroseksualne muškarce bez simptoma uglavnom nema potrebe preventivno testirati.

Dvodnevni skup završen je prezentacijama prim. dr. Mirjane Kosanović Ličina iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ i prim. dr. Tatjane Nemeth Blažić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o pregledu dosadašnjih postignuća i aktivnosti, izazova i barijera te mogućnostima i planovima za unapređenje sekundarne prevencije kroz testiranje te liječenja i skrbi za oboljele od infekcije HIV-om, virusnim hepatitisima i ostalih SPB u budućnosti, uključujući inicijativu uvođenja testiranja koje bi provodili educirani nezdravstveni djelatnici (demedikalizacija). Ta inicijativa, za koju su već učinjene određene pripremne radnje, nastoji se poboljšati dostupnost testiranjima kroz pružanje omogućnosti provođenja testiranja na HIV u zajednici koju pruža nemedicinsko educirano osoblje posebice može biti korisna u razdoblju pandemije CIVUD-19 kada je došlo do izražaja kako manja dostupnost medicinskog osoblja značajno utječe na smanjenje dostupnosti testiranja.

U sklopu izlaganja dan je pregled postojećih akcijskih, planova, programa i strategija, u čemu se najdalje odmaklo u području HIV/AIDS-a. Za prevenciju HIV/AIDSa trenutno je u Hrvatskoj na snazi treći po redu Hrvatski nacionalni program za prevenciju HIV/AIDSa 2017. – 2021 kojemu su glavni ciljevi održavanje niskog pobola od HIV/AIDS-a u Hrvatskoj i jačanje odgovora na epidemiju HIV/AIDS-a na nacionalnoj razini. U području virusnih hepatitisa donesen je 2018. godine nacrt Akcijskog plana za prevencjiu i kontrolu hepatitisa, no još nije usvojen. Ciljevi tog Akcijskog plana su jačenje prevencije i nadzora nad virusni hepatitisima, posebice hepatitisom B i C, u dijelovima aktivnosti koje zahtijevaju poboljšanje kao što su povećanje broja testiranja i ranog otkrivanja zaraze te pravodobnog liječenja koje sprječava razvoj komplikacija bolesti i poboljšava ishode liječenja.

Sudjelovanje na skupu bodovano je prema pravilniku o trajnom usavršavanju HLK-a, a uz predavače skupu je prisustvovalo još 60-ak pasivnih sudionika.

 

O prethodnim sastancima u sklopu projekta INTEGRATE možete pročitati na poveznicama:

INTEGRATE sastanak u 2018.

INTEGRATE sastanak 2019.