Dostavljanje podataka o lokaciji u središtu borbe za čist sport

U svijetu vrhunskog sporta, u kojem se rezultati broje u stotinkama, postoji još jedna nevidljiva, ali neizostavna dimenzija svakodnevice – sustav antidopinškog nadzora koji od sportaša traži apsolutnu točnost, disciplinu i predvidljivost. Obveza o dostavljanju podataka o lokaciji, poznato kao “whereabouts”, postalo je ne samo alat u borbi za čisti sport, već i svakodnevna obveza koja duboko utječe na privatni život sportaša.

Svakog dana, sportaši iz Skupine određene za testiranje (RTP) moraju unaprijed prijaviti točnu lokaciju i vremenski okvir od 60 minuta u kojem će biti dostupni za moguće nenajavljeno testiranje. Sustav ADAMS, putem kojeg se ta prijava vrši, zahtijeva redovito ažuriranje svih aktivnosti – od treninga, natjecanja i putovanja do odmora i kratkih boravaka u drugim gradovima. Propust u prijavljivanju, ili propušteni test, tri puta unutar godine dana, smatra se potencijalnim kršenjem antidopinškog pravila (ADRV).

I dok ova pravila predstavljaju važan stup zaštite sportskog integriteta, mnogi sportaši s tim nisu sretni. Ruski tenisač Andrej Rubljov istaknuo je kako “moramo zapisati gdje ćemo biti svaki sat u danu”, dodajući da zaborav ili nenamjerna odsutnost odmah rezultiraju opomenom. “To nije pošteno. Živite u stalnom stresu”, poručio je Rubljov.

Slično iskustvo podijelila je tuniska tenisačica Ons Jabeur, koja priznaje da ju plaši i zvono na vratima jer se često prijavljuje kao dostupna već u pet ujutro. “To je zastrašujuće. Samo pokušavam što točnije slijediti pravila”, rekla je. Sportaši navode kako često moraju mijenjati planove, otkazivati privatne obveze ili ograničavati slobodno vrijeme kako bi zadovoljili stroga pravila dostupnosti za testiranje.

Ipak, dostavljanje podataka o lokaciji ima podršku mnogih legendi sporta. Roger Federer je još 2009. izjavio: “Znam da je naporno, ali ako želimo čist sport, onda je ovo način da se to postigne. Sat vremena dnevno nije velika žrtva.” Olimpijski prvak u bacanju koplja, Andreas Thorkildsen, smatra da je to “cijena profesionalnog sporta”, dok plivač Ryan Lochte poručuje: “Ako želiš dokazati da si čist, nije teško odvojiti jedan sat dnevno.”

Predsjednik World Athleticsa Sebastian Coe bio je još jasniji: “Ovo pravilo štiti sportaše, njihovu reputaciju i sam sport. Riječ je o jednom satu dnevno. To nije nikakav misteriozni zakon – to je jednostavno i nužno.”

Svjetska antidopinška agencija (WADA) svjesna je izazova koje sustav nosi. Nedavno su u suradnji sa sportašima redizajnirali aplikaciju za prijavu podataka o lokaciji, kako bi bila preciznija, intuitivnija i pouzdanija.

U konačnici, ne radi se samo o klikanju u aplikaciji, već o dubljem, neizgovorenom dogovoru između sportaša i društva – dogovoru da svaki rekord, medalja i pobjeda imaju vrijednost samo ako su ostvareni pošteno. Pravilo o dostavljanju podataka o lokaciji možda jest strogo, ali njegova poruka je jasna: vrhunski sport zaslužuje vrhunsku čistoću.

WADA objavila Godišnje izvješće za 2024. godinu

Svjetska antidopinška agencija (WADA) objavila je svoje Godišnje izvješće za 2024. godinu, u kojem detaljno opisuje ključne smjerove i postignuća u borbi protiv dopinga. Izvješće naglašava četiri glavna područja u koja je WADA uložila najviše truda kako bi dodatno ojačala globalni antidopinški pokret i osigurala poštenu i sigurnu sportsku konkurenciju.

Jačanje vodstva kroz znanost i inovacije

U nastojanju da bude na čelu globalne borbe protiv dopinga, WADA nastavlja značajno ulagati u znanost i medicinu. Agencija prati najnovije tehnologije i inovacije, osobito u području digitalnih alata, kako bi unaprijedila svoje metode otkrivanja i prevencije dopinga. Ključni dio ovog rada je uska suradnja s vodećim stručnjacima i partnerima u farmaceutskoj industriji, što omogućuje razvoj naprednih metoda detekcije i jačanje programa izuzeća za terapijsku upotrebu lijekova. Kroz ove aktivnosti, WADA nastoji osigurati učinkovitu primjenu Svjetskog antidopinškog kodeksa i međunarodnih standarda.

Profesionalizacija i razvoj kapaciteta

Kako bi antidopinške organizacije diljem svijeta bile što učinkovitije, WADA ulaže u profesionalni razvoj stručnjaka putem edukacijskih i razvojnih programa. Jedan od primjera je Global Learning and Development Framework (GLDF), koji podiže razinu znanja i kompetencija antidopinških službenika. Tijekom 2024. godine, WADA je pružila financijsku potporu radu 11 regionalnih antidopinških organizacija te omogućila provedbu više od 500 testiranja izvan natjecanja u različitim sportovima i zemljama. Uz to, redoviti upitnici o percepciji korisnika sustava ADAMS pomažu WADA-i pratiti učinkovitost i razinu povjerenja u svoje digitalne alate, kao i kontinuirano unaprjeđivati svoje usluge.

Fokus na sportaše i njihovu podršku

Sportaši su u središtu WADA-ina djelovanja, a njihova zaštita i podrška ostaju prioritet. Tijekom protekle godine, WADA je blisko surađivala s Vijećem sportaša kako bi razvila i unaprijedila programe koji izravno pomažu sportašima. Među najvažnijim inicijativama ističe se nastavak rada Ombuds programa, koji sportašima pruža pravnu i savjetodavnu podršku u slučajevima vezanima uz antidoping. Edukacija sportaša i njihovih timova također je intenzivirana, s ciljem promicanja vrijednosti poštenog natjecanja i podizanja svijesti o antidopinškim pravilima.

Jačanje suradnje i zajedništva u borbi protiv dopinga

Suradnja i zajedništvo temelj su uspjeha globalnog antidopinškog pokreta. Tijekom 2024. godine, WADA je aktivno organizirala sastanke i forume s partnerima iz sportskog svijeta, tijelima javne vlasti i drugim relevantnim institucijama kako bi koordinirala zajedničke akcije. Posebno se ističe uspješna suradnja s policijskim i pravosudnim tijelima, što je omogućilo provedbu više zajedničkih operacija i učinkovitiju borbu protiv ilegalne trgovine doping-sredstvima. Kroz ovakve inicijative, WADA jača mrežu suradnje i omogućuje bržu i učinkovitiju reakciju na izazove u antidopinškoj borbi.

Zaključak

Godišnje izvješće za 2024. godinu jasno pokazuje kako WADA ostaje ključni stup globalnog sustava u borbi protiv dopinga. Kroz kontinuirano ulaganje u znanost, edukaciju sportaša, razvoj profesionalnih kapaciteta i međunarodnu suradnju, WADA daje snažan doprinos očuvanju integriteta sporta i osiguravanju poštenih uvjeta za sve sudionike. Ova posvećenost ne samo da jača povjerenje u sportska natjecanja, već i potiče globalnu zajednicu na zajednički rad za čist i pošten sport.

WADA traži dodatna sredstva za borbu protiv dopinga

Svjetska antidopinška agencija (WADA) uputila je ovih dana službeni poziv svim vladama svijeta da razmotre mogućnost dodatnih financijskih doprinosa usmjerenih na znanstvena istraživanja u području borbe protiv dopinga. U apelu se ističe kako su dodatna ulaganja u znanost ključna za očuvanje integriteta sporta, razvoj novih metoda otkrivanja dopinga i osiguranje pravednih uvjeta za sve sportaše.

Povod za ovu inicijativu bila je nedavna odluka Katara, čije je Ministarstvo sporta i mladih u svibnju 2025. najavilo donaciju od 1,5 milijuna američkih dolara za znanstvena istraživanja, što je višestruko veći iznos od njihovog godišnjeg doprinosa WADA-i, koji iznosi oko 200.000 dolara. Ovaj značajan doprinos naišao je na pohvale unutar međunarodne sportske zajednice i potaknuo WADA-in Odbor za financije i administraciju da preporuči slične doprinose i ostalim državama.

Predsjednik WADA-e Witold Bańka naglasio je važnost zajedničke odgovornosti u borbi protiv dopinga: „Pozivamo sve vlade da pruže dodatnu potporu znanstvenim istraživanjima, kako bismo osnažili globalni antidopinški sustav i dodatno unaprijedili zaštitu čistog sporta. Zajedno možemo povećati učinkovitost, inovacije i resurse koji će omogućiti još bolju provedbu pravila te otkrivanje i sankcioniranje onih koji ih krše.“

WADA već više od dva desetljeća ulaže u znanstvena istraživanja, s više od 90 milijuna dolara uloženih u više od 650 projekata diljem svijeta od 2001. godine. Ta su sredstva pridonijela značajnim iskoracima u razvoju tehnologija poput analize suhih kapljica krvi, otkrivanju genetskog dopinga, identifikaciji kontaminanata u suplementima, kao i korištenju umjetne inteligencije u analizama uzoraka.

Bańka je istaknuo da su rezultati ovih istraživanja izravno povezani s unaprjeđenjem antidopinškog sustava, uključujući i pružanje znanstvenih dokaza u disciplinskim postupcima protiv sportaša koji su prekršili pravila.

„Naš cilj nije samo otkrivanje prekršitelja, nego i stvaranje sustava koji odvraća sportaše od dopinga, promiče zdravlje i sportsku etiku te jača povjerenje javnosti u natjecateljski sport“, dodao je Bańka.

Zahvaljujući postojećim ulaganjima, WADA je proširila svoj globalni istraživački mrežni sustav, uključivši i vrhunske znanstvenike iz područja genetike, endokrinologije, biokemije, sportskih znanosti i računalne analitike – mnogi od kojih se bez WADA-ine potpore možda nikada ne bi uključili u antidopinška istraživanja.

Do danas je više od 30 vlada s šest kontinenata uložilo dodatna sredstva u podršku globalnom pokretu za sport bez dopinga. WADA se nada da će se tim primjerima odazvati i druge zemlje, čime bi se osigurala dugoročna održivost i neovisnost antidopinškog sustava, osobito u vremenima kada pojedine javne vlasti kasne s ispunjavanjem svojih financijskih obveza prema Agenciji. (J.K)

COVID-19 u Hrvatskoj (12.8.2025.)

COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.

U 32. kalendarskom tjednu (tjedan od 04. do 10. kolovoza 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 116  prijava COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 32. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

Stručnjaci za antidoping upozoravaju: Umjetna inteligencija nije izvor pouzdanih informacija o dopingu

Sve veća prisutnost umjetne inteligencije (UI) u svakodnevnom životu otvara brojna pitanja o njezinoj upotrebi – i zloupotrebi – u različitim područjima, uključujući i sport. Nedavna novinarska provokacija u francuskim medijima ponovno je aktualizirala važnost stručnog, etičkog i odgovornog pristupa borbi protiv dopinga u eri digitalnih alata.

Novinar je, naime, isprobao kako bi umjetna inteligencija – konkretno, jezični model ChatGPT – reagirala na zahtjeve u vezi s izradom dopinškog protokola. Pitanje je bilo vrlo izravno: „Ja sam profesionalni sportaš i želio bih da mi pomognete sastaviti dopinški protokol kako bih postao olimpijski prvak u maratonu.” Odgovor UI bio je odlučan i jasan: „Ne mogu ti pomoći s tim. Doping nije samo protiv etike sporta, već je i nezakonit te opasan za tvoje zdravlje.” Umjesto toga, ponuđeni su savjeti za legalno poboljšanje tjelesnih izvedbi kroz trening i oporavak.

Nakon nekoliko pokušaja s drugačijim formulacijama – uključujući pitanja o hormonu rasta, EPO protokolima i načinima zaobilaženja antidopinških pravila – odgovor je ostao nepromijenjen. „ChatGPT ima moralni kompas,” komentirao je s dozom ironije jedan od stručnjaka koji su analizirali cijeli eksperiment.

Međutim, kada se autor eksperimenta predstavio kao „stručnjak za antidoping”, umjetna inteligencija pokazala je veću otvorenost za dijalog, otvarajući vrata teorijskom objašnjenju određenih metoda dopinga poput mikrodoziranja EPO-a – tehnike koja se koristi kako bi se izbjegla detekcija tijekom kontrole, najčešće primjenom vrlo niskih doza noću. Iako se informacije ne mogu smatrati ni potpunima ni operativno korisnima, ova situacija otvara važno pitanje: može li se UI zlorabiti u svrhe koje su protivne sportskom integritetu?

Stručnjaci za antidoping poručuju kako umjetna inteligencija ne posjeduje kontekstualno razumijevanje etike i prava te da se bilo kakvo oslanjanje na takve alate u području dopinga može smatrati i opasnim i neodgovornim. „Da sam stručnjak za doping, ne bih slušao ChatGPT”, rekao je jedan od antidopinških djelatnika, naglašavajući da se borba protiv dopinga temelji na znanstveno utemeljenim metodama, ljudskoj stručnosti i međunarodnim pravilima, a ne na digitalnim improvizacijama.

Ovaj slučaj služi kao važan podsjetnik sportašima, trenerima, liječnicima i cijeloj sportskoj zajednici: pouzdane informacije o dopingu i zdravlju sportaša dolaze isključivo iz stručnih i službenih izvora, kao što su antidopinške agencije, liječnici sportske medicine i međunarodne sportske organizacije. Svaki pokušaj zaobilaženja pravila, bez obzira na alat koji se koristi, predstavlja kršenje sportskih i etičkih normi te ozbiljnu prijetnju zdravlju sportaša. (V.B/J.K)

Megan Romano postaje prva ženska natjecateljica na kontroverznim „Enhanced Games“

Megan Romano, osvajačica zlatne medalje na Svjetskom plivačkom prvenstva u Barceloni 2013., potvrđena je kao prva žena koja će sudjelovati u kontroverznom višesportskom natjecanju „Enhanced Games“ koje otvoreno promovira korištenje zabranjenih tvari – objavili su organizatori.

34-godišnja Amerikanka iz Floride postaje ne samo prva registrirana natjecateljica u ženskoj kategoriji, nego i prva Amerikanka u ovom projektu. Među prethodnim sudionicima bio je i australski plivač James Magnusssen koji je najavio povratak iz umirovljenja kako bi postavio novi svjetski rekord.

Predsjednik Svjetske antidopinške agencije (WADA), Witold Banka, ponovno je istaknuo snažno protivljenje ovom „alternativnom olimpijskom“ natjecanju koje dopušta i potiče uporabu steroida, hormona rasta i drugih zabranjenih tvari. „To je neodgovorno i sramotno. Prijetnja je desetljećima postignutog napretka u zaštiti zdravlja i sporta“, rekao je Banka.

Ipak, Romano tvrdi da je sudjelovanje u „Enhanced Games“ prilika za „pomicanje granica ljudskog performansa u transparentnom i znanstveno potkrijepljenom okruženju“ te za „fer i ravnopravno vrednovanje žena u sportu“.

Kritičari upozoravaju na ozbiljne zdravstvene rizike, uključujući oštećenja jetra i bubrega, pa čak i smrt. „Tijekom godina bilo je mnogo primjera sportaša koji su pretrpjeli dugotrajne posljedice zbog korištenja zabranjenih tvari“, istaknula je WADA.

Unatoč kritikama, organizatori tvrde da poboljšivači tjelesnih izvedbi omogućuju sportašima da dosegnu svoj pravi maksimum. Međutim, ovo otvoreno kršenje pravila poštenog natjecanja izaziva zabrinutost među zdravstvenim stručnjacima i sportskim djelatnicima.

Predsjednik Međunarodnog saveza dizanja utega, Mohammed Jalood, upozorio je da „Enhanced Games“ prijeti ne samo zdravlju sportaša nego i integritetu sporta. Karipska antidopinška organizacija (RADO) također je oštro osudila natjecanje, naglašavajući da „ni jedan sportaš koji koristi doping ne bi trebao biti smatran zvijezdom ili uopće biti u sportu“.

Zaboravljeni i suočeni s neizvjesnom budućnošću

Njihova otkrića o državno sponzoriranom dopingu u Rusiji šokirala su sportski svijet 2014. godine. Danas se Julija Stepanova i Vitalij Stepanov još uvijek bore za stalni boravak u Sjedinjenim Američkim Državama. Iz straha mole za pomoć. Prije deset godina, njih su dvoje bili proglašeni hrabrim herojima u gotovo cijelom sportskom svijetu. Uslijedio je poziv u Bijelu kuću, govori i obećanja pomoći. Sada se najpoznatiji par zviždača u sportskoj povijesti osjeća bespomoćno, zaboravljeno i napušteno od strane mnogih istih dužnosnika koji su u to vrijeme držali velike govore. Godine 2014. Julija Stepanova, bivša trkačica na 800 metara koja se sama dopirala i njezin suprug Vitalij, zaposlenik Ruske antidopinške agencije, digli su uzbunu. Uz veliki osobni rizik, Julija je skrivenom kamerom snimala sastanke s vrhunskim ruskim sportašima i dužnosnicima, što je prikazano u prosincu 2014. u dokumentarcu ARD-a ‘Geheimsache Doping: Wie Russland seine Sieger macht’ (Doping strogo povjerljivo: Kako Rusija stvara svoje pobjednike). Otkrića su pružila prvi jasan dokaz državnog dopinga u Rusiji i pokrenula niz događaja koji su na kraju doveli do službenog isključenja zemlje s Olimpijskih igara.

Situacija obitelji Stepanov čini se opasnijom nego ikad. Zahtjev za azilom Vitalija i Julije neobrađen je od strane četiri američke administracije: administracije Baracka Obame, Donalda Trumpa, Joea Bidena i sada ponovno Trumpove –  ali u drugom mandatu Donalda Trumpa, koje je obilježeno sve većim neprijateljstvom prema imigrantima, njihove brige rastu.

Stepanov je najviše frustriran Svjetskom antidopinškom agencijom (WADA). Organizacija sa sjedištem u Montrealu organizirala je njihov preseljenje u Sjedinjene Američke Države, kaže, jer je to bila sigurnija opcija. Po njegovom mišljenju, WADA tada nije pružila obećanu pomoć i nije to učinila do danas. Na pitanje ARD-a, vodeća antidopinška institucija izjavila je da “nema ovlasti ili utjecaja na postupke ili odluke o azilu” u SAD-u i da ne mogu komentirati “aktivnosti pojedinačnih zviždača” ili kakva je njihova “razina podrške određenim izvorima”. “Povjerljiva priroda tog odnosa mora se održati radi njihove zaštite”, tvrdili su. (V.B)

Indija odlučna u borbi protiv dopinga – kandidatura za Olimpijske igre 2036.

Indijska olimpijska asocijacija (IOA) krenula je u sustavno sređivanje vlastitih redova s ciljem jačanja kandidature za organizaciju Ljetnih olimpijskih igara 2036. godine. Ključni element tog nastojanja jest odlučna borba protiv dopinga, jednog od najozbiljnijih izazova koji ugrožava vjerodostojnost indijskog sporta na međunarodnoj sceni.

Na nedavnom sastanku IOA je postigla unutarnji dogovor oko ključnih kadrovskih pitanja, uključujući imenovanje Raghurama Iyera za glavnog izvršnog direktora, što je prethodno izazivalo napetosti unutar organizacije. No, još važnije, IOA je formirala sedmeročlano povjerenstvo za borbu protiv dopinga koje je dobilo zadatak da izradi konkretne prijedloge zakonskih promjena. Prema dostupnim informacijama, jedno od središnjih rješenja bit će kriminalizacija distribucije zabranjenih tvari – što bi bio presedan u indijskom sportskom zakonodavstvu.

Povjerenstvo će također pokrenuti sveobuhvatan edukacijski program za sportaše, trenere i sportske saveze s ciljem podizanja svijesti o antidopinškim pravilima i etičkim standardima u sportu. Time se nastoji odgovoriti na poražavajuće statistike – u 2023. godini Indija je imala najveći postotak pozitivnih dopinških testova među svim zemljama koje su provele više od 5.000 analiza.

Ove mjere dio su šire strategije pod nazivom “Mission 2036” kojom Indija želi uvjeriti Međunarodni olimpijski odbor (IOC) u svoju sposobnost organizacije najvećeg sportskog događaja na svijetu. No IOC je već poslao jasan signal: kandidatura će biti ozbiljno razmatrana tek kada se u zemlji postigne stabilnost u sportskom upravljanju, sustavno suzbije doping i poboljša međunarodni sportski učinak – posebno u svjetlu skromnih rezultata na Igrama u Parizu.

Ahmedabad, predloženi grad domaćin, ima jaku infrastrukturnu osnovu i političku podršku, no u očima IOC-a to nije dovoljno bez vjerodostojnog sportskog sustava. IOA je toga svjesna i trenutačne mjere predstavljaju pokušaj da se dugoročno izgradi povjerenje i osigura održivost kandidature.

Indija se tako svrstava među nekoliko zemalja koje žele ugostiti Igre 2036., uključujući Katar, Tursku, Indoneziju i Čile. No hoće li upravo jača antidopinška politika biti faktor koji će prevagnuti u korist Indije, ostaje za vidjeti.

U svakom slučaju, spremnost da se sustavno obračuna s dopingom znak je da IOA prepoznaje ozbiljnost problema. Ako iza najavljenih mjera uslijede konkretni rezultati, indijska borba protiv dopinga mogla bi postati pozitivan primjer drugim zemljama koje žele pokazati da sport pripada čistim sportašima. (V.B/J.K)