Preporuke za sigurnu vožnju električnim romobilom
Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, električnim romobilima ne smiju upravljati osobe mlađe od 14 godina.
Za sigurnu vožnju električnim romobilom potrebno je:
- obavezno nositi zaštitnu kacigu
- kretati se biciklističkom stazom ili biciklističkom trakom u smjeru kretanja, a u slučajevima kada biciklistička staza/traka ne postoji površinama namijenjenim za kretanje pješaka
- voziti stabilno i sigurno, bez skidanja obje ruke s upravljača, pridržavanja za druga vozila ili prevoženja predmeta
- smanjiti brzinu vožnje
- u uvjetima smanjene vidljivosti nositi reflektirajući prsluk, reflektirajuću odjeću ili drugu reflektirajuću oznaku
- tijekom noći i u uvjetima smanjene vidljivosti imati upaljeno jedno svjetlo bijele boje na prednjoj strani i jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani
- ne koristiti slušalice jer umanjuju mogućnost reagiranja i sigurnog upravljanja romobilom
- ne ostavljati romobil bez nadzora na prometnim površinama za kretanje vozila i pješaka.
Vožnjom električnog romobila na siguran i odgovoran način štitite sebe i druge te smanjujete mogućnost nastanka ozljeda opasnih po život.
Objavljeno 2. dopunjeno izdanje Europskog prevencijskog kurikuluma
Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu objavljuju drugo, dopunjeno izdanje Europskog prevencijskog kurikuluma – priručnika za donositelje odluka, kreatore javnog mišljenja i kreatore politika u području znanstveno utemeljene prevencije uporabe sredstava ovisnosti.
Priručnik, koji je u svojem izvornom obliku razvijen u okviru europskog projekta UPC-Adapt uz potporu Europske komisije, donosi najnovije spoznaje i preporuke u području prevencijske znanosti. Namijenjen je svima koji oblikuju, provode ili evaluiraju preventivne politike i programe, s ciljem jačanja stručnih kapaciteta i donošenja odluka utemeljenih na dokazima radi unaprjeđenja zdravlja i dobrobiti zajednica.
EUPC priručnik – 2 izdanje (PDF, 4 MB)
Europska agencija za droge (EUDA) objavila je novi minivodič u okviru zdravstvenih i socijalnih odgovora u odnosu na problematiku osiguravanja dostupnost pribora za smanjenja šteta kod visokorizične uporabe droga
Novi minivodič daje pregled ključnih pitanja vezanih uz dostupnost pribora za provedbu programa smanjenja šteta kod visokorizične uporabe droga, uključujući pružanje usluga, smjernice i dokaze te razmatranja za provedbu. Također razmatra implikacije za politiku i praksu.
Osiguravanje pribora za smanjenje šteta, u skladu s lokalnim potrebama, ključno je za zaštitu osoba koje koriste droge od krvno prenosivih zaraznih bolesti te za smanjenje rizika od ozljeda prilikom injektiranja, kao i smrtnog ishoda zbog predoziranja. U nedostatku prikladne opreme, osobe koje koriste droge mogu posebnuti za improviziranim i nesterilnim priborom, povećavajući rizik od dodatnih šteta kao što su infekcije kože i mekog tkiva, sepsa i infektivni endokarditis – komplikacije koje su uobičajene među ljudima koji injektiraju droge i mogu ozbiljno narušiti kvalitetu života (Larney et al., 2017 ; McGowan et al., 2020 ; Wright et al., 2020).
Osim toga, opservacijske studije upućuju na to da proširenje programa koji osiguravaju pribor za smanjenje šteta povećava mogućnost kontakta i uključenosti u usluge smanjenja šteta, uključujući pristup liječenju (Boucher i sur., 2017. ; McGowan et al., 2013.).
Za više informacija posjetite službenu stranicu EUDA-e: https://www.euda.europa.eu/node/32631/revisions/163799/view?uuid=2e95a91c-e656-4b9a-aa13-fb1582b681e6
Europska agencija za droge (EUDA) objavila je novi minivodič u okviru zdravstvenih i socijalnih odgovora na problematiku kanabisa
Novi minivodič unutar šireg skupa “Zdravstvenih i socijalnih odgovora na probleme s drogama” – nudi pregled ključnih stavki pri planiranju ili provedbi odgovora na probleme povezane s kanabisom te procjenu dostupnosti i učinkovitosti mjera uz implikacije za politiku i praksu. Kanabis je najčešće korištena ilegalna droga u Europi i svijetu. Većina korisnika eksperimentira u ranoj odrasloj dobi, od kojih dio razvije čestu, visokorizičnu uporabu te posljedično zdravstvene i socijalne probleme.
Za više informacija posjetite službenu stranicu EUDA-e: https://www.euda.europa.eu/node/14117/revisions/163797/view?uuid=a9e29205-46fd-47be-bbe5-95439537e56b
WADA objavila Izvještaje za 2021. i 2022. godinu
Svjetska antidopinška agencija (WADA) objavila je Izvještaje o kršenju antidopinških pravila (ADRV) za 2021. i 2022. godinu koji predstavljaju službene podatke u skladu sa Svjetskim antidopinškim kodeksom.
Izvještaji za 2021. i 2022. godinu sadrže sve odluke o kršenju antidopinških pravila koje su WADA-i dostavile antidopinške organizacije (ADO). Te odluke uključuju i one bazirane na analitičkim nalazima (AAF) dobivenim testiranjem, kao i neanalitičke odluke donijete na osnovu istraga i drugih dokaza.
Izvještaj za 2021. godinu
Izvještaj za 2021. godinu uključuje sve odluke primljene do 28. listopada 2024. godine i pokazuje da je ukupno zabilježeno 1.388 kršenja antidopinških pravila, što je porast u odnosu na 935 kršenja u 2020. godini. Taj rast se najvjerojatnije može pripisati povratku testiranja na uobičajene razine nakon što je pandemija COVID-19 uvelike utjecala na prikupljanje uzoraka 2019. i 2020. godine. Kršenja su uključivala sportaše iz 111 zemalja i 179 sportova ili disciplina.
U 2021. godini prikupljeno je ukupno 241.430 uzoraka, u usporedbi s 149.758 uzoraka u 2020.
Od ukupnog broja, 1.094 kršenja proizašla su iz pozitivnih analitičkih nalaza (AAF), dok su ostalih 294 kršenja bili neanalitički slučajevi nastali temeljem istraga koja su počinila 262 sportaša i 32 člana stručnog tima.
Izvještaj za 2022. godinu
Izvještaj za 2022. godinu uključuje odluke zaprimljene do 30. svibnja 2025. godine i pokazuje da je ukupno zabilježeno 1.652 kršenja, što je povećanje od 264 u odnosu na 2021. godinu. Kršenja su uključivala sportaše iz 115 zemalja i 93 sporta/discipline.
U 2022. godini prikupljeno je 241.143 uzoraka, što je gotovo identično broju iz 2021. godine.
Ukupno 1.376 kršenja proizašlo je iz analitičkih nalaza, dok je preostalih 276 slučajeva nastalo na temelju istraga i dokaza, što uključuje 242 sportaša i 31 člana stručnog tima (pri čemu su neki pojedinci mogli biti optuženi za više od jednog neanalitičkog kršenja).
Izjava direktora WADA-e
Glavni direktor WADA-e, Olivier Niggli, izjavio je: „Godišnji izvještaji WADA-e o kršenju antidopinških pravila daju detaljnu sliku rezultata testiranja koje provode antidopinške organizacije širom svijeta. Izvještaji za 2021. i 2022. godinu posebno su korisni u kombinaciji s WADA-inim izvještajima o testiranjima, objavljenim u siječnju 2023. i travnju 2024. godine. Oba izvještaja pokazuju učinkovitost istraga, utjecaj znanstvenih istraživanja i važnost Biološke putovnice sportaša u osiguravanju ravnopravnosti među sportašima.“
Zbog složenosti i opsega procesa, izvještaji o kršenju pravila objavljuju se s određenim zakašnjenjem, jer je potrebno detaljno usklađivanje sa relevantnim tijelima. Izvještaj za 2023. godinu bit će objavljen do kraja 2025. (V.B/J.K)
COVID-19 u Hrvatskoj (29.7.2025.)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 30. kalendarskom tjednu (tjedan od 21. do 27. srpnja 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljena je 101 prijava COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 30. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.
CEADO i INTERPOL dobili status promatrača pri Nadzornoj skupini Konvencije protiv dopinga Vijeća Europe
Strasbourg, 22. srpnja 2025. – Srednjoeuropska antidopinška organizacija (CEADO) i Međunarodna kriminalistička policijska organizacija (INTERPOL) službeno su dobili status promatrača pri Nadzornoj skupini Konvencije protiv dopinga Vijeća Europe (T-DO). Odluku su jednoglasno donijele delegacije država članica, čime je dodatno potvrđena važnost regionalne i međunarodne suradnje u borbi protiv dopinga u sportu.
CEADO-u je status promatrača dodijeljen 11. lipnja 2025., dok je INTERPOL-ova uloga potvrđena 19. srpnja 2025. Ovaj status omogućuje objema organizacijama da aktivno sudjeluju u radu T-DO-a, doprinesu raspravama, predlažu inicijative i jačaju suradnju s nacionalnim antidopinškim tijelima i drugim međunarodnim akterima.
CEADO okuplja nacionalne antidopinške organizacije srednjoeuropskih zemalja, među kojima su Hrvatska, Austrija, Češka, Mađarska, Poljska, Slovenija, Slovačka, Srbija te noviji članovi Cipar i Grčka. Organizacija je poznata po usklađenom pristupu edukaciji, testiranju i razmjeni informacija među članicama, a kroz suradnje s WADA-om i Međunarodnom agencijom za testiranje (ITA) igra ključnu ulogu u razvoju sustava čiste i poštene igre na europskoj razini.
INTERPOL, kao vodeća svjetska mreža policijskih organizacija, pružit će dodatnu dimenziju u borbi protiv dopinga, posebice u segmentima istrage, suzbijanja ilegalne trgovine dopinškim sredstvima i razotkrivanja povezanih kriminalnih mreža. Uključivanje INTERPOL-a potvrđuje važnost povezanosti sportskog sektora i međunarodnih sigurnosnih tijela u suzbijanju dopinga.
Dodjeljivanje statusa promatrača ovim dvjema organizacijama Vijeće Europe šalje jasnu poruku o važnosti međusektorske suradnje i integriranog pristupa u zaštiti integriteta sporta. Očekuje se da će njihovo sudjelovanje dodatno osnažiti međunarodne napore u borbi protiv dopinga te pridonijeti transparentnijem, učinkovitijem i sigurnijem sportskom okruženju. (J.K)
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.2. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 2. srpnja 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.2. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku.
Više pogledajte ovdje.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.10. perač laboratorijskog suđa (čistač – spremač u sustavu s posebnim uvjetima rada) u Službi za zdravstvenu ekologiju
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 2. srpnja 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.10. perač laboratorijskog suđa (čistač – spremač u sustavu s posebnim uvjetima rada) u Službi za zdravstvenu ekologiju.
Više pogledajte ovdje.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.3. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za strateško planiranje, inovacije i koordinaciju projekata
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 2. srpnja 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.3. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za strateško planiranje, inovacije i koordinaciju projekata.
Više pogledajte ovdje.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.8. zdravstveni radnik u javnom zdravstvu u Službi za mikrobiologiju
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 23. svibnja 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.8. zdravstveni radnik u javnom zdravstvu u Službi za mikrobiologiju.
Više pogledajte ovdje.
Obavijest o stavljanju Odluke izvan snage
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 23. svibnja 2025. za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto zdravstveni radnik u javnom zdravstvu u Službi za mikrobiologiju.
Više pogledajte ovdje.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.1. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za strateško planiranje, inovacije i koordinaciju projekata
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 2. srpnja 2025. za prijam na rad na određeno vrijeme do povratka radnice s porodiljnog dopust za radno mjesto 2.1. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za strateško planiranje, inovacije i koordinaciju projekata.
Više pogledajte ovdje.
Svjetski dan hepatitisa 2025.
Svake godine 28. srpnja, na rođendan Nobelovca koji je otkrio virus hepatitisa B, a kasnije razvio i cjepivo protiv zaraze hepatitisom B, obilježavamo Svjetski dan borbe protiv hepatitisa. Ovogodišnji slogan Svjetske zdravstvene organizacije glasi: HEPATITIS – RAZBIJMO BARIJERE za obuzdavanje epidemije hepatitisa! (eng. Hepatitis: Let’s Break It Down!)
Virusni hepatitis već desetljećima predstavlja značajnu globalnu javnozdravstvenu prijetnju. Procjenjuje se da je samo u 2022. godini hepatitis uzrokovao oko 1,3 milijuna smrtnih slučajeva, od čega se većina odnosi na hepatitis B (1,1 milijun) i hepatitis C (244.000).
Unatoč postavljenom cilju zaustavljanja epidemije hepatitisa u sklopu UN-ovih Ciljeva održivog razvoja (SDG 2030) do 2030. godine, na svjetskoj razini nisu postignuti značajni pomaci u smanjenju broja novozaraženih i umrlih osoba. Svakodnevno u svijetu oboli oko 8000 ljudi, a umire 3500 od neprepoznatog hepatitisa i razvijenih posljedica ove bolesti (brojčano usporedivo s posljedicama smrti od tuberkuloze). Hepatitisi su ujedno i najčešći uzrok raka jetre u svijetu. Globalna pokrivenost dijagnostikom i liječenjem i dalje je izrazito niska. Do kraja 2022. godine, samo je 13 % osoba s kroničnim hepatitisom B dijagnosticirano, a manje od 3 % započelo s antivirusnom terapijom. Kod hepatitisa C, tek 36 % je dijagnosticirano, a 20 % je započelo liječenje.
Slogan SZO-a se ove godine odnosi na prevladavanje prepreka u svim područjima borbe protiv hepatitisa, uključujući financijske, društvene i strukturne barijere, te snažnim zagovaranjem savladavanja najvećih prepreka – nedostupnog i nedovoljnog testiranja i pravovremenog liječenja. Uz testiranje i liječenje, stigma koja se veže za ključne populacije pogođene virusnim hepatitisima još uvijek je jedna od vodećih prepreka.
Hepatitisi u velikom broju slučajeva izazivaju kronični oblik bolesti koji bude prepoznat tek po nastanku teških komplikacija jetrene bolesti (ciroza ili rak jetre) kada se očekuju i značajno slabiji ishodi liječenja. Pravovremeno prepoznavanje bolesti ključno je za prevenciju širenja bolesti i bolje rezultate liječenja.
Posebnu pozornost na potrebu za testiranjem trebale bi obratiti sljedeće skupine osoba:
Za hepatitis B:
- Muškarci koji imaju seksualne odnose s muškarcima
- Osobe koje imaju spolno prenosivu bolest
- Osobe koje su imale > 1 seksualnog partnera tijekom prethodnih 6 mjeseci
- Zdravstveni djelatnici koji su potencijalno izloženi krvi ili drugim infektivnim tjelesnim tekućinama
- Osobe koje trenutno koriste ili su koristile intravenske droge
- Ljudi koji imaju dijabetes i koji su < 60 god. (ili ≥ 60 god. ako se njihov rizik od stjecanja HBV-a smatra povećanim)
- Osobe u krajnjem stadiju bubrežne bolesti na hemodijalizi, HIV pozitivne osobe ili oni s kroničnom bolesti jetre ili hepatitisom C
- Kućni kontakti i seksualni partneri ljudi koji su HBsAg-pozitivni
- Zaposlenici i štićenici institucija za osobe s poteškoćama u razvoju
- Ljudi u kaznionicama, odnosno postrojenjima koja pružaju usluge intravenskim ovisnicima
- Međunarodni putnici u regijama s visokom ili umjerenom HBV prevalencijom
Za hepatitis C:
Testove probira mogu obaviti sve osobe starije od 18 godina, neovisno o rizičnim faktorima. Jednokratni probir preporučuje se osobama mlađim od 18 godina, sa sljedećim karakteristikama:
- Ako trenutno koriste ili su makar samo jednom nekad u prošlosti koristili IV droge
- Ako su koristili intranazalne nedopuštene droge
- Muškarci koji imaju seksualne odnose s muškarcima
- Trenutno se liječe ili su nekad bili liječeni dugotrajnom hemodijalizom
- Imaju abnormalne razine alanin aminotransferaze (ALT) ili neobjašnjivu kroničnu bolest jetre
- Rade u zdravstvu i bili su izloženi HCV-pozitivnoj krvi putem igle, ozljede drugim oštrim predmetom ili kontaktom sluznice
- Imaju HIV infekciju ili započinju predekspozicijsku profilaksu (PrEP) za HIV
- Ako su bili u zatvoru
- Ako se radi o djeci rođenoj od majke zaražene HCV-om
Preventivne mogućnosti (cijepljenje protiv hepatitisa B, harm reduction metode – zamjene šprica i igala), proširene usluge testiranja (u zajednici i na razini primarne zdravstvene zaštite) te uspješne metode liječenja (za hepatitis C i izlječenja) ključni su koraci u obuzdavanju ovog javnozdravstvenog problema.
Svake godine u Hrvatskoj se provodi edukativno-informativna javnozdravstvena kampanja o mogućnostima prevencije hepatitisa B i C u kojoj kao partner sudjeluje i Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Kampanja se provodi putem plakata koji će se oglašavati na oglasnim prostorima diljem Hrvatske u zdravstvenim ustanovama, domovima zdravlja i drugim institucijama, te digitalne kampanje s objavom edukativnih tekstova i videa na internetskim stranicama i stranicama društvenih mreža. Više infomacija o kampanji povodom Svjetskog dana hepatitisa 2025. možete pročitati na: Svjetski dan hepatitisa 2025.
Hepatitis B i C u Europi
U 2023. godini, u 30 zemalja Europske unije/Europskog ekonomskog prostora (EU/EEA) prijavljeno je ukupno 37.766 slučajeva infekcije hepatitisom B, što odgovara stopi od 8,1 slučaj na 100.000 stanovnika. Od svih prijavljenih slučajeva, 6,3 % je klasificirano kao akutno, 40,5 % kao kronično, 46,1 % kao „nepoznato“, dok 7,1 % nije bilo moguće klasificirati.
U 2023. godini, u 29 zemalja EU/EEA prijavljeno je ukupno 28.622 slučaja hepatitisa C, što odgovara stopi od 7,4 slučaja na 100.000 stanovnika. Od prijavljenih slučajeva, 4,9 % je bilo akutnih, 34,1 % kroničnih, a 53,8 % je klasificirano kao „nepoznato“.
Detaljnijim analizama i utvrđivanju dubljih epidemioloških zaključaka prepreku čini velika količina nedostajućih podataka u prijavama zaraznih bolesti ili nestandardizirani, međusobno neusporedivi podaci.
Hepatitisi u Hrvatskoj
U Hrvatskoj je učestalost (prevalencija) hepatitisa B i C u općoj populaciji relativno niska (manje od 1 %), no ona je značajno viša u populacijama koje su s povećanim rizikom za dobivanje hepatitisa B i C. Prema rezultatima epidemioloških istraživanja, oko 0,2 % – 0,7 % opće populacije ima kronični hepatitis B, a oko 0,5 % – 0,9 % protutijela na hepatitis C.
Osobe koje injektiraju droge čine glavnu skupinu s povećanim rizikom za hepatitis C, s prevalencijom od oko 30 % do 65 % prema podacima različitih istraživanja prevalencije protutijela na hepatitis C kod osoba koje injektiraju droge u Republici Hrvatskoj. Prema procjenama matematičkog modeliranja iz epidemioloških podataka u Hrvatskoj je 2019. bilo oko 24 300 osoba koje imaju kronični hepatitis C.
Na temelju prijava zaraznih bolesti u registar zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) posljednjih pet godina prosječno se u Hrvatskoj zabilježi godišnje oko 40 oboljelih od hepatitisa B i 90 oboljelih od hepatitisa C, a prema spolu među prijavama obje bolesti nešto je više muškaraca.
Višegodišnje smanjenje slučajeva hepatitisa B povezujemo s uvođenjem cijepljenja protiv hepatitisa B u Program obaveznog cijepljenja u Republici Hrvatskoj 1999. godine, tada za svu djecu u 6. razredu osnovnih škola. S obzirom na godinu uvođenja obveznog cijepljenja, danas, prema dobi, većina oboljelih od hepatitisa B su osobe od 40 godina i starije. Većina oboljelih od hepatitisa C imaju 30 godina i više. Prema spolu, nešto više oboljelih su muškarci.
Broj zaprimljenih prijava hepatitisa B i C u sustavu prijavljivanja zaraznih bolesti pokazuje trend pada, no valja naglasiti da taj broj ne pokazuje broj stvarno oboljelih od tih bolesti. Kao i ranije spomenuto, hepatitis B i C su bolesti koje najčešće dugo vremena nakon infekcije ne pokazuju vidljive ili izražene simptome, pa dio inficiranih osoba nije dijagnosticiran.
Prema putu prijenosa, među prijavama oboljelih od hepatitisa B za koje je ispunjen taj podatak, najčešće su bili navedeni prijenos medicinskim postupcima u zdravstvenim ustanovama, kućni kontakt s oboljelim od kroničnog hepatitisa B i spolni put prijenosa. Među prijavama oboljelih od hepatitisa C kao najčešći put prijenosa bili su navedeni prijenos putem injektiranja droga, spolni kontakt i kućni kontakt s oboljelim od kroničnog hepatitisa C.
U Hrvatskoj se protiv hepatitisa B cijepi sva dojenčad, kada s navršenih dva mjeseca dobivaju prvu od tri doze cjepiva. Protiv hepatitisa C, unazad 10-ak godina, široko je dostupna terapija koja pruža visok postotak izliječenja.Ipak, danas najveću prepreku eliminaciji hepatitisa čine neprovedene preventivne mjere cijepljenja, kao i neprepoznate i netestirane osobe u povećanom riziku od zaraze, te, posljedično tome, kasnim početkom i lošim ishodom liječenja. Cijepni obuhvati su proteklih godina u Hrvatskoj ispod zacrtanih ciljeva SZO-a od 95 % te iznose prosječno 90 %, sa značajnim varijacijama po županijama.
Više o virusnim hepatitisima možete pročitati na: Virusni hepatitisi i Sve o hepatitisu.
Napori prema prevenciji hepatitisa moraju biti prioritet jer uz postojeće znanje, cjepiva i terapije eliminacija postaje ostvariv cilj.
Svjetski tjedan dojenja 2025.
Neka dojenje postane prioritet: Stvarajmo održive sustave podrške
U povodu Svjetskog tjedna dojenja, koji se svake godine obilježava od 1. do 7. kolovoza, javnozdravstvene institucije diljem svijeta podsjećaju na važnost dojenja kao temelja zdravog početka života te kao ključnog čimbenika održivog razvoja zajednica. Ovogodišnja tema „Neka dojenje postane prioritet: Stvarajmo održive sustave podrške“, uz krilaticu #WBW2025, poziva na zajedničko djelovanje i dugoročno ulaganje u učinkovite, koordinirane sustave podrške dojenju.
Prema podacima iz 2023. godine, samo 48 % djece globalno bilo je isključivo dojeno u dobi od šest mjeseci, dok je cilj Svjetske zdravstvene organizacije povećati taj udio na 70 % do 2030. godine. Ovi podaci jasno ukazuju na potrebu za snažnijim i održivim sustavima koji će osigurati da svaka majka, bez obzira na okolnosti, ima pristup kvalitetnoj podršci tijekom cijelog razdoblja dojenja.
Kampanja #WBW2025 temelji se na četiri ključne poruke koje pozivaju na djelovanje. Potrebno je informirati javnost o važnosti njihove uloge u stvaranju okruženja koje potiče i podržava dojenje, osigurati da kontinuirana podrška dojenju postane sastavni dio zdravstvenih i društvenih sustava, uključiti pojedince, stručnjake, organizacije i institucije kako bi zajedničkim radom ojačali mreže podrške te povezati postojeće resurse u održive sustave koji omogućuju trajne promjene i napredak.
Zajedničkim djelovanjem i postavljanjem zdravog razvoja djeteta kao prioriteta društva, moguće je ostvariti konkretne i trajne javnozdravstvene koristi.
Dojenje u Hrvatskoj
U Hrvatskoj se već dugi niz godina provode koordinirane aktivnosti usmjerene na promicanje, zaštitu i podršku dojenju, u skladu s međunarodnim preporukama Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a. Jedan od primjera uspješne prakse je Nacionalni program promicanja zdravlja „Živjeti zdravo“, u sklopu kojeg su u parkovima i na hodačkim stazama diljem zemlje postavljene klupe za dojenje. Ova mjera, koja je istodobno praktična i šalje važnu simboličku poruku, majkama omogućuje dojenje u javnim prostorima u sigurnom i dostojanstvenom okruženju, čime se dodatno normalizira dojenje kao društveno prihvaćen i podržan čin.
Nacionalni program za zaštitu i promicanje dojenja za razdoblje 2024. – 2027. godine, koji provodi Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske, obuhvaća niz strateških mjera – od edukacije zdravstvenih djelatnika i informiranja roditelja, do infrastrukturnih prilagodbi i praćenja podataka o dojenju.
U okviru programa osobita se pažnja posvećuje jačanju kapaciteta djelatnika bolnica. Od 2024. godine u Hrvatskoj je dostupan preveden i prilagođen Priručnik za edukaciju osoblja rodilišta – Tečaj za osposobljavanje osoblja u rodilištima, kojega su u originalu izradili Svjetska zdravstvena organizacija i UNICEF. Hrvatsko izdanje priručnika donosi standardizirane edukacijske sadržaje za zdravstvene djelatnike koji rade s rodiljama i novorođenčadi. Dostupnost ovog priručnika značajno će pridonijeti kvaliteti podrške u rodilištima, osobito u ustanovama koje prolaze postupak ponovne ocjene za obnovu statusa „Rodilište – prijatelj djece“ ili žele steći naziv „Rodilište – prijatelj djece za odjele neonatologije“. Na ovaj se način osigurava ujednačena, stručna i empatična podrška dojenju već od prvih trenutaka djetetova života.
Dojenje je prepoznato i kao prioritet u Akcijskom planu za prevenciju debljine za razdoblje 2024. – 2027., gdje se ističe njegova ključna uloga u usvajanju zdravih prehrambenih navika od najranije dobi te u prevenciji prekomjerne tjelesne mase i debljine u djetinjstvu.
Također, dojenje je sastavni dio pristupa Europske unije prema ostvarenju dječjih prava kroz inicijativu „EU Jamstvo za svako dijete“, kojom se osigurava pristup zdravstvenoj skrbi, pravilnoj prehrani i uslugama podrške za djecu iz ranjivih skupina.
Sve ove inicijative čine sveobuhvatan institucionalni okvir koji Hrvatska kontinuirano razvija kako bi dojenje postalo standardna i podržana praksa na razini cijelog društva.
Kao dodatni izraz institucionalne i društvene podrške dojenju, u Hrvatskoj se svake godine tijekom prvog tjedna listopada obilježava Nacionalni tjedan dojenja. Obilježavanje Nacionalnog tjedna dojenja predstavlja priliku za širenje informacija, razmjenu stručnih znanja i iskustava te za dodatno osnaživanje majki koje doje. Ujedno, podsjeća nas da dojenje nije samo osobna odluka, već i zajednička društvena odgovornost.
Svjetski dan prevencije utapanja
Svjetski dan prevencije utapanja, proglašen Rezolucijom Opće skupštine Ujedinjenih naroda u travnju 2021. godine, obilježava se svake godine 25. srpnja s ciljem širenja svijesti o prevenciji utapanja i važnosti provođenja učinkovitih programa sigurnosti na vodi.
Svjetski dan prevencije utapanja potiče na dijeljenje snažnih priča pojedinaca i organizacija iz cijeloga svijeta koji svojim djelovanjem spašavaju živote i time sprječavaju doživotne posljedice uzrokovane utapanjem. Slogan obilježavanja je: „Svatko se može utopiti ali nitko ne bi trebao.“
Globalno gledano, utapanje je četvrti vodeći uzrok smrti kod djece u dobi od 1 do 4 godine te treći vodeći uzrok smrti kod djece u dobi od 5 do 14 godina.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) prepoznaje utapanje kao ozbiljan javnozdravstveni problem, posebno među djecom i mladima. U 2021. godini zabilježeno je više od 300.000 smrtnih slučajeva uslijed utapanja.
Utapanje se može dogoditi svakome, bilo kada i bilo gdje, ako osoba ima pristup vodi.
U zadnjem desetogodišnjem razdoblju od 2014. – 2023. u Hrvatskoj je od utapanja umrlo 769 osoba. Od toga je umrlo 47 djece i mladih osoba u dobi do 19 godina. Utapanje je bilo drugi najčešći uzrok smrti od nenamjernih ozljeda kod djece i mladih (0-19). Međutim, najveći broj osoba umrlih od utapanja (365) bio je u dobi od 65+.
U 2023. godini u Hrvatskoj je od utapanja umrlo 68 osoba od kojih je 46 muških, a 22 ženskih osoba.
PREPORUKE ZA POVEĆANJE SIGURNOSTI U VODI
Stalan nadzor djece
Djeca uvijek moraju biti pod nadzorom odraslih – čak i u kadi, malim bazenima ili plitkoj vodi.
Ograničen pristup izvorima vode
Bazenima i spremnicima vode treba onemogućiti slobodan pristup. Spremnici i kade trebaju biti ispražnjeni i odloženi izvan dohvata djece nakon korištenja.
Učenje plivanja
Plivanje može smanjiti rizik od utapanja kod djece za čak 88 %. Djecu treba nadzirati čak i kad znaju plivati.
Nošenje sigurnosnog prsluka
Djeca koja ne znaju plivati trebaju nositi sigurnosni prsluk primjeren njihovoj dobi i težini.
Oprez pri kupanju u prirodi
Rijeke i jezera često imaju neravno dno, jake struje i virove. Uvijek treba biti posebno oprezan.
Sigurno ponašanje u vodi
U vodu ulazite postupno, plivajte u društvu, ne skačite bez provjere sigurnosti, ne zadržavajte dah dugo i ne ulazite u vodu odmah nakon jela.
Oprez kod ronjenja
Uvijek ronite u paru i pridržavajte se osnovnih pravila sigurnog ronjenja.
Poseban oprez za kronične bolesnike
Osobe s epilepsijom, dijabetesom ili srčanim bolestima trebaju se pridržavati liječničkih uputa i kupati isključivo u prisutnosti drugih osoba.
Ne konzumirajte alkohol
Alkohol smanjuje sposobnost procjene, narušava ravnotežu i povećava rizik od utapanja.
Osnove spašavanja i oživljavanja
Ako nije moguće čekati pomoć, koristite pomagala za spašavanje i pristupite osobi koja se utapa s oprezom. U hitnim slučajevima odmah započnite s oživljavanjem i pozovite hitnu pomoć.
Hrvatski Crveni križ na temelju javne ovlasti (Zakon o Hrvatskom Crvenom križu, NN 71/2010) vodi Službu spašavanja života na vodi na temelju međunarodno priznatih standarda te provodi tečajeve za osposobljavanje spasilaca.
Više o programu za osposobljavanje za spasioca možete pročitati ovdje: https://www.hck.hr/sto-radimo/spasavanje-zivota-na-vodi-i-ekoloska-zastita-priobalja/programi-osposobljavanja/231
Izvori:
https://www.who.int/campaigns/world-drowning-prevention-day/2025
Online tečaj za odgovorne osobe za rad s opasnim kemikalijama
Obavještavamo sve kandidate kako će se online tečaj za odgovorne osobe za rad s opasnim kemikalijama (sukladno stavku (3) članka 4. Pravilnika o uvjetima za obavljanje djelatnosti proizvodnje, stavljanja na tržište i korištenja opasnih kemikalija (NN 99/13, 157/13, 122/14, 147/21)) održati 01. i 02. 10. 2025. godine.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.6. referent u Službi za promicanje zdravlja
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 2. srpnja 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.6. referent u Službi za promicanje zdravlja.
Više pogledajte ovdje.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.7. referent u Službi za gospodarstvene poslove
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 2. srpnja 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.7. referent u Službi za gospodarstvene poslove.
Više pogledajte ovdje.
Demanti informacije objavljene tijekom informativne emisije vezano uz bedrenicu (antraks)
Dana 21. srpnja 2025. godine, tijekom emitiranja informativne emisije jedne televizijske postaje, na prikazanom banneru objavljena je sljedeća informacija:
„HZJZ: Izbjegavati gospodarstva s potvrđenom bolešću u krugu od 20 km.“
Ovim putem Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) želi jasno istaknuti da nije izdao navedenu preporuku niti iznio takvu tvrdnju u bilo kojoj svojoj službenoj komunikaciji.
HZJZ sustavno prati epidemiološku situaciju i o svim preporukama i informacijama vezanima uz bedrenicu (antraks) pravodobno obavještava javnost isključivo putem svojih službenih kanala. Sve relevantne i točne informacije o bedrenici dostupne su na službenim mrežnim stranicama HZJZ-a na sljedećoj poveznici:
https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/antraks/