Poništenje dijela natječaja zbog provođenja specijalističkog usavršavanja za doktore medicine od 11. veljače 2026.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7 objavljuje poništenje dijela natječaja za zasnivanje radnog odnosa za doktore medicine na neodređeno vrijeme zbog provođenja specijalističkog usavršavanja od dana 11. veljače 2026.
Više pogledajte ovdje
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026. (12. tjedan 2026.)
U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2025./2026., zaključno s 22. ožujka 2026. godine, zaprimljeno ukupno 40 825 prijava oboljelih od gripe, od čega je 10 prijava pristiglo u posljednjem, 12. tjednu (grafikon 1.). Nastavlja se trend pada broja zaprimljenih prijava oboljelih od gripe.

Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.
Prijave gripe zaprimljene su iz svih županija, pri čemu se u 12. tjednu najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi u Koprivničko-križevačkoj županiji (grafikon 2.).

Grafikon 2. Stopa prijava gripe prema županijama u 12. tjednu u sezoni 2025./2026.
Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)

Grafikon 3. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.
Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone do sada je prijavljeno sedamdeset i osam smrtnih ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.
Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnjih 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.

Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u posljednjem tjednu nije bilo pozitivnih uzoraka testiranih na gripu.
Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.
Upozorenje – pojava ilegalnih bombona koji sadrže psihoaktivne tvari
Građani se upozoravaju na pojavu ilegalnih i nereguliranih proizvoda u obliku gumenih bombona koji se distribuiraju izvan legalnih i nadziranih prodajnih kanala, a koji mogu sadržavati psihoaktivne tvari iz skupine kanabinoida. Iako izgledaju kao uobičajeni slatkiši, takvi proizvodi nisu bezazleni i mogu predstavljati ozbiljan rizik za zdravlje.
Posebno se ističe opasnost od nenamjerne konzumacije, budući da su proizvodi vizualno privlačni i lako zamjenjivi s običnim bombonima, što predstavlja povećan rizik za djecu i mlade. Dodatni problem je nepoznat ili neujednačen sastav, zbog čega učinak može biti nepredvidiv i u nekim slučajevima dovesti do ozbiljnih zdravstvenih tegoba koje zahtijevaju liječničku pomoć.
Građanima se savjetuje pojačan oprez, osobito pri kupnji proizvoda nepoznatog podrijetla, proizvođača ili putem interneta. Roditeljima se preporučuje da obrate pažnju na proizvode koje djeca konzumiraju te da ih upozore na moguće rizike.
U slučaju sumnje na konzumaciju ili pojave simptoma (tahikardija, mučnina i povraćanje, anksioznost, konfuzija te promjene percepcije i ponašanja), potrebno je odmah potražiti liječničku pomoć.
COVID -19 U Hrvatskoj (24.3.2026)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 12. kalendarskom tjednu (tjedan od 16. do 22. ožujka 2026.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 25 prijava COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 12. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.
WADA-ino priopćenje za javnost
Svjetska antidopinška agencija (WADA) poziva globalnu antidopinšku zajednicu da se okupi 17. travnja 2026. kako bi proslavili Play True Day 2026. i pokazali podršku čistom sportu.
Za 2026. godinu kampanja se vraća s istom važnom temom: „Igraj pošteno. Počinje sa samim sobom.“ Tema naglašava individualnu odgovornost sportaša, trenera i svih dionika u borbi protiv dopinga za zaštitu integriteta sporta jer čisti sport ne nastaje slučajno, već kroz svakodnevne izbore.
Rastući globalni pokret
Od svog pokretanja 2014. godine, Play True Day prerastao je u svjetski pokret koji svake godine doseže milijune novouključenih iz sportske zajednice. U 2025. godini kampanja je generirala 49%-tno povećanje angažmana na društvenim mrežama u usporedbi s prethodnom godinom, što odražava rastući zamah iza poruke osobne odgovornosti za čisti sport. Globalni odgovor na prošlogodišnji prvi #PlayTrueChallenge – aktivnost temeljenu na fitnessu – dodatno je pokazao moć individualne akcije da inspirira kolektivni utjecaj.
Predsjednik WADA-e Witold Bańka rekao je: „Još jednom pozivam sportaše i globalnu antidopinšku zajednicu da nam se pridruže na ovaj „dan“ 2026. Pokrenuti temom ‘Igraj vjerno/pošteno. Počinje s tobom’, ponovno potvrđujemo jednostavnu, ali bitnu predanost da zaštita sporta počinje sa svakim od nas. Odabirom igre vjernosti, svaki sportaš, svaka antidopinška organizacija i svaki drugi dionik doprinosi zaštiti integriteta sporta za sportaše diljem svijeta.“
Uključenost antidopinške zajednice
WADA poziva sportaše, nacionalne i regionalne antidopinške organizacije, sportske saveze, vlade, organizatore velikih događaja i sve dionike antidopinškog djelovanja da obećaju svoju podršku kampanji „Igraj vjerno. Počinje s tobom“.
Kroz kreativne i angažirajuće aktivacije, cilj nam je potaknuti djelovanje, pojačati osobnu odgovornost i nastaviti graditi globalni zamah za čist sport.
Kako bi podržala sudjelovanje, WADA je razvila sveobuhvatan priručnik za Dan igre vjernosti (Play True Day) koji će voditi dionike kroz elemente ovogodišnje kampanje. (WADA/V.B)
AAS
Malo je tema u endokrinologiji koje izazivaju više akademskih i javnih kontroverzi od upotrebe anaboličkih androgenih steroida (AAS) ili lijekova koji povećavaju endogene cirkulirajuće AAS-ove (npr. testosteron) za poboljšanje sportske izvedbe, tjelesne funkcije, osjećaja dobrobiti, seksualne funkcije ili estetskog izgleda. Bura je potaknuta slabošću podataka o štetnim učincima kronične uporabe AAS-a i nedostatkom dokaza o učinkovitom upravljanju odvikavanjem od AAS-a.
Postoji važna razlika između androgenske nadomjesne terapije za muški hipogonadizam i upotrebe AAS-ova (tj. testosterona i njegovih derivata) u dozama za postizanje učinaka iznad početnog stanja pojedinca, eugonalnog stanja. Prva je pokušaj vraćanja pojedinca u “normalno” stanje, dok je druga farmakoterapija za određene ishode. Regulatorne agencije i znanstvena zajednica povijesno su primjenjivale strože sigurnosne standarde i zahtijevale veće razine dokaza o koristi farmakoterapije. (V.B)
Utorkom prijateljstvo cvjeta! Dijelimo osmijehe, igramo se zajedno i pomažemo drugima jer zajedno je uvijek zabavnije. Povežite se!
Drugoga se dana Tjedna mentalnog zdravlja povezujemo s drugima. Podržavajući odnosi važni su za naše osjećaje i dobrobit. Kada se brinemo o ljudima oko sebe i gradimo prijateljstva, osjećamo se sretnije i sigurnije u sebe. Odnosi nam pomažu da se lakše nosimo sa svakodnevnim izazovima i da se osjećamo voljeno i cijenjeno.
Zašto su odnosi važni?
Kada imamo dobre odnose s obitelji, prijateljima ili susjedima, možemo bolje raditi i pružati podršku jedni drugima. Osim toga, kvalitetni odnosi pomažu nam da razvijemo samopouzdanje i da se osjećamo sretnije u svakodnevnom životu.
Kako možemo poboljšati odnose? Postoje male stvari koje možemo učiniti već danas:
- javite se prijatelju s kojim se dugo niste čuli i podijelite neku lijepu vijest ili zabavnu priču.
- provodite više vremena s obitelji – zajedno kuhajte, igrajte društvene igre ili samo razgovarajte o svom danu.
- uključite se u društvo, klub ili zajednicu – zajedno ćete učiti nove stvari i stvarati nova prijateljstva.
- budite pažljivi prema drugima – slušajte ih, pomažite kada možete i pokažite da vam je stalo.
Dobri odnosi pomažu da se osjećamo povezano s drugima, da se smijemo i veselimo zajedno te da nam dani budu ljepši. Kada ulažemo vrijeme i pažnju u odnose, gradimo prijateljstva koja nas podržavaju i koja nas čine sretnijima.
Zato razgovarajte, igrajte se i provodite vrijeme s drugima, jer će vam vaša prijateljstva i odnosi donositi sve više radosti!
Najava konferencije PREVREG 2026

1. regionalna konferencija PREVREG – Izgradnja temelja prevencijske znanosti u regiji održat će se 10. i 11. lipnja 2026. godine u Zagrebu, u hotelu Dubrovnik (ul. Ljudevita Gaja 1).
Konferencija je usmjerena na jačanje regionalne suradnje te integraciju suvremenih znanstvenih spoznaja u području prevencije problema u ponašanju i promocije mentalnog zdravlja.
Organizatori konferencije su Sveučilište u Zagrebu – Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Stručni centar za prevenciju ovisnosti Sarajevo (Bosna i Hercegovina), uz pokroviteljstvo i institucionalnu podršku Agencije za droge Europske unije (EUDA).
Cilj konferencije je potaknuti razvoj znanstveno utemeljene prevencije u regiji te osnažiti suradnju između znanstvene i stručne zajednice.
Program konferencije uključuje:
- plenarna i pozvana predavanja iz područja prevencije i mentalnog zdravlja
- regionalne panel diskusije
- poster prezentacije radova iz regije
Poseban naglasak stavlja se na razvoj regionalne mreže za razmjenu znanja, iskustava i dobrih praksi, u skladu sa suvremenim standardima prevencijske znanosti i javnozdravstvenih politika.
Konferencija je namijenjena:
- znanstvenicima i istraživačima
- stručnjacima u području prevencije i javnog zdravstva
- donositeljima politika
- nastavnicima i praktičarima
PRIJAVA SAŽETAKA za 1. regionalnu konferenciju PREVREG – Izgradnja temelja prevencijske znanosti u regiji JE OTVORENA!
Detalje možete pronaći na PREVREG 2026 – Izgradnja temelja PREVencijske znanosti u REGiji
Aktivno sudjelovanje je predviđeno u formi poster izlaganja. Upute za prijavu sažetaka su ovdje: Sudjelovanje – Izgradnja temelja PREVencijske znanosti u REGiji
A sažetke možete prijaviti najkasnije do 10.04.2026. putem Oxford Abstracts sustava na linku: https://app.oxfordabstracts.com/stages/81885/submitter
Svi sudionici konferencije (aktivni i pasivni) moraju se registrirati najkasnije do 20. svibnja 2026. Pri tom, molimo aktivne sudionike da se za sudjelovanje registriraju tek nakon zaprimanja pozitivne recenzije znanstvenog odbora odnosno da se registriraju nakon 1. svibnja 2026.
PRIDRUŽITE NAM SE!
Tjedan zdravlja u vrtiću: Obiteljski izazov tjelesne aktivnosti!
Dragi roditelji,
ovaj tjedan u vrtiću obilježavamo TJEDAN MENTALNOG ZDRAVLJA – tjedan posvećen emocijama, povezivanju, pažnji prema sebi i drugima te razvoju unutarnje snage kroz igru, razgovor i zajedničke aktivnosti.
Mentalno zdravlje jednako je važno kao i tjelesno, a djetinjstvo je ključno razdoblje za usvajanje zdravih navika koje djecu prate cijeli život. Raznolikim aktivnostima u vrtiću, djeca će učiti kako prepoznati i izraziti svoje osjećaje, kako se povezivati s drugima, razvijati empatiju, pažnju i zahvalnost te kako brinuti o sebi i svojoj dobrobiti na njima blizak i razumljiv način.
Voljeli bismo da ovaj tjedan ne ostane samo u vrtiću, već da se proširi i na vaše domove. Zato vas pozivamo da se s djecom uključite u mali „Obiteljski izazov mentalnog zdravlja” uz kratke, jednostavne i zabavne aktivnosti koje potiču razgovor, zajedništvo i pozitivne emocije. Sve što vam je potrebno je malo vremena, otvorenost i želja da budete zajedno.
Pozivamo vas da fotografirate, snimate ili bilježite svoje zajedničke trenutke te ih podijelite s vašim vrtićem. Ako želite, možete ih objaviti i na društvenim mrežama uz hashtag #zivjetizdravouvrticu te označiti Instagram i Facebook stranicu Živjeti zdravo.
Na kraju tjedna zajedno ćemo se osvrnuti na sve što smo naučili i proslaviti brigu o mentalnom zdravlju s osmijehom i ponosom.Izazov je pred vama – prihvaćate li ga?
Tjedan zdravlja u vrtiću: PONEDJELJAK je dan za nova znanja! Istražujte i otkrivajte nešto novo jer svaki mali korak donosi radost i ponos! Učimo nove stvari!
Prvi dan Tjedna mentalnog zdravlja posvetit ćemo učenju novih stvari. Zašto učenju novih stvari? Kakve to ima veze s mentalnim zdravljem? Učenje novih stvari je jedna od PET JEDNOSTAVNIH AKTIVNOSTI koje mogu svakodnevno poboljšati naše osobno zadovoljstvo i sreću, smanjiti stres i anksioznost te doprinijeti pozitivnom mentalnom zdravlju. Stjecanje novih znanja i vještina može povećati naše samopouzdanje i biti jako zabavno.
Evo što možemo učiniti:
• možemo pokušati nešto novo ili pokušati nešto što dugo nismo činili
• istražiti kuhinju, osjetiti teksturu raznih namirnica, možda čak naučiti i pripremiti neko ukusno jelo
• naučiti pokazati nekoliko lijepih riječi na znakovnom jeziku ili stranom jeziku
• naučiti lijepu pjesmicu kojom ćemo razveseliti članove obitelji
Kad učimo nove stvari osjećamo se vrjednije i bolje! Naučimo nešto zajedno!
Svjetski dan voda
Povodom Svjetskog dana voda, koji se svake godine obilježava 22. ožujka, naglašava se ključna uloga vode kao temeljnog resursa za život, zdravlje, proizvodnju hrane i očuvanje ekosustava. Ovogodišnja tema „Gdje voda teče, jednakost kreće“ stavlja poseban naglasak na potrebu uključivanja žena u donošenje odluka o upravljanju vodnim resursima te na važnost rodne ravnopravnosti u rješavanju globalne vodne krize.
Iako voda utječe na sve, njezina dostupnost i upravljanje njome nisu jednako raspoređeni. U mnogim dijelovima svijeta žene i djevojčice i dalje snose najveći teret – od prikupljanja vode do brige za članove obitelji pogođene bolestima uzrokovanima nesigurnom vodom. Istovremeno, često su nedovoljno uključene u procese odlučivanja, upravljanja i planiranja. Upravo zato nužan je pristup utemeljen na pravima, koji prepoznaje žene kao ključne dionike i nositeljice promjena u području voda.
Tema je dodatno naglašena činjenicom da je 2026. godina proglašena Međunarodnom godinom žena poljoprivrednica, čime se ističe njihova važna, ali često nedovoljno prepoznata uloga u proizvodnji hrane i upravljanju prirodnim resursima, uključujući vodu. Osiguravanje jednakog pristupa vodi, zemljištu i znanju doprinosi većoj otpornosti zajednica, sigurnosti hrane i održivom razvoju.
U hrvatskom kontekstu, iako se Hrvatska ubraja među vodom bogatije europske zemlje, izazovi poput klimatskih promjena, sve češćih suša i poplava te potrebe za održivim upravljanjem vodnim resursima postaju sve izraženiji. Dodatno, važno je kontinuirano jačati svijest o očuvanju voda, unapređivati sustave upravljanja te poticati uključivost svih dionika – uključujući žene – u procese planiranja i odlučivanja.
Svjetski dan voda podsjeća nas da je voda zajedničko dobro i odgovornost svih nas. Samo uključivim i održivim pristupom možemo osigurati sigurnu vodu za sve i pretvoriti je u pokretač zdravijeg, pravednijeg i otpornijeg društva.
Jer tamo gdje voda teče – raste jednakost.
Svjetski dan osoba s Downovim sindromom
Svjetski dan osoba s Downovim sindromom obilježava se već dvadeset godina. Inicijativa je pokrenuta u Singapuru 2006. godine, a od tada se svake godine 21. ožujka posvećuje podizanju svijesti javnosti o izazovima s kojima se susreću osobe s Downovim sindromom i članovi njihovih obitelji. Cilj obilježavanja je potaknuti razumijevanje i prihvaćanje te naglasiti kako su osobe s Downovim sindromom ravnopravni i punopravni članovi našeg društva.
Down Syndrome International, međunarodna organizacija koja okuplja pojedince i udruge iz cijelog svijeta s ciljem poboljšanja kvalitete života osoba s Downovim sindromom, izabrala je 21. ožujka kao Svjetski dan osoba s Downovim sindromom. Ujedinjeni narodi prihvatili su tu inicijativu 10. studenoga 2011. godine te time iskazali podršku zaštiti prava osoba s Downovim sindromom diljem svijeta, osobito u zemljama u razvoju.
Datum 21. ožujka odabran je simbolično jer upućuje na jednu od glavnih karakteristika ovog genetskog stanja – trisomiju 21. kromosoma. Riječ je o pojavi dodatnog, trećeg primjerka 21. kromosoma, zbog čega osobe s Downovim sindromom imaju ukupno 47 kromosoma umjesto uobičajenih 46.
“Zajedno protiv usamljenosti”
Tema ovogodišnjeg dana osoba s Downovim sindromom je „Zajedno protiv usamljenosti“, kojom se podiže svijest o potrebi integracije u društvo i povećanju podrške. Osobe s Downovim sindromom nerijetko bivaju izolirane od strane društva, a ovogodišnjim se sloganom nastoji skrenuti pozornost na važnost uključenosti pojedinaca s Downovim sindromom u sve slojeve društva – škole, radna mjesta, društveni život i zajednicu.
Ovogodišnja tema naglašava važnost zajedništva, podrške i stvaranja okruženja u kojem se svaka osoba osjeća prihvaćeno i uključeno. Usamljenost je ozbiljan problem koji može utjecati na mentalno zdravlje izazivajući osjećaje tjeskobe i depresije, ali može i naštetiti fizičkom zdravlju. Usamljenost nije izbor; ona se javlja kada ljudi nemaju podršku za izgradnju i održavanje odnosa s drugima, te se ona može pojaviti i kada je osoba okružena ljudima, jer biti prisutan ne znači nužno biti uključen, osobito zbog stigme i diskriminacije.
Istraživanje provedeno 2024. godine (Bishop, Llewellyn i Kavanagh) potvrđuje da su osobe s intelektualnim poteškoćama čak 7 puta sklonije usamljenosti od ostatka populacije, dok druga studija (Mencap, 2019) pokazuje da se 39% osoba s intelektualnim teškoćama često osjeća usamljeno, u usporedbi s 14% osoba bez invaliditeta.
Usamljenost se može smanjiti većom društvenom uključenošću, razvijanjem prijateljstava, sudjelovanjem u aktivnostima zajednice te osiguravanjem prilika za obrazovanje, rad i aktivno sudjelovanje u društvu. Time se potiče stvaranje inkluzivnog društva u kojem osobe s Downovim sindromom imaju mogućnost živjeti ispunjen i povezan život.
Prevalencija Downovog sindroma
Downov sindrom u Europi čini otprilike 8 % svih kongenitalnih anomalija. Javlja se kod ljudi svih rasa i socioekonomskih statusa, no vjerojatnost rađanja djeteta s tim sindromom značajno se povećava kod žena iznad 35 godina. Nacionalni programi prenatalnog probira na Downov sindrom uspostavljeni su u mnogim europskim zemljama i njihove su se metode detekcije u posljednja dva desetljeća značajno promijenile te se od 49% utvrđenosti ovog poremećaja 2005. godine došlo čak do 70% u 2015. godini.
U Republici Hrvatskoj prate se podaci o osobama s Downovim sindromom u Registru osoba s invaliditetom u kojem je zabilježeno 2.214 osoba s Downovim sindromom. Prema podacima iz baze porođaja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo svake godine se u Hrvatskoj rodi oko 20 djece s Downovim sindromom. U 2022. godine ih je bilo 27, u kongenitalnim anomalijama zabilježenim u porodnim zapisima u udjelu od 3,4%, a u 2023. godine ih je bilo 16 s udjelom u kongenitalnim anomalijama 1,5% i u 2024. godine ih je bilo 21 s udjelom od 1,3%.
Vlada Republike Hrvatske podržava sve aktivnosti socijalnog uključivanja djece i odraslih osoba s Downovim sindromom i njihovih obitelji u društvo te preko svojih resora, posebice preko Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, usko surađuje s udrugama civilnog društva koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom s Downovim sindromom.
Proslavimo Tjedan mentalnog zdravlja u vrtiću zajedno!
Tjedan zdravlja u vrtiću: Tjedan mentalnog zdravlja
Već tradicionalno, u danima koji prethode Svjetskom danu zdravlja, obilježavamo Tjedan zdravlja u vrtiću. Tjedan zdravlja u vrtiću provodi se u sklopu Nacionalnog programa Živjeti zdravo, s ciljem promicanja zdravih navika djece već od najranije životne dobi. Ovaj tjedan osmišljen je kako bismo, zajedno s djecom i odraslima, naglasili važnost zdravlja te pronašli kreativne načine poticanja zdravih navika od najranije dobi.
Ove godine obilježavamo šestu obljetnicu provedbe i otvaramo vrata mentalnom zdravlju! Bit će to tjedan pun veselih trenutaka, u kojem ćemo naučiti da se za mentalno zdravlje brinemo malim, ali važnim koracima, svaki dan.
Ovom prilikom pripremili smo raznolike igre, izazove i edukativne sadržaje o očuvanju zdravlja te smo pozvali sve vrtiće i druge ustanove u Hrvatskoj koje rade s djecom predškolske dobi da se uključe i prikažu svoje aktivnosti vezane uz brigu o mentalnom zdravlju.
U tjednu od 23. do 27. ožujka 2026. predviđeno je da djeca svaki dan usvajaju barem jednu naviku koja doprinosi njihovoj mentalnoj dobrobiti kroz različite igre, izazove i edukativne sadržaje:
- Ponedjeljak, 23. ožujka UČIMO NOVE STVARI!
Ponedjeljak je dan za nova znanja. Istraživat ćemo i otkrivati nešto novo jer svaki mali korak donosi radost i ponos.
- Utorak, 24. ožujka RADIMO NA POVEZIVANJU!
U utorak cvate prijateljstvo. Dijelit ćemo osmijehe, igrati se zajedno i pomagati drugima jer zajedno je uvijek zabavnije.
- Srijeda, 25. ožujka OBRAĆAMO PAŽNJU!
Srijeda je dan za zastajanje i primjećivanje. Osluškivat ćemo osjećaje, promatrati okruženje i uživati u malim stvarima.
- Četvrtak, 26. ožujka AKTIVNI SMO!
Četvrtak je dan za kretanje. Igra, ples i smijeh napunit će nas energijom i veseljem.
- Petak, 27. ožujka UZVRAĆAMO DOBROTU!
U petak dijelimo dobrotu. Pomagat ćemo drugima, smiješiti se i zajedno stvarati osjećaj sreće i pripadnosti.
U suradnji s brojnim suradnicima, Hrvatskom udrugom medicinskih sestara, Društvom medicinskih sestara dječjih vrtića, Poliklinikom SUVAG, Dječjim vrtićima Slavuj, Siget, Drniš, Cvrčak iz Malog Lošinja, Kockica iz Kršana, Olga Ban iz Pazina i Udrugom Planina Mogućnosti, osmislili smo brojne aktivnosti kroz koje ćemo otkrivati načine brige o mentalnom zdravlju.
Budući da briga o mentalnom zdravlju djece počinje brigom o mentalnom zdravlju odraslih, pripremili smo i dodatne aktivnosti za podršku mentalnom zdravlju obitelji i djelatnika vrtića.
Pozivamo vas da svaki dan naučite bar jedan način kako očuvati i unaprijediti mentalno zdravlje. U aktivnosti uključite i svoje bližnje – obitelji, prijatelje, kumove – i zajedno slavite zdravlje. Razmislite što biste još željeli znati i postavite nam pitanja. I ne zaboravite, sve aktivnosti provedite s djecom na zabavan i siguran način!
PROSLAVIMO TJEDAN ZDRAVLJA U VRTIĆU ZAJEDNO!
Kako sudjelovati?
U Tjednu zdravlja u vrtiću mogu sudjelovati svi! S naših stranica www.zivjetizdravo.eu preuzmite materijale te svakoga dana provedite neke od predloženih aktivnosti. Ako se osjećate kreativno, osmislite i nove, vlastite igre i aktivnosti.
Sve načine na koje ste proveli Tjedan zdravlja bilježite i podijelite sa Živjeti zdravo timom putem e-adrese zivjetizdravo@hzjz.hr ili društvenih mreža Facebook i Instagram.
Svi koji nam prikažu svoj način sudjelovanja u aktivnostima tijekom Tjedna mentalnog zdravlja u vrtiću dobit će priznanje: diplomu Živjeti zdravo u vrtiću!
Neka i Vaš vrtić bude dio priče o zdravlju!
Hrana naspram dodataka prehrani
Znatno je rjeđe da će hrana izazvati pozitivan dopinški test nego dodaci prehrani zbog prirode propisa o hrani i prehrambenoj industriji. Prehrambene tvrtke su vrlo ograničene u tome što mogu dodati hrani.
Međutim, zabilježeni su slučajevi dopinga povezani s kontaminiranom hranom, hranom koja sadrži tvari zabranjene u sportu, pa sportaši i dalje moraju biti svjesni toga što konzumiraju.
Razlika između hrane i dodatka prehrani
Prema zakonu, hrana je svaka tvar napravljena od ugljikohidrata, masti, proteina i vode koja se može jesti (kalorije i hranjive tvari) ili piti kao značajan dio dnevnih potreba za hidratacijom. Prema definiciji nutricionističke enciklopedije ona je: “svaka tvar ili proizvod prerađen, djelomično prerađen ili neprerađen, a namijenjen je konzumaciji ili se može opravdano očekivati da će ga ljudi konzumirati. “ Hrana se kreće od potpuno prirodnih proizvoda poput sirovog voća i povrća, jaja i mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda,… pa do visoko prerađene hrane. Napitci poput gaziranih pića Gatoradea/Poweradea, sokova i mineralnih voda također se, prema zakonu, smatraju hranom.
Dodaci prehrani spadaju pod prehrambene artikle, ali postoje posebni propisi koji dopuštaju oglašavanje dodataka prehrani na načine na koje hrana ne može. Na primjer, dodaci prehrani mogu oglašavati specifične zdravstvene prednosti i tvrditi o tome kako proizvod utječe na tijelo (tzv. tvrdnje o strukturi i funkciji). Dodaci prehrani također smiju sadržavati mnogo širi raspon uključenih sastojaka. Međutim, moraju imati deklaraciju o svemu što taj dodatak sadrži.
Većina hrane predstavlja izuzetno nizak rizik od kontaminacije zabranjenom tvari. Međutim, stoka u nekim zemljama ponekad se tretira anaboličkim sredstvima, a bilo je primjera gdje konzumacija takvog mesa uzrokuje pozitivne dopinške testove. Svjetski antidopinški kodeks sadrži odredbe koje omogućuju pošteno postupanje sa sportašem u slučajevima slučajnog gutanja/unosa kontaminiranog mesa. Sportaši koji putuju u inozemstvo ili konzumiraju meso koje je možda uvezeno iz inozemstva trebali bi biti svjesni ovih rizika.
Stavljaju li prehrambene tvrtke tvari za poboljšanje tjelesnih performansi u hranu? Hrana koja se proizvodi u skladu sa zakonom neće sadržavati tvari zabranjene u sportu. Međutim, postoje tvrtke koje pogrešno označavaju svoje proizvode kao hranu, a trebali bi biti označeni kao dodaci prehrani ili lijekovi. Na primjer, postoje mnoge vrste jestivih i proizvoda za piće od kanabisa koji sadrže THC i druge kanabinoide, ali su pogrešno označeni deklaracijom koja navodi nutritivne vrijednosti. Postoje i mnoga energetska pića s deklaracijom o nutritivnim vrijednostima koja sadrže stimulanse koji zakonom o hrani nisu dopušteni. Mnogi NADO-i savjetuje sportašima da ne koriste energetska pića bez obzira na to je li proizvod plasiran na tržište kao hrana ili dodatak prehrani. (V.B)
Svjetski dan oralnog zdravlja 2026.
Povodom obilježavanja Svjetskoga dana oralnog zdravlja 2026. godine u Požegi, održana je edukacija pod nazivom Nadzirano četkanje zubi u vrtićima i školama i prevencija ozljeda zubi u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te u suradnji s Nacionalnim povjerenstvom za dentalnu medicinu Ministarstva zdravstva, Agencijom za odgoj i obrazovanje i Stomatološkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu. Edukacija o oralnom zdravlju i njegovom očuvanju inače je dio aktivnosti Nacionalnog preventivnog programa zaštite oralnog zdravlja, odnosno programa pod nazivom Zubna putovnica koji je namijenjen sudionicima iz odgojno-obrazovnih ustanova, uključujući i zdravstvene djelatnike.
Svrha i cilj edukacije bio je istaknuti važnost očuvanja oralnog zdravlja, osobito kod djece, i prevencije karijesa te predstaviti modele nadziranog četkanja zubi u vrtićima i školama kao učinkovitu preventivnu mjeru očuvanja oralnog zdravlja. Također se predstavio i značaj prevencije ozljeda zubi kod djece te pravilno postupanje u slučaju dentalnih trauma.
U programu edukacije sudjelovala je prim. dr. sc. Anka Jurišić Kvesić, dr. med. dent., predsjednica Nacionalnog povjerenstva za dentalnu medicinu Ministarstva zdravstva i posebna savjetnica ministrice zdravstva za dentalnu medicinu, koja je u uvodnom dijelu govorila o aktivnostima u provedbi Nacionalnog preventivnog programa zaštite oralnog zdravlja te je održala predavanje na temu Pravilna prehrana za zdrave zube. Više o važnosti očuvanja mliječnih zubi govorila je dr. sc. Marijana Radić Vuleta, dr. med. dent., iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, koja je također predstavila Nacionalne standarde za nadzirano četkanje u vrtićima i školama. Voditeljica Referentnog centra Ministarstva zdravstva za dentalnu traumatologiju pri KBC-u Zagreb, prof. dr. sc. Dubravka Negovetić Vranić govorila je o tome što učiniti kod trauma zuba, o važnosti djelovanja unutar tzv. zlatnog sata od nastanka ozljede zubi i kako ih prevenirati. Sanja Kolarić, mag. med. techn., govorila je o ulozi medicinske sestre u prevenciji i liječenju dentalnih trauma s kojima se susreće u radu na Zavodu za dječju i preventivnu stomatologiju pri KBC-u Zagreb. Zdravstvena voditeljica iz Dječjeg vrtića Kockica iz Kršana, Dolores Eškinja Kos, mag. med. techn., iznijela je hodogram aktivnosti koji doprinosi uspješnoj prevenciji karijesa u preškolskoj ustanovi kao primjer iz prakse te pomaže uspješnoj implementaciji programa nadziranog četkanja zubi u vrtićima. Sve sudionike je u uvodnom dijelu pozdravila Luja Zamečnik, prof., viša savjetnica za predškolski odgoj iz Agencije za odgoj i obrazovanje.
Svjetski dan oralnog zdravlja (engl. World Oral Health Day – WOHD) obilježava se svake godine 20. ožujka s ciljem podizanja svijesti o važnosti brige o oralnom zdravlju i njegovoj ulozi u očuvanju općeg zdravlja.
20. ožujak je odabran kako bi istaknuo sljedeće: djeca bi trebala imati 20 mliječnih zubi, starije osobe moraju imati ukupno 20 prirodnih zuba na kraju svojeg života da bi se smatrale zdravima, a navedemo li redni broj mjeseca ispred rednog broja dana, tj. 3/20, dobit ćemo oralni status koji bi trebale imati zdrave odrasle osobe, 32 zuba i nijedan (0) zubni karijes.
Ovogodišnja kampanja ukazuje na važnost brige za oralno zdravlje u svakoj životnoj dobi – od rođenja do kasnijih godina.
Rano oralno zdravlje djece osnova je na kojoj počivaju prevencija i zdravstvena skrb za oralno zdravlje i cjeloživotna odsutnost oralnih bolesti.
Čestitamo svima Svjetski dan oralnog zdravlja!

Analiza otpadnih voda i droga 2025. – europska studija u više gradova
Najnovija otkrića najvećeg europskog projekta u znanosti analiza otpadnih voda objavljena su 18. ožujka 2026. godine u studiji „Analiza otpadnih voda i droga 2025. – europska studija u više gradova“, koju je provela europska mreža SCORE (Sewage analysis CORe group — Europe) u suradnji s Agencijom Europske unije za droge (EUDA). Tim povodom, održana je konferencija za medije u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, gdje su predstavljeni glavni nalazi studije, uključujući rezultate za gradove Zagreb i Split te aktualne trendove tržišta droga u Hrvatskoj.
Analiza otpadnih voda omogućuje znanstvenicima procjenu količine konzumiranih nedopuštenih droga mjerenjem razina tih tvari i njihovih metabolita izlučenih u urinu. Ova metoda pruža dragocjen uvid u geografske i vremenske trendove konzumacije droga unutar zajednica. Nadalje, pruža vrijedne podatke koji nadopunjuju tradicionalne pristupe istraživanju uporabe droga i omogućuje usporedbu rezultata kroz različite vremenske periode.
SCORE mreža provodi godišnje praćenje otpadnih voda od 2011. godine, kada je istraživanje obuhvatilo 19 gradova iz 10 država i proučavane su četiri stimulativne droge. U studiji provedenoj 2025. godine analizirani su uzorci otpadnih voda prikupljeni u 115 europskih gradova iz 25 država članica EU, Norveške i Turske, pri čemu je istraživana prisutnost metabolita šest različitih vrsta droga u urinu.
Rezultati ovogodišnje studije ukazuju na određene promjene u načinima konzumacije droga diljem Europe. U analizu je prvi puta od 2024. godine uz grad Zagreb uključen i grad Split.
Više o pregledu rezultata istraživanja na europskoj razini te na razini Republike Hrvatske možete pronaći u dokumentu „Sažetak rezultata europskog istraživanja o prisutnosti droga u otpadnim vodama“ te u PDF prezentaciji „Analiza otpadnih voda i droga – rezultati studije 2025.“.
Više informacija o analizi otpadnih voda s pripadajućom interaktivnom mapom nalazi se na poveznici: https://www.euda.europa.eu/publications/pods/waste-water-analysis_en
Analiza otpadnih voda i droga – rezultati studije 2025.
Sažetak rezultata europskog istraživanja o prisutnosti droga u otpadnim vodama
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026. (11. tjedan 2026.)
U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2025./2026., zaključno s 15. ožujka 2026. godine, zaprimljeno ukupno 40 815 prijava oboljelih od gripe, od čega su 26 prijave pristigle u posljednjem, 11. tjednu (grafikon 1.). Nastavlja se trend pada broja zaprimljenih prijava oboljelih od gripe.

Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.
Prijave gripe zaprimljene su iz svih županija, pri čemu se u 11. tjednu najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi u Primorsko-goranskoj županiji (grafikon 2.).

Grafikon 2. Stopa prijava gripe prema županijama u 11. tjednu u sezoni 2025./2026.
Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)

Grafikon 3. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.
Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone do sada je prijavljeno sedamdeset i sedam smrtnih ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.
Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnjih 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.

Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u posljednjem tjednu manje od 1 % uzoraka testiranih na gripu bilo je pozitivno. U pozitivnim uzrocima detektirani je virusi gripe A.
Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.
Očevi kao zaštitni čimbenik mentalnog zdravlja djece
U Hrvatskoj se Dan očeva obilježava 19. ožujka, na blagdan Svetog Josipa, koji se u kulturnoj i društvenoj tradiciji često povezuje s očinstvom, brigom za obitelj i odgovornošću prema djeci. Ovaj dan prilika je da se podsjetimo koliko je uloga očeva važna za zdrav razvoj djece – ne samo kroz brigu i osiguravanje materijalnih uvjeta, nego i kroz njihovu prisutnost, podršku i uključenost u svakodnevni život djeteta.
Važno je naglasiti da Dan očeva ne obilježavaju samo biološki očevi, nego i muški skrbnici u različitim ulogama – posvojitelji, očusi, djedovi, udomitelji, mentori i druge važne muške osobe koje sudjeluju u odgoju i podršci djetetu. Njihova prisutnost i odnos s djetetom također mogu imati važnu zaštitnu ulogu u razvoju i očuvanju mentalnog zdravlja.
Sve veći broj istraživanja pokazuje da su očevi važan zaštitni čimbenik u mentalnom zdravlju djece. Djeca koja imaju kvalitetan odnos s očevima ili drugim važnim muškim skrbnicima češće razvijaju stabilno samopouzdanje, bolju sposobnost regulacije emocija, razvijenije socijalne vještine i veću otpornost na stres. Aktivna uključenost očeva povezana je s pozitivnim emocionalnim i socijalnim razvojem djece, osobito u području emocionalne regulacije i socijalnih kompetencija.
Istraživanja također pokazuju da viša razina uključenosti očeva može smanjiti rizik od depresivnih simptoma kod djece i adolescenata. U takvim slučajevima očev angažman djeluje kao važan zaštitni čimbenik, osobito u nepovoljnim ili stresnim životnim okolnostima.
Istodobno je važno naglasiti da mentalno zdravlje očeva ima snažan utjecaj na razvoj djece. Kada se očevi suočavaju s depresijom, anksioznošću ili kroničnim stresom, to može nepovoljno utjecati na djetetov emocionalni, socijalni i kognitivni razvoj. Mentalno zdravlje roditelja i djece stoga je usko povezano i međusobno se oblikuje kroz svakodnevne obiteljske odnose.
Upravo zbog te povezanosti suvremeni javnozdravstveni pristupi sve više naglašavaju koncept zdravlja obitelji i zdravlja zajednice, u kojem se mentalno zdravlje djece promatra u širem kontekstu obiteljskih odnosa i podrške koju obitelji dobivaju iz svoje okoline.
U tom okviru važnu ulogu imaju lokalne zajednice, škole, zdravstveni sustav i savjetovališta za mentalno zdravlje, koja mogu pružiti podršku roditeljima i obiteljima. Kada zajednica prepoznaje i potiče aktivno očinstvo, stvara se poticajno okruženje koje pridonosi zdravijem razvoju djece i većoj dobrobiti cijele obitelji.
U javnom prostoru također je važno isticati pozitivne primjere očinstva. Kada vidimo očeve koji aktivno sudjeluju u životu svoje djece, provode vrijeme s njima, razgovaraju i pokazuju brigu, takvi primjeri mogu ohrabriti i druge očeve.
U današnjem društvu očinstvo se sve više promatra kroz prizmu odgovornosti, brige i aktivne uključenosti u život obitelji. Mnogi očevi svoj rad doživljavaju kao važan način osiguravanja stabilnosti, sigurnosti i dostojanstva obitelji, ali i kao dio šire odgovornosti prema dobrobiti djece.
Istodobno, suvremeni društveni i ekonomski uvjeti donose i brojne izazove. Očevi koji se suočavaju s nezaposlenošću ili nesigurnim radnim uvjetima često doživljavaju dodatni pritisak, jer osjećaj odgovornosti za obitelj može biti snažan izvor brige i emocionalnog opterećenja. U takvim okolnostima postaje posebno važno prepoznati i podržati ulogu očeva, ne samo kroz rad, nego i kroz njihovu prisutnost, brigu i odnos s djecom.
Plan za očeve: pristup „Tri horizonta očinstva“
Očevi i drugi muški skrbnici mogu promišljati svoju ulogu kroz tri vremenska horizontal: što mogu učiniti danas, kako podržati razvoj djeteta tijekom odrastanja te kakav odnos žele imati s djetetom u budućnosti.
Prvi horizont – svakodnevna prisutnost (danas)
- odvojiti vrijeme za razgovor o djetetovu danu
- provesti vrijeme u zajedničkoj aktivnosti bez distrakcija
- aktivno slušati i pokazati interes za djetetove osjećaje
- pružiti podršku i ohrabrenje
Drugi horizont – razvoj i podrška (razdoblje odrastanja)
- poticati znatiželju i učenje
- razvijati vještine rješavanja problema
- učiti dijete kako se nositi s emocijama i stresom
- poticati odgovornost, suradnju i samostalnost
Treći horizont – dugoročni odnos (kroz život)
- održavati otvorenu komunikaciju
- modelirati vrijednosti poput poštovanja, empatije i odgovornosti
- biti stabilan izvor podrške kroz životne promjene
- njegovati odnos koji ostaje važan i u odrasloj dobi djeteta
Gdje očevi mogu pronaći pouzdane informacije i podršku
U vremenu kada se informacije često traže na društvenim mrežama ili internetskim forumima, važno je naglasiti da pouzdane informacije o roditeljstvu i mentalnom zdravlju treba tražiti na provjerenim mjestima.
Kontakt – Savjetovalište za mentalno zdravlje
Služba za mentalno zdravlje
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ)
Rockefellerova 7, 10000 Zagreb
Telefon:
01 7815 652
+385 91 468 3067 (u slučaju nedostupnosti fiksne linije)
Ako vam je lakše komunicirati putem e-maila, slobodno pošaljite upit u bilo kojem trenutku na adresu:
mentalno.zdravlje@hzjz.hr
Na vaš upit bit će odgovoreno u najkraćem mogućem roku, a sve informacije bit će pružene u skladu s vašim potrebama i situacijom.
Tko se može javiti Savjetovalištu?
- Osobe koje traže informacije o dostupnim uslugama mentalnog zdravlja i stručnjacima.
- Pojedinci koji se suočavaju s emocionalnim poteškoćama, stresom, anksioznošću ili depresijom i trebaju podršku.
- Osobe koje ne znaju kome se obratiti i trebaju smjernice za daljnju pomoć.
- Članovi obitelji i prijatelji koji žele saznati kako pomoći nekome bliskom.
- Stručnjaci (npr. učitelji, poslodavci) koji žele informacije o resursima za mentalno zdravlje za druge.
Savjetovališta za mentalno zdravlje dostupna su i u županijskim zavodima za javno zdravstvo, gdje roditelji i obitelji mogu dobiti stručnu podršku i savjetovanje.
Dodatne informacije i podrška za mentalno zdravlje
U Hrvatskoj roditelji i skrbnici mogu potražiti pouzdane informacije i podršku kroz sustav javnog zdravstva.
Jedan od korisnih izvora informacija je AI digitalni zdravstveni asistent Zdravko, koji pruža provjerene informacije o zdravlju, razvoju djece i mentalnom zdravlju.
Za pristup Zdravku skenirajte QR kod:

Literatura
Amato PR. Father–child relationships and offspring’s psychological well-being. Journal of Marriage and Family.
Sarkadi A. i sur. Fathers’ involvement and children’s developmental outcomes. Acta Paediatrica.
Cui H. i sur. Father involvement and preschoolers’ resilience. BMC Psychology, 2025.
Recent research on paternal mental health and child development. JAMA Pediatrics commentary, 2025.
World Health Organization. Nurturing Care for Early Childhood Development.
Održana javnozdravstvena akcija povodom Mjeseca svjesnosti o raku debelog crijeva
U subotu, 14. ožujka 2026. godine na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, održana je javnozdravstvena akcija povodom obilježavanja Mjeseca svjesnosti o raku debelog crijeva.
Akciju je organizirao Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Gradskim uredom za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, Hrvatskim gastroenterološkim društvom – Sekcijom za preventivnu aktivnost, Nastavnim zavodom za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ i studentima Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva.
Javnozdravstvenu akciju podržala je ministrica zdravstva doc. dr. sc. Irena Hrstić, dr. med. spec., koja se zajedno s ravnateljem Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, izv. prof. dr. sc. Krunoslavom Capakom, dr. med. spec., obratila medijima, ističući važnost prevencije i ranog otkrivanja raka debelog crijeva.
Prema posljednjim podacima Registra za rak Republike Hrvatske, u 2023. god. rak debelog i završnog crijeva otkriven je u 3 820 osoba, a 2024. godine od zloćudne novotvorine debelog i završnog crijeva umrlo je 1 933 osoba.
Zainteresiranim posjetiteljima podijelili su se edukativni letci dok su liječnici i suradnici isticali značaj preventivnih mjera i ranog prepoznavanja bolesti. Javnozdravstvenom akcijom također je najavljeno pokretanje Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva, koji uskoro kreće u reorganiziranom obliku.
Popis lijekova za veljaču 2026.
17. ožujka 2026.
Popisu lijekova registriranih u RH* do 28.02.2026. možete pristupiti na jedan od sljedećih načina:
putem naslovnice: https://www.hzjz.hr/sluzba-za-antidoping/ klikom na ikonu ‘Popis zabranjenih sredstava’
putem informativne stranice o popisu lijekova na kojoj se nalaze integrirana tražilica i dokument u pdf formatu: https://www.hzjz.hr/sluzba-za-antidoping/#popis-zabranjenih-sredstava
Za dodatne upite oko zabranjenih tvari u sportu koji se nalaze u lijekovima, dodatcima prehrani ili drugim proizvodima možete se obratiti Službi za antidoping putem emaila: tue@hzjz.hr ili telefonski na broj: 01/5510-653.
*Služba za antidoping HZJZ-a na mjesečnoj bazi objavljuje Popis lijekova registriranih u Hrvatskoj koji sadrže tvari zabranjene Popisom zabranjenih sredstava. Na ovaj način sportašima pružamo dodatnu podršku i pomoć vezano uz uzimanje lijekova radi liječenja različitih medicinskih stanja.
Popis je sastavljen tako da se u prvoj koloni abecednim redom može potražiti određeni lijek prema zaštićenom imenu. Nazivi lijekova u Popisu pojednostavljeni su na način da pružaju karakterističnu informaciju o nazivu lijeka, ali ne i puno ime lijeka koje se dodjeljuje prilikom registracije lijekova.
Osim u standardnom pdf formatu, omogućeno je i pretraživanje putem integrirane tražilice. Upisom znakova u polje pretraživača dobiju se rezultati pretraživanja prema unesenom zapisu u tražilici. (HZJZ)































