Svjetski dan šećerne bolesti (engl. World Diabetes Day), obilježava se svake godine 14. studenoga, na dan rođenja Sir Fredericka Bantinga, jednog od otkrivača inzulina 1921. godine.
Rano djelovanje na šećernu bolesti (engl. Act early on diabetes), tema je Svjetskog dana šećerne bolesti za 2026. i 2027. godinu, s naglaskom na rano postavljanje dijagnoze i smanjenje rizika od razvoja bolesti.
Najnovije svjetske procjene govore da 589 milijuna osoba u dobi od 20 do 79 godina živi sa šećernom bolešću, a do 2050. godine taj bi broj mogao doseći 852,5 milijuna.
Prema podacima CroDiab Registra osoba sa šećernom bolešću, u Hrvatskoj je u 2025. bilo registrirano 406.341 osoba sa šećernom bolesti, a broj oboljelih povećava se iz godine u godinu. Procjenjuje se da u Hrvatskoj 28,5 % osoba u dobi od 20 do 79 godina nema postavljenu dijagnozu pa je procijenjeni ukupan broj oboljelih veći od 500.000. Šećerna bolest je 4. vodeći uzrok smrti sa udjelom od 7,9 % u 2024. godini.
Ključne poruke ovogodišnjeg Svjetskog dana šećerne bolesti usmjerene su na važnost ranog otkrivanja šećerne bolesti, pravodobnog liječenja i smanjenja rizika od njezina razvoja:
- Rast broja oboljelih: Šećerna bolest jedan je od najvećih rastućih javnozdravstvenih izazova u svijetu.
- Rano otkrivanje: Milijuni ljudi žive s neotkrivenom šećernom bolešću, a simptomi mogu godinama ostati neprepoznati.
- Prepoznavanje simptoma: Šećerna bolest tipa 1 može se pogrešno dijagnosticirati, što odgađa liječenje i povećava rizik od komplikacija.
- Prevencija šećerne bolesti tipa 2: Pravodobno djelovanje, zdrave životne navike i dostupna zdravstvena skrb mogu smanjiti rizik od razvoja bolesti.
- Dostupnost liječenja: Rano postavljanje dijagnoze i odgovarajuća zdravstvena skrb smanjuju rizik od komplikacija i poboljšavaju kvalitetu života.
- Podrška bez stigmatizacije: Osobama koje žive sa šećernom bolešću potrebni su razumijevanje, podrška i pristup kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi.
Šećerna bolest ili dijabetes kronična je metabolička bolest koja nastaje kada gušterača ne proizvodi dovoljno inzulina ili kada tijelo ne može učinkovito iskoristiti proizvedeni inzulin. Inzulin je hormon koji omogućuje ulazak glukoze iz krvi u stanice, gdje se koristi za dobivanje energije. Zbog nedostatka inzulina ili smanjene osjetljivosti na njegovo djelovanje nastaje kronična hiperglikemija, koja dugoročno može oštetiti gotovo sve organske sustave, uključujući krvne žile, srce, bubrege, oči i živce.
Postoje tri glavne vrste dijabetesa: tip 1, tip 2 i gestacijski dijabetes (dijabetes tijekom trudnoće). Dijabetes tipa 1 nastaje zbog autoimune reakcije kojom tijelo uništava stanice gušterače koje proizvode inzulin. Najčešće se javlja kod djece, adolescenata i mladih odraslih osoba, a simptomi se razvijaju naglo. Osobe s dijabetesom tipa 1 ne mogu proizvoditi inzulin te ga moraju uzimati svakodnevno.
Kod dijabetesa tipa 2 tijelo ne koristi učinkovito inzulin, pa razina šećera u krvi ostaje povišena.
To je najčešći oblik dijabetesa (90–95 % slučajeva) i razvija se postupno, najčešće u odrasloj dobi.
Dijabetes tipa 2 često se može spriječiti ili odgoditi promjenom životnih navika – zdravom prehranom, gubitkom težine i redovitom tjelesnom aktivnošću.
Gestacijski dijabetes javlja se tijekom trudnoće kod nekih žena.
Povišena razina šećera u krvi može uzrokovati komplikacije u trudnoći i preveliku porođajnu težinu djeteta. Iako se razina šećera obično normalizira nakon poroda, rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 kasnije u životu ostaje povišen.
Predijabetes znači da je razina šećera u krvi viša od normalne, ali još nije dovoljno visoka za dijagnozu dijabetesa. Bez promjene načina života, mnoge osobe s predijabetesom razviju dijabetes tipa 2 unutar pet godina. Predijabetes također povećava rizik od srčanih bolesti i moždanog udara.
Simptomi šećerne bolesti mogu se pojaviti iznenada, dok se kod dijabetesa tipa 2 često razvijaju postupno i mogu proći godine prije nego što se prepoznaju.
Najčešći simptomi dijabetesa uključuju:
- pojačanu žeđ
- učestalo mokrenje
- zamućen vid
- osjećaj umora
- nenamjerni gubitak tjelesne težine
Rizik od razvoja predijabetesa i dijabetesa tipa 2 veći je kod osoba koje:
- imaju prekomjernu tjelesnu težinu
- su starije od 45 godina
- imaju članove obitelji oboljele od dijabetesa tipa 2
- su fizički neaktivne (vježbaju manje od tri puta tjedno)
- su tijekom trudnoće imale gestacijski dijabetes
- imaju sindrom policističnih jajnika (PCOS)
Osobe koje žive s dijabetesom imaju povećan rizik od ozbiljnih komplikacija, uključujući srčani i moždani udar te zatajenje bubrega.
Za sprečavanje dijabetesa tipa 2 i njegovih komplikacija preporuke Svjetske zdravstvene organizacije su:
- održavanje zdrave tjelesne težine
- redovita tjelesna aktivnost – barem 150 minuta umjerene vježbe tjedno
- zdrava prehrana i izbjegavanje šećera i zasićenih masti
- prestanak pušenja.
Globalni dijabeteloški sporazum Svjetske zdravstvene organizacije (WHO Global Diabetes Compact)
Povodom obilježavanja Svjetskog dana šećerne bolesti važno je istaknuti i Globalni dijabetološki sporazum Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), pokrenut 2021. godine s ciljem smanjenja rizika od razvoja dijabetesa te osiguravanja dostupne, kvalitetne i sveobuhvatne zdravstvene skrbi svim oboljelima.
Sporazum naglašava važnost prevencije dijabetesa tipa 2 promicanjem zdrave prehrane, redovite tjelesne aktivnosti i prevencije pretilosti.
Do 2030. godine nastoji se postići bolja kontrola bolesti, uključujući pravodobno dijagnosticiranje, regulaciju razine glukoze u krvi i krvnog tlaka te osiguravanje pristupa odgovarajućem liječenju.
S obzirom na to da više od 800 milijuna odraslih osoba u svijetu živi s dijabetesom, rana dijagnoza, pravodobno liječenje i kontinuirana edukacija ključni su za sprječavanje komplikacija i poboljšanje kvalitete života oboljelih.
https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/diabetes?utm_source
https://www.who.int/docs/default-source/world-diabetes-day/global-diabetes-compact-final.pdf
NACIONALNI REGISTAR OSOBA SA ŠEĆERNOM BOLEŠĆU CRODIAB, Izvješće 2025.