Potaknuti medijskim izvještajima o većem broju oboljelih osoba od groznice Zapadnog Nila u južnoj i jugoistočnoj Europi, javljamo situaciju u Hrvatskoj na današnji dan, 27. kolovoza 2026.
U Hrvatskoj je trenutačna epidemiološka situacija u pogledu broja oboljelih virusom Zapadnog Nila (VZN) uobičajena. U sustavu prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimili smo 6 prijava oboljenja uzrokovanih virusom Zapadnog Nila, što je uobičajen obrazac pojavljivanja obolijevanja u Hrvatskoj.
Broj oboljelih u zadnjih deset godina prikazan je u tablici niže:
Tablica 1. Broj oboljelih u Republici Hrvatskoj u zadnjih deset godina
Epidemiološka služba kontinuirano prati epidemiološku situaciju. Osim obveznih prijava bolesti, koje se temelje na dokazivanju infekcije kod osoba sa simptomima bolesti, rutinski se radi zaštite primatelja krvnih pripravaka i organa, testiraju svi dobrovoljni davatelji krvi i organa te se i tim putem otkrivene zaražene osobe (koje nemaju simptome bolesti) pribrajaju ukupnom broju prijava.
Trenutačno smo za 2026. godinu u Registar zaraznih bolesti, zaprimili 6 prijava infekcije virusom West Nile. Većina oboljelih ranijih godina, kao i ove godine, su s područja kontinentalne Hrvatske. Od zaprimljenih prijava, 3 osobe su razvile težu kliničku sliku bolesti te su hospitalizirane. Ostale tri osobe imale su asimptomatsku infekciju.
Po dojavi i potvrdi slučaja poduzimaju se promptne aktivnosti i protuepidemijske mjere, koje uključuju dezinsekciju u okolini boravka zaražene osobe.
Kao i svake godine, preporučuju se mjere smanjenja izloženosti i zaštite od uboda komaraca, osobito tijekom ljetnih mjeseci i rane jeseni kada je sezona aktivnosti vektora najveća.
O tijeku bolesti: Vrijeme inkubacije traje od dva do 15 dana i većina infekcija (70 – 80 %) prolazi bez simptoma, dok ostali inficirani imaju blaže simptome bolesti nalik gripi koji uključuju povišenu temperaturu, glavobolju, bolove u mišićima i zglobovima, kao također i slabost, anoreksiju, limfadenopatiju, mučninu i povraćanje. U 25-50 % slučajeva javlja se eritematozni makulopapulozni ili morbiliformni osip na vratu, trupu i udovima. Simptomi infekcije se povlače u roku nekoliko dana (u roku 3-6 dana). U težim slučajevima (u manje od 1 % zaraženih) razviti će se neurološki oblici bolesti kao što su meningitis, meningoencefalitis, encefalitis te akutna mlohava kljenut kao najteži oblik bolesti. Simptomi mogu uključivati jako povišenu temperaturu, glavobolju, ukočenost vrata ili šije, stupor, dezorijentaciju, tremor, konvulzije, izraženu mišićnu slabost, flakcidnu paralizu (mlohavu kljenut) i komu.
Građani se od zaraze virusom Zapadnog Nila najbolje mogu zaštititi smanjenjem izloženosti ubodima komaraca. To uključuje korištenje repelenata prema uputama proizvođača, nošenje odjeće dugih rukava i nogavica, osobito u razdoblju najveće aktivnosti komaraca, te korištenje zaštitnih mreža na prozorima i vratima, odnosno mreža protiv komaraca pri spavanju u prostorima koji nisu zaštićeni od komaraca. Važna je i prevencija na razini kućanstva i zajednice – potrebno je uklanjati, pokrivati posude, i druge spremnike u kojima se zadržava voda, poput kanti, bačvi, vaza, posuda za cvijeće, starih guma i sl. ili ih redovito (barem 1-2 puta tjedno) prazniti izlijevanjem vode. Smanjivanjem takvih mjesta smanjuju se potencijalna mjesta za odlaganje legla i razmnožavanje komaraca. Repelenti i fizičke barijere poput mreža na prozorima predstavljaju učinkovite mjere osobne zaštite, dok je uklanjanje stajaće vode važno za smanjenje razvoja broja komaraca u neposrednom okolišu. Najbolji učinak postiže se njihovom kombinacijom, uz mjere kontrole i suzbijanje komaraca koje provode nadležne službe. Pritom je važno podsjetiti da se virus Zapadnog Nila ne prenosi uobičajenim kontaktom s oboljelom osobom, nego prvenstveno ubodom zaraženog komarca, pa je upravo sprječavanje uboda komaraca ključna osobna mjera zaštite.