Hrvatski dan nepušenja – poziv na okrugli stol
22. VELJAČE 2023. , SRIJEDA U 10.30 SATI
EDUKACIJSKI CENTAR HRVATSKOG ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO, ROCKEFELLEROVA 12, ZAGREB
Uz Svjetski dan nepušenja (31. svibnja), u Hrvatskoj se od 2003. godine obilježava i nacionalni dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima (engl. World No Tobacco Day). Hrvatski dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima obilježava se prvog dana Korizme ove godine je 22. veljače, posebnost tog dana je što većina ljudi razmišlja o odricanju od nečega u čemu uživa tijekom godine. Dan bez duhanskog dima je dan kojim se želi potaknuti pušače na prestanak pušenja. Kao i prema modelu koji se provodi u drugim zemljama, obilježavanjem Dana bez duhanskog dima nastoji se potaknuti pušače da ne zapale cigaretu 24 sata kako bi uvidjeli da to nije nemoguće i nastavili s apstinencijom. To je prilika da pušači razmisle o svojoj ovisnosti o cigaretama, da im nepušači pomognu da se odreknu cigareta. Povodom Hrvatskog dana nepušenja – Dana bez duhanskog dima, Hrvatski zavod za javno zdravstvo zajedno sa Nacionalnim povjerenstvom za borbu protiv pušenja Ministarstva zdravstva organizira okrugli stol. Okrugli stol će biti održan 22. veljače 2023., srijeda u 10.30 sati u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Rockefellerova 12, Zagreb.
Okrugli stol bit će i prilika da prikažemo situaciju s pušenjem kod mladih, potaknemo pušače na prestanak, podsjetimo na Škole nepušenja, te izazove koje donose novi duhanski proizvodi i e-cigarete. Pozivamo sve zainteresirane stručnjake da nam se pridruže na Okruglom stolu te sudjeluju u raspravi s primjerima dobre prakse.
Duhan je odgovoran za smrt više od 8 milijuna ljudi godišnje.Više od 7 milijuna tih smrtnih slučajeva posljedica je izravne uporabe duhana, dok je oko 1.2 milijuna posljedica izloženosti nepušača duhanskom dimu. Pušenje duhana izaziva ovisnost, oštećuje sve organske sustave u organizmu te povećava rizik za više od trideset bolesti.
Prema rezultatima istraživanja provedenog 2019. godine „Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji u Republici Hrvatskoj“ (istraživanje HZJZ-a i Institut za društvena istraživanja dr. Ivo Pilar) 38,4% odraslih puši, najviše u dobnoj skupini između 25. i 35. godine života (43,6%), dok muškarci nešto češće puše od žena (41,2% naspram 35,7%) .
Duhanski dim sadrži preko 7 000 različitih kemijskih sastojaka, od kojih neke posebno oštećuju srce i krvne žile. Najštetnije tvari iz duhanskog dima za krvožilni sustav su nikotin, katran i ugljični monoksid.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) “Duhanski proizvodi” se definiraju kao proizvod koji su u cijelosti ili djelomično napravljeni od listova duhana kao sirovine koji se proizvode za pušenje, žvakanje. Na tržištu se pojavio sve veći broj „Novih duhanskih proizvoda” koji se definiraju kao duhanski proizvod koji ne pripada ni jednoj od sljedećih kategorija:cigarete,duhan (za samostalno motanje, za lule i vodene lule,cigare i cigarilosi) ,duhan (za žvakanje, za šmrkanje ili za oralnu potrošnju) .
Prodaja cigareta smanjivala se tijekom godina proteklog desetljeća, što dovodi do razvoja i marketinga e-cigareta i novih duhanskih proizvoda (grijani duhanski proizvodi). Elektronički sustavi za isporuku nikotina(e-cigarete), koji se također nazivaju vaping uređaji ili olovke za vape, uređaji koji se koriste za pušenje ili „vape“ aromatizirane otopine. Prema SZO glavni sastojci otopine e-cigareta su: nikotin, propilen glikol sa ili bez glicerola i različita sredstva za poboljšanje okusa. Uz negativan utjecaj na zdravlje ljudi, negativno utječu na okoliš.Proizvođači e-cigareta ne dostavljaju jasne upute korisnicima kako pravilno odložiti korištene uređaje, litij-ionske baterije i iskorištene uljne patrone. E-cigarete su izrađene od plastike i metala i kao takve nisu biorazgradive što uzrokuje raspršenje mikroplastike i ulja u okoliš. Grijani duhanski proizvodi postupkom zagrijavanja stvaraju aerosol koji sadrži nikotin i štetne sastojke u obliku aditiva i aroma .Prema duhanskim tvrtkama, zagrijavanjem duhana, a ne spaljivanjem kao kod obične cigarete, značajno se smanjuje stvaranje štetnih tvari koje nastaju pri visokoj temperaturi povezane s izgaranjem navodi SZO.
Unatoč naporu duhanskih tvrtki da se dokaže smanjena štetnost kod konzumacije e-cigareta i grijanih duhanskih proizvoda,prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) prijavljeno je više od 2800 slučajeva, uključujući i 68 smrtna slučaja EVALI koja predstavlja upalni odgovor dišnog sustava koji nastaje zagrijavanjem i aerosolizacijom ulja koje se taloži u alveolarnom prostoru. EVALI uključuje stanja kao što su lipoidna pneumonia, pneumonitis uzrokovan preosjetljivošću, difuzno alveolarno krvarenje, akutna eozinofilna pneumonija navodi CDC.
Uz e-cigarete i grijane duhanske proizvode u ,,Proizvode sljedeće generacije“ spadaju SNUS i nikotinske vrećice.
SNUS je tradicionalni skandinavski bezdimni duhanski proizvod, reguliran je kao prehrambeni proizvod prema švedskom zakonu o hrani od 1970-ih. Konzumira se stavljanjem vrećice između desni i gornje usne na određeno vrijeme. Iako je opće prihvaćeno da su opasnosti po zdravlje od korištenja snusa puno manje nego kod pušenja, ostaje nejasnoća oko dugoročnih učinaka. Istraživanja su pokazala povezanost između upotrebe snusa i raka gušterače, te povezanost upotrebe snusa dijabetesom tipa 2, smrtonosnim srčanim udarima, povišenim krvnim tlakom te prijevremenim porodom i mrtvorođenošću.
Nikotinske vrećice slične su vrećicama za snus jer su napravljene za postavljanje između usna i desni, te ne zahtijevaju pljuvanje. Ne sadrže list duhana, već oblik dehidriranog nikotina (s dodanim aromama). Nikotin se apsorbira u krvotok preko sluznice u ustima. Vrećice također općenito sadrže biljna vlakna, arome i zaslađivače. Istraživači su upozorili da se nikotinske vrećice posebno sviđaju mladima i nepušačima, jer se prodaju u raznim voćnim okusima, u atraktivnom pakiranju i mogu se diskretno koristiti.
Tijekom sazrijevanja i traženja svoga identiteta, mlade su osobe sklone burnom, nepromišljenom reagiranju te počinju eksperimentirati sa svime što je zabranjeno. Eksperimentiranje duhanom povezano je sa željom da se isproba „zabranjeno voće“, ali i s obilježjem mladosti i nezrelosti, koja ne priznaje vezu između rizičnih ponašanja i loših posljedica koje mogu nastupiti odmah ili s vremenom.
Prema najnovijem Istraživanju o zdravstvenom ponašanju mladih (engl. Health Behaviour in School-aged Children; HBSC) provedenom 2022 g. veliki broj učenika/ca nije probao cigarete nikad u životu što je vidljivo iz slike 1. Trend pušenja barem jednom u 30 dana kod učenika/ca raste s dobi (slika 2). Vrlo nizak postotak učenika/ca puši cigarete svakodnevno (slika 3) dok najveći broj učenika/ca u dobi od 15 godina puši cigarete najmanje jednom tjedno. (slika 4).
LIITERATURA:
1. https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/tobacco
2. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/
3. Štimac Grbić, D., Glavak Tkalić, R. (Ur.). (2020). Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske: 2019. i analiza trendova uporabe 2011.-2019. Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.
4. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/
5. United States (US) Federal Drug Administration (FDA): Vaporizers, E-Cigarettes, and other Electronic Nicotine Delivery Systems (ENDS)
6. Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, S. Peeters, A. Gilmore, Tobacco Control, 2015
7. J. Foulds, L. Ramstrom, M. Burke, et al. Effect of smokeless tobacco (snus) on smoking and public health in Sweden. Tobacco Control, 2003. Swedish Food Regulations, Food Act (Livsmedelslagen SFS 2006:804). 2006
8. Royal College of Physicians. Harm reduction in nicotine addiction: helping people who can’t quit. A report by the Tobacco Advisory Group of the Royal College of Physicians. 2007
9. J. Luo , W. Ye, K. Zendehdel, et al., Oral use of Swedish moist snuff (snus) and risk for cancer of the mouth, lung, and pancreas in male construction workers: a retrospective cohort study. Lancet, 2007, Jun 16;369(9578),2015-20
10. T. Schmid, Smokeless Alternatives on the Upswing, Tobacco Asia, 3 February 2021
11. S. Peeters, A. Gilmore, Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, Tobacco Control, 2015
12. Gazdek D. (2014) Navika pušenja djelatnika u zdravstvu Koprivničko-križevačke županije. Nove staze 32:25-26
13. HBSC survey conducted in 2022 among Croatian pupils
Sudjelujte u natječaju projekta EU – JAMRAI
Razmišljate li kreativno?
Pozivamo vas da sudjelujete u natječaju za dizajniranje prvog globalnog simbola koji će predstavljati otpornost na antibiotike. Pobjednik dobiva nagradu od 2000 eura!
Upotreba antibiotika nesumnjivo predstavlja revolucionarno medicinsko dostignuće. Zahvaljujući njima, nekad smrtonosne bolesni su postale gotovo pa bezazlene, čime su nebrojeni životi spašeni. Ipak, zbog tih istih antibiotika, točnije, zbog njihove prekomjerne i neprimjerene uporabe, ovo je dostignuće sada pod golemim rizikom. Naime, sve je više bakterija postalo otporno na antibiotike koji su u opticaju, a ukoliko se dosadašnji trendovi nastave, stručnjaci predviđaju kako bi do 2050. godine antimikrobna rezistencija mogla postati vodeći uzrok smrtnosti na globalnoj razini. Ukratko, radi se o gorućem javnozdravstvenom problemu, na koji je potrebna što sveobuhvatnija reakcija, i to u što skorijem roku.
Pristup „Jedno zdravlje“, koje karakterizira dosadašnju borbu s ovim izazovom, naglašava potrebu ujedinjenom pristupu zdravlju čovjeka, životinja i okoliša, kao i najužu suradnju stručnjaka iz područja veterine, humane medicine i znanosti o okolišu. Ipak, ovaj golemi globalni izazov treba dodatno, još udruženije djelovanje, a to je djelovanje svih nas. Zbog toga nam je potreban zajednički, svima poznat simbol oko kojeg ćemo se okupiti, koji će predstavljati našu zajedničku borbu.
Od takvog simbola očekujemo da nam omogući da se dublje razumijemo i na simboličkoj, neverbalnoj, kreativnoj razini djelovanja. Na taj ćemo način imati veće šanse ne samo ujedinjeno djelovati, već će i naše aktivnosti u smjeru zajedničkog cilja moći biti vidljivije, sveobuhvatnije, ali i atraktivnije. Imajući to u vidu, projekt EU-JAMRAI (engl. Joint action on antimicrobial resistance and health care associated infections) je raspisao natječaj kojim se traži prvi globalni simbol za otpornost na antibiotike. Treba napomenuti da se ne traži logo ili nešto slično, već nešto opipljivo, što bi svatko, bilo gdje, mogao izraditi kod kuće i nositi s ponosom, poput crvene vrpce koja označava borbu protiv AIDS-a.
Ovaj natječaj je otvoren do 31. ožujka 2020. godine, a najuspješniji kreativac bit će nagrađen iznosom od 2000 eura.
Više informacija o procesu prijave možete naći ovdje.
Više o projektu EU – JAMRAI možete pročitati ovdje.
Mišja groznica ili hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom
O kakvoj se bolesti radi i što je uzrokuje?
Mišja groznica je naziv bolesti koji se u javnosti često koristi za hemoragijsku groznicu s bubrežnim sindromom (HGBS). HGBS je virusna zoonoza, prvenstveno bolest šumskih mišolikih glodavaca poznata kao bolest prirodnih žarišta. Javlja se u određenim geografskim područjima u kojima su nužno zadovoljeni ekološki uvjeti (abiotički – klima, vodeni tokovi, tlo, padaline, uz biotičke – biljne i životinjske zajednice) da bi se uzročnik bolesti mogao trajno održavati na određenom području.
Bolest uzrokuju Hantavirusi, koji su rasprostranjeni u raznim dijelovima svijeta, kako u Aziji, tako i od sjevera do juga Europe. U Hrvatskoj je bolest stalno prisutna pretežno u kontinentalnim područjima, s različitom učestalošću od godine do godine.
Svake se godine bilježe pojedinačni ili sporadični slučajevi, a ciklički epidemije odnosno povremeno se registrira povećan broj oboljelih osoba, kao što je bilo 1995., 2002., 2012. te 2014. godine.
U Hrvatskoj su poznata neka prirodna žarišta odnosno enzootska područja, npr. neke šume u Lici, Karlovačkoj županiji, Zagrebačkoj županiji, Slavoniji, Gorskom Kotaru, Medvednica, međutim rasprostranjenost ove zoonoze u Hrvatskoj nije u potpunosti poznata.
Tko je rezervoar i domaćin uzročnika?
Mišoliki glodavci su prirodni rezervoari i prenositelji virusa. Uzročnik prirodno kruži i održava se među mišolikim glodavcima.
Kod nas u Hrvatskoj su to: riđa voluharica (Clethrionomys glareolus) i žutogrli miš (Apodemus flavicollis), a uz njih u manjoj mjeri i šumski miš (Apodemus sylvaticus), poljski miš (Apodemus agrarius) te livadna voluharica (Microtus agrestis).
Ta infekcija za njih nije opasna, no čini ih rezervoarima virusa kojeg izlučuju u okolinu, najviše mokraćom i izmetom. Ušavši u njihov svijet odnosno područje tzv. prirodnog žarišta, ljudi se, srećom u pravilu rijetko, u određenim okolnostima mogu zaraziti i razboljeti.
Kako se bolest prenosi?
Čovjek se može zaraziti:
- izravnim ili posrednim kontaktom s izlučevinama (mokraća, izmet ili slina) zaraženih glodavaca, udisanjem aerosola ili prašine koja sadrži uzročnike
- unosom uzročnika iz izlučevina zaraženih glodavaca kroz oštećenu kožu ili sluznicu oka, nosa i usta onečišćenim rukama ili
- kontaminiranom ili zagađenom vodom ili hranom (kao npr. neoprani šumski plodovi)
- neposrednim kontaktom sa zaraženim glodavcima
Bolest se najčešće ne prenosi sa čovjeka na čovjeka.
Mišja groznica je vezana uz izravan ili posredan dodir s divljim mišolikim glodavcima i njihovim izlučevinama, a do nešto češćeg obolijevanja ljudi obično dolazi u godinama velike brojnosti malih glodavaca (tzv. “mišje godine”). Na njihovu brojnost mogu utjecati razni promjenjivi ekološki čimbenici pa se često ne može u potpunosti objasniti niti prognozirati. Poznato je da obilje hrane pogoduje većem broju, dok dugotrajne zimske hladnoće smanjuju broj glodavaca.
Koji su simptomi bolesti?
Bolest se najčešće manifestira 1 do 2 tjedna nakon izlaganja inficiranoj izlučevini glodavca (vrlo rijetko inkubacija može trajati i do 8 tjedana) naglim nastupom visoke tjelesne temperature, praćene zimicom i jakom glavoboljom, nakon kojih slijede jaki bolovi u trbuhu i leđima, koji mogu biti praćeni mučninom i povraćanjem, zamućenim vidom te ponekad crvenilom lica i konjunktiva te osipom. Kasniji se simptomi bolesti mogu manifestirati smanjenom količinom izlučivanja urina i razvitkom zatajenja bubrega, ali i naglim padom tlaka, pojavom krvarenja i razvojem stanja šoka.
Tko najčešće obolijeva?
Na osnovi opisanog se može zaključiti da su osobe koje zbog prirode posla ili rekreativno (šumski radnici, poljoprivrednici, lovci, planinari, izletnici i sl.) dugotrajno i učestalo dolaze u neposredan ili posredan kontakt s malim divljim glodavcima najizloženiji njihovu aerosolu pa mogu biti i najizloženiji ovoj zarazi.
Važno je napomenuti da se čovjek može zaraziti i u zatvorenim prostorima u kojima mogu boraviti glodavci i gdje može biti velika koncentracija uzročnika u prašini (podrumske prostorije, garaže, tavani, ostave i dr.)
Iako rizik od obolijevanja ljudi postoji, na sreću je razmjerno malen prema proširenosti boravka ljudi u prirodi bilo zbog profesionalnih razloga, bilo zbog rekreacije te se ova bolest u ljudi relativno rijetko javlja.
Kako se zaštititi na otvorenom?
- Nemojte sjediti ni ležati izravno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi!
- Tijekom boravka u prirodi čuvajte hranu i piće (u zatvorenim spremnicima) te osobne stvari od dodira s glodavcima i njihovim izlučevinama.
- Prije konzumacije jela i pića te uzimanja cigarete dobro operite ruke toplom vodom i sapunom ili koristite antiseptik ili dezinficijens na bazi alkohola.
- Ne ostavljajte ostatke hrane i druge otpatke u prirodi!
- Nemojte piti vodu iz neuređenih šumskih izvora i lokava.
- Plodove ubrane u prirodi koji se jedu sirovi dobro operite tekućom vodom.
- Ne dirajte gnijezda glodavaca kao niti uginule glodavce bez rukavica i maske.
Kako se zaštiti u zatvorenim prostorijama?
- Osigurajte hranu i piće od pristupa glodavaca, pohranite ih u zatvorene spremnike!
- Smeće držite u zatvorenim čvrstim kontejnerima da ne bude izvor hrane glodavcima.
- Ne ostavljajte smeće u prostorijama kao što su ostave, podrumi, garaže, tavani, vikendice i sl.!
- Spriječite ulaz glodavaca u stambene i gospodarske objekte zatvarajući sve pukotine i rupe u zidovima i podovima!
- Potrebno je skloniti sva odlagališta raznih materijala koji mogu poslužiti glodavcima kao sklonište najmanje 50 m od kuće.
- Redovito provodite uništavanja glodavaca ili deratizaciju (klopke) u kući i neposredno oko kuće (ako se radi o otrovu upozorite ljude, osobito djecu)!
- Ne dirajte uginule glodavce ili njihova gnijezda golim rukama.
- Čišćenje dulje vrijeme nekorištenih prostora obavite uz što manje podizanje prašine, ako je moguće primijenite vlažno čišćenje (uz korištenje maske preko nosa i usta).
- Ne metite niti usisavajte izlučevine glodavaca, kao niti njihova gnijezda. To će pogodovati zaraznom materijalu (izlučevinama glodavaca) da se digne u zrak koji onda možete udahnuti pa se na taj način možete zaraziti.
- Nosite masku koja štiti sluznicu nosa i usta!
- Nosite gumene rukavice!
- Prilikom čišćenja koristite mokru krpu (da se izbjegne dizanje prašine) i klorni ili alkoholni dezinficijens!
U zadnjih petnaest godina broj prijava hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom u Hrvatskoj znatno varira; u prosjeku je oko šezdeset prijava godišnje (najmanje 6 oboljelih 2013. godine; najviše 317 oboljelih 2002. godine). U prva tri mjeseca ove godine prijavljen je nešto veći broj bolesnika s hemoragijskom groznicom u Hrvatskoj nego što se prijavljuje u „mirnim“ godinama, međutim manje nego u istom razdoblju tijekom epidemijskih godina. Bolesnici su iz cijele kontinentalne Hrvatske, iz poznatih endemskih područja/prirodnih žarišta.
U ovom trenutku nije moguće procijeniti kakav će biti trend tijekom ove godine, tj. da li će ova godina po broju oboljelih biti znatno iznad prosjeka.
Rizik od hemoragijske groznice je uvijek prisutan u prirodnim žarištima, a u vrijeme epidemijskih godina je nešto viši, ali se može umanjiti pridržavanjem gore opisanih mjera osobne zaštite.
Povezani članak: Procjene rizika zaražavanja djece virusom HGBS-a u Domu Crvenog križa i bližoj okolici na Sljemenu
Depresija: razgovarajmo
Svake se godine 7. travnja obilježava Svjetski dan zdravlja pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije. Za temu ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja je kao prioritetno područje globalnog javnozdravstvenog interesa odabrana depresija, s glavnom porukom „Depresija: razgovarajmo“ (engl. Depression; let’s talk). Cilj ovogodišnje javnozdravstvene kampanje „Depresija: razgovarajmo“ je osvijestiti ljude koji boluju od depresije da potraže i dobiju pomoć.
Ovom se kampanjom također želi:
- bolje informirati opću javnost o depresiji, njezinim uzrocima i mogućim posljedicama te obliku pomoći koji je dostupan za prevenciju i liječenje depresije
- potaknuti ljude s depresijom da potraže pomoć
- osvijestiti obitelj, prijatelje i kolege koji žive s ljudima koji boluju od depresije da su sposobni pružiti podršku oboljelom
Što je depresija?
Depresija je bolest koju karakteriziraju poremećaji raspoloženja.
Simptomi depresije su:
- dugotrajna tuga
- nesposobnost uživanja u ranije ugodnim stvarima ili aktivnostima
- duševna bol
Depresija utječe na obavljanje najjednostavnijih svakodnevnih zadataka, ponekad s razornim posljedicama za odnose s obitelji i prijateljima i mogućnosti da se zaradi za život. Da bi se postavila dijagnoza depresije odnosno depresivne epizode, ovi simptomi trebaju trajati najmanje 2 tjedna.
Osim navedenog, ljudi koji boluju od depresije mogu imati i neke od sljedećih simptoma:
- manjak energije
- promjene apetita
- nesanicu ili preveliku potrebu za snom
- povećanu tjeskobu ili zabrinutost
- smanjenu koncentraciju
- neodlučnost
- nemir
- osjećaj bezvrijednosti, krivnje ili beznađa
- misli o samoozljeđivanju ili suicidu
Rizik od razvoja depresije se povećava sa stresom, traumatskim životnim događajima kao što su smrt voljene osobe ili prekid veze, fizičkim bolestima, problemima uzrokovanim konzumacijom alkohola ili droge, siromaštvom, nezaposlenošću, nepravilnom prehranom i nedovoljnom tjelesnom aktivnošću. Kod nekih osoba postoji i genetska, urođena predispozicija za razvoj depresije.
Depresija može pogoditi svakoga, to nije znak slabosti. Depresija je izlječiva: razgovorom s psihoterapeutom, uzimanjem antidepresivnih lijekova ili kombinacijom obaju.
Liječenje depresije
- Potražite pomoć liječnika
- Možete se obratiti svom obiteljskom liječniku koji će provjeriti i utvrditi Vaše stanje te Vam po potrebi prepisati lijekove ili vas uputiti stručnjacima iz područja mentalnog zdravlja
- Depresija se liječi lijekovima koji se zovu antidepresivi. Ti lijekovi ne djeluju odmah kao primjerice lijekovi protiv bolova, već im je potrebno oko 1 do 6 tjedana za početak djelovanja
- Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje uzimanje lijekova i 6 do 10 mjeseci nakon prestanka simptoma
- Bitno je napomenuti da ovi lijekovi ne izazivaju ovisnost
- Osim uzimanja antidepresiva, u liječenju depresije je od velike koristi i psihoterapija
Jeste li znali?
Zajednički mentalni poremećaji (depresija i anksiozni poremećaji) su u porastu u cijelom svijetu.
U humanitarnim krizama i tijekom ratnih sukoba, 1 od 5 osoba je pogođena depresijom ili anksioznim poremećajem.
Depresija povećava rizik razvoja drugih nezaraznih bolesti kao što su dijabetes i kardiovaskularne bolesti. Uz to, dijabetes i kardiovaskularne bolesti povećavaju rizik od depresije.
Depresija koja se javlja kod žene nakon poroda može utjecati na razvoj novorođenčeta.
Najučestaliji mentalni poremećaji mogu se prevenirati i izliječiti uz relativno mali trošak.
Novi dokaz iz istraživanja koje je provela Svjetska zdravstvena organizacija pokazuje da depresija i anksiozni poremećaji koštaju globalnu ekonomiju više od US$ 1 bilijuna svake godine.
Broj ljudi s depresijom i anksioznim poremećajem u svijetu se povećava: 1990. godine je u svijetu bilo 416 milijuna oboljelih, dok je 2013. godine njihov broj porastao na 615 milijuna.
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, depresija će do 2020. godine postati drugi svjetski zdravstveni problem, a gledajući samo žensku populaciju, zdravstveni problem broj jedan. Posljedica je to kontinuiranog porasta broja depresivnih osoba.
Ako se osjećate nesretno ili mislite da imate depresiju:
- Razgovarajte o svojim osjećajima s nekim kome vjerujete.
- Potražite profesionalnu pomoć.
- Ne zaboravite da vam uz pravu pomoć može biti bolje.
- Nastavite s aktivnostima u kojima ste uživali kada vam je bilo dobro.
- Budite u kontaktu s obitelji i prijateljima.
- Redovito vježbajte, čak i ako je to samo kratka šetnja.
- Držite se pravilnih navika hranjena i spavanja.
- Prihvatite da bi mogli bolovati od depresije i prilagodite svoja očekivanja. Možda nećete biti u mogućnosti ispuniti svoje svakodnevne aktivnosti ili obveze onoliko koliko ste običavali.
- Izbjegavajte ili ograničite unos alkohola i uzimajte lijekove onako kako vam ih je prepisao liječnik.
ZAPAMTITE
Stigma i diskriminacija koje prate mentalne bolesti, uključujući depresiju, dovode do kasnijeg prepoznavanja problema i odgađaju traženje pomoći, zbog čega liječenje traje dulje, a može doći i do težih posljedica kao što je samoubojstvo.
Depresija je bolest koja pogađa ljude svih dobnih skupina, svih društvenih slojeva i svih zemalja svijeta.
Depresija se može prevenirati i liječiti.
Ako mislite da bolujete od depresije, potražite pomoć.
Izvor: WHO
Učinite korak Za mentalno zdravlje
Hrvatski zavod za javno zdravstvo je u suradnji s Gradskim uredom za zdravstvo Grada Zagreba pokrenuo zajedničko obilježavanje Svjetskog dana zdravlja 2017 posvećenog depresiji. U petak 7.4.2017. od 15.00 do 17.30 sati će se u Parku Zrinjevac u Zagrebu održati Festival mentalnog zdravlja u cilju promicanja važnosti pravovremenog ulaganja u mentalno zdravlje, zdravstvenog prosvjećivanja i informiranja o dostupnim uslugama mentalnog zdravlja u zajednici. Pogledajte obavijest o Festivalu mentalnog zdravlja
Kalendar aktivnosti povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja 2017. godine
Obilježavanje jubilarnih 50. ožujskih susreta žena
50. ožujski susreti žena, Mali Lošinj, 19.-22.3.2026. godine
U sklopu obilježavanja jubilarnih 50. ožujskih susreta žena, na poziv organizatora Hrvatskog saveza sportske rekreacije „Sport za sve“, tim HZJZ-a aktivno je sudjelovao u programu provedbom edukativnih aktivnosti usmjerenih na promicanje zdravih životnih navika. Tijekom 20. i 21. ožujka održane su ukupno četiri edukacije, koje su vodili stručnjaci iz područja nutricionizma i kineziologije.
Kroz interaktivna predavanja i praktične savjete sudionicama je približena važnost redovite tjelesne aktivnosti i pravilne, uravnotežene prehrane u očuvanju i unaprjeđenju zdravlja. Poseban naglasak stavljen je na svakodnevne, lako primjenjive promjene životnih navika koje mogu značajno doprinijeti prevenciji kroničnih nezaraznih bolesti i poboljšanju kvalitete života. Edukacije su provedene u okviru aktivnosti Nacionalnog programa Živjeti zdravo, uz predstavljanje rada i usluga savjetovališta HZJZ-a, s ciljem informiranja i osnaživanja sudionica za donošenje zdravijih životnih izbora.
Na edukacijama je sudjelovalo ukupno 150 sudionica, koje su iskazale velik interes za teme te aktivno sudjelovale u raspravama. Povratne informacije bile su izrazito pozitivne, a organizatori i sudionice izrazili su zadovoljstvo provedenim aktivnostima te jasno istaknuli želju za nastavkom suradnje i provedbom sličnih edukacija u budućnosti.
Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak: kronične nezarazne bolesti među vodećima po smrtnosti u Hrvatskoj
Na konferenciji o zdravstvu pod nazivom Trendovi u zdravstvu – izazovi i prilike, održanoj 24. ožujka u organizaciji Američke gospodarske komore u Hrvatskoj, naglasak je stavljen na ključne izazove zdravstvenog sustava – rast kroničnih nezaraznih bolesti, potrebu za snažnijom prevencijom te dugoročnu održivost sustava.
Tom prilikom, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Krunoslav Capak, sudjelovao je na panel raspravi „Rastući izazov kroničnih bolesti: što slijedi?“ te istaknuo kako kronične nezarazne bolesti uzrokuju sve više smrtnosti u Hrvatskoj. Upozorio je kako je nužan zaokret prema sustavu koji neće biti usmjeren samo na liječenje pojedinačnih dijagnoza, već na cjelovitu i kontinuiranu skrb za pacijente.
Izvršna direktorica AmCham Hrvatska, Andrea Doko Jelušić, naglasila je kako su inovacije ključne za unaprjeđenje kvalitete skrbi i učinkovitosti sustava, uz potrebu za jasnim i predvidivim regulatornim okvirom. Istaknula je i važnost europskih inicijativa usmjerenih na jačanje zdravstvenih sustava i dostupnosti podataka u zdravstvu.
Državna tajnica Ministarstva zdravstva, Marija Bubaš, u svom je obraćanju naglasila kako su u hrvatski zdravstveni sustav u proteklom razdoblju uložena značajna sredstva, uz vidljive pomake u kvaliteti i dostupnosti zdravstvene skrbi.
„Zdravstvo danas nije samo javna usluga, već i važan čimbenik stabilnosti društva i gospodarskog razvoja. Uloženo je više od tri milijarde eura u modernizaciju sustava, opremu i zdravstvene djelatnike, a ti se pomaci konkretno vide. Nastavljamo jačati sustav kroz ulaganja u infrastrukturu, kadrove i digitalizaciju, s ciljem osiguravanja dostupne i kvalitetne zdravstvene skrbi za svakog pacijenta“, poručila je Bubaš.
Na konferenciji je istaknuta i potreba za jačanjem suradnje na svim razinama, uz važnost koordiniranih nacionalnih i europskih politika usmjerenih na otpornost i održivost zdravstvenog sustava te snažnije povezivanje javnog i privatnog sektora.
Završno je zaključeno kako hrvatski zdravstveni sustav stoji pred dvostrukim izazovom: s jedne strane rastuće opterećenje kroničnim bolestima koje zahtijeva snažniji fokus na prevenciju i koordiniranu skrb, a s druge strane potreba za daljnjim ulaganjima, modernizacijom i digitalizacijom kako bi sustav dugoročno ostao održiv i dostupan svim građanima.
Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze
Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze obilježava se 24. ožujka, u znak sjećanja na 1882. godinu kada je dr. Robert Koch otkrio uzročnika ove bolesti – bakteriju Mycobacterium tuberculosis. Tuberkuloza se najčešće prenosi s osobe koja boluje od plućne tuberkuloze na drugu osobu putem sitnih čestica zaraženog zraka koje se stvaraju kada bolesna osoba kašlje, kiše, pjeva ili govori. Vjerojatnost prijenosa ovisi o duljini i učestalosti kontakta te količini uzročnika u zraku.
Bolest može zahvatiti različite organe, ali se u najvećem broju slučajeva razvija u plućima. Važno je naglasiti da jedna neliječena osoba može zaraziti veći broj ljudi u svojoj okolini, zbog čega je rano prepoznavanje simptoma i pravodobno liječenje ključno za sprječavanje daljnjeg širenja.
Iako se tuberkuloza često doživljava kao bolest prošlosti, ona i dalje predstavlja značajan javnozdravstveni izazov. Procjenjuje se da svake godine oboli oko deset milijuna ljudi diljem svijeta, a posljednjih godina bilježi se nažalost i blagi porast broja oboljelih. Tuberkuloza i danas uzrokuje oko 1,5 milijuna smrti godišnje, čime ostaje jedan od vodećih uzroka smrti od zaraznih bolesti. To naglašava potrebu za kontinuiranim ulaganjem u prevenciju, dijagnostiku i dostupnost liječenja, s ciljem smanjenja opterećenja bolešću na globalnoj razini.
Hrvatska je već niz godina zemlja s niskom incidencijom tuberkuloze (ispod 10/100000 stanovnika), a u 2024. godini prijavljeno je 282 novooboljelih. Međutim, upravo niža pojavnost može dovesti do smanjene sumnje na bolest u svakodnevnoj kliničkoj praksi, što ponekad rezultira kasnijim postavljanjem dijagnoze. Zato je važno i dalje raditi na edukaciji i podizanju svijesti, kako u općoj populaciji, tako i među zdravstvenim djelatnicima.
Ovogodišnja tema Svjetskog dana borbe protiv tuberkuloze je „Možemo zaustaviti tuberkulozu: uz podršku primarne zdravstvene zaštite, inovacija i predanih zajednica“, koja naglašava potrebu za trajnom predanošću, nacionalnim vodstvom, odgovarajućim ulaganjima i aktivnim sudjelovanjem zajednice.
Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze podsjeća nas da je riječ o bolesti koja je i dalje prisutna te zahtijeva stalnu pažnju i djelovanje. Samo zajedničkim naporima u prevenciji, ranom otkrivanju i liječenju moguće je smanjiti njezin utjecaj i približiti se cilju njezina suzbijanja.
Srijeda je dan za zastajanje i primjećivanje! Osluškujte osjećaje, gledajte oko sebe i uživajte u malim stvarima. Obratite pažnju!
Treći je dan Tjedna mentalnog zdravlja. Danas vježbamo primjećivanje.
Zašto je važno djecu učiti da uspore, osluškuju i promatraju svijet oko sebe?
Sposobnost zastajanja i svjesnog primjećivanja ključna je za emocionalni, kognitivni i socijalni razvoj djece. Kada djeca uče prepoznati vlastite osjećaje, misli i tjelesne reakcije, razvijaju emocionalnu pismenost i bolju samoregulaciju. Promatranjem okoline jačaju pažnju, koncentraciju i sposobnost uočavanja detalja, što je važno za učenje i svakodnevno funkcioniranje.
Vrtići imaju važnu ulogu u poticanju ovih vještina kratkim trenucima smirenja, razgovorima o osjećajima i aktivnostima koje potiču svjesno opažanje. Djeca tako uče usporiti, biti prisutna u trenutku i uživati u malim stvarima, što pozitivno utječe na njihovo ponašanje i odnose s drugima.
Zato danas zastanimo, duboko udahnimo, osluškujmo kako se osjećamo, promotrimo što je oko nas i obratimo pažnju na male stvari koje nam uljepšavaju dan.
OVDJE preuzmite materijale o primjećivanju!
Natječaj za zasnivanje radnog odnosa za doktore medicine na neodređeno vrijeme zbog provođenja specijalističkog usavršavanja
Na temelju članka 181. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/18, 125/19, 133/20, 147/20, 136/21, 119/22, 156/22, 33/23, 145/23, 36/24, 102/25), Pravilnika o mjerilima za prijam specijalizanata (NN 83/15, 100/18, 33/23) te Plana specijalizacija i užih specijalizacija za 2025. odobrenih od Ministarstva zdravstva, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7 objavljuje sljedeći natječaj.
Više pogledajte ovdje
Poništenje dijela natječaja zbog provođenja specijalističkog usavršavanja za doktore medicine od 11. veljače 2026.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7 objavljuje poništenje dijela natječaja za zasnivanje radnog odnosa za doktore medicine na neodređeno vrijeme zbog provođenja specijalističkog usavršavanja od dana 11. veljače 2026.
Više pogledajte ovdje
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026. (12. tjedan 2026.)
U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2025./2026., zaključno s 22. ožujka 2026. godine, zaprimljeno ukupno 40 825 prijava oboljelih od gripe, od čega je 10 prijava pristiglo u posljednjem, 12. tjednu (grafikon 1.). Nastavlja se trend pada broja zaprimljenih prijava oboljelih od gripe.
Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.
Prijave gripe zaprimljene su iz svih županija, pri čemu se u 12. tjednu najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi u Koprivničko-križevačkoj županiji (grafikon 2.).
Grafikon 2. Stopa prijava gripe prema županijama u 12. tjednu u sezoni 2025./2026.
Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)
Grafikon 3. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.
Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone do sada je prijavljeno sedamdeset i osam smrtnih ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.
Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnjih 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.
Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u posljednjem tjednu nije bilo pozitivnih uzoraka testiranih na gripu.
Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.
Upozorenje – pojava ilegalnih bombona koji sadrže psihoaktivne tvari
Građani se upozoravaju na pojavu ilegalnih i nereguliranih proizvoda u obliku gumenih bombona koji se distribuiraju izvan legalnih i nadziranih prodajnih kanala, a koji mogu sadržavati psihoaktivne tvari iz skupine kanabinoida. Iako izgledaju kao uobičajeni slatkiši, takvi proizvodi nisu bezazleni i mogu predstavljati ozbiljan rizik za zdravlje.
Posebno se ističe opasnost od nenamjerne konzumacije, budući da su proizvodi vizualno privlačni i lako zamjenjivi s običnim bombonima, što predstavlja povećan rizik za djecu i mlade. Dodatni problem je nepoznat ili neujednačen sastav, zbog čega učinak može biti nepredvidiv i u nekim slučajevima dovesti do ozbiljnih zdravstvenih tegoba koje zahtijevaju liječničku pomoć.
Građanima se savjetuje pojačan oprez, osobito pri kupnji proizvoda nepoznatog podrijetla, proizvođača ili putem interneta. Roditeljima se preporučuje da obrate pažnju na proizvode koje djeca konzumiraju te da ih upozore na moguće rizike.
U slučaju sumnje na konzumaciju ili pojave simptoma (tahikardija, mučnina i povraćanje, anksioznost, konfuzija te promjene percepcije i ponašanja), potrebno je odmah potražiti liječničku pomoć.
COVID -19 U Hrvatskoj (24.3.2026)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 12. kalendarskom tjednu (tjedan od 16. do 22. ožujka 2026.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 25 prijava COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 12. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.
WADA-ino priopćenje za javnost
Svjetska antidopinška agencija (WADA) poziva globalnu antidopinšku zajednicu da se okupi 17. travnja 2026. kako bi proslavili Play True Day 2026. i pokazali podršku čistom sportu.
Za 2026. godinu kampanja se vraća s istom važnom temom: „Igraj pošteno. Počinje sa samim sobom.“ Tema naglašava individualnu odgovornost sportaša, trenera i svih dionika u borbi protiv dopinga za zaštitu integriteta sporta jer čisti sport ne nastaje slučajno, već kroz svakodnevne izbore.
Rastući globalni pokret
Od svog pokretanja 2014. godine, Play True Day prerastao je u svjetski pokret koji svake godine doseže milijune novouključenih iz sportske zajednice. U 2025. godini kampanja je generirala 49%-tno povećanje angažmana na društvenim mrežama u usporedbi s prethodnom godinom, što odražava rastući zamah iza poruke osobne odgovornosti za čisti sport. Globalni odgovor na prošlogodišnji prvi #PlayTrueChallenge – aktivnost temeljenu na fitnessu – dodatno je pokazao moć individualne akcije da inspirira kolektivni utjecaj.
Predsjednik WADA-e Witold Bańka rekao je: „Još jednom pozivam sportaše i globalnu antidopinšku zajednicu da nam se pridruže na ovaj „dan“ 2026. Pokrenuti temom ‘Igraj vjerno/pošteno. Počinje s tobom’, ponovno potvrđujemo jednostavnu, ali bitnu predanost da zaštita sporta počinje sa svakim od nas. Odabirom igre vjernosti, svaki sportaš, svaka antidopinška organizacija i svaki drugi dionik doprinosi zaštiti integriteta sporta za sportaše diljem svijeta.“
Uključenost antidopinške zajednice
WADA poziva sportaše, nacionalne i regionalne antidopinške organizacije, sportske saveze, vlade, organizatore velikih događaja i sve dionike antidopinškog djelovanja da obećaju svoju podršku kampanji „Igraj vjerno. Počinje s tobom“.
Kroz kreativne i angažirajuće aktivacije, cilj nam je potaknuti djelovanje, pojačati osobnu odgovornost i nastaviti graditi globalni zamah za čist sport.
Kako bi podržala sudjelovanje, WADA je razvila sveobuhvatan priručnik za Dan igre vjernosti (Play True Day) koji će voditi dionike kroz elemente ovogodišnje kampanje. (WADA/V.B)
AAS
Malo je tema u endokrinologiji koje izazivaju više akademskih i javnih kontroverzi od upotrebe anaboličkih androgenih steroida (AAS) ili lijekova koji povećavaju endogene cirkulirajuće AAS-ove (npr. testosteron) za poboljšanje sportske izvedbe, tjelesne funkcije, osjećaja dobrobiti, seksualne funkcije ili estetskog izgleda. Bura je potaknuta slabošću podataka o štetnim učincima kronične uporabe AAS-a i nedostatkom dokaza o učinkovitom upravljanju odvikavanjem od AAS-a.
Postoji važna razlika između androgenske nadomjesne terapije za muški hipogonadizam i upotrebe AAS-ova (tj. testosterona i njegovih derivata) u dozama za postizanje učinaka iznad početnog stanja pojedinca, eugonalnog stanja. Prva je pokušaj vraćanja pojedinca u “normalno” stanje, dok je druga farmakoterapija za određene ishode. Regulatorne agencije i znanstvena zajednica povijesno su primjenjivale strože sigurnosne standarde i zahtijevale veće razine dokaza o koristi farmakoterapije. (V.B)
Utorkom prijateljstvo cvjeta! Dijelimo osmijehe, igramo se zajedno i pomažemo drugima jer zajedno je uvijek zabavnije. Povežite se!
Drugoga se dana Tjedna mentalnog zdravlja povezujemo s drugima. Podržavajući odnosi važni su za naše osjećaje i dobrobit. Kada se brinemo o ljudima oko sebe i gradimo prijateljstva, osjećamo se sretnije i sigurnije u sebe. Odnosi nam pomažu da se lakše nosimo sa svakodnevnim izazovima i da se osjećamo voljeno i cijenjeno.
Zašto su odnosi važni?
Kada imamo dobre odnose s obitelji, prijateljima ili susjedima, možemo bolje raditi i pružati podršku jedni drugima. Osim toga, kvalitetni odnosi pomažu nam da razvijemo samopouzdanje i da se osjećamo sretnije u svakodnevnom životu.
Kako možemo poboljšati odnose? Postoje male stvari koje možemo učiniti već danas:
- javite se prijatelju s kojim se dugo niste čuli i podijelite neku lijepu vijest ili zabavnu priču.
- provodite više vremena s obitelji – zajedno kuhajte, igrajte društvene igre ili samo razgovarajte o svom danu.
- uključite se u društvo, klub ili zajednicu – zajedno ćete učiti nove stvari i stvarati nova prijateljstva.
- budite pažljivi prema drugima – slušajte ih, pomažite kada možete i pokažite da vam je stalo.
Dobri odnosi pomažu da se osjećamo povezano s drugima, da se smijemo i veselimo zajedno te da nam dani budu ljepši. Kada ulažemo vrijeme i pažnju u odnose, gradimo prijateljstva koja nas podržavaju i koja nas čine sretnijima.
Zato razgovarajte, igrajte se i provodite vrijeme s drugima, jer će vam vaša prijateljstva i odnosi donositi sve više radosti!
OVDJE preuzmite materijale o povezivanju s drugima!
Najava konferencije PREVREG 2026
1. regionalna konferencija PREVREG – Izgradnja temelja prevencijske znanosti u regiji održat će se 10. i 11. lipnja 2026. godine u Zagrebu, u hotelu Dubrovnik (ul. Ljudevita Gaja 1).
Konferencija je usmjerena na jačanje regionalne suradnje te integraciju suvremenih znanstvenih spoznaja u području prevencije problema u ponašanju i promocije mentalnog zdravlja.
Organizatori konferencije su Sveučilište u Zagrebu – Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Stručni centar za prevenciju ovisnosti Sarajevo (Bosna i Hercegovina), uz pokroviteljstvo i institucionalnu podršku Agencije za droge Europske unije (EUDA).
Cilj konferencije je potaknuti razvoj znanstveno utemeljene prevencije u regiji te osnažiti suradnju između znanstvene i stručne zajednice.
Program konferencije uključuje:
- plenarna i pozvana predavanja iz područja prevencije i mentalnog zdravlja
- regionalne panel diskusije
- poster prezentacije radova iz regije
Poseban naglasak stavlja se na razvoj regionalne mreže za razmjenu znanja, iskustava i dobrih praksi, u skladu sa suvremenim standardima prevencijske znanosti i javnozdravstvenih politika.
Konferencija je namijenjena:
- znanstvenicima i istraživačima
- stručnjacima u području prevencije i javnog zdravstva
- donositeljima politika
- nastavnicima i praktičarima
PRIJAVA SAŽETAKA za 1. regionalnu konferenciju PREVREG – Izgradnja temelja prevencijske znanosti u regiji JE OTVORENA!
Detalje možete pronaći na PREVREG 2026 – Izgradnja temelja PREVencijske znanosti u REGiji
Aktivno sudjelovanje je predviđeno u formi poster izlaganja. Upute za prijavu sažetaka su ovdje: Sudjelovanje – Izgradnja temelja PREVencijske znanosti u REGiji
A sažetke možete prijaviti najkasnije do 10.04.2026. putem Oxford Abstracts sustava na linku: https://app.oxfordabstracts.com/stages/81885/submitter
Svi sudionici konferencije (aktivni i pasivni) moraju se registrirati najkasnije do 20. svibnja 2026. Pri tom, molimo aktivne sudionike da se za sudjelovanje registriraju tek nakon zaprimanja pozitivne recenzije znanstvenog odbora odnosno da se registriraju nakon 1. svibnja 2026.
PRIDRUŽITE NAM SE!
Tjedan zdravlja u vrtiću: Obiteljski izazov tjelesne aktivnosti!
Dragi roditelji,
ovaj tjedan u vrtiću obilježavamo TJEDAN MENTALNOG ZDRAVLJA – tjedan posvećen emocijama, povezivanju, pažnji prema sebi i drugima te razvoju unutarnje snage kroz igru, razgovor i zajedničke aktivnosti.
Mentalno zdravlje jednako je važno kao i tjelesno, a djetinjstvo je ključno razdoblje za usvajanje zdravih navika koje djecu prate cijeli život. Raznolikim aktivnostima u vrtiću, djeca će učiti kako prepoznati i izraziti svoje osjećaje, kako se povezivati s drugima, razvijati empatiju, pažnju i zahvalnost te kako brinuti o sebi i svojoj dobrobiti na njima blizak i razumljiv način.
Voljeli bismo da ovaj tjedan ne ostane samo u vrtiću, već da se proširi i na vaše domove. Zato vas pozivamo da se s djecom uključite u mali „Obiteljski izazov mentalnog zdravlja” uz kratke, jednostavne i zabavne aktivnosti koje potiču razgovor, zajedništvo i pozitivne emocije. Sve što vam je potrebno je malo vremena, otvorenost i želja da budete zajedno.
Pozivamo vas da fotografirate, snimate ili bilježite svoje zajedničke trenutke te ih podijelite s vašim vrtićem. Ako želite, možete ih objaviti i na društvenim mrežama uz hashtag #zivjetizdravouvrticu te označiti Instagram i Facebook stranicu Živjeti zdravo.
Na kraju tjedna zajedno ćemo se osvrnuti na sve što smo naučili i proslaviti brigu o mentalnom zdravlju s osmijehom i ponosom.Izazov je pred vama – prihvaćate li ga?
OVDJE preuzmite obiteljski izazov!
Tjedan zdravlja u vrtiću: PONEDJELJAK je dan za nova znanja! Istražujte i otkrivajte nešto novo jer svaki mali korak donosi radost i ponos! Učimo nove stvari!
Prvi dan Tjedna mentalnog zdravlja posvetit ćemo učenju novih stvari. Zašto učenju novih stvari? Kakve to ima veze s mentalnim zdravljem? Učenje novih stvari je jedna od PET JEDNOSTAVNIH AKTIVNOSTI koje mogu svakodnevno poboljšati naše osobno zadovoljstvo i sreću, smanjiti stres i anksioznost te doprinijeti pozitivnom mentalnom zdravlju. Stjecanje novih znanja i vještina može povećati naše samopouzdanje i biti jako zabavno.
Evo što možemo učiniti:
• možemo pokušati nešto novo ili pokušati nešto što dugo nismo činili
• istražiti kuhinju, osjetiti teksturu raznih namirnica, možda čak naučiti i pripremiti neko ukusno jelo
• naučiti pokazati nekoliko lijepih riječi na znakovnom jeziku ili stranom jeziku
• naučiti lijepu pjesmicu kojom ćemo razveseliti članove obitelji
Kad učimo nove stvari osjećamo se vrjednije i bolje! Naučimo nešto zajedno!
OVDJE preuzmite materijale o učenju novih stvari!
Svjetski dan voda
Povodom Svjetskog dana voda, koji se svake godine obilježava 22. ožujka, naglašava se ključna uloga vode kao temeljnog resursa za život, zdravlje, proizvodnju hrane i očuvanje ekosustava. Ovogodišnja tema „Gdje voda teče, jednakost kreće“ stavlja poseban naglasak na potrebu uključivanja žena u donošenje odluka o upravljanju vodnim resursima te na važnost rodne ravnopravnosti u rješavanju globalne vodne krize.
Iako voda utječe na sve, njezina dostupnost i upravljanje njome nisu jednako raspoređeni. U mnogim dijelovima svijeta žene i djevojčice i dalje snose najveći teret – od prikupljanja vode do brige za članove obitelji pogođene bolestima uzrokovanima nesigurnom vodom. Istovremeno, često su nedovoljno uključene u procese odlučivanja, upravljanja i planiranja. Upravo zato nužan je pristup utemeljen na pravima, koji prepoznaje žene kao ključne dionike i nositeljice promjena u području voda.
Tema je dodatno naglašena činjenicom da je 2026. godina proglašena Međunarodnom godinom žena poljoprivrednica, čime se ističe njihova važna, ali često nedovoljno prepoznata uloga u proizvodnji hrane i upravljanju prirodnim resursima, uključujući vodu. Osiguravanje jednakog pristupa vodi, zemljištu i znanju doprinosi većoj otpornosti zajednica, sigurnosti hrane i održivom razvoju.
U hrvatskom kontekstu, iako se Hrvatska ubraja među vodom bogatije europske zemlje, izazovi poput klimatskih promjena, sve češćih suša i poplava te potrebe za održivim upravljanjem vodnim resursima postaju sve izraženiji. Dodatno, važno je kontinuirano jačati svijest o očuvanju voda, unapređivati sustave upravljanja te poticati uključivost svih dionika – uključujući žene – u procese planiranja i odlučivanja.
Svjetski dan voda podsjeća nas da je voda zajedničko dobro i odgovornost svih nas. Samo uključivim i održivim pristupom možemo osigurati sigurnu vodu za sve i pretvoriti je u pokretač zdravijeg, pravednijeg i otpornijeg društva.
Jer tamo gdje voda teče – raste jednakost.
Svjetski dan osoba s Downovim sindromom
Svjetski dan osoba s Downovim sindromom obilježava se već dvadeset godina. Inicijativa je pokrenuta u Singapuru 2006. godine, a od tada se svake godine 21. ožujka posvećuje podizanju svijesti javnosti o izazovima s kojima se susreću osobe s Downovim sindromom i članovi njihovih obitelji. Cilj obilježavanja je potaknuti razumijevanje i prihvaćanje te naglasiti kako su osobe s Downovim sindromom ravnopravni i punopravni članovi našeg društva.
Down Syndrome International, međunarodna organizacija koja okuplja pojedince i udruge iz cijelog svijeta s ciljem poboljšanja kvalitete života osoba s Downovim sindromom, izabrala je 21. ožujka kao Svjetski dan osoba s Downovim sindromom. Ujedinjeni narodi prihvatili su tu inicijativu 10. studenoga 2011. godine te time iskazali podršku zaštiti prava osoba s Downovim sindromom diljem svijeta, osobito u zemljama u razvoju.
Datum 21. ožujka odabran je simbolično jer upućuje na jednu od glavnih karakteristika ovog genetskog stanja – trisomiju 21. kromosoma. Riječ je o pojavi dodatnog, trećeg primjerka 21. kromosoma, zbog čega osobe s Downovim sindromom imaju ukupno 47 kromosoma umjesto uobičajenih 46.
“Zajedno protiv usamljenosti”
Tema ovogodišnjeg dana osoba s Downovim sindromom je „Zajedno protiv usamljenosti“, kojom se podiže svijest o potrebi integracije u društvo i povećanju podrške. Osobe s Downovim sindromom nerijetko bivaju izolirane od strane društva, a ovogodišnjim se sloganom nastoji skrenuti pozornost na važnost uključenosti pojedinaca s Downovim sindromom u sve slojeve društva – škole, radna mjesta, društveni život i zajednicu.
Ovogodišnja tema naglašava važnost zajedništva, podrške i stvaranja okruženja u kojem se svaka osoba osjeća prihvaćeno i uključeno. Usamljenost je ozbiljan problem koji može utjecati na mentalno zdravlje izazivajući osjećaje tjeskobe i depresije, ali može i naštetiti fizičkom zdravlju. Usamljenost nije izbor; ona se javlja kada ljudi nemaju podršku za izgradnju i održavanje odnosa s drugima, te se ona može pojaviti i kada je osoba okružena ljudima, jer biti prisutan ne znači nužno biti uključen, osobito zbog stigme i diskriminacije.
Istraživanje provedeno 2024. godine (Bishop, Llewellyn i Kavanagh) potvrđuje da su osobe s intelektualnim poteškoćama čak 7 puta sklonije usamljenosti od ostatka populacije, dok druga studija (Mencap, 2019) pokazuje da se 39% osoba s intelektualnim teškoćama često osjeća usamljeno, u usporedbi s 14% osoba bez invaliditeta.
Usamljenost se može smanjiti većom društvenom uključenošću, razvijanjem prijateljstava, sudjelovanjem u aktivnostima zajednice te osiguravanjem prilika za obrazovanje, rad i aktivno sudjelovanje u društvu. Time se potiče stvaranje inkluzivnog društva u kojem osobe s Downovim sindromom imaju mogućnost živjeti ispunjen i povezan život.
Prevalencija Downovog sindroma
Downov sindrom u Europi čini otprilike 8 % svih kongenitalnih anomalija. Javlja se kod ljudi svih rasa i socioekonomskih statusa, no vjerojatnost rađanja djeteta s tim sindromom značajno se povećava kod žena iznad 35 godina. Nacionalni programi prenatalnog probira na Downov sindrom uspostavljeni su u mnogim europskim zemljama i njihove su se metode detekcije u posljednja dva desetljeća značajno promijenile te se od 49% utvrđenosti ovog poremećaja 2005. godine došlo čak do 70% u 2015. godini.
U Republici Hrvatskoj prate se podaci o osobama s Downovim sindromom u Registru osoba s invaliditetom u kojem je zabilježeno 2.214 osoba s Downovim sindromom. Prema podacima iz baze porođaja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo svake godine se u Hrvatskoj rodi oko 20 djece s Downovim sindromom. U 2022. godine ih je bilo 27, u kongenitalnim anomalijama zabilježenim u porodnim zapisima u udjelu od 3,4%, a u 2023. godine ih je bilo 16 s udjelom u kongenitalnim anomalijama 1,5% i u 2024. godine ih je bilo 21 s udjelom od 1,3%.
Vlada Republike Hrvatske podržava sve aktivnosti socijalnog uključivanja djece i odraslih osoba s Downovim sindromom i njihovih obitelji u društvo te preko svojih resora, posebice preko Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, usko surađuje s udrugama civilnog društva koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom s Downovim sindromom.
Proslavimo Tjedan mentalnog zdravlja u vrtiću zajedno!
Tjedan zdravlja u vrtiću: Tjedan mentalnog zdravlja
Već tradicionalno, u danima koji prethode Svjetskom danu zdravlja, obilježavamo Tjedan zdravlja u vrtiću. Tjedan zdravlja u vrtiću provodi se u sklopu Nacionalnog programa Živjeti zdravo, s ciljem promicanja zdravih navika djece već od najranije životne dobi. Ovaj tjedan osmišljen je kako bismo, zajedno s djecom i odraslima, naglasili važnost zdravlja te pronašli kreativne načine poticanja zdravih navika od najranije dobi.
Ove godine obilježavamo šestu obljetnicu provedbe i otvaramo vrata mentalnom zdravlju! Bit će to tjedan pun veselih trenutaka, u kojem ćemo naučiti da se za mentalno zdravlje brinemo malim, ali važnim koracima, svaki dan.
Ovom prilikom pripremili smo raznolike igre, izazove i edukativne sadržaje o očuvanju zdravlja te smo pozvali sve vrtiće i druge ustanove u Hrvatskoj koje rade s djecom predškolske dobi da se uključe i prikažu svoje aktivnosti vezane uz brigu o mentalnom zdravlju.
U tjednu od 23. do 27. ožujka 2026. predviđeno je da djeca svaki dan usvajaju barem jednu naviku koja doprinosi njihovoj mentalnoj dobrobiti kroz različite igre, izazove i edukativne sadržaje:
- Ponedjeljak, 23. ožujka UČIMO NOVE STVARI!
Ponedjeljak je dan za nova znanja. Istraživat ćemo i otkrivati nešto novo jer svaki mali korak donosi radost i ponos.
- Utorak, 24. ožujka RADIMO NA POVEZIVANJU!
U utorak cvate prijateljstvo. Dijelit ćemo osmijehe, igrati se zajedno i pomagati drugima jer zajedno je uvijek zabavnije.
- Srijeda, 25. ožujka OBRAĆAMO PAŽNJU!
Srijeda je dan za zastajanje i primjećivanje. Osluškivat ćemo osjećaje, promatrati okruženje i uživati u malim stvarima.
- Četvrtak, 26. ožujka AKTIVNI SMO!
Četvrtak je dan za kretanje. Igra, ples i smijeh napunit će nas energijom i veseljem.
- Petak, 27. ožujka UZVRAĆAMO DOBROTU!
U petak dijelimo dobrotu. Pomagat ćemo drugima, smiješiti se i zajedno stvarati osjećaj sreće i pripadnosti.
U suradnji s brojnim suradnicima, Hrvatskom udrugom medicinskih sestara, Društvom medicinskih sestara dječjih vrtića, Poliklinikom SUVAG, Dječjim vrtićima Slavuj, Siget, Drniš, Cvrčak iz Malog Lošinja, Kockica iz Kršana, Olga Ban iz Pazina i Udrugom Planina Mogućnosti, osmislili smo brojne aktivnosti kroz koje ćemo otkrivati načine brige o mentalnom zdravlju.
Budući da briga o mentalnom zdravlju djece počinje brigom o mentalnom zdravlju odraslih, pripremili smo i dodatne aktivnosti za podršku mentalnom zdravlju obitelji i djelatnika vrtića.
Pozivamo vas da svaki dan naučite bar jedan način kako očuvati i unaprijediti mentalno zdravlje. U aktivnosti uključite i svoje bližnje – obitelji, prijatelje, kumove – i zajedno slavite zdravlje. Razmislite što biste još željeli znati i postavite nam pitanja. I ne zaboravite, sve aktivnosti provedite s djecom na zabavan i siguran način!
PROSLAVIMO TJEDAN ZDRAVLJA U VRTIĆU ZAJEDNO!
Kako sudjelovati?
U Tjednu zdravlja u vrtiću mogu sudjelovati svi! S naših stranica www.zivjetizdravo.eu preuzmite materijale te svakoga dana provedite neke od predloženih aktivnosti. Ako se osjećate kreativno, osmislite i nove, vlastite igre i aktivnosti.
Sve načine na koje ste proveli Tjedan zdravlja bilježite i podijelite sa Živjeti zdravo timom putem e-adrese zivjetizdravo@hzjz.hr ili društvenih mreža Facebook i Instagram.
Svi koji nam prikažu svoj način sudjelovanja u aktivnostima tijekom Tjedna mentalnog zdravlja u vrtiću dobit će priznanje: diplomu Živjeti zdravo u vrtiću!
Neka i Vaš vrtić bude dio priče o zdravlju!
Hrana naspram dodataka prehrani
Znatno je rjeđe da će hrana izazvati pozitivan dopinški test nego dodaci prehrani zbog prirode propisa o hrani i prehrambenoj industriji. Prehrambene tvrtke su vrlo ograničene u tome što mogu dodati hrani.
Međutim, zabilježeni su slučajevi dopinga povezani s kontaminiranom hranom, hranom koja sadrži tvari zabranjene u sportu, pa sportaši i dalje moraju biti svjesni toga što konzumiraju.
Razlika između hrane i dodatka prehrani
Prema zakonu, hrana je svaka tvar napravljena od ugljikohidrata, masti, proteina i vode koja se može jesti (kalorije i hranjive tvari) ili piti kao značajan dio dnevnih potreba za hidratacijom. Prema definiciji nutricionističke enciklopedije ona je: “svaka tvar ili proizvod prerađen, djelomično prerađen ili neprerađen, a namijenjen je konzumaciji ili se može opravdano očekivati da će ga ljudi konzumirati. “ Hrana se kreće od potpuno prirodnih proizvoda poput sirovog voća i povrća, jaja i mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda,… pa do visoko prerađene hrane. Napitci poput gaziranih pića Gatoradea/Poweradea, sokova i mineralnih voda također se, prema zakonu, smatraju hranom.
Dodaci prehrani spadaju pod prehrambene artikle, ali postoje posebni propisi koji dopuštaju oglašavanje dodataka prehrani na načine na koje hrana ne može. Na primjer, dodaci prehrani mogu oglašavati specifične zdravstvene prednosti i tvrditi o tome kako proizvod utječe na tijelo (tzv. tvrdnje o strukturi i funkciji). Dodaci prehrani također smiju sadržavati mnogo širi raspon uključenih sastojaka. Međutim, moraju imati deklaraciju o svemu što taj dodatak sadrži.
Većina hrane predstavlja izuzetno nizak rizik od kontaminacije zabranjenom tvari. Međutim, stoka u nekim zemljama ponekad se tretira anaboličkim sredstvima, a bilo je primjera gdje konzumacija takvog mesa uzrokuje pozitivne dopinške testove. Svjetski antidopinški kodeks sadrži odredbe koje omogućuju pošteno postupanje sa sportašem u slučajevima slučajnog gutanja/unosa kontaminiranog mesa. Sportaši koji putuju u inozemstvo ili konzumiraju meso koje je možda uvezeno iz inozemstva trebali bi biti svjesni ovih rizika.
Stavljaju li prehrambene tvrtke tvari za poboljšanje tjelesnih performansi u hranu? Hrana koja se proizvodi u skladu sa zakonom neće sadržavati tvari zabranjene u sportu. Međutim, postoje tvrtke koje pogrešno označavaju svoje proizvode kao hranu, a trebali bi biti označeni kao dodaci prehrani ili lijekovi. Na primjer, postoje mnoge vrste jestivih i proizvoda za piće od kanabisa koji sadrže THC i druge kanabinoide, ali su pogrešno označeni deklaracijom koja navodi nutritivne vrijednosti. Postoje i mnoga energetska pića s deklaracijom o nutritivnim vrijednostima koja sadrže stimulanse koji zakonom o hrani nisu dopušteni. Mnogi NADO-i savjetuje sportašima da ne koriste energetska pića bez obzira na to je li proizvod plasiran na tržište kao hrana ili dodatak prehrani. (V.B)
Svjetski dan oralnog zdravlja 2026.
Povodom obilježavanja Svjetskoga dana oralnog zdravlja 2026. godine u Požegi, održana je edukacija pod nazivom Nadzirano četkanje zubi u vrtićima i školama i prevencija ozljeda zubi u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te u suradnji s Nacionalnim povjerenstvom za dentalnu medicinu Ministarstva zdravstva, Agencijom za odgoj i obrazovanje i Stomatološkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu. Edukacija o oralnom zdravlju i njegovom očuvanju inače je dio aktivnosti Nacionalnog preventivnog programa zaštite oralnog zdravlja, odnosno programa pod nazivom Zubna putovnica koji je namijenjen sudionicima iz odgojno-obrazovnih ustanova, uključujući i zdravstvene djelatnike.
Svrha i cilj edukacije bio je istaknuti važnost očuvanja oralnog zdravlja, osobito kod djece, i prevencije karijesa te predstaviti modele nadziranog četkanja zubi u vrtićima i školama kao učinkovitu preventivnu mjeru očuvanja oralnog zdravlja. Također se predstavio i značaj prevencije ozljeda zubi kod djece te pravilno postupanje u slučaju dentalnih trauma.
U programu edukacije sudjelovala je prim. dr. sc. Anka Jurišić Kvesić, dr. med. dent., predsjednica Nacionalnog povjerenstva za dentalnu medicinu Ministarstva zdravstva i posebna savjetnica ministrice zdravstva za dentalnu medicinu, koja je u uvodnom dijelu govorila o aktivnostima u provedbi Nacionalnog preventivnog programa zaštite oralnog zdravlja te je održala predavanje na temu Pravilna prehrana za zdrave zube. Više o važnosti očuvanja mliječnih zubi govorila je dr. sc. Marijana Radić Vuleta, dr. med. dent., iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, koja je također predstavila Nacionalne standarde za nadzirano četkanje u vrtićima i školama. Voditeljica Referentnog centra Ministarstva zdravstva za dentalnu traumatologiju pri KBC-u Zagreb, prof. dr. sc. Dubravka Negovetić Vranić govorila je o tome što učiniti kod trauma zuba, o važnosti djelovanja unutar tzv. zlatnog sata od nastanka ozljede zubi i kako ih prevenirati. Sanja Kolarić, mag. med. techn., govorila je o ulozi medicinske sestre u prevenciji i liječenju dentalnih trauma s kojima se susreće u radu na Zavodu za dječju i preventivnu stomatologiju pri KBC-u Zagreb. Zdravstvena voditeljica iz Dječjeg vrtića Kockica iz Kršana, Dolores Eškinja Kos, mag. med. techn., iznijela je hodogram aktivnosti koji doprinosi uspješnoj prevenciji karijesa u preškolskoj ustanovi kao primjer iz prakse te pomaže uspješnoj implementaciji programa nadziranog četkanja zubi u vrtićima. Sve sudionike je u uvodnom dijelu pozdravila Luja Zamečnik, prof., viša savjetnica za predškolski odgoj iz Agencije za odgoj i obrazovanje.
Svjetski dan oralnog zdravlja (engl. World Oral Health Day – WOHD) obilježava se svake godine 20. ožujka s ciljem podizanja svijesti o važnosti brige o oralnom zdravlju i njegovoj ulozi u očuvanju općeg zdravlja.
20. ožujak je odabran kako bi istaknuo sljedeće: djeca bi trebala imati 20 mliječnih zubi, starije osobe moraju imati ukupno 20 prirodnih zuba na kraju svojeg života da bi se smatrale zdravima, a navedemo li redni broj mjeseca ispred rednog broja dana, tj. 3/20, dobit ćemo oralni status koji bi trebale imati zdrave odrasle osobe, 32 zuba i nijedan (0) zubni karijes.
Ovogodišnja kampanja ukazuje na važnost brige za oralno zdravlje u svakoj životnoj dobi – od rođenja do kasnijih godina.
Rano oralno zdravlje djece osnova je na kojoj počivaju prevencija i zdravstvena skrb za oralno zdravlje i cjeloživotna odsutnost oralnih bolesti.
Čestitamo svima Svjetski dan oralnog zdravlja!
