Hrvatski dan nepušenja – poziv na okrugli stol
22. VELJAČE 2023. , SRIJEDA U 10.30 SATI
EDUKACIJSKI CENTAR HRVATSKOG ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO, ROCKEFELLEROVA 12, ZAGREB
Uz Svjetski dan nepušenja (31. svibnja), u Hrvatskoj se od 2003. godine obilježava i nacionalni dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima (engl. World No Tobacco Day). Hrvatski dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima obilježava se prvog dana Korizme ove godine je 22. veljače, posebnost tog dana je što većina ljudi razmišlja o odricanju od nečega u čemu uživa tijekom godine. Dan bez duhanskog dima je dan kojim se želi potaknuti pušače na prestanak pušenja. Kao i prema modelu koji se provodi u drugim zemljama, obilježavanjem Dana bez duhanskog dima nastoji se potaknuti pušače da ne zapale cigaretu 24 sata kako bi uvidjeli da to nije nemoguće i nastavili s apstinencijom. To je prilika da pušači razmisle o svojoj ovisnosti o cigaretama, da im nepušači pomognu da se odreknu cigareta. Povodom Hrvatskog dana nepušenja – Dana bez duhanskog dima, Hrvatski zavod za javno zdravstvo zajedno sa Nacionalnim povjerenstvom za borbu protiv pušenja Ministarstva zdravstva organizira okrugli stol. Okrugli stol će biti održan 22. veljače 2023., srijeda u 10.30 sati u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Rockefellerova 12, Zagreb.
Okrugli stol bit će i prilika da prikažemo situaciju s pušenjem kod mladih, potaknemo pušače na prestanak, podsjetimo na Škole nepušenja, te izazove koje donose novi duhanski proizvodi i e-cigarete. Pozivamo sve zainteresirane stručnjake da nam se pridruže na Okruglom stolu te sudjeluju u raspravi s primjerima dobre prakse.
Duhan je odgovoran za smrt više od 8 milijuna ljudi godišnje.Više od 7 milijuna tih smrtnih slučajeva posljedica je izravne uporabe duhana, dok je oko 1.2 milijuna posljedica izloženosti nepušača duhanskom dimu. Pušenje duhana izaziva ovisnost, oštećuje sve organske sustave u organizmu te povećava rizik za više od trideset bolesti.
Prema rezultatima istraživanja provedenog 2019. godine „Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji u Republici Hrvatskoj“ (istraživanje HZJZ-a i Institut za društvena istraživanja dr. Ivo Pilar) 38,4% odraslih puši, najviše u dobnoj skupini između 25. i 35. godine života (43,6%), dok muškarci nešto češće puše od žena (41,2% naspram 35,7%) .
Duhanski dim sadrži preko 7 000 različitih kemijskih sastojaka, od kojih neke posebno oštećuju srce i krvne žile. Najštetnije tvari iz duhanskog dima za krvožilni sustav su nikotin, katran i ugljični monoksid.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) “Duhanski proizvodi” se definiraju kao proizvod koji su u cijelosti ili djelomično napravljeni od listova duhana kao sirovine koji se proizvode za pušenje, žvakanje. Na tržištu se pojavio sve veći broj „Novih duhanskih proizvoda” koji se definiraju kao duhanski proizvod koji ne pripada ni jednoj od sljedećih kategorija:cigarete,duhan (za samostalno motanje, za lule i vodene lule,cigare i cigarilosi) ,duhan (za žvakanje, za šmrkanje ili za oralnu potrošnju) .
Prodaja cigareta smanjivala se tijekom godina proteklog desetljeća, što dovodi do razvoja i marketinga e-cigareta i novih duhanskih proizvoda (grijani duhanski proizvodi). Elektronički sustavi za isporuku nikotina(e-cigarete), koji se također nazivaju vaping uređaji ili olovke za vape, uređaji koji se koriste za pušenje ili „vape“ aromatizirane otopine. Prema SZO glavni sastojci otopine e-cigareta su: nikotin, propilen glikol sa ili bez glicerola i različita sredstva za poboljšanje okusa. Uz negativan utjecaj na zdravlje ljudi, negativno utječu na okoliš.Proizvođači e-cigareta ne dostavljaju jasne upute korisnicima kako pravilno odložiti korištene uređaje, litij-ionske baterije i iskorištene uljne patrone. E-cigarete su izrađene od plastike i metala i kao takve nisu biorazgradive što uzrokuje raspršenje mikroplastike i ulja u okoliš. Grijani duhanski proizvodi postupkom zagrijavanja stvaraju aerosol koji sadrži nikotin i štetne sastojke u obliku aditiva i aroma .Prema duhanskim tvrtkama, zagrijavanjem duhana, a ne spaljivanjem kao kod obične cigarete, značajno se smanjuje stvaranje štetnih tvari koje nastaju pri visokoj temperaturi povezane s izgaranjem navodi SZO.
Unatoč naporu duhanskih tvrtki da se dokaže smanjena štetnost kod konzumacije e-cigareta i grijanih duhanskih proizvoda,prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) prijavljeno je više od 2800 slučajeva, uključujući i 68 smrtna slučaja EVALI koja predstavlja upalni odgovor dišnog sustava koji nastaje zagrijavanjem i aerosolizacijom ulja koje se taloži u alveolarnom prostoru. EVALI uključuje stanja kao što su lipoidna pneumonia, pneumonitis uzrokovan preosjetljivošću, difuzno alveolarno krvarenje, akutna eozinofilna pneumonija navodi CDC.
Uz e-cigarete i grijane duhanske proizvode u ,,Proizvode sljedeće generacije“ spadaju SNUS i nikotinske vrećice.
SNUS je tradicionalni skandinavski bezdimni duhanski proizvod, reguliran je kao prehrambeni proizvod prema švedskom zakonu o hrani od 1970-ih. Konzumira se stavljanjem vrećice između desni i gornje usne na određeno vrijeme. Iako je opće prihvaćeno da su opasnosti po zdravlje od korištenja snusa puno manje nego kod pušenja, ostaje nejasnoća oko dugoročnih učinaka. Istraživanja su pokazala povezanost između upotrebe snusa i raka gušterače, te povezanost upotrebe snusa dijabetesom tipa 2, smrtonosnim srčanim udarima, povišenim krvnim tlakom te prijevremenim porodom i mrtvorođenošću.
Nikotinske vrećice slične su vrećicama za snus jer su napravljene za postavljanje između usna i desni, te ne zahtijevaju pljuvanje. Ne sadrže list duhana, već oblik dehidriranog nikotina (s dodanim aromama). Nikotin se apsorbira u krvotok preko sluznice u ustima. Vrećice također općenito sadrže biljna vlakna, arome i zaslađivače. Istraživači su upozorili da se nikotinske vrećice posebno sviđaju mladima i nepušačima, jer se prodaju u raznim voćnim okusima, u atraktivnom pakiranju i mogu se diskretno koristiti.
Tijekom sazrijevanja i traženja svoga identiteta, mlade su osobe sklone burnom, nepromišljenom reagiranju te počinju eksperimentirati sa svime što je zabranjeno. Eksperimentiranje duhanom povezano je sa željom da se isproba „zabranjeno voće“, ali i s obilježjem mladosti i nezrelosti, koja ne priznaje vezu između rizičnih ponašanja i loših posljedica koje mogu nastupiti odmah ili s vremenom.
Prema najnovijem Istraživanju o zdravstvenom ponašanju mladih (engl. Health Behaviour in School-aged Children; HBSC) provedenom 2022 g. veliki broj učenika/ca nije probao cigarete nikad u životu što je vidljivo iz slike 1. Trend pušenja barem jednom u 30 dana kod učenika/ca raste s dobi (slika 2). Vrlo nizak postotak učenika/ca puši cigarete svakodnevno (slika 3) dok najveći broj učenika/ca u dobi od 15 godina puši cigarete najmanje jednom tjedno. (slika 4).
LIITERATURA:
1. https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/tobacco
2. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/
3. Štimac Grbić, D., Glavak Tkalić, R. (Ur.). (2020). Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske: 2019. i analiza trendova uporabe 2011.-2019. Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.
4. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/
5. United States (US) Federal Drug Administration (FDA): Vaporizers, E-Cigarettes, and other Electronic Nicotine Delivery Systems (ENDS)
6. Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, S. Peeters, A. Gilmore, Tobacco Control, 2015
7. J. Foulds, L. Ramstrom, M. Burke, et al. Effect of smokeless tobacco (snus) on smoking and public health in Sweden. Tobacco Control, 2003. Swedish Food Regulations, Food Act (Livsmedelslagen SFS 2006:804). 2006
8. Royal College of Physicians. Harm reduction in nicotine addiction: helping people who can’t quit. A report by the Tobacco Advisory Group of the Royal College of Physicians. 2007
9. J. Luo , W. Ye, K. Zendehdel, et al., Oral use of Swedish moist snuff (snus) and risk for cancer of the mouth, lung, and pancreas in male construction workers: a retrospective cohort study. Lancet, 2007, Jun 16;369(9578),2015-20
10. T. Schmid, Smokeless Alternatives on the Upswing, Tobacco Asia, 3 February 2021
11. S. Peeters, A. Gilmore, Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, Tobacco Control, 2015
12. Gazdek D. (2014) Navika pušenja djelatnika u zdravstvu Koprivničko-križevačke županije. Nove staze 32:25-26
13. HBSC survey conducted in 2022 among Croatian pupils
Sudjelujte u natječaju projekta EU – JAMRAI
Razmišljate li kreativno?
Pozivamo vas da sudjelujete u natječaju za dizajniranje prvog globalnog simbola koji će predstavljati otpornost na antibiotike. Pobjednik dobiva nagradu od 2000 eura!
Upotreba antibiotika nesumnjivo predstavlja revolucionarno medicinsko dostignuće. Zahvaljujući njima, nekad smrtonosne bolesni su postale gotovo pa bezazlene, čime su nebrojeni životi spašeni. Ipak, zbog tih istih antibiotika, točnije, zbog njihove prekomjerne i neprimjerene uporabe, ovo je dostignuće sada pod golemim rizikom. Naime, sve je više bakterija postalo otporno na antibiotike koji su u opticaju, a ukoliko se dosadašnji trendovi nastave, stručnjaci predviđaju kako bi do 2050. godine antimikrobna rezistencija mogla postati vodeći uzrok smrtnosti na globalnoj razini. Ukratko, radi se o gorućem javnozdravstvenom problemu, na koji je potrebna što sveobuhvatnija reakcija, i to u što skorijem roku.
Pristup „Jedno zdravlje“, koje karakterizira dosadašnju borbu s ovim izazovom, naglašava potrebu ujedinjenom pristupu zdravlju čovjeka, životinja i okoliša, kao i najužu suradnju stručnjaka iz područja veterine, humane medicine i znanosti o okolišu. Ipak, ovaj golemi globalni izazov treba dodatno, još udruženije djelovanje, a to je djelovanje svih nas. Zbog toga nam je potreban zajednički, svima poznat simbol oko kojeg ćemo se okupiti, koji će predstavljati našu zajedničku borbu.
Od takvog simbola očekujemo da nam omogući da se dublje razumijemo i na simboličkoj, neverbalnoj, kreativnoj razini djelovanja. Na taj ćemo način imati veće šanse ne samo ujedinjeno djelovati, već će i naše aktivnosti u smjeru zajedničkog cilja moći biti vidljivije, sveobuhvatnije, ali i atraktivnije. Imajući to u vidu, projekt EU-JAMRAI (engl. Joint action on antimicrobial resistance and health care associated infections) je raspisao natječaj kojim se traži prvi globalni simbol za otpornost na antibiotike. Treba napomenuti da se ne traži logo ili nešto slično, već nešto opipljivo, što bi svatko, bilo gdje, mogao izraditi kod kuće i nositi s ponosom, poput crvene vrpce koja označava borbu protiv AIDS-a.
Ovaj natječaj je otvoren do 31. ožujka 2020. godine, a najuspješniji kreativac bit će nagrađen iznosom od 2000 eura.
Više informacija o procesu prijave možete naći ovdje.
Više o projektu EU – JAMRAI možete pročitati ovdje.
Mišja groznica ili hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom
O kakvoj se bolesti radi i što je uzrokuje?
Mišja groznica je naziv bolesti koji se u javnosti često koristi za hemoragijsku groznicu s bubrežnim sindromom (HGBS). HGBS je virusna zoonoza, prvenstveno bolest šumskih mišolikih glodavaca poznata kao bolest prirodnih žarišta. Javlja se u određenim geografskim područjima u kojima su nužno zadovoljeni ekološki uvjeti (abiotički – klima, vodeni tokovi, tlo, padaline, uz biotičke – biljne i životinjske zajednice) da bi se uzročnik bolesti mogao trajno održavati na određenom području.
Bolest uzrokuju Hantavirusi, koji su rasprostranjeni u raznim dijelovima svijeta, kako u Aziji, tako i od sjevera do juga Europe. U Hrvatskoj je bolest stalno prisutna pretežno u kontinentalnim područjima, s različitom učestalošću od godine do godine.
Svake se godine bilježe pojedinačni ili sporadični slučajevi, a ciklički epidemije odnosno povremeno se registrira povećan broj oboljelih osoba, kao što je bilo 1995., 2002., 2012. te 2014. godine.
U Hrvatskoj su poznata neka prirodna žarišta odnosno enzootska područja, npr. neke šume u Lici, Karlovačkoj županiji, Zagrebačkoj županiji, Slavoniji, Gorskom Kotaru, Medvednica, međutim rasprostranjenost ove zoonoze u Hrvatskoj nije u potpunosti poznata.
Tko je rezervoar i domaćin uzročnika?
Mišoliki glodavci su prirodni rezervoari i prenositelji virusa. Uzročnik prirodno kruži i održava se među mišolikim glodavcima.
Kod nas u Hrvatskoj su to: riđa voluharica (Clethrionomys glareolus) i žutogrli miš (Apodemus flavicollis), a uz njih u manjoj mjeri i šumski miš (Apodemus sylvaticus), poljski miš (Apodemus agrarius) te livadna voluharica (Microtus agrestis).
Ta infekcija za njih nije opasna, no čini ih rezervoarima virusa kojeg izlučuju u okolinu, najviše mokraćom i izmetom. Ušavši u njihov svijet odnosno područje tzv. prirodnog žarišta, ljudi se, srećom u pravilu rijetko, u određenim okolnostima mogu zaraziti i razboljeti.
Kako se bolest prenosi?
Čovjek se može zaraziti:
- izravnim ili posrednim kontaktom s izlučevinama (mokraća, izmet ili slina) zaraženih glodavaca, udisanjem aerosola ili prašine koja sadrži uzročnike
- unosom uzročnika iz izlučevina zaraženih glodavaca kroz oštećenu kožu ili sluznicu oka, nosa i usta onečišćenim rukama ili
- kontaminiranom ili zagađenom vodom ili hranom (kao npr. neoprani šumski plodovi)
- neposrednim kontaktom sa zaraženim glodavcima
Bolest se najčešće ne prenosi sa čovjeka na čovjeka.
Mišja groznica je vezana uz izravan ili posredan dodir s divljim mišolikim glodavcima i njihovim izlučevinama, a do nešto češćeg obolijevanja ljudi obično dolazi u godinama velike brojnosti malih glodavaca (tzv. “mišje godine”). Na njihovu brojnost mogu utjecati razni promjenjivi ekološki čimbenici pa se često ne može u potpunosti objasniti niti prognozirati. Poznato je da obilje hrane pogoduje većem broju, dok dugotrajne zimske hladnoće smanjuju broj glodavaca.
Koji su simptomi bolesti?
Bolest se najčešće manifestira 1 do 2 tjedna nakon izlaganja inficiranoj izlučevini glodavca (vrlo rijetko inkubacija može trajati i do 8 tjedana) naglim nastupom visoke tjelesne temperature, praćene zimicom i jakom glavoboljom, nakon kojih slijede jaki bolovi u trbuhu i leđima, koji mogu biti praćeni mučninom i povraćanjem, zamućenim vidom te ponekad crvenilom lica i konjunktiva te osipom. Kasniji se simptomi bolesti mogu manifestirati smanjenom količinom izlučivanja urina i razvitkom zatajenja bubrega, ali i naglim padom tlaka, pojavom krvarenja i razvojem stanja šoka.
Tko najčešće obolijeva?
Na osnovi opisanog se može zaključiti da su osobe koje zbog prirode posla ili rekreativno (šumski radnici, poljoprivrednici, lovci, planinari, izletnici i sl.) dugotrajno i učestalo dolaze u neposredan ili posredan kontakt s malim divljim glodavcima najizloženiji njihovu aerosolu pa mogu biti i najizloženiji ovoj zarazi.
Važno je napomenuti da se čovjek može zaraziti i u zatvorenim prostorima u kojima mogu boraviti glodavci i gdje može biti velika koncentracija uzročnika u prašini (podrumske prostorije, garaže, tavani, ostave i dr.)
Iako rizik od obolijevanja ljudi postoji, na sreću je razmjerno malen prema proširenosti boravka ljudi u prirodi bilo zbog profesionalnih razloga, bilo zbog rekreacije te se ova bolest u ljudi relativno rijetko javlja.
Kako se zaštititi na otvorenom?
- Nemojte sjediti ni ležati izravno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi!
- Tijekom boravka u prirodi čuvajte hranu i piće (u zatvorenim spremnicima) te osobne stvari od dodira s glodavcima i njihovim izlučevinama.
- Prije konzumacije jela i pića te uzimanja cigarete dobro operite ruke toplom vodom i sapunom ili koristite antiseptik ili dezinficijens na bazi alkohola.
- Ne ostavljajte ostatke hrane i druge otpatke u prirodi!
- Nemojte piti vodu iz neuređenih šumskih izvora i lokava.
- Plodove ubrane u prirodi koji se jedu sirovi dobro operite tekućom vodom.
- Ne dirajte gnijezda glodavaca kao niti uginule glodavce bez rukavica i maske.
Kako se zaštiti u zatvorenim prostorijama?
- Osigurajte hranu i piće od pristupa glodavaca, pohranite ih u zatvorene spremnike!
- Smeće držite u zatvorenim čvrstim kontejnerima da ne bude izvor hrane glodavcima.
- Ne ostavljajte smeće u prostorijama kao što su ostave, podrumi, garaže, tavani, vikendice i sl.!
- Spriječite ulaz glodavaca u stambene i gospodarske objekte zatvarajući sve pukotine i rupe u zidovima i podovima!
- Potrebno je skloniti sva odlagališta raznih materijala koji mogu poslužiti glodavcima kao sklonište najmanje 50 m od kuće.
- Redovito provodite uništavanja glodavaca ili deratizaciju (klopke) u kući i neposredno oko kuće (ako se radi o otrovu upozorite ljude, osobito djecu)!
- Ne dirajte uginule glodavce ili njihova gnijezda golim rukama.
- Čišćenje dulje vrijeme nekorištenih prostora obavite uz što manje podizanje prašine, ako je moguće primijenite vlažno čišćenje (uz korištenje maske preko nosa i usta).
- Ne metite niti usisavajte izlučevine glodavaca, kao niti njihova gnijezda. To će pogodovati zaraznom materijalu (izlučevinama glodavaca) da se digne u zrak koji onda možete udahnuti pa se na taj način možete zaraziti.
- Nosite masku koja štiti sluznicu nosa i usta!
- Nosite gumene rukavice!
- Prilikom čišćenja koristite mokru krpu (da se izbjegne dizanje prašine) i klorni ili alkoholni dezinficijens!
U zadnjih petnaest godina broj prijava hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom u Hrvatskoj znatno varira; u prosjeku je oko šezdeset prijava godišnje (najmanje 6 oboljelih 2013. godine; najviše 317 oboljelih 2002. godine). U prva tri mjeseca ove godine prijavljen je nešto veći broj bolesnika s hemoragijskom groznicom u Hrvatskoj nego što se prijavljuje u „mirnim“ godinama, međutim manje nego u istom razdoblju tijekom epidemijskih godina. Bolesnici su iz cijele kontinentalne Hrvatske, iz poznatih endemskih područja/prirodnih žarišta.
U ovom trenutku nije moguće procijeniti kakav će biti trend tijekom ove godine, tj. da li će ova godina po broju oboljelih biti znatno iznad prosjeka.
Rizik od hemoragijske groznice je uvijek prisutan u prirodnim žarištima, a u vrijeme epidemijskih godina je nešto viši, ali se može umanjiti pridržavanjem gore opisanih mjera osobne zaštite.
Povezani članak: Procjene rizika zaražavanja djece virusom HGBS-a u Domu Crvenog križa i bližoj okolici na Sljemenu
Depresija: razgovarajmo
Svake se godine 7. travnja obilježava Svjetski dan zdravlja pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije. Za temu ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja je kao prioritetno područje globalnog javnozdravstvenog interesa odabrana depresija, s glavnom porukom „Depresija: razgovarajmo“ (engl. Depression; let’s talk). Cilj ovogodišnje javnozdravstvene kampanje „Depresija: razgovarajmo“ je osvijestiti ljude koji boluju od depresije da potraže i dobiju pomoć.
Ovom se kampanjom također želi:
- bolje informirati opću javnost o depresiji, njezinim uzrocima i mogućim posljedicama te obliku pomoći koji je dostupan za prevenciju i liječenje depresije
- potaknuti ljude s depresijom da potraže pomoć
- osvijestiti obitelj, prijatelje i kolege koji žive s ljudima koji boluju od depresije da su sposobni pružiti podršku oboljelom
Što je depresija?
Depresija je bolest koju karakteriziraju poremećaji raspoloženja.
Simptomi depresije su:
- dugotrajna tuga
- nesposobnost uživanja u ranije ugodnim stvarima ili aktivnostima
- duševna bol
Depresija utječe na obavljanje najjednostavnijih svakodnevnih zadataka, ponekad s razornim posljedicama za odnose s obitelji i prijateljima i mogućnosti da se zaradi za život. Da bi se postavila dijagnoza depresije odnosno depresivne epizode, ovi simptomi trebaju trajati najmanje 2 tjedna.
Osim navedenog, ljudi koji boluju od depresije mogu imati i neke od sljedećih simptoma:
- manjak energije
- promjene apetita
- nesanicu ili preveliku potrebu za snom
- povećanu tjeskobu ili zabrinutost
- smanjenu koncentraciju
- neodlučnost
- nemir
- osjećaj bezvrijednosti, krivnje ili beznađa
- misli o samoozljeđivanju ili suicidu
Rizik od razvoja depresije se povećava sa stresom, traumatskim životnim događajima kao što su smrt voljene osobe ili prekid veze, fizičkim bolestima, problemima uzrokovanim konzumacijom alkohola ili droge, siromaštvom, nezaposlenošću, nepravilnom prehranom i nedovoljnom tjelesnom aktivnošću. Kod nekih osoba postoji i genetska, urođena predispozicija za razvoj depresije.
Depresija može pogoditi svakoga, to nije znak slabosti. Depresija je izlječiva: razgovorom s psihoterapeutom, uzimanjem antidepresivnih lijekova ili kombinacijom obaju.
Liječenje depresije
- Potražite pomoć liječnika
- Možete se obratiti svom obiteljskom liječniku koji će provjeriti i utvrditi Vaše stanje te Vam po potrebi prepisati lijekove ili vas uputiti stručnjacima iz područja mentalnog zdravlja
- Depresija se liječi lijekovima koji se zovu antidepresivi. Ti lijekovi ne djeluju odmah kao primjerice lijekovi protiv bolova, već im je potrebno oko 1 do 6 tjedana za početak djelovanja
- Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje uzimanje lijekova i 6 do 10 mjeseci nakon prestanka simptoma
- Bitno je napomenuti da ovi lijekovi ne izazivaju ovisnost
- Osim uzimanja antidepresiva, u liječenju depresije je od velike koristi i psihoterapija
Jeste li znali?
Zajednički mentalni poremećaji (depresija i anksiozni poremećaji) su u porastu u cijelom svijetu.
U humanitarnim krizama i tijekom ratnih sukoba, 1 od 5 osoba je pogođena depresijom ili anksioznim poremećajem.
Depresija povećava rizik razvoja drugih nezaraznih bolesti kao što su dijabetes i kardiovaskularne bolesti. Uz to, dijabetes i kardiovaskularne bolesti povećavaju rizik od depresije.
Depresija koja se javlja kod žene nakon poroda može utjecati na razvoj novorođenčeta.
Najučestaliji mentalni poremećaji mogu se prevenirati i izliječiti uz relativno mali trošak.
Novi dokaz iz istraživanja koje je provela Svjetska zdravstvena organizacija pokazuje da depresija i anksiozni poremećaji koštaju globalnu ekonomiju više od US$ 1 bilijuna svake godine.
Broj ljudi s depresijom i anksioznim poremećajem u svijetu se povećava: 1990. godine je u svijetu bilo 416 milijuna oboljelih, dok je 2013. godine njihov broj porastao na 615 milijuna.
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, depresija će do 2020. godine postati drugi svjetski zdravstveni problem, a gledajući samo žensku populaciju, zdravstveni problem broj jedan. Posljedica je to kontinuiranog porasta broja depresivnih osoba.
Ako se osjećate nesretno ili mislite da imate depresiju:
- Razgovarajte o svojim osjećajima s nekim kome vjerujete.
- Potražite profesionalnu pomoć.
- Ne zaboravite da vam uz pravu pomoć može biti bolje.
- Nastavite s aktivnostima u kojima ste uživali kada vam je bilo dobro.
- Budite u kontaktu s obitelji i prijateljima.
- Redovito vježbajte, čak i ako je to samo kratka šetnja.
- Držite se pravilnih navika hranjena i spavanja.
- Prihvatite da bi mogli bolovati od depresije i prilagodite svoja očekivanja. Možda nećete biti u mogućnosti ispuniti svoje svakodnevne aktivnosti ili obveze onoliko koliko ste običavali.
- Izbjegavajte ili ograničite unos alkohola i uzimajte lijekove onako kako vam ih je prepisao liječnik.
ZAPAMTITE
Stigma i diskriminacija koje prate mentalne bolesti, uključujući depresiju, dovode do kasnijeg prepoznavanja problema i odgađaju traženje pomoći, zbog čega liječenje traje dulje, a može doći i do težih posljedica kao što je samoubojstvo.
Depresija je bolest koja pogađa ljude svih dobnih skupina, svih društvenih slojeva i svih zemalja svijeta.
Depresija se može prevenirati i liječiti.
Ako mislite da bolujete od depresije, potražite pomoć.
Izvor: WHO
Učinite korak Za mentalno zdravlje
Hrvatski zavod za javno zdravstvo je u suradnji s Gradskim uredom za zdravstvo Grada Zagreba pokrenuo zajedničko obilježavanje Svjetskog dana zdravlja 2017 posvećenog depresiji. U petak 7.4.2017. od 15.00 do 17.30 sati će se u Parku Zrinjevac u Zagrebu održati Festival mentalnog zdravlja u cilju promicanja važnosti pravovremenog ulaganja u mentalno zdravlje, zdravstvenog prosvjećivanja i informiranja o dostupnim uslugama mentalnog zdravlja u zajednici. Pogledajte obavijest o Festivalu mentalnog zdravlja
Kalendar aktivnosti povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja 2017. godine
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2026./2027. (41. tjedan 2026.)
Tijekom sezone gripe 2026./2027., zaključno s 11. listopada 2026. godine, u Hrvatskoj su zaprimljene 122 prijave oboljelih od gripe, od čega 68 prijava u 41. tjednu 2026. godine.
Slučajevi gripe zabilježeni su u sedam županija, a najviša stopa prijave na 100.000 stanovnika zabilježena je u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Prema pristiglim prijavama, najviša stopa incidencije bilježi se u djece predškolske dobi.
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u laboratorijskim uzorcima sporadično je potvrđen virus gripe tipa A(H1).
Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC), sporadični slučajevi gripe bilježe se i u drugim državama Europske unije. Među laboratorijski potvrđenim uzorcima prevladava virus gripe tipa A.
Više podataka o sezoni gripe u državama Europske unije i širem europskom području dostupno je na mrežnoj stranici ERVISS.
„Ružičasti jubilej: 20 godina Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke“
U četvrtak, 8. listopada 2026. godine, u dvorani Panorama hotela Westin u Zagrebu održan je stručni skup „Ružičasti jubilej: 20 godina Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke“, u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Skup je okupio brojne stručnjake iz različitih područja medicine s ciljem predstavljanja dosadašnjih rezultata Programa, razmjene stručnih iskustava i razmatranja mogućnosti njegova daljnjeg unaprjeđenja.
Tijekom 20 godina provedbe Nacionalnog programa obavljeno je približno 2,5 milijuna mamografskih pregleda i otkriveno više od 10.000 karcinoma dojke, većinom u ranom stadiju bolesti. Odaziv žena na mamografske preglede iznosi oko 70 posto, a posljednjih godina bilježi se kontinuirani pad smrtnosti od raka dojke.
Skup je započeo pozdravnim govorima ravnatelja HZJZ-a izv. prof. dr. sc. Krunoslava Capaka, dr. med., ministrice zdravstva doc. dr. sc. Irene Hrstić, dr. med., te predsjednika Povjerenstva za organizaciju, stručno praćenje i kontrolu kvalitete Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke prof. dr. sc. Borisa Brkljačića, dr. med. U svojim obraćanjima istaknuli su važnost organiziranog probira, dosadašnje uspjehe Programa te potrebu daljnjeg povećanja odaziva žena, unaprjeđenja kvalitete i dostupnosti mamografskih pregleda.
Stručni dio skupa otvorila je nacionalna koordinatorica prim. dr. sc. Andrea Šupe Parun, dr. med., predstavljanjem rezultata Nacionalnog programa od početka njegove provedbe. Posebno je istaknula važnost ranog otkrivanja bolesti, pozitivan trend smanjenja smrtnosti te planirano proširenje dobnog obuhvata Programa. Tom je prilikom predstavila i novu mrežnu stranicu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke, namijenjenu informiranju žena i šire javnosti o nacionalnom programu i važnosti ranog otkrivanja raka dojke.
Prof. dr. sc. Boris Brkljačić, dr. med., održao je predavanje o radiološkoj dijagnostici u Nacionalnom programu i novostima u BI-RADS klasifikaciji, s naglaskom na standardizaciju i kvalitetu radioloških nalaza. Emina Grgurević Dujmić, dr. med., specijalistica radiologije, govorila je o važnosti optimalne tehnike mamografskog snimanja kao jednog od ključnih preduvjeta pouzdanog i pravodobnog otkrivanja raka dojke.
U nastavku programa održana je panel-rasprava u kojoj su sudjelovali prof. dr. sc. Boris Brkljačić, dr. med., prof. prim. dr. sc. Rado Žic, dr. med., Martina Bašić-Koretić, dr. med., doc. prim. dr. sc. Čedna Tomasović-Lončarić, dr. med., prim. Melita Jelavić, dr. med., te prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender. Panel je moderirala Ljiljana Vukota, mag. psych.
Rasprava je bila posvećena važnosti multidisciplinarnog pristupa u ranom otkrivanju, dijagnostici i liječenju raka dojke. Obuhvaćene su teme suvremenih dijagnostičkih i terapijskih mogućnosti, čimbenika rizika, individualiziranog pristupa liječenju te važnosti pravilne prehrane, zdravih životnih navika i psihološke podrške oboljelim ženama.
Stručni skup „Ružičasti jubilej“ bio je prilika za osvrt na dva desetljeća uspješne provedbe Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke, ali i za isticanje važnosti daljnjeg razvoja i unaprjeđenja organiziranog probira.
PFAS u Lici ispod granice u svim analiziranim uzorcima vode
Pri najnovijem uzorkovanju, provedenom od 23. rujna do 1. listopada 2026. godine, na mjestima potrošnje u obuhvaćenim javnim vodoopskrbnim sustavima uzet je 21 uzorak vode. U svim novim uzorcima PFAS spojevi bili su ispod granice određivanja.
Time je od 11. kolovoza ukupno analiziran 171 uzorak vode, a ni u jednom PFAS spojevi nisu utvrđeni u koncentracijama iznad granice određivanja.
U sklopu najnovijeg uzorkovanja vode utvrđene su povišene koncentracije željeza, mangana i aluminija, povezane s povećanom mutnoćom vode. Navedena odstupanja potrebno je sagledati u kontekstu izrazito nepovoljnih hidroloških prilika koje su obilježile promatrano razdoblje te nemaju poveznicu s odlagalištem otpada u Gospiću. Naime, zbog dugotrajnog izostanka oborina i iznimno niskih vodostaja izvorišta došlo je do promjena hidroloških uvjeta, što je moglo pridonijeti povećanju mutnoće vode, a posljedično i povišenim koncentracijama navedenih elemenata.
Uslijed navedenih okolnosti, javni isporučitelj vodnih usluga Ličke vode d.o.o. obavijestio je korisnike vodoopskrbnog sustava Grada Gospića o utvrđenoj nesukladnosti vode putem obavijesti od 28. rujna 2026. godine dostupne na poveznici:
Nakon provedenih dodatnih ispitivanja i dobivenih rezultata kojima je potvrđena zdravstvena ispravnost vode, javni isporučitelj objavio je novu obavijest 2. listopada 2026. godine, kojom je korisnike izvijestio da je voda ponovno zdravstveno ispravna i sigurna za piće, a obavijest je dostupna na poveznici:
Navedeni slijed događaja pokazuje važnost kontinuiranog praćenja kvalitete vode, pravodobnog prepoznavanja nesukladnosti te informiranja potrošača o promjenama zdravstvene ispravnosti vode. Istodobno, potvrđuje važnost dodatnih kontrolnih ispitivanja, na temelju kojih se donose odluke o prikladnosti vode za ljudsku potrošnju.
Dodatno su analizirana 3 uzorka sirove vode koji su uzorkovani 14. rujna 2026., a odnose se na Izvor Mrđenovac, Vodozahvat Hrmotine te Izvor Tonković vrilo. Sva tri uzorka su očekivano nesukladna zbog mikrobiologije, dok su svi ostali parametri sukladni te PFAS spojevi ni u njima nisu utvrđeni iznad granice određivanja.
Na temelju Odluke Stručnog povjerenstva za vodu namijenjenu ljudskoj potrošnji od 11. kolovoza 2026. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji sa županijskim zavodima za javno zdravstvo nastavlja provoditi pojačani monitoring vode iz javnih vodoopskrbnih sustava, koji uključuje tjedno uzorkovanje i analizu vode na mjestima potrošnje te analizu sirove vode iz crpilišta dva puta mjesečno.
Nalazi uzoraka uzetih od 23. rujna do 1. listopada 2026. godine u zonama opskrbe GOSPIĆ 1, SENJ, TONKOVIĆA VRILO, MRĐENOVAC, NOVALJA i RAB PRIMORJE dostupni su za preuzimanje u nastavku.
2026_09_23_ZO_RAB PRIMORJE_An.br.NZJZPGŽ-221_26-10657_HZJZ-7267 (PDF, 5.2 MB)
2026_09_30_ZO_RAB PRIMORJE_An.br.NZJZPGŽ-221_26-10890_HZJZ-7467 (PDF, 5.2 MB)
2026_9_14_IZVOR_MRĐENOVAC_An.br._HZJZ-6839_(sirova) (PDF, 170.1 KB)
2026_9_14_IZVOR_TONKOVIĆA_VRILO_An.br._ZJZLSŽ-3102_An.br._HZJZ-6847_(sirova) (PDF, 354.1 KB)
2026_9_14_VODOZAHVAT HRMOTINE_An.br._ZJZLSŽ-3101_An.br._HZJZ-6846_(sirova) (PDF, 354 KB)
2026_9_28_ZO_GOSPIĆ_1_An.br._ZJZLSŽ-3360_HZJZ-7393 (PDF, 314.5 KB)
2026_9_28_ZO_GOSPIĆ_1_An.br._ZJZLSŽ-3361_HZJZ-7394 (PDF, 314.3 KB)
2026_9_28_ZO_GOSPIĆ_1_An.br._ZJZLSŽ-3362_HZJZ-7395 (PDF, 314.2 KB)
2026_9_28_ZO_GOSPIĆ_1_An.br._ZJZLSŽ-3363_HZJZ-7396 (PDF, 313.8 KB)
2026_9_28_ZO_GOSPIĆ_1_An.br._ZJZLSŽ-3369_HZJZ-7397 (PDF, 314.3 KB)
2026_9_28_ZO_GOSPIĆ_1_An.br._ZJZLSŽ-3370_HZJZ-7398 (PDF, 314.6 KB)
2026_9_30_ZO_MRĐENOVAC_An.br._ZJZLSŽ-3379_HZJZ-7516 (PDF, 314.8 KB)
2026_9_30_ZO_MRĐENOVAC_An.br._ZJZLSŽ-3381_HZJZ-7517 (PDF, 315.2 KB)
2026_9_30_ZO_MRĐENOVAC_An.br._ZJZLSŽ-3382_HZJZ-7518 (PDF, 315 KB)
2026_9_30_ZO_MRĐENOVAC_An.br._ZJZLSŽ-3384_HZJZ-7519 (PDF, 315.3 KB)
2026_9_30_ZO_SENJ_An.br._ZJZLSŽ-3389_HZJZ-7520 (PDF, 315.4 KB)
2026_9_30_ZO_SENJ_An.br._ZJZLSŽ-3390_HZJZ-7521 (PDF, 315.1 KB)
2026_9_30_ZO_TONKOVIĆ_VRILO_An.br._ZJZLSŽ-3391_HZJZ-7522 (PDF, 316.1 KB)
2026_9_30_ZO_TONKOVIĆ_VRILO_An.br._ZJZLSŽ-3392_HZJZ-7523 (PDF, 314.5 KB)
2026_9_30_ZO_TONKOVIĆ_VRILO_An.br._ZJZLSŽ-3393_HZJZ-7524 (PDF, 314.6 KB)
2026_9_30_ZO_TONKOVIĆ_VRILO_An.br._ZJZLSŽ-3394_HZJZ-7525 (PDF, 314.9 KB)
2026_9_30_ZO_TONKOVIĆ_VRILO_An.br._ZJZLSŽ-3395_HZJZ-7526 (PDF, 315 KB)
2026_9_30_ZO_TONKOVIĆ_VRILO_An.br._ZJZLSŽ-3402_HZJZ-7527 (PDF, 315 KB)
2026_10_1_ZO_NOVALJA_An.br._ZJZLSŽ-3405_HZJZ-7529 (PDF, 315.5 KB)
Radionica za izradu STL-ova
Zainteresirani za ispunjavanje sigurnosno-tehničkih listova mogu se prijaviti za RADIONICU za izradu sigurnosno-tehničkih listova (STL-ova), koja će se održati 21. i 22.10.2026. godine, na e-mail: toksikologija@hzjz.hr. Prijave primamo do popunjavanja grupe.
Potrebni podaci za prijavu:
PODATCI O POLAZNIKU
Ime i prezime:
Ime oca ili majke:
Datum i mjesto rođenja:
Stručna sprema:
OIB broj:
Imate li iskustva u radu s STL-ovima:
Ako da, ukratko opišite svoja iskustva:
PODATCI O PRAVNOJ OSOBI
Naziv ustanove i OIB:
Mjesto i poštanski broj:
Ulica i kućni broj:
Kontakt
Telefon:
E-mail:
Online tečaj za odgovorne osobe za rad s opasnim kemikalijama
Obavještavamo sve kandidate kako će se online tečaj za odgovorne osobe za rad s opasnim kemikalijama (sukladno stavku (3) članka 4. Pravilnika o uvjetima za obavljanje djelatnosti proizvodnje, stavljanja na tržište i korištenja opasnih kemikalija (NN 99/13, 157/13, 122/14, 147/21)) održati 30. 11. i 01. 12. 2026. godine.
Vrhunski maratonci i pojačano testiranje
Brigid Kosgei i Jacob Kiplimo uključili su se u program s najmanje 25 nenajavljenih kontrola godišnje, četiri puta više od prosjeka u svojoj disciplini
Antidopinška služba pozdravlja odluku kenijske maratonke Brigid Kosgei i ugandskog trkača Jacoba Kiplima da se uoči maratona u Chicagu dobrovoljno uključe u pojačani program antidopinškog testiranja. Program provodi Athletics Integrity Unit (AIU), a oboje su se u njega uključili nakon svojih proljetnih maratona 2026. godine.
Što program podrazumijeva
Za razliku od uobičajenog rasporeda kontrola, ovaj program donosi znatno veći opseg testiranja. Svaki sportaš mora proći najmanje 25 nenajavljenih testova izvan natjecanja godišnje, a na njegovim se uzorcima godišnje provodi između 100 i 120 analiza. Sve kontrole neovisno provodi AIU, u skladu s pravilima Svjetske antidopinške agencije (WADA). Dodatne kontrole mogu se dogovoriti na temelju obavještajnih podataka i analize podataka, onda kada je testiranje najkorisnije.
Za usporedbu, prosječni maratonac u „testnoj skupini“ godišnje prođe oko šest kontrola izvan natjecanja, uz 12 do 16 analiza. Pojačani program stoga znači otprilike četiri puta više testova i osam do devet puta više analiza.
Tko plaća i na kojem se modelu temelji
Troškove programa ne snose sami sportaši. Financiraju ga Nike i njihova menadžerska agencija Rosa Associati. Program slijedi model koji je ranije primijenjen na trkaču Sabastianu Saweu, prije maratona u Berlinu 2025. i Londonu 2026. Za ovu godinu AIU je preporučio da se isti broj testova rasporedi kroz cijelu godinu, umjesto da se koncentrira u nekoliko mjeseci.
Kosgei ističe da je u Keniji ponekad prolazila kontrole i po dva do tri puta tjedno te da to čini kako bi mlađim naraštajima pokazala da trči čisto.
Zašto je to važno
Odluka dolazi u trenutku kada je povjerenje u maratonske rezultate narušeno nizom slučajeva. Ruth Chepngetich je 2024. u Chicagu istrčala 2:09:56 i postala prva žena ispod 2:10, no u srpnju 2025. privremeno je suspendirana zbog zabranjenog diuretika hidroklorotiazida, a u listopadu 2025. dobila je trogodišnju zabranu nakon što je priznala kršenje pravila.
Među novijim slučajevima su i Albert Korir, pobjednik New York maratona 2021., koji je 2026. dobio petogodišnju zabranu zbog pozitivnog testa na CERA-u, te Etiopljanka Tiruye Mesfin, kojoj je u rujnu 2026. izrečena trogodišnja zabrana zbog nepravilnosti u biološkoj putovnici sportaša.
Kiplimo je 2025. u Chicagu pobijedio s 2:02:23, a u travnju 2026. u Londonu bio je treći s 2:00:28. Tako brzi rezultati danas gotovo odmah izazivaju pitanja, no to ne znači da je svaki vrhunski nastup sumnjiv. Otvoreno dokazivanje čistoće upravo je način na koji se povjerenje može vratiti.
Poruka antidopinške službe
Dobrovoljno pojačano testiranje nije zamjena za redoviti antidopinški sustav, nego njegov koristan dodatak. Antidopinška služba poziva sportaše, trenere, klubove i sponzore da slijede ovaj primjer i podupiru transparentnost, nenajavljene kontrole i edukaciju o čistom sportu. Doping ne šteti samo rezultatima, nego i zdravlju sportaša te povjerenju publike. (J.K.)
Održana nacionalna konferencija „Sveobuhvatni pristup kontroli duhana – od politike do prakse“
U organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo 8. i 9. listopada 2026. godine u Šibeniku, održana je nacionalna konferencija „Sveobuhvatni pristup kontroli duhana – od politike do prakse“, koja je okupila stručnjake, znanstvenike, zdravstvene djelatnike i druge dionike uključene u oblikovanje i provedbu javnozdravstvenih politika u području kontrole duhana.
Konferencija je održana u okviru europskog projekta Joint Action on Health Promotion and Disease Prevention including Smoke and Aerosol Free Environments (JA-SAFE), financiranog sredstvima programa Europske unije. Projekt je usmjeren na smanjenje opterećenja kroničnim nezaraznim bolestima, uključujući rak, kroz jačanje promocije zdravlja i prevencije bolesti, smanjenje uporabe duhana, zaštitu od izloženosti duhanskom dimu i aerosolima te poticanje stvaranja okruženja bez duhanskog dima i aerosola.
Konferenciju su otvorili doc. dr. sc. Marija Bubaš, prim. dr. med. spec., državna tajnica u Ministarstvu zdravstva Republike Hrvatske i prim. dr. sc. Iva Pejnović Franelić, voditeljica Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Republici Hrvatskoj. U uvodnom dijelu istaknuta je važnost kontinuiranog i koordiniranog djelovanja u prevenciji pušenja i zaštiti javnog zdravlja.
Tijekom dvodnevne konferencije održano je 11 stručnih izlaganja i četiri tematska panela, usmjerenih na ključne aspekte kontrole duhana. Prvi dan bio je posvećen javnozdravstvenim izazovima, zakonodavnom i regulatornom okviru, provedbi mjera kontrole duhana, međuresornoj suradnji te ulozi poreznih mjera i nadzora tržišta. Drugoga dana naglasak je stavljen na prevenciju pušenja, utjecaj duhanske industrije i digitalnog marketinga na mlade te mogućnosti unapređenja preventivnih programa. Razmatrani su i pristupi liječenju nikotinske ovisnosti, uključujući farmakološke i nefarmakološke metode, kratke intervencije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti te mogućnosti bolje integracije liječenja u zdravstveni sustav, uz poseban osvrt na potrebe ranjivih skupina.
Pušenje i izloženost duhanskom dimu i dalje predstavljaju jedan od vodećih preventabilnih uzroka bolesti i prijevremene smrtnosti. U tom je kontekstu na konferenciji naglašena potreba za sveobuhvatnim pristupom koji povezuje učinkovite javnozdravstvene politike, provedbu zakonodavnih mjera, sustavnu prevenciju, zaštitu djece i mladih od utjecaja duhanske industrije te dostupnu i kvalitetnu stručnu pomoć osobama koje žele prestati pušiti.
Konferencija je omogućila razmjenu znanja, iskustava i prijedloga stručnjaka iz različitih sektora te otvorila prostor za raspravu o unapređenju nacionalnog odgovora na izazove povezane s uporabom duhanskih i nikotinskih proizvoda. Istaknuta je važnost kontinuirane suradnje zdravstvenog, obrazovnog i drugih relevantnih sektora, kao i sustavnog praćenja i vrednovanja učinaka provedenih mjera. Zaključci i preporuke konferencije predstavljaju doprinos daljnjem razvoju i provedbi sveobuhvatnih mjera kontrole duhana u Republici Hrvatskoj, s ciljem smanjenja uporabe duhanskih i nikotinskih proizvoda, zaštite stanovništva od izloženosti duhanskom dimu i aerosolima te stvaranja zdravijeg okruženja i generacije bez duhana.
Otkazivanje radionice “Nadzirano četkanje zubi u vrtićima i školama” 14.10.2026.
Obavještavamo sve zainteresirane o tome da se edukacijska radionica “Nadzirano četkanje zubi u vrtićima i školama” u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Nacionalnog povjerenstva za dentalnu medicinu Ministarstva zdravstva u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje te Stomatološkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, koja je trebala biti održana 14.10.2026. u Rijeci zbog nepredviđenih okolnosti otkazuje.
O terminu naknadnog održavanja će prijavljeni sudionici biti obaviješteni naknadno. U ovom smislu se ispričavamo svima prijavljenima na eventualnim neugodnostima te ljubazno molimo za razumijevanje.
Svjetski dan hrane 2026. -Stručni skup “Utjecaj prehrambenog okruženja na naše izbore”
Povodom obilježavanja Svjetskog dana hrane 2026. u petak 16. listopada 2026. godine s početkom u 11h u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) u Zagrebu održat će se stručni skup Utjecaj prehrambenog okruženja na naše izbore: KAKO DANAS BIRAMO HRANU?
Ovogodišnja tema Svjetskog dana hrane, koji se obilježava 16. listopada 2026., glasi „Innovate today. Nourish tomorrow.” – odnosno „Inoviraj danas. Nahrani sutra.”
Na ovogodišnjem stručnom skupu bit će predstavljene teme nutritivnog označavanja hrane, jamstvenog žiga „Živjeti zdravo“, marketinga hrane i pića te preporuka za automate za hranu i piće. U sklopu skupa održat će se i panel rasprava stručnjaka o ulozi proizvođača, nadležnih institucija i zakonodavstva, s posebnim naglaskom na marketing usmjeren prema djeci i odraslima, senzoriku i sigurnost hrane te informiranje potrošača o nutritivno povoljnijim proizvodima.
Cilj skupa je povezati struku, proizvođače i zakonodavstvo te pridonijeti stvaranju zdravijeg i sigurnijeg prehrambenog okruženja.
Detaljan program stručnog skupa dostupan je: Program Svjetski dan hrane 2026.
Grupni program za promicanje mentalnog zdravlja mladih u dobi od 19 do 29 godina.
Ususret Svjetskom danu mentalnog zdravlja – započinje digitalna kampanja ABeCeda mentalnog zdravlja
Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se 10. listopada, a ove godine u središte pozornosti stavlja iskustva osoba koje su se susrele s teškoćama mentalnog zdravlja. Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana mentalnog zdravlja, „Lived experiences heard: real voices, real change“, podsjeća nas na važnost slušanja i uvažavanja iskustava onih koji su teškoće mentalnog zdravlja iskusili iz prve ruke. Njihove priče mogu pridonijeti boljem razumijevanju mentalnog zdravlja i potaknuti promjene koje odgovaraju stvarnim potrebama društva.
No promjena ne mora uvijek početi velikim koracima. Ponekad počinje upravo malim, svakodnevnim aktivnostima kojima brinemo o sebi, povezujemo se s drugima i doprinosimo zajednici u kojoj živimo.
Upravo je na takvom pristupu temeljen program ABeCeda mentalnog zdravlja, hrvatska inačica programa Act, Belong, Commit (ABC), koji je razvijen kao okvir za promicanje mentalnog zdravlja i poticanje pozitivne mentalne dobrobiti.
ABeCeda mentalnog zdravlja
ABeCeda mentalnog zdravlja program je koji provodi Služba za mentalno zdravlje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo unutar okvira zajedničke europske akcije JA PRISM, čiji je cilj pospješiti aktivnosti unapređenja mentalnog zdravlja u Hrvatskoj, učinkovito sprječavati nastanak problema mentalnog zdravlja te podržati prijenos i primjenu najboljih i obećavajućih praksi u novim kontekstima.
Temelj ABeCede mentalnog zdravlja je promicanje dobrobiti i sprječavanje problema mentalnog zdravlja kroz aktivan i proaktivan pristup. Oslanja se na tri jednostavna načela:
A – Aktiviraj se (Act)
B – Budi povezan (Belong)
C – Cijeni i doprinesi zajednici (Commit)
Ova tri načela potiču pojedince da budu aktivni na različite načine, njeguju odnose i osjećaj pripadnosti te se uključuju u aktivnosti koje su im smislene i važne. ABeCeda se pritom ne odnosi samo na tjelesnu aktivnost, već obuhvaća i mentalne, društvene, kulturne i druge oblike aktivnog i svrhovitog uključivanja. Cilj je ABeCedu približiti kao jednostavan i praktičan okvir koji nas potiče da pronađemo ono što nama osobno donosi smisao, povezanost i dobrobit.
U Hrvatskoj će se ABeCeda mentalnog zdravlja provoditi kroz aktivnosti namijenjene općoj populaciji, uključujući digitalnu kampanju podizanja svijesti na društvenim mrežama, kao i kroz pilot-aktivnosti u odabranim srednjim školama.
Početak digitalne kampanje
Digitalna kampanja ABeCeda mentalnog zdravlja započinje 10. listopada 2026., na Svjetski dan mentalnog zdravlja i provodit će se do kraja godine na društvenim mrežama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Kroz kampanju ćemo postupno predstaviti ABeCedu mentalnog zdravlja i njezina tri temeljna načela te kroz različite sadržaje pokazati kako ih možemo primijeniti u svakodnevnom životu.
Poseban naglasak bit će na tome zašto su mali koraci važni te kako male, svakodnevne aktivnosti mogu dugoročno pridonijeti očuvanju i unapređenju mentalnog zdravlja.
Zato vas pozivamo da nam se pridružite kako bismo zajedno otkrili kako aktivaciju, povezanost i doprinos zajednici možemo pretvoriti u male korake za bolje mentalno zdravlje.
Pratite društvene mreže Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i uključite se u kampanju ABeCeda mentalnog zdravlja.
Mentalno zdravlje ne gradimo samo kada nam je teško, nego svakodnevno, malim koracima.
Athlete Outreach program
Služba za antidoping Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo aktivno je sudjelovala na Balkanskom prvenstvu u hrvanju u Koprivnici za uzraste od U15 do U20, koje je prethodnih dana okupilo mlade hrvače i hrvačice te njihove stručne timove iz brojnih zemalja regije.
Tijekom trajanja natjecanja naš je tim proveo niz preventivnih i edukativnih aktivnosti usmjerenih na promicanje čistog i poštenog sporta među mladim naraštajima sportaša. Poseban naglasak stavljen je na edukaciju o štetnosti dopinga, pravima i obvezama sportaša te na podizanje svijesti o važnosti sportskog integriteta već od najranije dobi.
U sklopu preventivnog programa održani su razgovori i informativne prezentacije za sportaše, trenere i pratitelje ekipa. Kroz njih su se mladi hrvači i hrvačice mogli informirati o antidoping pravilima, postupcima kontrole te načinima prepoznavanja i izbjegavanja rizika povezanih s neovlaštenom uporabom supstanci i metoda. Cilj ovakvih aktivnosti nije samo informiranje, već i izgradnja odgovornog i zdravog odnosa prema sportu koji će mlade sportaše pratiti tijekom cijele karijere.
Sudjelovanje na ovako značajnom međunarodnom natjecanju, kakvo je Balkansko prvenstvo u hrvanju, još je jedna potvrda kontinuiranog rada Službe za antidoping HZJZ-a na zaštiti čistoće sporta u Hrvatskoj i šire. Naša je služba prisutna na brojnim domaćim i međunarodnim sportskim događanjima, gdje kroz preventivno djelovanje i suradnju sa sportskim savezima, klubovima i samim sportašima nastojimo doprinijeti sustavu koji promiče poštenu igru i zaštitu zdravlja sportaša.
Zahvaljujemo organizatorima Balkanskog prvenstva, Hrvatskom hrvačkom savezu te svim sudionicima na iznimnoj suradnji i podršci provedbi preventivnih aktivnosti. Ovakva partnerstva ključna su za dugoročnu izgradnju kulture čistog sporta, posebice kada je riječ o mladim sportašima koji tek grade svoje sportske karijere.
Služba za antidoping HZJZ-a i dalje će kontinuirano raditi na edukaciji, prevenciji i provedbi antidoping programa na svim razinama sporta, s ciljem očuvanja zdravlja sportaša i integriteta sporta u cjelini. (J.K.)
Stručni skup „Dobrobit radnika u modernim uvjetima rada“
Mentalno zdravlje zaposlenika jedan je od ključnih elemenata zdravog, sigurnog i održivog radnog okruženja. Promjene u načinu rada, sve izraženiji psihosocijalni rizici te potreba za boljom ravnotežom između poslovnog i privatnog života stavljaju dobrobit radnika u središte suvremenih pristupa zaštiti zdravlja na radu.
Upravo s ciljem razmjene znanja, iskustava i primjera dobre prakse, 16. listopada 2026. u hotelu Zonar u Zagrebu održat će se stručni skup „Together for Mental Health at Work 2026 – 2028: Dobrobit radnika u modernim uvjetima rada“.
Stručni skup održava se u okviru kampanje „Together for Mental Health at Work 2026 – 2028“ Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA), usmjerene na promicanje mentalnog zdravlja na radnom mjestu i prevenciju psihosocijalnih rizika.
Sudionici će imati priliku čuti stručna izlaganja o aktualnim izazovima povezanima s mentalnim zdravljem na radnom mjestu, psihosocijalnim rizicima, uznemiravanju i nasilju, brizi za zdravlje zaposlenika, prevenciji sagorijevanja te drugim važnim aspektima zdravog radnog okruženja. Dio skupa bit će posvećen i predstavljanju radne bilježnice „Kako raditi, a ne sagorjeti?“.
Broj mjesta je ograničen, stoga vas pozivamo da svoju prijavu osigurate na vrijeme.
Poveznica za prijavu: https://forms.gle/dn4dX215UHiwFxtw8
Detaljan program stručnog skupa dostupan je OVDJE.
Veselimo se vašem sudjelovanju i zajedničkom otvaranju teme o tome kako stvarati radna mjesta koja podržavaju zdravlje, sigurnost i dobrobit svih zaposlenika.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.5. psiholog koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za mentalno zdravlje
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 2. rujna 2026. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.5. psiholog koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za mentalno zdravlje.
Više pogledajte ovdje.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.1. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za javno zdravstvo
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 2. rujna 2026. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.1. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za javno zdravstvo.
Više pogledajte ovdje.
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2026./2027. (40. tjedan 2026.)
Tijekom sezone gripe 2026./2027., zaključno s 4. listopada 2026. godine, pristiglo je 45 prijava oboljelih od gripe. Slučajevi oboljelih od gripe zabilježeni su u sedam županija, a najviša stopa prijave gripe na 100 000 stanovnika bilježi se u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Među pristiglim prijavama gripe, najviša stopa incidencije bilježi se u djece predškolske dobi.
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u laboratorijskim uzorcima sporadično je potvrđen virus gripe tipa A(H1).
Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC), sporadična pojava oboljelih od gripe bilježi se i u ostalim državama Europske unije. U laboratorijski potvrđenim uzorcima prevladava virus gripe tipa A.
Više podataka o sezoni gripe u državama Europske unije i širem europskom području dostupno je ovdje.
Novo uzorkovanje vode u Ličko-senjskoj županiji – voda je zdravstveno ispravna i sigurna za piće
Odlukom Stručnog povjerenstva za vodu namijenjenu ljudskoj potrošnji od 11. kolovoza 2026., HZJZ u suradnji sa županijskim zavodima za javno zdravstvo provodi tjedno uzorkovanje i analizu vode iz javnog vodoopskrbnog sustava te dva puta mjesečno analize sirove vode iz crpilišta.
Novo uzorkovanje vode sa slavine provedeno je od 21. do 24. rujna 2026. godine, a rezultati su pokazali da je voda iz javne vodoopskrbe na području Ličko-senjske županije i otoka Paga i Raba zdravstveno ispravna i sigurna za piće.
PFAS spojevi ni u jednom uzorku nisu utvrđeni iznad granice određivanja.
Ukupno je uzeto 29 uzoraka vode na mjestima potrošnje, odnosno na slavinama, unutar zona opskrbe GOSPIĆ 1, SENJ, TONKOVIĆA VRILO, MRĐENOVAC, NOVALJA, POVLJANA, PAG SJEVER i PAG JUG i RAB PRIMORJE.
Do sada je ukupno analizirano 150 uzoraka vode. Rezultati potvrđuju zdravstvenu ispravnost vode koju distribuira javni isporučitelj. U jednom uzorku sa slavine utvrđena je povišena koncentracija željeza, a u drugom povišena koncentracija aluminija.
Dodatno je Hrvatski zavod za javno zdravstvo analizirao je uzorke sirove, neobrađene vode s tri izvorišta – Mrđenovac, Tonkovića vrilo i Hrmotine.
Svi kemijski nalazi, uključujući metale i PFAS spojeve potpuno su uredni. U sirovoj vodi utvrđena su uobičajena mikrobiološka odstupanja koja su prirodna za vodu koja nije obrađena.
Sirova voda nije voda koja se izravno isporučuje građanima. Prije ulaska u vodoopskrbni sustav voda se obrađuje i dezinficira. Analize vode uzete na mjestima potrošnje potvrdile su da je nakon obrade voda mikrobiološki i kemijski ispravna.
Izvanredno uzorkovanje nastavlja se sukladno dinamici koju je utvrdilo Stručno povjerenstvo, a rezultate objavljujemo jednom tjedno.
Nalazi uzoraka uzetih od 21. do 24. rujna 2026. godine u zonama opskrbe GOSPIĆ 1, SENJ, TONKOVIĆA VRILO, MRĐENOVAC, NOVALJA, POVLJANA, PAG SJEVER I PAG JUG dostupni su za preuzimanje u nastavku.
2026_9_21_ZO_PAG_JUG_An.br._ZJZZ-10156_HZJZ-7150 (PDF, 3.5 MB)
2026_9_21_ZO_PAG_SJEVER_An.br._ZJZZ-10158_HZJZ-7152 (PDF, 3.5 MB)
2026_8_31_IZVOR_MRĐENOVAC_An.br._ZJZLSŽ-2876_An.br._HZJZ-6382_(sirova) (PDF, 355.2 KB)
2026_8_31_IZVOR_TONKOVIĆA_VRILO_An.br._ZJZLSŽ-2873_An.br._HZJZ-6380_(sirova) (PDF, 355.8 KB) 2026_8_31_VODOZAHVAT_HRMOTINE_An.br._ZJZLSŽ-2870_An.br._HZJZ-6378_(sirova) (PDF, 355.5 KB)
2026_9_21_ZO_POVLJANA_An.br._ZJZZ-10157_HZJZ-7151 (PDF, 3.5 MB)
2026_9_7_ZO_PAG_SJEVER_An.br._ZJZZ-09532_HZJZ-6635 (PDF, 3.5 MB)
2026_9_7_ZO_POVLJANA_An.br._ZJZZ-09531_HZJZ-6634 (PDF, 3.5 MB)
2026_9_7_ZO_PAG_JUG_An.br._ZJZZ-09530_HZJZ-6633 (PDF, 3.5 MB)
2026_9_14_ZO_PAG_JUG_An.br._ZJZZ-09839_HZJZ-6874 (PDF, 3.5 MB)
2026_9_14_ZO_PAG_SJEVER_An.br._ZJZZ-09837_HZJZ-6872 (PDF, 3.5 MB)
2026_9_14_ZO_PAG_SJEVER_An.br._ZJZZ-09838_HZJZ-6873 (PDF, 3.5 MB)
2026_09_02_ZO_RAB PRIMORJE_An.br.NZJZPGŽ-221_26-09809_HZJZ-6488 (PDF, 5.2 MB)
2026_09_09_ZO_RAB PRIMORJE_An.br.NZJZPGŽ-221_26-10015_HZJZ-6760 (PDF, 4.9 MB)
2026_09_16_ZO_RAB PRIMORJE_An.br.NZJZPGŽ-221_26-10366_HZJZ-6985 (PDF, 4.9 MB)
2026_9_10_ZO_NOVALJA_An.br._ZJZLSŽ-3069_HZJZ-6871 (PDF, 315.5 KB)
2026_9_21_ZO_GOSPIĆ_1_An.br._ZJZLSŽ-3217_HZJZ-7130 (PDF, 315.5 KB)
2026_9_21_ZO_GOSPIĆ_1_An.br._ZJZLSŽ-3218_HZJZ-7131 (PDF, 315.1 KB)
2026_9_21_ZO_GOSPIĆ_1_An.br._ZJZLSŽ-3219_HZJZ-7132 (PDF, 314.9 KB)
2026_9_21_ZO_GOSPIĆ_1_An.br._ZJZLSŽ-3220_HZJZ-7133 (PDF, 314.6 KB)
2026_9_21_ZO_GOSPIĆ_1_An.br._ZJZLSŽ-3221_HZJZ-7134 (PDF, 314.5 KB)
2026_9_21_ZO_GOSPIĆ_1_An.br._ZJZLSŽ-3222_HZJZ-7135 (PDF, 314.2 KB)
2026_9_23_ZO_MRĐENOVAC_An.br._ZJZLSŽ-3275_HZJZ-7291 (PDF, 314.9 KB)
2026_9_23_ZO_MRĐENOVAC_An.br._ZJZLSŽ-3277_HZJZ-7292 (PDF, 314.5 KB)
2026_9_23_ZO_MRĐENOVAC_An.br._ZJZLSŽ-3279_HZJZ-7293 (PDF, 315.1 KB)
2026_9_23_ZO_MRĐENOVAC_An.br._ZJZLSŽ-3287_HZJZ-7294 (PDF, 315.1 KB)
2026_9_23_ZO_SENJ_An.br._ZJZLSŽ-3261_HZJZ-7283 (PDF, 314.9 KB)
2026_9_23_ZO_SENJ_An.br._ZJZLSŽ-3262_HZJZ-7284 (PDF, 314.5 KB)
2026_9_24_ZO_NOVALJA_An.br._ZJZLSŽ-3311_HZJZ-7295 (PDF, 314.3 KB)
2026_9_24_ZO_TONKOVIĆ_VRILO_An.br._ZJZLSŽ-3295_HZJZ-7296 (PDF, 315.2 KB)
2026_9_24_ZO_TONKOVIĆ_VRILO_An.br._ZJZLSŽ-3296_HZJZ-7297 (PDF, 314.8 KB)
2026_9_24_ZO_TONKOVIĆ_VRILO_An.br._ZJZLSŽ-3297_HZJZ-7298 (PDF, 315.8 KB)
2026_9_24_ZO_TONKOVIĆ_VRILO_An.br._ZJZLSŽ-3298_HZJZ-7299 (PDF, 316 KB)
2026_9_24_ZO_TONKOVIĆ_VRILO_An.br._ZJZLSŽ-3299_HZJZ-7300 (PDF, 315.9 KB)
2026_9_24_ZO_TONKOVIĆ_VRILO_An.br._ZJZLSŽ-3300_HZJZ-7301 (PDF, 314.6 KB)
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.4. biotehnolog koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za zdravstvenu ekologiju
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 2. rujna 2026. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.4. biotehnolog koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za zdravstvenu ekologiju.
Više pogledajte ovdje.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.6. zdravstveni radnik u javnom zdravstvu u Službi za javno zdravstvo
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 2. rujna 2026. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.6. zdravstveni radnik u javnom zdravstvu u Službi za javno zdravstvo.
Više pogledajte ovdje.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.2. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za ovisnosti, pripravnik
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 2. rujna 2026. za prijam na rad na određeno vrijeme za radno mjesto 2.2. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za ovisnosti, pripravnik.
Više pogledajte ovdje.