Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Hrvatski dan nepušenja – poziv na okrugli stol

22. VELJAČE 2023. , SRIJEDA U 10.30 SATI

EDUKACIJSKI CENTAR HRVATSKOG ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO, ROCKEFELLEROVA 12, ZAGREB

Uz Svjetski dan nepušenja (31. svibnja), u Hrvatskoj se od 2003. godine obilježava i nacionalni dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima (engl. World No Tobacco Day). Hrvatski dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima obilježava se prvog dana Korizme ove godine je 22. veljače, posebnost tog dana je što većina ljudi razmišlja o odricanju od nečega u čemu uživa tijekom godine. Dan bez duhanskog dima je dan kojim se želi potaknuti pušače na prestanak pušenja. Kao i prema modelu koji se provodi u drugim zemljama, obilježavanjem Dana bez duhanskog dima nastoji se potaknuti pušače da ne zapale cigaretu 24 sata kako bi uvidjeli da to nije nemoguće i nastavili s apstinencijom. To je prilika da pušači razmisle o svojoj ovisnosti o cigaretama, da im nepušači pomognu da se odreknu cigareta. Povodom Hrvatskog dana nepušenja – Dana bez duhanskog dima, Hrvatski zavod za javno zdravstvo zajedno sa Nacionalnim povjerenstvom za borbu protiv pušenja Ministarstva zdravstva organizira okrugli stol. Okrugli stol će biti održan 22. veljače 2023., srijeda u 10.30 sati u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Rockefellerova 12, Zagreb.

Okrugli stol bit će i prilika da prikažemo situaciju s pušenjem kod mladih, potaknemo pušače na prestanak, podsjetimo na Škole nepušenja, te izazove koje donose novi duhanski proizvodi i e-cigarete. Pozivamo sve zainteresirane stručnjake da nam se pridruže na Okruglom stolu te sudjeluju u raspravi s primjerima dobre prakse.

Duhan je odgovoran za smrt više od 8 milijuna ljudi godišnje.Više od 7 milijuna tih smrtnih slučajeva posljedica je izravne uporabe duhana, dok je oko 1.2 milijuna posljedica izloženosti nepušača duhanskom dimu. Pušenje duhana izaziva ovisnost, oštećuje sve organske sustave u organizmu te povećava rizik za više od trideset bolesti.

Prema rezultatima istraživanja provedenog 2019. godine „Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji u Republici Hrvatskoj“ (istraživanje HZJZ-a i Institut za društvena istraživanja dr. Ivo Pilar) 38,4% odraslih puši, najviše u dobnoj skupini između 25. i 35. godine života (43,6%), dok muškarci nešto češće puše od žena (41,2% naspram 35,7%) .

Duhanski dim sadrži preko 7 000 različitih kemijskih sastojaka, od kojih neke posebno oštećuju srce i krvne žile. Najštetnije tvari iz duhanskog dima za krvožilni sustav su nikotin, katran i ugljični monoksid.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) “Duhanski proizvodi” se definiraju kao proizvod koji su u cijelosti ili djelomično napravljeni od listova duhana kao sirovine koji se proizvode za pušenje, žvakanje. Na tržištu se pojavio sve veći broj „Novih duhanskih proizvoda” koji se definiraju kao duhanski proizvod koji ne pripada ni jednoj od sljedećih kategorija:cigarete,duhan (za samostalno motanje, za lule i vodene lule,cigare i cigarilosi) ,duhan (za žvakanje, za šmrkanje ili za oralnu potrošnju) .

Prodaja cigareta smanjivala se tijekom godina proteklog desetljeća, što dovodi do razvoja i marketinga e-cigareta i novih duhanskih proizvoda (grijani duhanski proizvodi). Elektronički sustavi za isporuku nikotina(e-cigarete), koji se također nazivaju vaping uređaji ili olovke za vape, uređaji koji se koriste za pušenje ili „vape“ aromatizirane otopine. Prema SZO glavni sastojci otopine e-cigareta su: nikotin, propilen glikol sa ili bez glicerola i različita sredstva za poboljšanje okusa. Uz negativan utjecaj na zdravlje ljudi, negativno utječu na okoliš.Proizvođači e-cigareta ne dostavljaju jasne upute korisnicima kako pravilno odložiti korištene uređaje, litij-ionske baterije i iskorištene uljne patrone. E-cigarete su izrađene od plastike i metala i kao takve nisu biorazgradive što uzrokuje raspršenje mikroplastike i ulja u okoliš. Grijani duhanski proizvodi postupkom zagrijavanja stvaraju aerosol koji sadrži nikotin i štetne sastojke u obliku aditiva i aroma .Prema duhanskim tvrtkama, zagrijavanjem duhana, a ne spaljivanjem kao kod obične cigarete, značajno se smanjuje stvaranje štetnih tvari koje nastaju pri visokoj temperaturi povezane s izgaranjem navodi SZO.

Unatoč naporu duhanskih tvrtki da se dokaže smanjena štetnost kod konzumacije e-cigareta i grijanih duhanskih proizvoda,prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) prijavljeno je više od 2800 slučajeva, uključujući i 68 smrtna slučaja EVALI koja predstavlja upalni odgovor dišnog sustava koji nastaje zagrijavanjem i aerosolizacijom ulja koje se taloži u alveolarnom prostoru. EVALI uključuje stanja kao što su lipoidna pneumonia, pneumonitis uzrokovan preosjetljivošću, difuzno alveolarno krvarenje, akutna eozinofilna pneumonija navodi CDC.

Uz e-cigarete i grijane duhanske proizvode u ,,Proizvode sljedeće generacije“ spadaju SNUS i nikotinske vrećice.

SNUS je tradicionalni skandinavski bezdimni duhanski proizvod, reguliran je kao prehrambeni proizvod prema švedskom zakonu o hrani od 1970-ih. Konzumira se stavljanjem vrećice između desni i gornje usne na određeno vrijeme. Iako je opće prihvaćeno da su opasnosti po zdravlje od korištenja snusa puno manje nego kod pušenja, ostaje nejasnoća oko dugoročnih učinaka. Istraživanja su pokazala povezanost između upotrebe snusa i raka gušterače, te povezanost upotrebe snusa dijabetesom tipa 2, smrtonosnim srčanim udarima, povišenim krvnim tlakom te prijevremenim porodom i mrtvorođenošću.

Nikotinske vrećice slične su vrećicama za snus jer su napravljene za postavljanje između usna i desni, te ne zahtijevaju pljuvanje. Ne sadrže list duhana, već oblik dehidriranog nikotina (s dodanim aromama). Nikotin se apsorbira u krvotok preko sluznice u ustima. Vrećice također općenito sadrže biljna vlakna, arome i zaslađivače. Istraživači su upozorili da se nikotinske vrećice posebno sviđaju mladima i nepušačima, jer se prodaju u raznim voćnim okusima, u atraktivnom pakiranju i mogu se diskretno koristiti.

Tijekom sazrijevanja i traženja svoga identiteta, mlade su osobe sklone burnom, nepromišljenom reagiranju te počinju eksperimentirati sa svime što je zabranjeno. Eksperimentiranje duhanom povezano je sa željom da se isproba „zabranjeno voće“, ali i s obilježjem mladosti i nezrelosti, koja ne priznaje vezu između rizičnih ponašanja i loših posljedica koje mogu nastupiti odmah ili s vremenom.

Prema najnovijem Istraživanju o zdravstvenom ponašanju mladih (engl. Health Behaviour in School-aged Children; HBSC) provedenom 2022 g. veliki broj učenika/ca nije probao cigarete nikad u životu što je vidljivo iz slike 1. Trend pušenja barem jednom u 30 dana kod učenika/ca raste s dobi (slika 2). Vrlo nizak postotak učenika/ca puši cigarete svakodnevno (slika 3) dok najveći broj učenika/ca u dobi od 15 godina puši cigarete najmanje jednom tjedno. (slika 4).

LIITERATURA:

1. https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/tobacco

2. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/

3. Štimac Grbić, D., Glavak Tkalić, R. (Ur.). (2020). Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske: 2019. i analiza trendova uporabe 2011.-2019. Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.

4. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/

5. United States (US) Federal Drug Administration (FDA): Vaporizers, E-Cigarettes, and other Electronic Nicotine Delivery Systems (ENDS)

6. Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, S. Peeters, A. Gilmore, Tobacco Control, 2015

7. J. Foulds, L. Ramstrom, M. Burke, et al. Effect of smokeless tobacco (snus) on smoking and public health in Sweden. Tobacco Control, 2003. Swedish Food Regulations, Food Act (Livsmedelslagen SFS 2006:804). 2006

8. Royal College of Physicians. Harm reduction in nicotine addiction: helping people who can’t quit. A report by the Tobacco Advisory Group of the Royal College of Physicians. 2007

9. J. Luo , W. Ye, K. Zendehdel, et al., Oral use of Swedish moist snuff (snus) and risk for cancer of the mouth, lung, and pancreas in male construction workers: a retrospective cohort study. Lancet, 2007, Jun 16;369(9578),2015-20

10. T. Schmid, Smokeless Alternatives on the Upswing, Tobacco Asia, 3 February 2021

11. S. Peeters, A. Gilmore, Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, Tobacco Control, 2015

12. Gazdek D. (2014) Navika pušenja djelatnika u zdravstvu Koprivničko-križevačke županije. Nove staze 32:25-26

13. HBSC survey conducted in 2022 among Croatian pupils

Sudjelujte u natječaju projekta EU – JAMRAI

Razmišljate li kreativno?

#AntibioticResistanceSymbol

Pozivamo vas da sudjelujete u natječaju za dizajniranje prvog globalnog simbola koji će predstavljati otpornost na antibiotike. Pobjednik dobiva nagradu od 2000 eura!

Upotreba antibiotika nesumnjivo predstavlja revolucionarno medicinsko dostignuće. Zahvaljujući njima, nekad smrtonosne bolesni su postale gotovo pa bezazlene, čime su nebrojeni životi spašeni. Ipak, zbog tih istih antibiotika, točnije, zbog njihove prekomjerne i neprimjerene uporabe, ovo je dostignuće sada pod golemim rizikom. Naime, sve je više bakterija postalo otporno na antibiotike koji su u opticaju, a ukoliko se dosadašnji trendovi nastave, stručnjaci predviđaju kako bi do 2050. godine antimikrobna rezistencija mogla postati vodeći uzrok smrtnosti na globalnoj razini. Ukratko, radi se o gorućem javnozdravstvenom problemu, na koji je potrebna što sveobuhvatnija reakcija, i to u što skorijem roku.

Pristup „Jedno zdravlje“, koje karakterizira dosadašnju borbu s ovim izazovom, naglašava potrebu ujedinjenom pristupu zdravlju čovjeka, životinja i okoliša, kao i najužu suradnju stručnjaka iz područja veterine, humane medicine i znanosti o okolišu. Ipak, ovaj golemi globalni izazov treba dodatno, još udruženije djelovanje, a to je djelovanje svih nas. Zbog toga nam je potreban zajednički, svima poznat simbol oko kojeg ćemo se okupiti, koji će predstavljati našu zajedničku borbu.

Od takvog simbola očekujemo da nam omogući da se dublje razumijemo i na simboličkoj, neverbalnoj, kreativnoj razini djelovanja. Na taj ćemo način imati veće šanse ne samo ujedinjeno djelovati, već će i naše aktivnosti u smjeru zajedničkog cilja moći biti vidljivije, sveobuhvatnije, ali i atraktivnije. Imajući to u vidu, projekt EU-JAMRAI (engl. Joint action on antimicrobial resistance and health care associated infections) je raspisao natječaj kojim se traži prvi globalni simbol za otpornost na antibiotike. Treba napomenuti da se ne traži logo ili nešto slično, već nešto opipljivo, što bi svatko, bilo gdje, mogao izraditi kod kuće i nositi s ponosom, poput crvene vrpce koja označava borbu protiv AIDS-a.

Ovaj natječaj je otvoren do 31. ožujka 2020. godine, a najuspješniji kreativac bit će nagrađen iznosom od 2000 eura.

Više informacija o procesu prijave možete naći ovdje.

Više o projektu EU – JAMRAI možete pročitati ovdje.

Mišja groznica ili hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom

O kakvoj se bolesti radi i što je uzrokuje?

Mišja groznica je naziv bolesti koji se u javnosti često koristi za hemoragijsku groznicu s bubrežnim sindromom (HGBS). HGBS je virusna zoonoza, prvenstveno bolest šumskih mišolikih glodavaca poznata kao bolest prirodnih žarišta. Javlja se u određenim geografskim područjima u kojima su nužno zadovoljeni ekološki uvjeti (abiotički – klima, vodeni tokovi, tlo, padaline, uz biotičke – biljne i životinjske zajednice) da bi se uzročnik bolesti mogao trajno održavati na određenom području.

Bolest uzrokuju Hantavirusi, koji su rasprostranjeni u raznim dijelovima svijeta, kako u Aziji, tako i od sjevera do juga Europe. U Hrvatskoj je bolest stalno prisutna pretežno u kontinentalnim područjima, s različitom učestalošću od godine do godine.

Svake se godine bilježe pojedinačni ili sporadični slučajevi, a ciklički epidemije odnosno povremeno se registrira povećan broj oboljelih osoba, kao što je bilo 1995., 2002., 2012. te 2014. godine.

U Hrvatskoj su poznata neka prirodna žarišta odnosno enzootska područja, npr. neke šume u Lici, Karlovačkoj županiji, Zagrebačkoj županiji, Slavoniji, Gorskom Kotaru, Medvednica, međutim rasprostranjenost ove zoonoze u Hrvatskoj nije u potpunosti poznata.

Tko je rezervoar i domaćin uzročnika?

Mišoliki glodavci su prirodni rezervoari i prenositelji virusa. Uzročnik prirodno kruži i održava se među mišolikim glodavcima.

Kod nas u Hrvatskoj su to: riđa voluharica (Clethrionomys glareolus) i žutogrli miš (Apodemus flavicollis), a uz njih u manjoj mjeri i šumski miš (Apodemus sylvaticus), poljski miš (Apodemus agrarius) te livadna voluharica (Microtus agrestis).

Ta infekcija za njih nije opasna, no čini ih rezervoarima virusa kojeg izlučuju u okolinu, najviše mokraćom i izmetom. Ušavši u njihov svijet odnosno područje tzv. prirodnog žarišta, ljudi se, srećom u pravilu rijetko, u određenim okolnostima mogu zaraziti i razboljeti.

Kako se bolest prenosi?

Čovjek se može zaraziti:

izravnim ili posrednim kontaktom s izlučevinama (mokraća, izmet ili slina) zaraženih glodavaca, udisanjem aerosola ili prašine koja sadrži uzročnike
unosom uzročnika iz izlučevina zaraženih glodavaca kroz oštećenu kožu ili sluznicu oka, nosa i usta onečišćenim rukama ili
kontaminiranom ili zagađenom vodom ili hranom (kao npr. neoprani šumski plodovi)
neposrednim kontaktom sa zaraženim glodavcima

Bolest se najčešće ne prenosi sa čovjeka na čovjeka.

Mišja groznica je vezana uz izravan ili posredan dodir s divljim mišolikim glodavcima i njihovim izlučevinama, a do nešto češćeg obolijevanja ljudi obično dolazi u godinama velike brojnosti malih glodavaca (tzv. “mišje godine”). Na njihovu brojnost mogu utjecati razni promjenjivi ekološki čimbenici pa se često ne može u potpunosti objasniti niti prognozirati. Poznato je da obilje hrane pogoduje većem broju, dok dugotrajne zimske hladnoće smanjuju broj glodavaca.

Koji su simptomi bolesti?

Bolest se najčešće manifestira 1 do 2 tjedna nakon izlaganja inficiranoj izlučevini glodavca (vrlo rijetko inkubacija može trajati i do 8 tjedana) naglim nastupom visoke tjelesne temperature, praćene zimicom i jakom glavoboljom, nakon kojih slijede jaki bolovi u trbuhu i leđima, koji mogu biti praćeni mučninom i povraćanjem, zamućenim vidom te ponekad crvenilom lica i konjunktiva te osipom. Kasniji se simptomi bolesti mogu manifestirati smanjenom količinom izlučivanja urina i razvitkom zatajenja bubrega, ali i naglim padom tlaka, pojavom krvarenja i razvojem stanja šoka.

Tko najčešće obolijeva?

Na osnovi opisanog se može zaključiti da su osobe koje zbog prirode posla ili rekreativno (šumski radnici, poljoprivrednici, lovci, planinari, izletnici i sl.) dugotrajno i učestalo dolaze u neposredan ili posredan kontakt s malim divljim glodavcima najizloženiji njihovu aerosolu pa mogu biti i najizloženiji ovoj zarazi.

Važno je napomenuti da se čovjek može zaraziti i u zatvorenim prostorima u kojima mogu boraviti glodavci i gdje može biti velika koncentracija uzročnika u prašini (podrumske prostorije, garaže, tavani, ostave i dr.)

Iako rizik od obolijevanja ljudi postoji, na sreću je razmjerno malen prema proširenosti boravka ljudi u prirodi bilo zbog profesionalnih razloga, bilo zbog rekreacije te se ova bolest u ljudi relativno rijetko javlja.

Kako se zaštititi na otvorenom?

Nemojte sjediti ni ležati izravno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi!
Tijekom boravka u prirodi čuvajte hranu i piće (u zatvorenim spremnicima) te osobne stvari od dodira s glodavcima i njihovim izlučevinama.
Prije konzumacije jela i pića te uzimanja cigarete dobro operite ruke toplom vodom i sapunom ili koristite antiseptik ili dezinficijens na bazi alkohola.
Ne ostavljajte ostatke hrane i druge otpatke u prirodi!
Nemojte piti vodu iz neuređenih šumskih izvora i lokava.
Plodove ubrane u prirodi koji se jedu sirovi dobro operite tekućom vodom.
Ne dirajte gnijezda glodavaca kao niti uginule glodavce bez rukavica i maske.

Kako se zaštiti u zatvorenim prostorijama?

Osigurajte hranu i piće od pristupa glodavaca, pohranite ih u zatvorene spremnike!
Smeće držite u zatvorenim čvrstim kontejnerima da ne bude izvor hrane glodavcima.
Ne ostavljajte smeće u prostorijama kao što su ostave, podrumi, garaže, tavani, vikendice i sl.!
Spriječite ulaz glodavaca u stambene i gospodarske objekte zatvarajući sve pukotine i rupe u zidovima i podovima!
Potrebno je skloniti sva odlagališta raznih materijala koji mogu poslužiti glodavcima kao sklonište najmanje 50 m od kuće.
Redovito provodite uništavanja glodavaca ili deratizaciju (klopke) u kući i neposredno oko kuće (ako se radi o otrovu upozorite ljude, osobito djecu)!
Ne dirajte uginule glodavce ili njihova gnijezda golim rukama.
Čišćenje dulje vrijeme nekorištenih prostora obavite uz što manje podizanje prašine, ako je moguće primijenite vlažno čišćenje (uz korištenje maske preko nosa i usta).
Ne metite niti usisavajte izlučevine glodavaca, kao niti njihova gnijezda. To će pogodovati zaraznom materijalu (izlučevinama glodavaca) da se digne u zrak koji onda možete udahnuti pa se na taj način možete zaraziti.
Nosite masku koja štiti sluznicu nosa i usta!
Nosite gumene rukavice!
Prilikom čišćenja koristite mokru krpu (da se izbjegne dizanje prašine) i klorni ili alkoholni dezinficijens!

U zadnjih petnaest godina broj prijava hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom u Hrvatskoj znatno varira; u prosjeku je oko šezdeset prijava godišnje (najmanje 6 oboljelih 2013. godine; najviše 317 oboljelih 2002. godine). U prva tri mjeseca ove godine prijavljen je nešto veći broj bolesnika s hemoragijskom groznicom u Hrvatskoj nego što se prijavljuje u „mirnim“ godinama, međutim manje nego u istom razdoblju tijekom epidemijskih godina. Bolesnici su iz cijele kontinentalne Hrvatske, iz poznatih endemskih područja/prirodnih žarišta.

U ovom trenutku nije moguće procijeniti kakav će biti trend tijekom ove godine, tj. da li će ova godina po broju oboljelih biti znatno iznad prosjeka.

Rizik od hemoragijske groznice je uvijek prisutan u prirodnim žarištima, a u vrijeme epidemijskih godina je nešto viši, ali se može umanjiti pridržavanjem gore opisanih mjera osobne zaštite.

Povezani članak: Procjene rizika zaražavanja djece virusom HGBS-a u Domu Crvenog križa i bližoj okolici na Sljemenu

Depresija: razgovarajmo

Svake se godine 7. travnja obilježava Svjetski dan zdravlja pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije. Za temu ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja je kao prioritetno područje globalnog javnozdravstvenog interesa odabrana depresija, s glavnom porukom „Depresija: razgovarajmo“ (engl. Depression; let’s talk). Cilj ovogodišnje javnozdravstvene kampanje „Depresija: razgovarajmo“ je osvijestiti ljude koji boluju od depresije da potraže i dobiju pomoć.

Ovom se kampanjom također želi:

bolje informirati opću javnost o depresiji, njezinim uzrocima i mogućim posljedicama te obliku pomoći koji je dostupan za prevenciju i liječenje depresije
potaknuti ljude s depresijom da potraže pomoć
osvijestiti obitelj, prijatelje i kolege koji žive s ljudima koji boluju od depresije da su sposobni pružiti podršku oboljelom

Što je depresija?

Depresija je bolest koju karakteriziraju poremećaji raspoloženja.

Simptomi depresije su:

dugotrajna tuga
nesposobnost uživanja u ranije ugodnim stvarima ili aktivnostima
duševna bol

Depresija utječe na obavljanje najjednostavnijih svakodnevnih zadataka, ponekad s razornim posljedicama za odnose s obitelji i prijateljima i mogućnosti da se zaradi za život. Da bi se postavila dijagnoza depresije odnosno depresivne epizode, ovi simptomi trebaju trajati najmanje 2 tjedna.

Osim navedenog, ljudi koji boluju od depresije mogu imati i neke od sljedećih simptoma:

manjak energije
promjene apetita
nesanicu ili preveliku potrebu za snom
povećanu tjeskobu ili zabrinutost
smanjenu koncentraciju
neodlučnost
nemir
osjećaj bezvrijednosti, krivnje ili beznađa
misli o samoozljeđivanju ili suicidu

Rizik od razvoja depresije se povećava sa stresom, traumatskim životnim događajima kao što su smrt voljene osobe ili prekid veze, fizičkim bolestima, problemima uzrokovanim konzumacijom alkohola ili droge, siromaštvom, nezaposlenošću, nepravilnom prehranom i nedovoljnom tjelesnom aktivnošću. Kod nekih osoba postoji i genetska, urođena predispozicija za razvoj depresije.

Depresija može pogoditi svakoga, to nije znak slabosti. Depresija je izlječiva: razgovorom s psihoterapeutom, uzimanjem antidepresivnih lijekova ili kombinacijom obaju.

Liječenje depresije

Potražite pomoć liječnika
Možete se obratiti svom obiteljskom liječniku koji će provjeriti i utvrditi Vaše stanje te Vam po potrebi prepisati lijekove ili vas uputiti stručnjacima iz područja mentalnog zdravlja
Depresija se liječi lijekovima koji se zovu antidepresivi. Ti lijekovi ne djeluju odmah kao primjerice lijekovi protiv bolova, već im je potrebno oko 1 do 6 tjedana za početak djelovanja
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje uzimanje lijekova i 6 do 10 mjeseci nakon prestanka simptoma
Bitno je napomenuti da ovi lijekovi ne izazivaju ovisnost
Osim uzimanja antidepresiva, u liječenju depresije je od velike koristi i psihoterapija

Jeste li znali?

Zajednički mentalni poremećaji (depresija i anksiozni poremećaji) su u porastu u cijelom svijetu.

U humanitarnim krizama i tijekom ratnih sukoba, 1 od 5 osoba je pogođena depresijom ili anksioznim poremećajem.

Depresija povećava rizik razvoja drugih nezaraznih bolesti kao što su dijabetes i kardiovaskularne bolesti. Uz to, dijabetes i kardiovaskularne bolesti povećavaju rizik od depresije.

Depresija koja se javlja kod žene nakon poroda može utjecati na razvoj novorođenčeta.

Najučestaliji mentalni poremećaji mogu se prevenirati i izliječiti uz relativno mali trošak.

Novi dokaz iz istraživanja koje je provela Svjetska zdravstvena organizacija pokazuje da depresija i anksiozni poremećaji koštaju globalnu ekonomiju više od US$ 1 bilijuna svake godine.

Broj ljudi s depresijom i anksioznim poremećajem u svijetu se povećava: 1990. godine je u svijetu bilo 416 milijuna oboljelih, dok je 2013. godine njihov broj porastao na 615 milijuna.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, depresija će do 2020. godine postati drugi svjetski zdravstveni problem, a gledajući samo žensku populaciju, zdravstveni problem broj jedan. Posljedica je to kontinuiranog porasta broja depresivnih osoba.

Ako se osjećate nesretno ili mislite da imate depresiju:

Razgovarajte o svojim osjećajima s nekim kome vjerujete.
Potražite profesionalnu pomoć.
Ne zaboravite da vam uz pravu pomoć može biti bolje.
Nastavite s aktivnostima u kojima ste uživali kada vam je bilo dobro.
Budite u kontaktu s obitelji i prijateljima.
Redovito vježbajte, čak i ako je to samo kratka šetnja.
Držite se pravilnih navika hranjena i spavanja.
Prihvatite da bi mogli bolovati od depresije i prilagodite svoja očekivanja. Možda nećete biti u mogućnosti ispuniti svoje svakodnevne aktivnosti ili obveze onoliko koliko ste običavali.
Izbjegavajte ili ograničite unos alkohola i uzimajte lijekove onako kako vam ih je prepisao liječnik.

ZAPAMTITE

Stigma i diskriminacija koje prate mentalne bolesti, uključujući depresiju, dovode do kasnijeg prepoznavanja problema i odgađaju traženje pomoći, zbog čega liječenje traje dulje, a može doći i do težih posljedica kao što je samoubojstvo.

Depresija je bolest koja pogađa ljude svih dobnih skupina, svih društvenih slojeva i svih zemalja svijeta.

Depresija se može prevenirati i liječiti.

Ako mislite da bolujete od depresije, potražite pomoć.

Izvor: WHO

Učinite korak Za mentalno zdravlje

Hrvatski zavod za javno zdravstvo je u suradnji s Gradskim uredom za zdravstvo Grada Zagreba pokrenuo zajedničko obilježavanje Svjetskog dana zdravlja 2017 posvećenog depresiji. U petak 7.4.2017. od 15.00 do 17.30 sati će se u Parku Zrinjevac u Zagrebu održati Festival mentalnog zdravlja u cilju promicanja važnosti pravovremenog ulaganja u mentalno zdravlje, zdravstvenog prosvjećivanja i informiranja o dostupnim uslugama mentalnog zdravlja u zajednici. Pogledajte obavijest o Festivalu mentalnog zdravlja

Kalendar aktivnosti povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja 2017. godine

Svjetski dan štitnjače 2026.

Svjetski dan štitnjače obilježava se 25. svibnja, a prvi je put uveden 2008. godine na inicijativu Europskog društva za štitnjaču. Njegova je svrha povećati svijest javnosti o bolestima štitnjače te naglasiti važnost očuvanja zdravlja štitnjače kao važnog preduvjeta kvalitetnog i zdravog života, osobito kod skupina koje su osjetljivije na čimbenike rizika i poremećaje funkcije štitnjače, poput trudnica, djece i starijih osoba.

Štitnjača je mala endokrina žlijezda veličine oko pet centimetara koja svojim djelovanjem utječe na cijeli organizam. Smještena je s prednje strane vrata, a oblikom, zbog svoja dva režnja spojena u sredini, nalikuje leptiru. Štitna žlijezda sintetizira hormone trijodtironin i tiroksin, koji su nužni za pravilno funkcioniranje svih tkiva i organa, otpušta ih u krvotok te tako regulira sveukupni metabolizam. Proizvodnju hormona tiroksina i trijodtironina regulira hormon hipofize tireotropin.

Bolesti štitnjače mogu se pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi, ali su češće u srednjoj i starijoj životnoj dobi. Kod žena se najčešće javljaju u četrdesetim i pedesetim godinama, dok se kod muškaraca učestalost povećava u pedesetim i šezdesetim godinama života.

Dva najčešća poremećaja funkcije štitnjače su hipertireoza (pojačana aktivnost štitnjače) i hipotireoza (smanjena aktivnost štitnjače). Simptomi bolesti štitnjače variraju od osobe do osobe i nerijetko se pogrešno povezuju sa stanjima kao što su trudnoća, menopauza ili depresija.

Simptomi hipertireoze mogu uključivati:

gubitak tjelesne težine unatoč povećanom apetitu
ubrzan ili nepravilan rad srca
nervozu, razdražljivost, poteškoće sa spavanjem i umor
drhtanje ruku i slabost mišića
pojačano znojenje ili smanjenu podnošljivost topline
učestale stolice ili češće pražnjenje crijeva
povećanje vrata, odnosno gušu

Simptomi hipotireoze mogu biti blagi i nije ih uvijek lako primijetiti.

Neki od čestih simptoma uključuju:

umor
povećanje tjelesne težine
smanjenu podnošljivost hladnoće
bolove u zglobovima i mišićima
suhu kožu ili suhu i prorijeđenu kosu
obilne ili neredovite menstruacije ili probleme s plodnošću
usporen rad srca
depresiju

Prema posljednjim procjenama Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC), 2022. godine su u svijetu od raka štitnjače oboljele 821 214, a umrlo je 47 507 osoba.

Prema posljednjim podacima Registra za rak, u 2023. godini od raka štitnjače je u Hrvatskoj oboljelo 876 osoba, 659 žena i 217 muškaraca. U 2024. godini od raka štitnjače u Hrvatskoj umrlo je 28 osoba (20 žena i 8 muškaraca).

Izvori:

European Thyroid Association (ETA) – eurothyroid.com

https://www.niddk.nih.gov/

AI4Health.Cro konferencija okupila oko 140 sudionika i predstavila primjere primjene umjetne inteligencije u zdravstvu

Godišnja konferencija projekta AI4Health.Cro okupila je oko 140 sudionika te predstavila aktualne teme, iskustva i primjere primjene umjetne inteligencije u zdravstvu.

Ovogodišnji program bio je usmjeren na relevantne izazove i mogućnosti koje umjetna inteligencija donosi zdravstvenom sustavu, istraživačkoj zajednici i inovacijskom ekosustavu. Kroz izlaganja, panele i rasprave sudionici su imali priliku razmijeniti znanja, iskustva i primjere dobre prakse, s posebnim naglaskom na razvoj konkretnih rješenja i jačanje suradnje među dionicima.

U programskom dijelu konferencije sudjelovali su predstavnici partnerskih organizacija, stručnjaci iz područja zdravstva, istraživanja, tehnologije i inovacija, kao i korisnici koji su predstavili svoja iskustva i potrebe u kontekstu razvoja digitalnih i AI rješenja u zdravstvu.

Jedan od važnih ciljeva konferencije bio je okupiti korisnike, partnere i relevantne dionike na jednom mjestu te prikupiti kvalitetne komunikacijske materijale koji će se koristiti za predstavljanje primjera dobre prakse i uspješnih priča nastalih u okviru projekta. Tijekom konferencije snimljen je niz video izjava koji će se u narednom razdoblju koristiti kroz različite komunikacijske kanale i platforme.

U sklopu konferencije predstavljeni su i rezultati AI4Health.Cro inovacijskog natjecanja, na kojem je pobjedu odnio tim Insulogic s AI rješenjem za skrb o osobama s dijabetesom.

Završna konferencija projekta AI4Health.Cro održat će se 22. rujna 2026.

Više o pobjednicima natjecanja dostupno je na poveznicama:

https://www.irb.hr/Novosti/Tim-Insulogic-pobjednik-je-AI4Health.Cro-inovacijskog-natjecanja
https://ai4healthcro.eu/?ht_kb=insulogic-wins-ai4health-cro-innovation-competition-with-ai-solution-for-diabetes-care

Europski tjedan borbe protiv raka 2026.

Europski tjedan borbe protiv raka održava se svake godine od 25. do 31. svibnja.

Povodom obilježavanja, Association of European Cancer Leagues upozorava na zabrinjavajuće podatke o raku u Europi – svakih devet sekundi jednoj osobi u Europskoj uniji dijagnosticira se rak, a procjenjuje se da je tijekom 2022. godine ova bolest uzrokovala smrt 1,3 milijuna ljudi. Rak je ujedno vodeći uzrok smrti među muškarcima i ženama mlađima od 65 godina u EU-u.

Iako je svaki dan posvećen određenoj ključnoj temi, cijeli Tjedan usmjeren je na podizanje svijesti o prevenciji raka, važnosti ranog otkrivanja, dostupnosti liječenja te pružanju podrške oboljelima i osobama koje su preživjele rak.

25. svibnja – Primarna prevencija

26. svibnja – Rano otkrivanje

27. svibnja – Dostupnost lijekova

28. svibnja – Sadašnji i bivši pacijenti

29. svibnja – Istraživanje

30. svibnja – Digitalno zdravstvo

31. svibnja – Svjetski dan nepušenja

Tijekom obilježavanja poseban se naglasak stavlja na rano otkrivanje i organizirane programe probira koji spašavaju živote te omogućuju pravodobno liječenje i bolje ishode. Ipak, velike razlike među europskim državama i dalje postoje u dostupnosti preventivnih pregleda i onkoloških lijekova. Europska unija zato ulaže u istraživanja, razvoj novih terapija i digitalno zdravstvo kroz Europski prostor zdravstvenih podataka (EHDS), s ciljem kvalitetnije i pravednije skrbi za sve pacijente. Posebna se pozornost posvećuje i podršci osobama oboljelima od raka pri povratku svakodnevnom životu.

Europski tjedan borbe protiv raka završava obilježavanjem Svjetskog dana nepušenja kojim se ove godine posebno upozorava na zabrinjavajući porast duhanskih i nikotinskih proizvoda među mladima. Procjenjuje se da u svijetu elektroničke cigarete već koristi 15 milijuna adolescenata u dobi od 13 do 15 godina, a u državama za koje su dostupni podaci adolescenti u prosjeku devet puta češće koriste e-cigarete od odraslih osoba. Istodobno, čak 40 milijuna adolescenata u istoj dobnoj skupini koristi duhanske proizvode.

Rak u Hrvatskoj

Rak i dalje predstavlja jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova u Hrvatskoj. Svake se godine dijagnosticira više od 26 tisuća novih slučajeva raka, a zloćudne bolesti su, uz bolesti srca i krvnih žila, s preko 13 tisuća smrti godišnje među vodećim uzrocima smrti te vodeći uzrok prijevremenog mortaliteta.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je izvještaj Rak u Hrvatskoj 2023./2024., novu publikaciju Registra za rak Republike Hrvatske koja donosi najnovije podatke o incidenciji i mortalitetu od raka, a po prvi put uključuje i podatke o preživljenju te prevalenciji zloćudnih bolesti u Hrvatskoj.

U 2024. godini zloćudne bolesti ostaju drugi najčešći uzrok smrti s 26 % svih smrti (iza bolesti srčano žilnog sustava), a ujedno i vodeći uzrok prijevremenog mortaliteta. Među uzrocima smrti od raka najviše se ističu rak pluća (vodeći zloćudni uzrok smrti i u muškaraca i u žena u Hrvatskoj), rak debelog i završnog crijeva, rak gušterače, rak dojke i rak prostate, koji zajedno čine 56 % ukupnog mortaliteta od zloćudnih bolesti. Najčešća novodijagnosticirana sijela raka u muškaraca su rak prostate, rak pluća i rak debelog i završnog crijeva, dok u žena dominiraju rak dojke, rak debelog i završnog crijeva i rak pluća.

Europski kodeks protiv raka, peto izdanje

Europski kodeks protiv raka (ECAC5) osmislila je Međunarodna agencija za istraživanje raka u sklopu Svjetske zdravstvene organizacije, s ciljem smanjenja rizika od raka i jačanja prevencije u općoj populaciji.

Peto izdanje kodeksa donosi 14 znanstveno utemeljenih preporuka o čimbenicima rizika povezanima s ponašanjem, okolišem i medicinskim intervencijama, a po prvi put uključuje i smjernice za donositelje javnih politika kako bi se ojačale preventivne mjere na razini društva. Kodeks služi kao praktičan alat za smanjenje rizika od raka, poboljšanje javnog zdravlja te ispravljanje pogrešnih predodžbi o bolesti.

Kodeks pročitajte na poveznici: https://cancer-code-europe.iarc.who.int/hr/pocetna-stranica/

Izvor:

https://www.cancer.eu/european-week-against-cancer/

Održana javnozdravstvena akcija u Puli

Dana 7. svibnja 2026. godine održana je javnozdravstvena akcija u Puli pod nazivom „Korak ispred bolesti“, u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Istarskih domova zdravlja, u suorganizaciji Mesi d.o.o.

Javnozdravstvenoj akciji prisustvovali su zamjenica župana Gordana Antić, dr. med., pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Davorka Maras-Tkačuk, ravnateljica Istarskih domova zdravlja Petra Benazić dr. med., glavna sestra Istarskih doma zdravlja Olga Rojnić, mag. med. techn. i Rudi Čebulj i Marko Groboljšek iz tvrtke Mesi d.o.o.

U sklopu javnozdravstvene akcije iz krvi se je određivao šećer, kolesterol, HbA1c te mjerio pedobrahijalni indeks (ABI) i krvni tlak. Ovom javnozdravstvenom akcijom želimo skrenuti pozornost javnosti na potrebu povećanja znanja o perifernoj arterijskoj bolesti (PAB), KVB i dijabetesa, te mogućnostima prevencije.

Na javnozdravstvenoj akciji iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prisustvovali su prim. Verica Kralj dr. med. i Marinka Šimunović Gašpar, mag. med. techn., univ. mag. admin. sanit.

Međunarodni sastanak Zajedničke akcije Europske unije u području prevencije kroničnih nezaraznih bolesti – Joint Action PreventNCD – WP6 „Healthy Living Environment“ – 28. svibnja 2026., Pula

NAJAVA ZA MEDIJE

Međunarodni sastanak Zajedničke akcije Europske unije u području prevencije kroničnih nezaraznih bolesti – Joint Action PreventNCD – WP6 „Healthy Living Environment“

26.- 28. svibnja 2026., Pula

Ovim putem Vas pozivamo da nam se pridružite u uvodnom dijelu trodnevnog međunarodnog sastanka koji će se održati dana 26. svibnja 2026. godine u 9:00 sati u Hotelu Park Plaza Histria (dvorana Bianca Istriana) u Puli, Verudela 17.

U okviru najveće zajedničke akcije Europske unije u području prevencije kroničnih nezaraznih bolesti financirane kroz program EU4Health – Joint Action PreventNCD, Hrvatski zavod za javno zdravstvo kao nositelj provedbe u Republici Hrvatskoj i suvoditelj Radnog paketa 6 organizira međunarodni sastanak Radnog paketa 6 „Healthy Living Environment“, koji će se održati od 26. do 28. svibnja 2026. godine u Puli.

U okviru navedene uloge Hrvatski zavod za javno zdravstvo aktivno doprinosi planiranju i koordinaciji aktivnosti na europskoj razini, razvoju metodoloških smjernica i alata, osiguravanju kvalitete provedbe te provodi i dva pilot-projekta na nacionalnoj razini utemeljena na primjerima dobre prakse Nacionalnog programa Živjeti zdravo unutar kojih testira i razvija modele zdravih životnih okruženja koji će poslužiti kao primjeri dobre prakse na europskoj razini.

Svrha sastanka je razmjena iskustava i rezultata pilot-projekata na europskoj razini, jačanje međunarodne suradnje, unaprjeđenje kvalitete i održivosti intervencija usmjerenih na stvaranje zdravih životnih okruženja. Poseban naglasak bit će stavljen na razvoj integriranih metodologija za provedbu intervencija temeljenih na dokazima, promicanje zdravih životnih okruženja, jačanje kapaciteta javnog zdravstva te smanjenje nejednakosti u zdravlju.

Na sastanku će sudjelovati oko 60 sudionika odnosno predstavnika europskih zemalja, uključenih u provedbu Zajedničke akcije Europske unije u području prevencije kroničnih nezaraznih bolesti (JA PreventNCD-a). Radni jezik sastanka je engleski.

U sklopu uvodnog (plenarnog) dijela sastanka predviđeno je uvodno obraćanje gradonačelnika Grada Pule Peđe Grbina, predstavnika Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske te uvodna izlaganja ključnih govornika u području promicanja zdravlja i javnog zdravstva.

U nastavk uvodni dio programa događanja.

09:00 – 09:20	Pozdravno obraćanje domaćina Peđa Grbin, Gradonačelnik Grada Pule Predstavnik Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (tbc) Predstavnik Ministarstva zdravstva (tbc)
09:20 – 09:50	„Health in the age of obesity: How to stay ahead of chronic risks – the Croatian perspective“ prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravlja, Referentnog centra Ministarstva zdravstva za promicanje zdravlje, Hrvatski zavod za javno zdravstvo
09:50 – 10:10	„Health promotion & NCD Prevention in Europe today: A joint action to improving health for everyone!“ prof. dr. sc. Knut-Inge Klepp, znanstveni koordinator Zajedničke akcije Europske unije u području prevencije kroničnih nezaraznih bolesti
10:10 – 10:30	„Towards a new paradigm in EU prevention policy“ prof. dr. sc. Romana Jerković Kraljić, zastupnica u Europskom parlamentu i potpredsjednica Odbora za javno zdravlje u Europskom parlamentu

Veselimo se Vašem dolasku!

Kontakti za medije:

HZJZ, Anja Đurić, 099 267 1746, promicanjezdravlja@hzjz.hr

HZJZ, Maja Koprivanac, 091 444 8240, promicanjezdravlja@hzjz.hr

Publikacija EUDA-e „Zdravstveni i socijalni odgovori: dualni poremećaji”

Agencija Europske unije za droge (EUDA) objavila je 21. svibnja 2026. godine publikaciju pod nazivom „Health and social responses: Dual disorders“, koja donosi pregled dualnih poremećaja s naglaskom na njihovu definiciju, prevalenciju i utjecaj u Europi. Opisuje povezanost problema mentalnog zdravlja i poremećaja uporabe droga te prikazuje aktualne pristupe liječenju i skrbi u europskim zemljama.

Publikacija se bavi izazovima prepoznavanja i liječenja dualnih poremećaja, modelima integrirane skrbi te preporukama za razvoj koordiniranih zdravstvenih i socijalnih odgovora. Poseban naglasak stavljen je na važnost ranog prepoznavanja, multidisciplinarnog pristupa i dostupnosti integriranih usluga.

Publikacija je dostupna na poveznici: https://www.euda.europa.eu/news/2026/new-euda-miniguide-dual-disorders_en

Predavanje Hrvatskom mačevalačkom savezu

U srijedu, 20. svibnja, Odjel za prevenciju dopinga održao je u Zagrebu hibridno predavanje mačevaocima, trenerima i njihovom pratećem osoblju.

Oko 45 sudionika dobilo je osnovne informacije i znanje o dopingu/antidopingu. Uvijek je važno osvijestiti sportaša koji je to način na koji se odgovorno i informirano koriste lijekovi, kada su oni „doping“, a kada služe za liječenje; što je to Terapijsko izuzeće i kako ga tražiti. Mnoga njihova pitanja, baš kao i pitanja sportaša drugih sportova, odnosila su se na dodatke prehrani koji mogu predstavljati opasnost u smislu dobivanja nepovoljnog analitičkog nalaza.

Iako mačevaoci nisu u Skupini određenoj za testiranje (RTG) upoznali smo ih sa slanjem podataka o lokaciji, testiranjem na natjecanju i izvan natjecanja. Obradili smo Popis zabranjenih sredstava te ih upoznali sa svim odredbama koje se odnose na kršenje antidopinških pravila i sankcijama do kojih dovode takva kršenja. (V.B)

Epidemija ebole u DR Kongu i Ugandi

Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je javnozdravstvenu ugrozu od međunarodnog značaja zbog epidemije ebole u DR Kongu i Ugandi

Što je ebola?

Ebola je rijetka, ozbiljna i često smrtonosna bolest koju uzrokuje virus ebole.
Prenosi se izravnim kontaktom s krvlju ili drugim tjelesnim tekućinama zaraženih osoba, bilo živih ili preminulih. U to je uključen i nezaštićen spolni odnos s pacijentima, kod kojih je virusna nukleinska kiselina detektirana i do 193 dana nakon njihovog potpunog oporavka od bolesti. Stoga stvarna vjerojatnost prijenosa virusa ebole spolnim putem od strane osobe koja je preboljela ebolu nije poznata.
Bolest se može dobiti i izravnim kontaktom s krvlju i drugim tjelesnim tekućinama zaraženih divljih životinja, živih ili uginulih, poput majmuna, šumskih antilopa i šišmiša.
Virus ebole ne prenosi se zrakom poput virusa gripe.
Bolest iznenada započinje dva dana do dvadeset jednog dana nakon izlaganja virusu pojavom groznice, bolova u mišićima, slabosti, glavobolje i grlobolje.
Sljedeću fazu bolesti obilježavaju povraćanje, proljev, osip i neispravan rad jetre i bubrega. Neki pacijenti imaju obilna unutarnja i vanjska krvarenja te im prestane raditi više organa.

Ne postoji cijepljenje protiv ebole uzrokovane Bundibugyo virusom niti specifično liječenje od bolesti.

Rizik od zaraze virusom ebole i kako ga izbjeći

Čak i ako živite u zaraženim područjima ili ste putovali tamo, rizik od zaraze virusom ebole izrazito je malen, osim ako ste bili u izravnom kontaktu s tjelesnim tekućinama osoba oboljelih od ebole, odnosno živih ili uginulih životinja. U kontakt s tjelesnim tekućinama uključen je i nezaštićen spolni odnos s pacijentima koji su se potpuno opravili od ebola virusne bolesti.
Uobičajenim kontaktom s ljudima koji ne izgledaju bolesno, na javnim mjestima, ne prenosi se virus ebole. Zaraženi ljudi, u vrijeme inkubacije (prije pojave znakova bolesti), nisu zarazni za okolinu, jer počinju izlučivati virus tek kada se pojave znakovi bolesti (povišena tjelesna temperatura, povraćanje, proljev, glavobolja, grlobolja…..).
Virusom ebole ne može se zaraziti putem predmeta (osim ako su svježe kontaminirani krvlju i tjelesnim tekućinama bolesnika), namirnica (osim mesa zaraženih životinja) ili kupanjem u bazenu.
Komarci ne prenose virus ebole.
Virus ebole jednostavno se uništava sapunom, dezinfekcijskim sredstvima, sunčevim zrakama ili sušenjem. Pranje rublja kontaminiranog tjelesnim tekućinama u perilici za rublje uništit će virus ebole. Virus ebole živi vrlo kratko na površinama koje su na suncu ili posušenim površinama.

Epidemija ebole u DR Kongu i Ugandi

Od početka svibnja do 18. svibnja 2026. godine prijavljeno je 482 sumnji na ebolu, uključivši 116 sumnji na smrt od ebole u Demokratskoj Republici Kongo, provinciji Ituri. Među umrlima ima i zdravstvenih radnika koji su skrbili o pacijentima. Među 13 humanih uzoraka testiraniih na virus ebole, u osam je potvrđeno da su uzrokovani Bundibugyo virusom (podvrsta virusa ebole). Također, u glavnom gradu Ugande, Kampali, kod dvije osobe (od kojih je jedna umrla) potvrđena je ebola. Moguće je da je broj oboljelih i umrlih veći od broja potvrđenih slučajeva. Za Bundibugyo virus nema cjepiva niti specifičnog lijeka.

Trenutno postoji rizik od zaražavanja ebolom u provinciji Ituri (DR Kongo) i Kampali (Uganda), a nije moguće isključiti mogućnost zaražavanja u drugim dijelovima ove dvije države pa se u Hrvatskoj za sve putnike povratnike iz tih zemalja provode mjere zdravstvenog nadzora u trajanju od 21 dan.

Sljedeće informacije namijenjene su putnicima koji putuju u zaražena područja ili se vraćaju iz njih:

Savjeti osobama koje putuju u DR Kongo i Ugandu

Sljedećim preventivnim mjerama može se smanjiti rizik od zaraze:

• Izbjegavajte izravan kontakt s krvlju ili tjelesnim tekućinama pacijenata i umrlih bolesnika odnosno predmetima koji su svježe kontaminirani.

• Redovito održavajte higijenu ruku pranjem sapunom i tekućom vodom i/ili antisepticima.

• Izbjegavajte bliski kontakt s divljim životinjama (živim ili uginulim) i nemojte jesti meso divljih životinja.

• Izbjegavajte nezaštićene spolne odnose.

• Izbjegavajte mjesta na kojima su naseljeni šišmiši kao što su špilje, skloništa ili rudnici.

Rizik za zdravlje putnika koji putuju poslovno i turistički u zemlje u kojima je epidemija Ebole bi se znatno povisio u slučaju da osoba iz bilo kojeg razloga bude hospitalizirana, jer trenutno u bolnicama postoji rizik od dolaska u kontakt s infektivnim izlučevinama oboljelih od ebole.

Savjeti osobama koje se vraćaju iz DR Kongo i Ugande

Prema Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti osobe koje dolaze iz zemalja u kojima ima ebole trebaju se temeljem rješenja graničnog sanitarnog inspektora podvrgnuti zdravstvenom nadzoru po ulasku u Hrvatsku.
Rizik da ste bili izloženi virusu ebole izrazito je malen ako niste bili u bolnici u DR Kongu i Kampali i ako niste sudjelovali u zbrinjavanju oboljelih od ebole.

Međutim:
Ako razvijete povišenu tjelesnu temperaturu, groznicu, proljev, osjetite neobjašnjiv umor ili druge ozbiljne simptome (npr. povraćanje, neobjašnjiva krvarenja i tešku glavobolju) unutar tri tjedna nakon povratka iz zemalja u kojoj ima ebole,
ili ste bili u izravnom kontaktu s tjelesnim tekućinama živih ili preminulih osoba, odnosno živih ili uginulih životinja, uključujući nezaštićen spolni odnos s bolesnicima koji su se oporavili od ebole, obavezno je da:

Odmah potražite liječničku pomoć uz napomenu gdje ste putovali jer je moguće da su simptomi rezultat zaraze virusom ebole ili nekom drugom bolešću, poput malarije ili žute groznice, što treba odmah ispitati i započeti liječenje.

Više podataka SZO o epidemiji ebole u DR Kongu i Ugandi možete pročitati ovdje.

Preporuke za sigurnu vožnju električnim romobilom

S dolaskom toplijeg vremena električni romobili sve se češće koriste kao praktično prijevozno sredstvo u gradskom prometu, no istodobno raste i broj nesreća u kojima sudjeluju njihovi vozači.

Djeca pritom predstavljaju posebno osjetljivu skupinu sudionika u prometu, zbog čega je na roditeljima i skrbnicima velika odgovornost u procjeni sigurnosnih rizika i prevenciji mogućih ozljeda povezanih s njihovim korištenjem.

Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, električnim romobilima ne smiju upravljati osobe mlađe od 14 godina.

Za sigurnu vožnju električnim romobilom potrebno je:

obavezno nositi zaštitnu kacigu
kretati se biciklističkom stazom ili biciklističkom trakom u smjeru kretanja, a u slučajevima kada biciklistička staza/traka ne postoji površinama namijenjenim za kretanje pješaka
voziti stabilno i sigurno, bez skidanja obje ruke s upravljača, pridržavanja za druga vozila ili prevoženja predmeta
smanjiti brzinu vožnje
u uvjetima smanjene vidljivosti nositi reflektirajući prsluk, reflektirajuću odjeću ili drugu reflektirajuću oznaku
tijekom noći i u uvjetima smanjene vidljivosti imati upaljeno jedno svjetlo bijele boje na prednjoj strani i jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani
ne koristiti slušalice jer umanjuju mogućnost reagiranja i sigurnog upravljanja romobilom
ne ostavljati romobil bez nadzora na prometnim površinama za kretanje vozila i pješaka.

Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026. (20. tjedan 2026.)

U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2025./2026., zaključno s 17. svibnja 2026. godine, zaprimljeno ukupno 40 886 prijava oboljelih od gripe, od čega su 3 prijave pristigle u posljednjem, 20. tjednu (grafikon 1.).

Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.

Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 2.)

Grafikon 2. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.

Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone do sada je prijavljeno sedamdeset i osam smrtnih ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.

Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnjih 5 sezona prikazano je na grafikonu 3.

Grafikon 3. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona

Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u posljednjem tjednu među testiranim uzorcima nije bilo uzoraka pozitivnih na virus gripe.

Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.

Popis lijekova za travanj 2026.

19. svibnja 2026.

Popisu lijekova registriranih u RH* do 30.04.2026. možete pristupiti na jedan od sljedećih načina:

putem naslovnice: https://www.hzjz.hr/sluzba-za-antidoping/ klikom na ikonu ‘Popis zabranjenih sredstava’
putem informativne stranice o popisu lijekova na kojoj se nalaze integrirana tražilica i dokument u pdf formatu: https://www.hzjz.hr/sluzba-za-antidoping/#popis-zabranjenih-sredstava

Za dodatne upite oko zabranjenih tvari u sportu koji se nalaze u lijekovima, dodatcima prehrani ili drugim proizvodima možete se obratiti Službi za antidoping putem emaila: tue@hzjz.hr ili telefonski na broj: 01/5510-653.

*Služba za antidoping HZJZ-a na mjesečnoj bazi objavljuje Popis lijekova registriranih u Hrvatskoj koji sadrže tvari zabranjene Popisom zabranjenih sredstava. Na ovaj način sportašima pružamo dodatnu podršku i pomoć vezano uz uzimanje lijekova radi liječenja različitih medicinskih stanja.

Popis je sastavljen tako da se u prvoj koloni abecednim redom može potražiti određeni lijek prema zaštićenom imenu. Nazivi lijekova u Popisu pojednostavljeni su na način da pružaju karakterističnu informaciju o nazivu lijeka, ali ne i puno ime lijeka koje se dodjeljuje prilikom registracije lijekova.

Osim u standardnom pdf formatu, omogućeno je i pretraživanje putem integrirane tražilice. Upisom znakova u polje pretraživača dobiju se rezultati pretraživanja prema unesenom zapisu u tražilici. (HZJZ)

Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026. (19. tjedan 2026.)

U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2025./2026., zaključno s 10. svibnja 2026. godine, zaprimljeno ukupno 40 883 prijava oboljelih od gripe, od čega su 4 prijave pristigle u posljednjem, 19. tjednu (grafikon 1.).

Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.

Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 2.)

Grafikon 2. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.

Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnjih 5 sezona prikazano je na grafikonu 3.

Grafikon 3. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona

Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u posljednjem tjednu među testiranim uzorcima nije bilo uzoraka pozitivnih na virus gripe.

Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.

COVID -19 U Hrvatskoj (19.5.2026)

COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.

U 20. kalendarskom tjednu (tjedan od 11. do 17. svibnja 2026.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 8 prijava COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 20. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

Edukacija novih edukatora

Odjel prevencije Službe za antidoping održao je trodnevno predavanje (15., 16. i 17. svibnja 2026.) budućim edukatorima, novim vanjskim suradnicima. Međunarodni standard za obrazovanje definira obrazovanje/edukaciju kao obveznu i središnju komponentu učinkovitih programa borbe protiv dopinga. Ključna načela su:

Prevencija na prvom mjestu: Edukacija je primarna strategija prevencije. Sportaši bi se s antidopingom trebali susresti prvo kroz edukaciju, a ne kroz dopinšku kontrolu.
Edukacija temeljena na vrijednostima: Edukacija bi trebala promicati sportski duh, jačati etičko donošenje odluka i podržavati razvoj čistog sportskog ponašanja.
Izvedba usmjerena na sportaša: Edukativne aktivnosti trebaju se prilagoditi potrebama, iskustvima i ulogama sportaša i sportaševa pomoćnog osoblja.
Cjeloživotno obrazovanje: Edukacija o antidopingu nije jednokratna aktivnost. Sportaši i pomoćno osoblje trebaju edukaciju tijekom cijelog svog sportskog vijeka, od ranog sudjelovanja do elitnog natjecanja.
Zajednička odgovornost: Čist sport je kolektivni napor koji uključuje sportaše, trenere, medicinsko osoblje, edukatore, organizacije i institucije. Zadane teme u Međunarodnom standardu za edukaciju uključuju upravljanje, prava i odgovornosti, kršenje antidopinških pravila, zabranjene tvari i metode, postupke testiranja, TUE, posljedice dopinga, rizike dodataka prehrani i mehanizme izvještavanja.

Odrađeni moduli:

Osnove edukacije o antidopingu i ISE 2027 – Svrha edukacije, pristup usmjeren na prevenciju, način razmišljanja
Upravljanje antidopinškim sustavom – Struktura, uloge, usklađivanje i povjerenje
Principi i vrijednosti čistog sporta – Sportski duh i obrazovanje temeljeno na vrijednostima
Prava, odgovornosti i kršenja antidopinških pravila – Prava, ADRV-ovi, stroga odgovornost, namjera i krivnja
Testiranje, RTP, ADAMS i postupci dopinške kontrole – dopinška kontrola, obveze RTP-a, ADAMS, DCF
Psihološki i socijalni čimbenici rizika u prevenciji dopinga – Čimbenici rizika i donošenje odluka
Uloga, etika i granice edukatora – Jasnoća uloge, etika, otkrivanje informacija
Korištenje Priručnika za edukatore u praksi – Dosljedna i fleksibilna izvedba
Praktična izvedba, promatranje i povratne informacije – Nadzirana praksa i povratne informacije
Procjena, certifikacija i kontinuirani razvoj – Certifikacija i kontinuirani profesionalni razvoj

Očekivani ishod obuke

Nakon uspješnog završetka programa, naša su očekivanja da edukatori budu: kompetentni za provođenje edukacije o antidopingu u skladu s ISE 2027, spremni podržati edukaciju usmjerenu na prevenciju i vrijednosti čistog sporta, svjesni svojih etičkih odgovornosti i profesionalnih granica, usklađeni sa standardima osiguranja kvalitete, certificiranja i kontinuiranog razvoja NADO-a te da shvaćaju svoju odgovornost unutar šireg sustava antidopinga. (V.B)

Održana 2. regionalna konferencija zdravstvene kineziologije

U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo održana je 2. regionalna konferencija zdravstvene kineziologije pod nazivom „Suradnja zdravstva i kineziologije“, koja je okupila stručnjake iz područja javnog zdravstva, medicine, kineziologije, kinezioterapije i sporta.

Konferenciju je otvorio direktor konferencije i ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, koji je naglasio važnost sustavnog povezivanja zdravstvenog i kineziološkog sektora u promicanju tjelesne aktivnosti, prevenciji bolesti i očuvanju zdravlja stanovništva.

Sudionicima se obratila i državna tajnica doc. dr. sc. Marija Bubaš, predstavivši ispred Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske „Smjernice za promicanje tjelesne aktivnosti kao dijela zdravog životnog stila“. Tom je prilikom posebno ukazala na važnost međusektorske suradnje u stvaranju poticajnog okruženja za zdrav i aktivan način života.

Program je uključivao i izlaganje prof. dr. sc. Stjepana Heinera, doajena zdravstvene kineziologije, koji je govorio o povijesti i važnosti daljnjeg razvoja zdravstvene kineziologije kao interdisciplinarnog područja koje povezuje znanstvene spoznaje, stručnu praksu i javnozdravstvene potrebe.

Konferencija je bila posvećena jačanju suradnje zdravstvenog i kineziološkog sektora te razmjeni znanja, iskustava i primjera dobre prakse u području promicanja tjelesne aktivnosti kao važnog čimbenika očuvanja i unaprjeđenja zdravlja.

Tijekom konferencije istaknuto je da tjelesna neaktivnost predstavlja jedan od značajnih javnozdravstvenih izazova današnjice jer je povezana s povećanim rizikom razvoja brojnih kroničnih nezaraznih bolesti, uključujući kardiovaskularne bolesti, dijabetes, maligne bolesti, kronične respiratorne bolesti, bolesti mišićno-koštanog sustava te teškoće mentalnog zdravlja.

Program konferencije obuhvatio je plenarna predavanja, stručna izlaganja i panele o ulozi zdravstvene kineziologije u javnom zdravstvu, smjernicama za promicanje tjelesne aktivnosti, kompetencijama zdravstvenog kineziologa, kinezioterapiji, utjecaju tjelesne aktivnosti na mentalno zdravlje te ulozi medija u promicanju zdravstveno usmjerene tjelesne aktivnosti.

Posebna pozornost bila je usmjerena na mogućnosti snažnije integracije tjelesne aktivnosti u zdravstvene politike i sustave, kao i na važnost interdisciplinarne suradnje u prevenciji bolesti i očuvanju zdravlja stanovništva.

Organizatori konferencije bili su Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, Zagrebački savez sportske rekreacije „Sport za sve“ i Fitnes učilište Zagreb.

Fotogalerija:

Akcijom Volonteri u parku obilježili smo Međunarodni dan obitelji u Metkoviću

U organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, Grada Metkovića, Dječjeg vrtića Metković, Crvenog križa Metković, Udruge Prijatelj i drugih, u parku Živjeti zdravo, u ulici Ivana Gundulića, kod Doma zdravlja u Metkoviću smo 15. svibnja od 15 do 17 sati obilježili Međunarodni dan obitelji održavanjem javnozdravstvene akcije Volonteri u parku koja se provodi u sklopu Nacionalnog programa Živjeti zdravo.

Podsjetimo, aktivnost Volonteri u parku provodi se u sklopu Nacionalnog programa Živjeti zdravo, kroz komponentu Zdravlje i okoliš. Djelovanjem u zajednici volonteri u parku promiču usvajanje zdravih stilova života, prosocijalno ponašanje, međugeneracijsku solidarnost, socijalnu integraciju djece s teškoćama u razvoju i očuvanje životne okoline. Pružanjem podrške obiteljima s djecom kroz strukturiranu organizaciju slobodnog vremena i druženja unutar sigurnog i zdravog okoliša u parkovima i dječjim igralištima žele se senzibilizirati građani o potrebi očuvanja zdravlja i provedbe slobodnog vremena vani, na otvorenom, u gradskim parkovima i igralištima.

Međunarodni dan obitelji istovremeno je i dan za razmišljanje o ulozi koju obitelj ima u izgradnji zdravih, otpornih i povezanih zajednica. Bilo da je odabrana ili biološka, obitelj je temelj brige i pripadnosti. Uloga obitelji posebno je važna u usvajanju kao i mijenjanju zdravih životnih navika, promicanju zdravlja i prevenciji danas vodećih kroničnih nezaraznih bolesti. Obiteljska blizina i podrška, komunikacija i uzajamno prihvaćanje djeluju pozitivno na očuvanje zdravlja i na prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti.

Kako bi osvijestili važnost obitelji, Služba za socijalnu politiku i razvoj Ujedinjenih naroda 15. svibnja svake godine obilježava Međunarodni dan obitelji sazivanjem tematske sjednice u svom sjedištu. Ove godine tema je „Obitelji, nejednakosti i dobrobit djece“. Prema službenim izvorima UN-a, ovaj fokus naglašava ulogu obitelji u smanjenju razlika, promicanju zdravlja djece i poboljšanju dobrobiti kroz potporne socijalne, ekonomske i obrazovne politike. Svjesni važnosti obitelji u očuvanju zdravlja, ovaj datum obilježava se i kao temeljni dan provedbe aktivnosti Volonteri u parku u gradskim parkovima i igralištima u Hrvatskoj.

Zahvaljujemo svim zainteresiranim obiteljima koje su se priključile ovoj inicijativi i u parku Živjeti zdravo u Metkoviću sudjelovale u aktivnostima za djecu predškolske dobi usmjerenim zajedničkom sudjelovanju te provedbi zdravih stilova života na otvorenom.

Poziv na testiranje – natječaj za prijam u radni odnos od dana 24. travnja 2026.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 24. travnja 2026. javni natječaj za prijam u radni odnos.

Više pogledajte na poveznicama.

1.1. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za antidoping

1.2. psiholog koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za ovisnosti

1.3. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za zdravstvenu ekologiju

1.4. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za mikrobiologiju

1.5. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za strateško planiranje, inovacije i koordinaciju projekata

1.6. doktor medicine, specijalist u Službi za javno zdravstvo

1.7. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za javno zdravstvo

1.8. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za javno zdravstvo

2.1. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za zdravstvenu ekologiju

2.2. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja, pripravnik u Službi za ovisnosti

2.3. zdravstveni radnik u javnom zdravstvu u Službi za zdravstvenu ekologiju

2.4. zdravstveni radnik u javnom zdravstvu u Službi za mikrobiologiju

Svjetski dan hipertenzije 2026.

Svjetski dan hipertenzije obilježava se 17. svibnja, a ovogodišnja tema „Zajedno kontrolirajmo hipertenziju!“ naglašava važnost zajedničkog djelovanja u borbi protiv povišenog krvnog tlaka.

Incijativu obilježavanja Svjetskog dana hipertenzije pokrenula je Svjetska liga za hipertenziju (WHL) s ciljem informiranja javnosti o važnosti hipertenzije i njezinim ozbiljnim zdravstvenim komplikacijama te pružanja informacija o njezinoj prevenciji, otkrivanju i liječenju kroz suradnju zdravstvenih djelatnika, medija, volonterskih organizacija i državnih institucija.

Hipertenzija (povišen krvni tlak) ozbiljno je medicinsko stanje koje značajno povećava rizik od bolesti srca, mozga, bubrega i drugih organa. Visoke vrijednosti krvnoga tlaka često se zamijete tek kada se manifestiraju oštećenja na raznim organima, najčešće na srcu, mozgu, bubrezima ili očima. Stoga je od velike važnosti edukacija javnosti o potrebi prepoznavanja ranih simptoma i redovite kontrole krvnog tlaka.

Procjenjuje se da je 2024. godine oko 1,4 milijarde odraslih osoba u dobi od 30 do 79 godina u svijetu imalo hipertenziju, što predstavlja 33 % populacije u toj dobnoj skupini.

U 2024. godini hipertenzivne bolesti bile su na drugom mjestu od deset vodećih uzroka smrti u Hrvatskoj. Zabilježeno je 5 321 osoba umrlih od hipertenzivne bolesti od čega je 1 969 muškaraca i 3 352 žena.

Hipertenzija jest stanje u kojem je trajno povišen gornji (sistolički) tlak iznad 140 mmHg i/ili u kojem je trajno povišen donji (dijastolički) tlak iznad 90 mmHg. Dijagnoza povišenog krvnog tlaka ne postavlja se na temelju samo jednog mjerenja krvnog tlaka. Za dijagnozu hipertenzije potrebno je na ispravan način više puta kroz dulje vrijeme, u mirovanju, izmjeriti vrijednosti krvnog tlaka koje prelaze graničnu vrijednost od 140/90 mmHg.

Upute za pravilno mjerenje krvnog tlaka:

Ne jedite niti pijte ništa 30 minuta prije mjerenja krvnog tlaka.
Ispraznite mjehur prije mjerenja.
Sjednite u udobnu stolicu s naslonom za leđa i umirite se najmanje 5 minuta prije mjerenja.
Postavite oba stopala ravno na pod (noge ne smiju biti prekrižene).
Ruku s manžetom položite na stol u visini prsa.
Narukvica manžete mora biti prikladne veličine jer ako nije može se dogoditi greška u mjerenju. Također treba biti postavljena na golu kožu, ne preko odjeće.
Ne razgovarajte za vrijeme mjerenja krvnog tlaka.

Povišen tlak godinama ne mora pokazivati simptome. No ponekad i vrlo rano, bolesnici s povišenim krvnim tlakom osjećaju neke od simptoma hipertenzije: bol i pritisak u glavi, crvenilo lica, umor, smetenost, mučnina, pretjerano znojenje, uznemirenost, osjećaj lupanja srca, zujanje u ušima, krvarenje iz nosa, smetnje vida.

Čimbenici rizika uključuju nezdravu prehranu obilježenu prekomjernim unosom soli, zasićenih i transmasnih kiselina te nedovoljnim unosom voća i povrća, tjelesnu neaktivnost, pušenje i konzumaciju alkohola, prekomjernu tjelesnu težinu i pretilost, kao i zagađenje zraka, koje se ističe kao najznačajniji okolišni čimbenik.

Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije za prevenciju i snižavanje povišenog krvnog tlaka su:

jesti više povrća i voća
manje sjediti
biti tjelesno aktivniji, primjerice hodati, trčati, plivati, plesati ili raditi vježbe snage poput dizanja utega
imati najmanje 150 minuta tjedno umjerene aerobne aktivnosti ili 75 minuta intenzivne aktivnosti
raditi vježbe snage dva ili više dana u tjednu
smanjiti tjelesnu težinu ako postoji prekomjerna težina ili pretilost
uzimati lijekove prema uputama zdravstvenog djelatnika
redovito dolaziti na liječničke preglede

Izloženost stresu također je povezana s povišenim krvnim tlakom. Pokušajte smanjiti izloženost stresnim situacijama – nađite aktivnosti koje vas opuštaju i pomažu smanjiti stres, te ih uključite u svoju svakodnevicu.

2025. godine Svjetska zdravstvena organizacija objavila je Drugo globalno izvješće o hipertenziji, koje daje pregled globalnog opterećenja povišenim krvnim tlakom te napretka u njegovoj kontroli.

Izvješće ističe da je hipertenzija jedan od vodećih uzroka smrti i kroničnih bolesti u svijetu, ali i da se velik broj slučajeva može spriječiti ili učinkovito kontrolirati pravodobnim otkrivanjem i liječenjem. Poseban naglasak stavlja se na jačanje primarne zdravstvene zaštite, osiguravanje dostupnih i kvalitetnih lijekova te pouzdanih uređaja za mjerenje krvnog tlaka. Također se ističu uspješni primjeri zemalja koje su unaprijedile kontrolu hipertenzije.

Zaključak izvješća je da ulaganje u prevenciju, dijagnostiku i liječenje hipertenzije može spasiti milijune života te značajno smanjiti opterećenje zdravstvenih sustava.

Infografiku o hipertenziji možete pogledati i preuzeti:

https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2023/05/Infografika_hipertenzija.pdf

Informativni letak o hipertenziji možete pogledati i preuzeti:
https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2022/05/Letak_hipertenzija.pdf

Hrvatsko društvo za hipertenziju – pravilno mjerenje arterijskog tlaka

Izvori:

Hipertenzija, WHO

Izvješće o umrlim osobama u Hrvatskoj u 2024. godini | Hrvatski zavod za javno zdravstvo

https://www.whleague.org/

https://www.who.int/publications/i/item/9789240115569

Hrvatski dan šećerne bolesti

Hrvatski dan šećerne bolesti obilježava se 14. svibnja, a uveden je 2022. godine odlukom Hrvatskog sabora na prijedlog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku.

Svrha obilježavanja ovog dana je podizanje svijesti o dijabetesu, poticanje preventivnih mjera te unapređenje kvalitete zdravstvene skrbi za osobe koje žive s ovom bolešću u Hrvatskoj.

Dijabetes je kronična bolest kod koje dolazi do poremećaja u prijenosu glukoze iz hrane u stanice organizma. Osobe s dijabetesom ili ne proizvode dovoljno inzulina ili ga njihov organizam ne koristi na odgovarajući način. Razlikuju se tri osnovna tipa dijabetesa: tip 1, tip 2 i gestacijski dijabetes, koji se javlja tijekom trudnoće.

Najnovije svjetske procjene govore da 589 milijuna osoba u dobi od 20 do 79 godina živi sa šećernom bolešću, a do 2050. godine taj bi broj mogao doseći 852,5 milijuna. Od ukupno 3,4 milijuna osoba koje su u 2024. godini umrle zbog šećerne bolesti ili njenih komplikacija, gotovo 40 % smrti dogodilo se među osobama u radno najaktivnijoj dobi (20–59 godina).

Prema podacima CroDiab Registra osoba sa šećernom bolešću, u Hrvatskoj je u 2024. bilo registrirano 406.341 osoba sa šećernom bolesti, a broj oboljelih povećava se iz godine u godinu. Procjenjuje se da u Hrvatskoj 28,5% osoba u dobi od 20 do 79 godina nema postavljenu dijagnozu pa je procijenjeni ukupan broj oboljelih veći od 500.000.

Povećan rizik za razvoj dijabetesa imaju osobe s prekomjernom tjelesnom težinom, osobe starije od 45 godina, kao i oni koji u obitelji imaju članove oboljele od dijabetesa tipa 2. U rizičnu skupinu ubrajaju se i fizički neaktivne osobe, žene koje su tijekom trudnoće imale gestacijski dijabetes te žene sa sindromom policističnih jajnika (PCOS).

U početku se dijabetes ne manifestira simptomima i može dugo ostati neprepoznat. Zato je važno redovito kontrolirati razinu šećera u krvi. Povišena razina šećera u krvi nakon nekog vremena može dovesti do pojave simptoma poput:

učestalog mokrenja
izražene žeđi
pojačane gladi
gubitka tjelesne mase
povraćanja i boli u trbuhu
trnaca u rukama ili stopalima
zamagljenog vida
učestalih infekcija
rana koje sporo zarastaju

Dugotrajno povišene razine šećera u krvi mogu uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme pri čemu dolazi do oštećenja krvnih žila i živaca, te mogu nastati ozbiljne komplikacije poput bolesti krvožilnog sustava (srčani ili moždani udar), bolesti bubrega, oštećenja krvnih žila oka i gubitka vida.

Temeljni principi liječenja dijabetesa uključuju edukaciju o bolesti i samokontrolu, uravnoteženu prehranu te redovitu tjelesnu aktivnost. Kod približno 50 % oboljelih ove su mjere dovoljne za održavanje bolesti pod kontrolom, dok će oko 25 % trebati liječenje tabletama, a nešto manje od 25 % liječenje inzulinom.

Izvori:

Dijabetes | Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Prozor zdravlja

COVID -19 U Hrvatskoj (12.5.2026)

U 19. kalendarskom tjednu (tjedan od 4. do 10. svibnja 2026.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 14 prijava COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 19. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.