Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Hrvatski dan nepušenja – poziv na okrugli stol

22. VELJAČE 2023. , SRIJEDA U 10.30 SATI

EDUKACIJSKI CENTAR HRVATSKOG ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO, ROCKEFELLEROVA 12, ZAGREB

Uz Svjetski dan nepušenja (31. svibnja), u Hrvatskoj se od 2003. godine obilježava i nacionalni dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima (engl. World No Tobacco Day). Hrvatski dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima obilježava se prvog dana Korizme ove godine je 22. veljače, posebnost tog dana je što većina ljudi razmišlja o odricanju od nečega u čemu uživa tijekom godine. Dan bez duhanskog dima je dan kojim se želi potaknuti pušače na prestanak pušenja. Kao i prema modelu koji se provodi u drugim zemljama, obilježavanjem Dana bez duhanskog dima nastoji se potaknuti pušače da ne zapale cigaretu 24 sata kako bi uvidjeli da to nije nemoguće i nastavili s apstinencijom. To je prilika da pušači razmisle o svojoj ovisnosti o cigaretama, da im nepušači pomognu da se odreknu cigareta. Povodom Hrvatskog dana nepušenja – Dana bez duhanskog dima, Hrvatski zavod za javno zdravstvo zajedno sa Nacionalnim povjerenstvom za borbu protiv pušenja Ministarstva zdravstva organizira okrugli stol. Okrugli stol će biti održan 22. veljače 2023., srijeda u 10.30 sati u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Rockefellerova 12, Zagreb.

Okrugli stol bit će i prilika da prikažemo situaciju s pušenjem kod mladih, potaknemo pušače na prestanak, podsjetimo na Škole nepušenja, te izazove koje donose novi duhanski proizvodi i e-cigarete. Pozivamo sve zainteresirane stručnjake da nam se pridruže na Okruglom stolu te sudjeluju u raspravi s primjerima dobre prakse.

Duhan je odgovoran za smrt više od 8 milijuna ljudi godišnje.Više od 7 milijuna tih smrtnih slučajeva posljedica je izravne uporabe duhana, dok je oko 1.2 milijuna posljedica izloženosti nepušača duhanskom dimu. Pušenje duhana izaziva ovisnost, oštećuje sve organske sustave u organizmu te povećava rizik za više od trideset bolesti.

Prema rezultatima istraživanja provedenog 2019. godine „Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji u Republici Hrvatskoj“ (istraživanje HZJZ-a i Institut za društvena istraživanja dr. Ivo Pilar) 38,4% odraslih puši, najviše u dobnoj skupini između 25. i 35. godine života (43,6%), dok muškarci nešto češće puše od žena (41,2% naspram 35,7%) .

Duhanski dim sadrži preko 7 000 različitih kemijskih sastojaka, od kojih neke posebno oštećuju srce i krvne žile. Najštetnije tvari iz duhanskog dima za krvožilni sustav su nikotin, katran i ugljični monoksid.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) “Duhanski proizvodi” se definiraju kao proizvod koji su u cijelosti ili djelomično napravljeni od listova duhana kao sirovine koji se proizvode za pušenje, žvakanje. Na tržištu se pojavio sve veći broj „Novih duhanskih proizvoda” koji se definiraju kao duhanski proizvod koji ne pripada ni jednoj od sljedećih kategorija:cigarete,duhan (za samostalno motanje, za lule i vodene lule,cigare i cigarilosi) ,duhan (za žvakanje, za šmrkanje ili za oralnu potrošnju) .

Prodaja cigareta smanjivala se tijekom godina proteklog desetljeća, što dovodi do razvoja i marketinga e-cigareta i novih duhanskih proizvoda (grijani duhanski proizvodi). Elektronički sustavi za isporuku nikotina(e-cigarete), koji se također nazivaju vaping uređaji ili olovke za vape, uređaji koji se koriste za pušenje ili „vape“ aromatizirane otopine. Prema SZO glavni sastojci otopine e-cigareta su: nikotin, propilen glikol sa ili bez glicerola i različita sredstva za poboljšanje okusa. Uz negativan utjecaj na zdravlje ljudi, negativno utječu na okoliš.Proizvođači e-cigareta ne dostavljaju jasne upute korisnicima kako pravilno odložiti korištene uređaje, litij-ionske baterije i iskorištene uljne patrone. E-cigarete su izrađene od plastike i metala i kao takve nisu biorazgradive što uzrokuje raspršenje mikroplastike i ulja u okoliš. Grijani duhanski proizvodi postupkom zagrijavanja stvaraju aerosol koji sadrži nikotin i štetne sastojke u obliku aditiva i aroma .Prema duhanskim tvrtkama, zagrijavanjem duhana, a ne spaljivanjem kao kod obične cigarete, značajno se smanjuje stvaranje štetnih tvari koje nastaju pri visokoj temperaturi povezane s izgaranjem navodi SZO.

Unatoč naporu duhanskih tvrtki da se dokaže smanjena štetnost kod konzumacije e-cigareta i grijanih duhanskih proizvoda,prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) prijavljeno je više od 2800 slučajeva, uključujući i 68 smrtna slučaja EVALI koja predstavlja upalni odgovor dišnog sustava koji nastaje zagrijavanjem i aerosolizacijom ulja koje se taloži u alveolarnom prostoru. EVALI uključuje stanja kao što su lipoidna pneumonia, pneumonitis uzrokovan preosjetljivošću, difuzno alveolarno krvarenje, akutna eozinofilna pneumonija navodi CDC.

Uz e-cigarete i grijane duhanske proizvode u ,,Proizvode sljedeće generacije“ spadaju SNUS i nikotinske vrećice.

SNUS je tradicionalni skandinavski bezdimni duhanski proizvod, reguliran je kao prehrambeni proizvod prema švedskom zakonu o hrani od 1970-ih. Konzumira se stavljanjem vrećice između desni i gornje usne na određeno vrijeme. Iako je opće prihvaćeno da su opasnosti po zdravlje od korištenja snusa puno manje nego kod pušenja, ostaje nejasnoća oko dugoročnih učinaka. Istraživanja su pokazala povezanost između upotrebe snusa i raka gušterače, te povezanost upotrebe snusa dijabetesom tipa 2, smrtonosnim srčanim udarima, povišenim krvnim tlakom te prijevremenim porodom i mrtvorođenošću.

Nikotinske vrećice slične su vrećicama za snus jer su napravljene za postavljanje između usna i desni, te ne zahtijevaju pljuvanje. Ne sadrže list duhana, već oblik dehidriranog nikotina (s dodanim aromama). Nikotin se apsorbira u krvotok preko sluznice u ustima. Vrećice također općenito sadrže biljna vlakna, arome i zaslađivače. Istraživači su upozorili da se nikotinske vrećice posebno sviđaju mladima i nepušačima, jer se prodaju u raznim voćnim okusima, u atraktivnom pakiranju i mogu se diskretno koristiti.

Tijekom sazrijevanja i traženja svoga identiteta, mlade su osobe sklone burnom, nepromišljenom reagiranju te počinju eksperimentirati sa svime što je zabranjeno. Eksperimentiranje duhanom povezano je sa željom da se isproba „zabranjeno voće“, ali i s obilježjem mladosti i nezrelosti, koja ne priznaje vezu između rizičnih ponašanja i loših posljedica koje mogu nastupiti odmah ili s vremenom.

Prema najnovijem Istraživanju o zdravstvenom ponašanju mladih (engl. Health Behaviour in School-aged Children; HBSC) provedenom 2022 g. veliki broj učenika/ca nije probao cigarete nikad u životu što je vidljivo iz slike 1. Trend pušenja barem jednom u 30 dana kod učenika/ca raste s dobi (slika 2). Vrlo nizak postotak učenika/ca puši cigarete svakodnevno (slika 3) dok najveći broj učenika/ca u dobi od 15 godina puši cigarete najmanje jednom tjedno. (slika 4).

LIITERATURA:

1. https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/tobacco

2. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/

3. Štimac Grbić, D., Glavak Tkalić, R. (Ur.). (2020). Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske: 2019. i analiza trendova uporabe 2011.-2019. Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.

4. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/

5. United States (US) Federal Drug Administration (FDA): Vaporizers, E-Cigarettes, and other Electronic Nicotine Delivery Systems (ENDS)

6. Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, S. Peeters, A. Gilmore, Tobacco Control, 2015

7. J. Foulds, L. Ramstrom, M. Burke, et al. Effect of smokeless tobacco (snus) on smoking and public health in Sweden. Tobacco Control, 2003. Swedish Food Regulations, Food Act (Livsmedelslagen SFS 2006:804). 2006

8. Royal College of Physicians. Harm reduction in nicotine addiction: helping people who can’t quit. A report by the Tobacco Advisory Group of the Royal College of Physicians. 2007

9. J. Luo , W. Ye, K. Zendehdel, et al., Oral use of Swedish moist snuff (snus) and risk for cancer of the mouth, lung, and pancreas in male construction workers: a retrospective cohort study. Lancet, 2007, Jun 16;369(9578),2015-20

10. T. Schmid, Smokeless Alternatives on the Upswing, Tobacco Asia, 3 February 2021

11. S. Peeters, A. Gilmore, Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, Tobacco Control, 2015

12. Gazdek D. (2014) Navika pušenja djelatnika u zdravstvu Koprivničko-križevačke županije. Nove staze 32:25-26

13. HBSC survey conducted in 2022 among Croatian pupils

Sudjelujte u natječaju projekta EU – JAMRAI

Razmišljate li kreativno?

#AntibioticResistanceSymbol

Pozivamo vas da sudjelujete u natječaju za dizajniranje prvog globalnog simbola koji će predstavljati otpornost na antibiotike. Pobjednik dobiva nagradu od 2000 eura!

Upotreba antibiotika nesumnjivo predstavlja revolucionarno medicinsko dostignuće. Zahvaljujući njima, nekad smrtonosne bolesni su postale gotovo pa bezazlene, čime su nebrojeni životi spašeni. Ipak, zbog tih istih antibiotika, točnije, zbog njihove prekomjerne i neprimjerene uporabe, ovo je dostignuće sada pod golemim rizikom. Naime, sve je više bakterija postalo otporno na antibiotike koji su u opticaju, a ukoliko se dosadašnji trendovi nastave, stručnjaci predviđaju kako bi do 2050. godine antimikrobna rezistencija mogla postati vodeći uzrok smrtnosti na globalnoj razini. Ukratko, radi se o gorućem javnozdravstvenom problemu, na koji je potrebna što sveobuhvatnija reakcija, i to u što skorijem roku.

Pristup „Jedno zdravlje“, koje karakterizira dosadašnju borbu s ovim izazovom, naglašava potrebu ujedinjenom pristupu zdravlju čovjeka, životinja i okoliša, kao i najužu suradnju stručnjaka iz područja veterine, humane medicine i znanosti o okolišu. Ipak, ovaj golemi globalni izazov treba dodatno, još udruženije djelovanje, a to je djelovanje svih nas. Zbog toga nam je potreban zajednički, svima poznat simbol oko kojeg ćemo se okupiti, koji će predstavljati našu zajedničku borbu.

Od takvog simbola očekujemo da nam omogući da se dublje razumijemo i na simboličkoj, neverbalnoj, kreativnoj razini djelovanja. Na taj ćemo način imati veće šanse ne samo ujedinjeno djelovati, već će i naše aktivnosti u smjeru zajedničkog cilja moći biti vidljivije, sveobuhvatnije, ali i atraktivnije. Imajući to u vidu, projekt EU-JAMRAI (engl. Joint action on antimicrobial resistance and health care associated infections) je raspisao natječaj kojim se traži prvi globalni simbol za otpornost na antibiotike. Treba napomenuti da se ne traži logo ili nešto slično, već nešto opipljivo, što bi svatko, bilo gdje, mogao izraditi kod kuće i nositi s ponosom, poput crvene vrpce koja označava borbu protiv AIDS-a.

Ovaj natječaj je otvoren do 31. ožujka 2020. godine, a najuspješniji kreativac bit će nagrađen iznosom od 2000 eura.

Više informacija o procesu prijave možete naći ovdje.

Više o projektu EU – JAMRAI možete pročitati ovdje.

Mišja groznica ili hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom

O kakvoj se bolesti radi i što je uzrokuje?

Mišja groznica je naziv bolesti koji se u javnosti često koristi za hemoragijsku groznicu s bubrežnim sindromom (HGBS). HGBS je virusna zoonoza, prvenstveno bolest šumskih mišolikih glodavaca poznata kao bolest prirodnih žarišta. Javlja se u određenim geografskim područjima u kojima su nužno zadovoljeni ekološki uvjeti (abiotički – klima, vodeni tokovi, tlo, padaline, uz biotičke – biljne i životinjske zajednice) da bi se uzročnik bolesti mogao trajno održavati na određenom području.

Bolest uzrokuju Hantavirusi, koji su rasprostranjeni u raznim dijelovima svijeta, kako u Aziji, tako i od sjevera do juga Europe. U Hrvatskoj je bolest stalno prisutna pretežno u kontinentalnim područjima, s različitom učestalošću od godine do godine.

Svake se godine bilježe pojedinačni ili sporadični slučajevi, a ciklički epidemije odnosno povremeno se registrira povećan broj oboljelih osoba, kao što je bilo 1995., 2002., 2012. te 2014. godine.

U Hrvatskoj su poznata neka prirodna žarišta odnosno enzootska područja, npr. neke šume u Lici, Karlovačkoj županiji, Zagrebačkoj županiji, Slavoniji, Gorskom Kotaru, Medvednica, međutim rasprostranjenost ove zoonoze u Hrvatskoj nije u potpunosti poznata.

Tko je rezervoar i domaćin uzročnika?

Mišoliki glodavci su prirodni rezervoari i prenositelji virusa. Uzročnik prirodno kruži i održava se među mišolikim glodavcima.

Kod nas u Hrvatskoj su to: riđa voluharica (Clethrionomys glareolus) i žutogrli miš (Apodemus flavicollis), a uz njih u manjoj mjeri i šumski miš (Apodemus sylvaticus), poljski miš (Apodemus agrarius) te livadna voluharica (Microtus agrestis).

Ta infekcija za njih nije opasna, no čini ih rezervoarima virusa kojeg izlučuju u okolinu, najviše mokraćom i izmetom. Ušavši u njihov svijet odnosno područje tzv. prirodnog žarišta, ljudi se, srećom u pravilu rijetko, u određenim okolnostima mogu zaraziti i razboljeti.

Kako se bolest prenosi?

Čovjek se može zaraziti:

izravnim ili posrednim kontaktom s izlučevinama (mokraća, izmet ili slina) zaraženih glodavaca, udisanjem aerosola ili prašine koja sadrži uzročnike
unosom uzročnika iz izlučevina zaraženih glodavaca kroz oštećenu kožu ili sluznicu oka, nosa i usta onečišćenim rukama ili
kontaminiranom ili zagađenom vodom ili hranom (kao npr. neoprani šumski plodovi)
neposrednim kontaktom sa zaraženim glodavcima

Bolest se najčešće ne prenosi sa čovjeka na čovjeka.

Mišja groznica je vezana uz izravan ili posredan dodir s divljim mišolikim glodavcima i njihovim izlučevinama, a do nešto češćeg obolijevanja ljudi obično dolazi u godinama velike brojnosti malih glodavaca (tzv. “mišje godine”). Na njihovu brojnost mogu utjecati razni promjenjivi ekološki čimbenici pa se često ne može u potpunosti objasniti niti prognozirati. Poznato je da obilje hrane pogoduje većem broju, dok dugotrajne zimske hladnoće smanjuju broj glodavaca.

Koji su simptomi bolesti?

Bolest se najčešće manifestira 1 do 2 tjedna nakon izlaganja inficiranoj izlučevini glodavca (vrlo rijetko inkubacija može trajati i do 8 tjedana) naglim nastupom visoke tjelesne temperature, praćene zimicom i jakom glavoboljom, nakon kojih slijede jaki bolovi u trbuhu i leđima, koji mogu biti praćeni mučninom i povraćanjem, zamućenim vidom te ponekad crvenilom lica i konjunktiva te osipom. Kasniji se simptomi bolesti mogu manifestirati smanjenom količinom izlučivanja urina i razvitkom zatajenja bubrega, ali i naglim padom tlaka, pojavom krvarenja i razvojem stanja šoka.

Tko najčešće obolijeva?

Na osnovi opisanog se može zaključiti da su osobe koje zbog prirode posla ili rekreativno (šumski radnici, poljoprivrednici, lovci, planinari, izletnici i sl.) dugotrajno i učestalo dolaze u neposredan ili posredan kontakt s malim divljim glodavcima najizloženiji njihovu aerosolu pa mogu biti i najizloženiji ovoj zarazi.

Važno je napomenuti da se čovjek može zaraziti i u zatvorenim prostorima u kojima mogu boraviti glodavci i gdje može biti velika koncentracija uzročnika u prašini (podrumske prostorije, garaže, tavani, ostave i dr.)

Iako rizik od obolijevanja ljudi postoji, na sreću je razmjerno malen prema proširenosti boravka ljudi u prirodi bilo zbog profesionalnih razloga, bilo zbog rekreacije te se ova bolest u ljudi relativno rijetko javlja.

Kako se zaštititi na otvorenom?

Nemojte sjediti ni ležati izravno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi!
Tijekom boravka u prirodi čuvajte hranu i piće (u zatvorenim spremnicima) te osobne stvari od dodira s glodavcima i njihovim izlučevinama.
Prije konzumacije jela i pića te uzimanja cigarete dobro operite ruke toplom vodom i sapunom ili koristite antiseptik ili dezinficijens na bazi alkohola.
Ne ostavljajte ostatke hrane i druge otpatke u prirodi!
Nemojte piti vodu iz neuređenih šumskih izvora i lokava.
Plodove ubrane u prirodi koji se jedu sirovi dobro operite tekućom vodom.
Ne dirajte gnijezda glodavaca kao niti uginule glodavce bez rukavica i maske.

Kako se zaštiti u zatvorenim prostorijama?

Osigurajte hranu i piće od pristupa glodavaca, pohranite ih u zatvorene spremnike!
Smeće držite u zatvorenim čvrstim kontejnerima da ne bude izvor hrane glodavcima.
Ne ostavljajte smeće u prostorijama kao što su ostave, podrumi, garaže, tavani, vikendice i sl.!
Spriječite ulaz glodavaca u stambene i gospodarske objekte zatvarajući sve pukotine i rupe u zidovima i podovima!
Potrebno je skloniti sva odlagališta raznih materijala koji mogu poslužiti glodavcima kao sklonište najmanje 50 m od kuće.
Redovito provodite uništavanja glodavaca ili deratizaciju (klopke) u kući i neposredno oko kuće (ako se radi o otrovu upozorite ljude, osobito djecu)!
Ne dirajte uginule glodavce ili njihova gnijezda golim rukama.
Čišćenje dulje vrijeme nekorištenih prostora obavite uz što manje podizanje prašine, ako je moguće primijenite vlažno čišćenje (uz korištenje maske preko nosa i usta).
Ne metite niti usisavajte izlučevine glodavaca, kao niti njihova gnijezda. To će pogodovati zaraznom materijalu (izlučevinama glodavaca) da se digne u zrak koji onda možete udahnuti pa se na taj način možete zaraziti.
Nosite masku koja štiti sluznicu nosa i usta!
Nosite gumene rukavice!
Prilikom čišćenja koristite mokru krpu (da se izbjegne dizanje prašine) i klorni ili alkoholni dezinficijens!

U zadnjih petnaest godina broj prijava hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom u Hrvatskoj znatno varira; u prosjeku je oko šezdeset prijava godišnje (najmanje 6 oboljelih 2013. godine; najviše 317 oboljelih 2002. godine). U prva tri mjeseca ove godine prijavljen je nešto veći broj bolesnika s hemoragijskom groznicom u Hrvatskoj nego što se prijavljuje u „mirnim“ godinama, međutim manje nego u istom razdoblju tijekom epidemijskih godina. Bolesnici su iz cijele kontinentalne Hrvatske, iz poznatih endemskih područja/prirodnih žarišta.

U ovom trenutku nije moguće procijeniti kakav će biti trend tijekom ove godine, tj. da li će ova godina po broju oboljelih biti znatno iznad prosjeka.

Rizik od hemoragijske groznice je uvijek prisutan u prirodnim žarištima, a u vrijeme epidemijskih godina je nešto viši, ali se može umanjiti pridržavanjem gore opisanih mjera osobne zaštite.

Povezani članak: Procjene rizika zaražavanja djece virusom HGBS-a u Domu Crvenog križa i bližoj okolici na Sljemenu

Depresija: razgovarajmo

Svake se godine 7. travnja obilježava Svjetski dan zdravlja pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije. Za temu ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja je kao prioritetno područje globalnog javnozdravstvenog interesa odabrana depresija, s glavnom porukom „Depresija: razgovarajmo“ (engl. Depression; let’s talk). Cilj ovogodišnje javnozdravstvene kampanje „Depresija: razgovarajmo“ je osvijestiti ljude koji boluju od depresije da potraže i dobiju pomoć.

Ovom se kampanjom također želi:

bolje informirati opću javnost o depresiji, njezinim uzrocima i mogućim posljedicama te obliku pomoći koji je dostupan za prevenciju i liječenje depresije
potaknuti ljude s depresijom da potraže pomoć
osvijestiti obitelj, prijatelje i kolege koji žive s ljudima koji boluju od depresije da su sposobni pružiti podršku oboljelom

Što je depresija?

Depresija je bolest koju karakteriziraju poremećaji raspoloženja.

Simptomi depresije su:

dugotrajna tuga
nesposobnost uživanja u ranije ugodnim stvarima ili aktivnostima
duševna bol

Depresija utječe na obavljanje najjednostavnijih svakodnevnih zadataka, ponekad s razornim posljedicama za odnose s obitelji i prijateljima i mogućnosti da se zaradi za život. Da bi se postavila dijagnoza depresije odnosno depresivne epizode, ovi simptomi trebaju trajati najmanje 2 tjedna.

Osim navedenog, ljudi koji boluju od depresije mogu imati i neke od sljedećih simptoma:

manjak energije
promjene apetita
nesanicu ili preveliku potrebu za snom
povećanu tjeskobu ili zabrinutost
smanjenu koncentraciju
neodlučnost
nemir
osjećaj bezvrijednosti, krivnje ili beznađa
misli o samoozljeđivanju ili suicidu

Rizik od razvoja depresije se povećava sa stresom, traumatskim životnim događajima kao što su smrt voljene osobe ili prekid veze, fizičkim bolestima, problemima uzrokovanim konzumacijom alkohola ili droge, siromaštvom, nezaposlenošću, nepravilnom prehranom i nedovoljnom tjelesnom aktivnošću. Kod nekih osoba postoji i genetska, urođena predispozicija za razvoj depresije.

Depresija može pogoditi svakoga, to nije znak slabosti. Depresija je izlječiva: razgovorom s psihoterapeutom, uzimanjem antidepresivnih lijekova ili kombinacijom obaju.

Liječenje depresije

Potražite pomoć liječnika
Možete se obratiti svom obiteljskom liječniku koji će provjeriti i utvrditi Vaše stanje te Vam po potrebi prepisati lijekove ili vas uputiti stručnjacima iz područja mentalnog zdravlja
Depresija se liječi lijekovima koji se zovu antidepresivi. Ti lijekovi ne djeluju odmah kao primjerice lijekovi protiv bolova, već im je potrebno oko 1 do 6 tjedana za početak djelovanja
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje uzimanje lijekova i 6 do 10 mjeseci nakon prestanka simptoma
Bitno je napomenuti da ovi lijekovi ne izazivaju ovisnost
Osim uzimanja antidepresiva, u liječenju depresije je od velike koristi i psihoterapija

Jeste li znali?

Zajednički mentalni poremećaji (depresija i anksiozni poremećaji) su u porastu u cijelom svijetu.

U humanitarnim krizama i tijekom ratnih sukoba, 1 od 5 osoba je pogođena depresijom ili anksioznim poremećajem.

Depresija povećava rizik razvoja drugih nezaraznih bolesti kao što su dijabetes i kardiovaskularne bolesti. Uz to, dijabetes i kardiovaskularne bolesti povećavaju rizik od depresije.

Depresija koja se javlja kod žene nakon poroda može utjecati na razvoj novorođenčeta.

Najučestaliji mentalni poremećaji mogu se prevenirati i izliječiti uz relativno mali trošak.

Novi dokaz iz istraživanja koje je provela Svjetska zdravstvena organizacija pokazuje da depresija i anksiozni poremećaji koštaju globalnu ekonomiju više od US$ 1 bilijuna svake godine.

Broj ljudi s depresijom i anksioznim poremećajem u svijetu se povećava: 1990. godine je u svijetu bilo 416 milijuna oboljelih, dok je 2013. godine njihov broj porastao na 615 milijuna.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, depresija će do 2020. godine postati drugi svjetski zdravstveni problem, a gledajući samo žensku populaciju, zdravstveni problem broj jedan. Posljedica je to kontinuiranog porasta broja depresivnih osoba.

Ako se osjećate nesretno ili mislite da imate depresiju:

Razgovarajte o svojim osjećajima s nekim kome vjerujete.
Potražite profesionalnu pomoć.
Ne zaboravite da vam uz pravu pomoć može biti bolje.
Nastavite s aktivnostima u kojima ste uživali kada vam je bilo dobro.
Budite u kontaktu s obitelji i prijateljima.
Redovito vježbajte, čak i ako je to samo kratka šetnja.
Držite se pravilnih navika hranjena i spavanja.
Prihvatite da bi mogli bolovati od depresije i prilagodite svoja očekivanja. Možda nećete biti u mogućnosti ispuniti svoje svakodnevne aktivnosti ili obveze onoliko koliko ste običavali.
Izbjegavajte ili ograničite unos alkohola i uzimajte lijekove onako kako vam ih je prepisao liječnik.

ZAPAMTITE

Stigma i diskriminacija koje prate mentalne bolesti, uključujući depresiju, dovode do kasnijeg prepoznavanja problema i odgađaju traženje pomoći, zbog čega liječenje traje dulje, a može doći i do težih posljedica kao što je samoubojstvo.

Depresija je bolest koja pogađa ljude svih dobnih skupina, svih društvenih slojeva i svih zemalja svijeta.

Depresija se može prevenirati i liječiti.

Ako mislite da bolujete od depresije, potražite pomoć.

Izvor: WHO

Učinite korak Za mentalno zdravlje

Hrvatski zavod za javno zdravstvo je u suradnji s Gradskim uredom za zdravstvo Grada Zagreba pokrenuo zajedničko obilježavanje Svjetskog dana zdravlja 2017 posvećenog depresiji. U petak 7.4.2017. od 15.00 do 17.30 sati će se u Parku Zrinjevac u Zagrebu održati Festival mentalnog zdravlja u cilju promicanja važnosti pravovremenog ulaganja u mentalno zdravlje, zdravstvenog prosvjećivanja i informiranja o dostupnim uslugama mentalnog zdravlja u zajednici. Pogledajte obavijest o Festivalu mentalnog zdravlja

Kalendar aktivnosti povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja 2017. godine

Poziv na testiranje – zdravstveni djelatnik III. vrste, sanitarni tehničar (zdravstveni radnik u javnom zdravstvu 2) u Službi za javno zdravstvo

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 3. travnja 2024. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme do povratka radnice s porodiljnog dopusta za radno mjesto zdravstveni djelatnik III. vrste, sanitarni tehničar (zdravstveni radnik u javnom zdravstvu 2) u Službi za javno zdravstvo.

Više pogledajte ovdje.

Poziv na testiranje – zdravstveni djelatnik II. vrste, medicinska sestra/sanitarni inženjer (zdravstveni radnik u javnom zdravstvu, prvostupnik) u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 3. travnja 2024. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme do povratka radnice s bolovanja za radno mjesto zdravstveni djelatnik II. vrste, medicinska sestra/sanitarni inženjer (zdravstveni radnik u javnom zdravstvu, prvostupnik) u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti.

Više pogledajte ovdje.

Poziv na testiranje – zdravstveni djelatnik I. vrste, doktor medicine (doktor medicine) u Službi za antidoping

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 3. travnja 2024. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme od 1 godine za radno mjesto zdravstveni djelatnik I. vrste, doktor medicine (doktor medicine) u Službi za antidoping.

Više pogledajte ovdje.

Poziv na testiranje -viši stručni savjetnik, pripravnik (suradnik) u Službi za suzbijanje zlouporabe droga

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 3. travnja 2024. javni natječaj za prijam na pripravnički staž za radno mjesto viši stručni savjetnik, pripravnik (suradnik) u Službi za suzbijanje zlouporabe droga.

Više pogledajte ovdje.

Poziv na testiranje – stručni referent (referent) u Službi za gospodarstvene poslove.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 3. travnja 2024. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto stručni referent (referent) u Službi za gospodarstvene poslove.

Više pogledajte ovdje.

Poziv na testiranje – zdravstveni djelatnik III. vrste, sanitarni tehničar (zdravstveni radnik u javnom zdravstvu 2) u Službi za zdravstvenu ekologiju

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 3. travnja 2024. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto zdravstveni djelatnik III. vrste, sanitarni tehničar (zdravstveni radnik u javnom zdravstvu 2) u Službi za zdravstvenu ekologiju.

Više pogledajte ovdje.

Poziv na testiranje – viši stručni savjetnik (viši savjetnik 1 ili 2) u Službi za suzbijanje zlouporabe droga

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 3. travnja 2024. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto viši stručni savjetnik (viši savjetnik 1 ili 2) u Službi za suzbijanje zlouporabe droga.

Više pogledajte ovdje.

Poziv na testiranje – nezdravstveni djelatnik, voditelj Odsjeka (voditelj ustrojstvene jedinice 3) u Službi za suzbijanje zlouporabe droga

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 3. travnja 2024. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto nezdravstveni djelatnik, voditelj Odsjeka (voditelj ustrojstvene jedinice 3) u Službi za suzbijanje zlouporabe droga.

Više pogledajte ovdje.

Europski tjedan cijepljenja 2024. godine

Europski tjedan cijepljenja tradicionalno se svake godine obilježava u zadnjem tjednu travnja, ove godine od 21. do 27. travnja. U isto vrijeme na globalnoj razini se obilježava i Svjetski tjedan cijepljenja (24. do 30. travnja 2024.).

Europski tjedan cijepljenja (EIW) obilježava se kako bi se promicala svijest o važnosti cijepljenja u prevenciji bolesti i zaštiti života. Ovogodišnji EIW ima poseban značaj jer se podudara s 50. godišnjicom početka provođenja proširenog programa imunizacije („Expanded Programme on Immunization“ EPI). Svjetski prošireni program imunizacije pokrenut je 1974. godine s ciljem osiguranja dostupnosti cjepiva svakom djetetu u svim zemljama. Od tada su uspješno eradicirane velike boginje u cijelom svijetu, divlji tip virusa dječja paralize suzbijen je te je trenutno prisutan u samo dvije zemlje, a slučajevi ospica, rubele, tuberkuloze, hripavca, tetanusa i difterije su znatno reducirani.

Obilježavajući ovu prekretnicu, kampanja će slaviti izvanredna postignuća EPI-ja u proteklih 5 desetljeća u zaštiti brojnih generacija od ozbiljnih bolesti koje se mogu spriječiti cjepivom. Također će naglasiti važnost i potrebu postizanja i održavanja visokih cijepnih obuhvata kao i dostupnosti cjepiva svima, a u svrhu sprečavanja povratka bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem, sada i u budućnosti.

S Europskim tjednom cijepljenja 2024. počinje jednogodišnja kampanja pod organizacijom Svjetske zdravstvene organizacije i partnera, čije je cilj naglasiti važnost cijepljenja u zaštiti generacija od bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem. Cijepljenje pridonosi dugotrajnijem i zdravijem životu. Dodatno, ovogodišnje aktivnosti usmjerit će se posebno mladima – mladim stručnjacima i organizacijama mladih u svrhu promicanja cijepljenja.

U Hrvatskoj se tradicionalno za vrijeme Tjedna cijepljenja održavaju radionice, predavanja i okrugli stolovi o cijepljenju, te se i ove godine organizira Skup o cijepljenju u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatskog epidemiološkog društva, Hrvatskog pedijatrijskog društva i Hrvatskog društva za preventivnu i socijalnu pedijatriju.

Izvor: Svjetska zdravstvena organizacija, Europski regionalni ured

https://www.who.int/europe/event/european-immunization-week-2024

https://www.who.int/campaigns/world-immunization-week/2024

Nagrađena kampanja ”Dragocjena”

Nova promotivna kampanja za Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke – “Dragocjena”, nastala je u suradnji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo s agencijom BBDO Zagreb, koja je ovaj put skrenula pažnju na činjenicu da su žene sklone davati prioritet svima – osim sebi samima.
Tako ih mi ohrabrujemo da sebe i svoje zdravlje ovaj put stave na prvo mjesto pozivajući ih na mamografski pregled svake dvije godine.
S ponosom objavljujemo da je spot ”Dragocjena” u režiji redateljice Dubravke Turić, s glumicom Jadrankom Đokić u glavnoj ulozi, osvojio nagradu na Danima komunikacija održanih u Rovinju: brončana IdejaX u kategoriji Zdravlje i farmacija.
Spot promotivne kampanje možete pogledati na poveznicama: spot ”Dragocjena’‘ i Odjel za programe probira raka dojke

Najava konferencije: Sigurnost i zdravlje – temeljno načelo i pravo na radu

U organizaciji znanstveno-stručnog časopisa „Sigurnost“ i ZIRS Učilišta – ustanove za obrazovanje odraslih, u Zagrebu će se 5. prosinca 2024. godine u Kongresnom centru Hotela „Antunović“, održati 24. tradicionalna godišnja nacionalna konferencija s međunarodnim sudjelovanjem „Sigurnost i zdravlje – temeljno načelo i pravo na radu“.

Moto ovogodišnje konferencije je “Bez kompromisa za inovativno, sigurno i zdravo radno okruženje 7/24!“, a na konferenciji će sudjelovati i stručnjaci iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koji je ujedno i partner konferencije.

Više informacija o konferenciji i radionicama 2024. godine dostupno je OVDJE.

Cilj konferencije je predstaviti nove trendove, preventivne postupke, iskustva u zaštiti na radu i promicanju zdravlja, promovirati vrijednosti i dobrobiti preventivnog rada i intenzivirati razmjenu znanja.

Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2023./2024. (16. tjedan 2024.)

U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2023./2024., zaključno sa 21. travnja 2024. godine pristiglo 19 463 prijava oboljelih od gripe, od čega je 21 prijava pristigla u zadnjem (16.) tjednu. U narednim tjednima očekujemo daljnje jenjavanje intenziteta sezone. Prijave su pristigle iz svih županija.

Grafikon 1. Ukupan broj prijava oboljelih od gripe prema županijama u sezoni 2023./2024.

Najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi se u Karlovačkoj i Primorsko-goranskoj županiji (grafikon 2.).

Grafikon 2. Stopa ukupnih prijava gripe prema županijama u sezoni 2023./2024.

Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)

Grafikon 3. Stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2023./2024.

Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnji 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.

Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona

Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone prijavljena su 44 smrtna ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.

Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u pozitivnim uzorcima u 16. tjednu detektiran je virus gripe B.

Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i suzbijanje bolesti, i u ostalim državama Europske unije bilježi se pad broja oboljelih od gripe. U laboratorijski potvrđenim uzorcima prevladava virus gripe tip B. Više podataka o sezoni gripe u državama EU i širem europskom području dostupno je ovdje.

Uključenje NAJS-a Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u skup izvora podataka u sklopu DARWIN EU® mreže

Europska agencija za lijekove (EMA) i Europska regulatorna mreža za lijekove uspostavile su koordinacijski centar kako bi pružile pravodobne i pouzdane dokaze o uporabi, sigurnosti i učinkovitosti lijekova za ljudsku upotrebu, uključujući cjepiva, iz stvarnih baza podataka zdravstvene skrbi diljem Europske unije (EU). Ova zajednica naziva se Mreža za analizu i ispitivanje podataka iz stvarnog svijeta, „Data Analysis and Real World Interrogation Network“ (DARWIN EU®).

Što će DARWIN EU® isporučiti?

DARWIN EU pruža dokaze iz stvarnog svijeta iz cijele Europe o bolestima, populacijama i upotrebama te učinkovitosti lijekova. To omogućuje EMA-i i nacionalnim nadležnim tijelima u Europskoj regulatornoj mreži za lijekove da koriste te podatke kad god je to potrebno tijekom životnog ciklusa ljekovitog proizvoda.

DARWIN EU podupire donošenje regulatornih odluka tako što:

uspostavlja i proširuje katalog opservacijskih izvora podataka za upotrebu u regulaciji lijekova;
pruža izvor visokokvalitetnih, provjerenih stvarnih podataka o upotrebama, sigurnosti i učinkovitosti lijekova;
rješava konkretne upite provođenjem visokokvalitetnih, neintervencijskih studija, uključujući razvoj znanstvenih protokola, ispitivanje relevantnih izvora podataka i tumačenje i izvještavanje rezultata studije.

Strateški prioritet za DARWIN EU® je proširiti opseg mreže za generiranje novih dokaza koji podržavaju donošenje odluka koje uzimju u obzir rizik i benefit od strane Europske regulatorne mreže. U suradnji s EMA-om i Znanstvenim panelom, Koordinacijski centar će tražiti nove partnere za podatke i izvore podataka te integrirati novu infrastrukturu i tehnike u mrežu podatkovnih partnera.

Podatkovni partneri omogućavaju DARWIN EU-u korištenje svojih podataka u znanstvenim studijama te pružaju rezultate analize Koordinacijskom centru DARWIN EU-a, sukladno pravilima zaštite podataka. Oni mogu biti dio podatkovne mreže izravno ili putem tijela za izdavanje dozvola za podatke.

U studenom 2022., DARWIN EU® je završio uključivanje prvog seta podatkovnih partnera s pristupom stvarnim podacima o zdravstvenoj zaštiti iz izvora poput bolnica, primarne zdravstvene zaštite, zdravstvenih osiguranja, registara i biobanka.

Izvori podataka odabrani su nakon konzultacija s DARWIN EU®-ovim Savjetodavnim odborom i u skladu s kriterijima prioriteta:

kontinuirano prikupljanje podataka (barem godišnje ažuriranje podataka)
vremensko kašnjenje od manje od šest mjeseci u dostupnosti podataka za analizu i zapisivanje zdravstvenih ishoda te propisivanje ili izdavanje lijekova
podaci pretvoreni u zajednički model podataka za opservacijske medicinske ishode (OMOP)

Na zadnjem pozivu 2024. godine Nacionalni javnozdravstveni informacijski sustav (NAJS) Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo uključen je u skup izvora podataka u sklopu DARWIN EU® mreže. Trenutno popis izvora podataka možete pronaći na poveznici https://www.darwin-eu.org/index.php/data/data-network

COVID-19 u Hrvatskoj (23.4.2024.)

COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.

U 16. kalendarskom tjednu (tjedan od 15. do 21. travnja 2024.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 27 prijava COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 16. kalendarskom tjednu zaprimljene su 3 prijave smrtnih ishoda od COVID-19, koji su nastupili u tjednima ranije uključujući jedan smrtni ishod još 2023. godine.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

Hripavac u Hrvatskoj (19.4.2024.)

Prema podacima Registra zaraznih bolesti Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, u periodu od 1.1.2023. do 19.04.2024. godine, zaprimili smo 6443 prijava oboljelih od hripavca.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti je dinamičan i ovdje prikazani brojevi odražavaju broj prijava u trenutku izrade izvještaja. Podaci o broju oboljelih bit će ažurirani na tjednoj razini.

Najveći broj oboljelih bilježimo u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Dob	Oboljeli
0	211
1-4	342
5-9	628
10-14	2705
15-19	1565
20-40	424
41-59	448
60+	120
Ukupno	6443

Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2023./2024. (15. tjedan 2024.)

U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2023./2024., zaključno sa 14. travnja 2024. godine pristiglo 19 442 prijava oboljelih od gripe, od čega je 20 prijava pristiglo u zadnjem (15.) tjednu. Pristiglo je manji broj prijava u odnosu na prethodni tjedan, te u narednim tjednima možemo očekivati daljnje jenjavanje intenziteta sezone. Prijave su pristigle iz svih županija.

Grafikon 1. Ukupan broj prijava oboljelih od gripe prema županijama u sezoni 2023./2024.

Najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi se u Karlovačkoj i Primorsko-goranskoj županiji (grafikon 2.).

Grafikon 2. Stopa ukupnih prijava gripe prema županijama u sezoni 2023./2024.

Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)

Grafikon 3. Stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2023./2024.

Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnji 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.

Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona

Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone prijavljena su 43 smrtna ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.

Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u pozitivnim uzorcima u 15. tjednu detektiran je virus gripe B.

Svjetski tjedan svjesnosti o karcinomu usne šupljine, glave i vrata

Tjedan svjesnosti o karcinomu usne šupljine, glave i vrata (Oral, Head and Neck Cancer (OHNC) Awareness Week) održava se u razdoblju od 16. do 22. travnja 2024. godine.

Cilj obilježavanja je podizanje svjesnosti o ovoj skupini bolesti i upozoriti na važnost redovitih pregleda u svrhu što ranijeg otkrivanja bolesti.

U rak usne šupljine, glave i vrata tipično se ubrajaju rak usne, usta (usne šupljine), žlijezda slinovnica, ždrijela (uključujući tonzile, piriformni sinus i nespecificirana sijela), nosne šupljine i paranazalnih sinusa te grkljana.

U ovu skupinu ne pribrajamo tumore mozga i moždanih ovojnica, oka, jednjaka i štitnjače.

Prema podacima Registra za rak, u 2021. godini od raka usne šupljine, glave i vrata oboljelo je 1010 osoba od kojih je 215 žena i 795 muškaraca. Prema izvješću o umrlim osobama u Hrvatskoj u 2021. godini od OHNC je umrlo 538 osoba dok je u 2022. godini umrlo 547 osoba.

Simptomi koji mogu ukazivati na rak usne šupljine su:

· Crveno-bijele promjene oralne sluznice

· Rana u ustima koja ne zacjeljuje

· Bol, krvarenje ili utrnutost u zahvaćenoj regiji

· Klimavost zubi

· Otežano gutanje ili govor

· Promuklost

Rizični čimbenici za rak usne šupljine, glave i vrata su:

· Upotreba duhana

· Konzumacija alkohola

· Infekcija humanim papiloma virusom (HPV)

· Ultraljubičasto (UV) zračenje sunca

· Loše prehrambene navike

Postupak ranog otkrivanja raka usne šupljine, glave i vrata je jednostavan i provodi se u sklopu rutinske stomatološke kontrole. Budući da ponekad osobe koje boluju od raka šupljine, glave i vrata nemaju nijedan simptom bolesti, važno je odlaziti na preventivne preglede kada su šanse za izlječenje bolesti velike.

COVID-19 u Hrvatskoj (14.4.2024.)

U 15. kalendarskom tjednu (tjedan od 8. do 14. travnja 2024.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljene su 22 prijave COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 15. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19. Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

Hripavac u Hrvatskoj (12.4.2024.)

Prema podacima Registra zaraznih bolesti Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, u periodu od 1.1.2023. do 12.04.2024. godine, zaprimili smo 6404 prijava oboljelih od hripavca.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti je dinamičan i ovdje prikazani brojevi odražavaju broj prijava u trenutku izrade izvještaja. Podaci o broju oboljelih bit će ažurirani na tjednoj razini.

Najveći broj oboljelih bilježimo u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Dob	Oboljeli
0	206
1-4	338
5-9	625
10-14	2696
15-19	1564
20-40	414
41-59	442
60+	119
Ukupno	6404

Tjedan zdravlja u vrtiću: Materijali za procjenu

Petak – Materijali za procjenu