Hrvatski dan nepušenja – poziv na okrugli stol
22. VELJAČE 2023. , SRIJEDA U 10.30 SATI
EDUKACIJSKI CENTAR HRVATSKOG ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO, ROCKEFELLEROVA 12, ZAGREB
Uz Svjetski dan nepušenja (31. svibnja), u Hrvatskoj se od 2003. godine obilježava i nacionalni dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima (engl. World No Tobacco Day). Hrvatski dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima obilježava se prvog dana Korizme ove godine je 22. veljače, posebnost tog dana je što većina ljudi razmišlja o odricanju od nečega u čemu uživa tijekom godine. Dan bez duhanskog dima je dan kojim se želi potaknuti pušače na prestanak pušenja. Kao i prema modelu koji se provodi u drugim zemljama, obilježavanjem Dana bez duhanskog dima nastoji se potaknuti pušače da ne zapale cigaretu 24 sata kako bi uvidjeli da to nije nemoguće i nastavili s apstinencijom. To je prilika da pušači razmisle o svojoj ovisnosti o cigaretama, da im nepušači pomognu da se odreknu cigareta. Povodom Hrvatskog dana nepušenja – Dana bez duhanskog dima, Hrvatski zavod za javno zdravstvo zajedno sa Nacionalnim povjerenstvom za borbu protiv pušenja Ministarstva zdravstva organizira okrugli stol. Okrugli stol će biti održan 22. veljače 2023., srijeda u 10.30 sati u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Rockefellerova 12, Zagreb.
Okrugli stol bit će i prilika da prikažemo situaciju s pušenjem kod mladih, potaknemo pušače na prestanak, podsjetimo na Škole nepušenja, te izazove koje donose novi duhanski proizvodi i e-cigarete. Pozivamo sve zainteresirane stručnjake da nam se pridruže na Okruglom stolu te sudjeluju u raspravi s primjerima dobre prakse.
Duhan je odgovoran za smrt više od 8 milijuna ljudi godišnje.Više od 7 milijuna tih smrtnih slučajeva posljedica je izravne uporabe duhana, dok je oko 1.2 milijuna posljedica izloženosti nepušača duhanskom dimu. Pušenje duhana izaziva ovisnost, oštećuje sve organske sustave u organizmu te povećava rizik za više od trideset bolesti.
Prema rezultatima istraživanja provedenog 2019. godine „Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji u Republici Hrvatskoj“ (istraživanje HZJZ-a i Institut za društvena istraživanja dr. Ivo Pilar) 38,4% odraslih puši, najviše u dobnoj skupini između 25. i 35. godine života (43,6%), dok muškarci nešto češće puše od žena (41,2% naspram 35,7%) .
Duhanski dim sadrži preko 7 000 različitih kemijskih sastojaka, od kojih neke posebno oštećuju srce i krvne žile. Najštetnije tvari iz duhanskog dima za krvožilni sustav su nikotin, katran i ugljični monoksid.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) “Duhanski proizvodi” se definiraju kao proizvod koji su u cijelosti ili djelomično napravljeni od listova duhana kao sirovine koji se proizvode za pušenje, žvakanje. Na tržištu se pojavio sve veći broj „Novih duhanskih proizvoda” koji se definiraju kao duhanski proizvod koji ne pripada ni jednoj od sljedećih kategorija:cigarete,duhan (za samostalno motanje, za lule i vodene lule,cigare i cigarilosi) ,duhan (za žvakanje, za šmrkanje ili za oralnu potrošnju) .
Prodaja cigareta smanjivala se tijekom godina proteklog desetljeća, što dovodi do razvoja i marketinga e-cigareta i novih duhanskih proizvoda (grijani duhanski proizvodi). Elektronički sustavi za isporuku nikotina(e-cigarete), koji se također nazivaju vaping uređaji ili olovke za vape, uređaji koji se koriste za pušenje ili „vape“ aromatizirane otopine. Prema SZO glavni sastojci otopine e-cigareta su: nikotin, propilen glikol sa ili bez glicerola i različita sredstva za poboljšanje okusa. Uz negativan utjecaj na zdravlje ljudi, negativno utječu na okoliš.Proizvođači e-cigareta ne dostavljaju jasne upute korisnicima kako pravilno odložiti korištene uređaje, litij-ionske baterije i iskorištene uljne patrone. E-cigarete su izrađene od plastike i metala i kao takve nisu biorazgradive što uzrokuje raspršenje mikroplastike i ulja u okoliš. Grijani duhanski proizvodi postupkom zagrijavanja stvaraju aerosol koji sadrži nikotin i štetne sastojke u obliku aditiva i aroma .Prema duhanskim tvrtkama, zagrijavanjem duhana, a ne spaljivanjem kao kod obične cigarete, značajno se smanjuje stvaranje štetnih tvari koje nastaju pri visokoj temperaturi povezane s izgaranjem navodi SZO.
Unatoč naporu duhanskih tvrtki da se dokaže smanjena štetnost kod konzumacije e-cigareta i grijanih duhanskih proizvoda,prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) prijavljeno je više od 2800 slučajeva, uključujući i 68 smrtna slučaja EVALI koja predstavlja upalni odgovor dišnog sustava koji nastaje zagrijavanjem i aerosolizacijom ulja koje se taloži u alveolarnom prostoru. EVALI uključuje stanja kao što su lipoidna pneumonia, pneumonitis uzrokovan preosjetljivošću, difuzno alveolarno krvarenje, akutna eozinofilna pneumonija navodi CDC.
Uz e-cigarete i grijane duhanske proizvode u ,,Proizvode sljedeće generacije“ spadaju SNUS i nikotinske vrećice.
SNUS je tradicionalni skandinavski bezdimni duhanski proizvod, reguliran je kao prehrambeni proizvod prema švedskom zakonu o hrani od 1970-ih. Konzumira se stavljanjem vrećice između desni i gornje usne na određeno vrijeme. Iako je opće prihvaćeno da su opasnosti po zdravlje od korištenja snusa puno manje nego kod pušenja, ostaje nejasnoća oko dugoročnih učinaka. Istraživanja su pokazala povezanost između upotrebe snusa i raka gušterače, te povezanost upotrebe snusa dijabetesom tipa 2, smrtonosnim srčanim udarima, povišenim krvnim tlakom te prijevremenim porodom i mrtvorođenošću.
Nikotinske vrećice slične su vrećicama za snus jer su napravljene za postavljanje između usna i desni, te ne zahtijevaju pljuvanje. Ne sadrže list duhana, već oblik dehidriranog nikotina (s dodanim aromama). Nikotin se apsorbira u krvotok preko sluznice u ustima. Vrećice također općenito sadrže biljna vlakna, arome i zaslađivače. Istraživači su upozorili da se nikotinske vrećice posebno sviđaju mladima i nepušačima, jer se prodaju u raznim voćnim okusima, u atraktivnom pakiranju i mogu se diskretno koristiti.
Tijekom sazrijevanja i traženja svoga identiteta, mlade su osobe sklone burnom, nepromišljenom reagiranju te počinju eksperimentirati sa svime što je zabranjeno. Eksperimentiranje duhanom povezano je sa željom da se isproba „zabranjeno voće“, ali i s obilježjem mladosti i nezrelosti, koja ne priznaje vezu između rizičnih ponašanja i loših posljedica koje mogu nastupiti odmah ili s vremenom.
Prema najnovijem Istraživanju o zdravstvenom ponašanju mladih (engl. Health Behaviour in School-aged Children; HBSC) provedenom 2022 g. veliki broj učenika/ca nije probao cigarete nikad u životu što je vidljivo iz slike 1. Trend pušenja barem jednom u 30 dana kod učenika/ca raste s dobi (slika 2). Vrlo nizak postotak učenika/ca puši cigarete svakodnevno (slika 3) dok najveći broj učenika/ca u dobi od 15 godina puši cigarete najmanje jednom tjedno. (slika 4).
LIITERATURA:
1. https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/tobacco
2. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/
3. Štimac Grbić, D., Glavak Tkalić, R. (Ur.). (2020). Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske: 2019. i analiza trendova uporabe 2011.-2019. Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.
4. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/
5. United States (US) Federal Drug Administration (FDA): Vaporizers, E-Cigarettes, and other Electronic Nicotine Delivery Systems (ENDS)
6. Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, S. Peeters, A. Gilmore, Tobacco Control, 2015
7. J. Foulds, L. Ramstrom, M. Burke, et al. Effect of smokeless tobacco (snus) on smoking and public health in Sweden. Tobacco Control, 2003. Swedish Food Regulations, Food Act (Livsmedelslagen SFS 2006:804). 2006
8. Royal College of Physicians. Harm reduction in nicotine addiction: helping people who can’t quit. A report by the Tobacco Advisory Group of the Royal College of Physicians. 2007
9. J. Luo , W. Ye, K. Zendehdel, et al., Oral use of Swedish moist snuff (snus) and risk for cancer of the mouth, lung, and pancreas in male construction workers: a retrospective cohort study. Lancet, 2007, Jun 16;369(9578),2015-20
10. T. Schmid, Smokeless Alternatives on the Upswing, Tobacco Asia, 3 February 2021
11. S. Peeters, A. Gilmore, Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, Tobacco Control, 2015
12. Gazdek D. (2014) Navika pušenja djelatnika u zdravstvu Koprivničko-križevačke županije. Nove staze 32:25-26
13. HBSC survey conducted in 2022 among Croatian pupils
Sudjelujte u natječaju projekta EU – JAMRAI
Razmišljate li kreativno?
Pozivamo vas da sudjelujete u natječaju za dizajniranje prvog globalnog simbola koji će predstavljati otpornost na antibiotike. Pobjednik dobiva nagradu od 2000 eura!
Upotreba antibiotika nesumnjivo predstavlja revolucionarno medicinsko dostignuće. Zahvaljujući njima, nekad smrtonosne bolesni su postale gotovo pa bezazlene, čime su nebrojeni životi spašeni. Ipak, zbog tih istih antibiotika, točnije, zbog njihove prekomjerne i neprimjerene uporabe, ovo je dostignuće sada pod golemim rizikom. Naime, sve je više bakterija postalo otporno na antibiotike koji su u opticaju, a ukoliko se dosadašnji trendovi nastave, stručnjaci predviđaju kako bi do 2050. godine antimikrobna rezistencija mogla postati vodeći uzrok smrtnosti na globalnoj razini. Ukratko, radi se o gorućem javnozdravstvenom problemu, na koji je potrebna što sveobuhvatnija reakcija, i to u što skorijem roku.
Pristup „Jedno zdravlje“, koje karakterizira dosadašnju borbu s ovim izazovom, naglašava potrebu ujedinjenom pristupu zdravlju čovjeka, životinja i okoliša, kao i najužu suradnju stručnjaka iz područja veterine, humane medicine i znanosti o okolišu. Ipak, ovaj golemi globalni izazov treba dodatno, još udruženije djelovanje, a to je djelovanje svih nas. Zbog toga nam je potreban zajednički, svima poznat simbol oko kojeg ćemo se okupiti, koji će predstavljati našu zajedničku borbu.
Od takvog simbola očekujemo da nam omogući da se dublje razumijemo i na simboličkoj, neverbalnoj, kreativnoj razini djelovanja. Na taj ćemo način imati veće šanse ne samo ujedinjeno djelovati, već će i naše aktivnosti u smjeru zajedničkog cilja moći biti vidljivije, sveobuhvatnije, ali i atraktivnije. Imajući to u vidu, projekt EU-JAMRAI (engl. Joint action on antimicrobial resistance and health care associated infections) je raspisao natječaj kojim se traži prvi globalni simbol za otpornost na antibiotike. Treba napomenuti da se ne traži logo ili nešto slično, već nešto opipljivo, što bi svatko, bilo gdje, mogao izraditi kod kuće i nositi s ponosom, poput crvene vrpce koja označava borbu protiv AIDS-a.
Ovaj natječaj je otvoren do 31. ožujka 2020. godine, a najuspješniji kreativac bit će nagrađen iznosom od 2000 eura.
Više informacija o procesu prijave možete naći ovdje.
Više o projektu EU – JAMRAI možete pročitati ovdje.
Mišja groznica ili hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom
O kakvoj se bolesti radi i što je uzrokuje?
Mišja groznica je naziv bolesti koji se u javnosti često koristi za hemoragijsku groznicu s bubrežnim sindromom (HGBS). HGBS je virusna zoonoza, prvenstveno bolest šumskih mišolikih glodavaca poznata kao bolest prirodnih žarišta. Javlja se u određenim geografskim područjima u kojima su nužno zadovoljeni ekološki uvjeti (abiotički – klima, vodeni tokovi, tlo, padaline, uz biotičke – biljne i životinjske zajednice) da bi se uzročnik bolesti mogao trajno održavati na određenom području.
Bolest uzrokuju Hantavirusi, koji su rasprostranjeni u raznim dijelovima svijeta, kako u Aziji, tako i od sjevera do juga Europe. U Hrvatskoj je bolest stalno prisutna pretežno u kontinentalnim područjima, s različitom učestalošću od godine do godine.
Svake se godine bilježe pojedinačni ili sporadični slučajevi, a ciklički epidemije odnosno povremeno se registrira povećan broj oboljelih osoba, kao što je bilo 1995., 2002., 2012. te 2014. godine.
U Hrvatskoj su poznata neka prirodna žarišta odnosno enzootska područja, npr. neke šume u Lici, Karlovačkoj županiji, Zagrebačkoj županiji, Slavoniji, Gorskom Kotaru, Medvednica, međutim rasprostranjenost ove zoonoze u Hrvatskoj nije u potpunosti poznata.
Tko je rezervoar i domaćin uzročnika?
Mišoliki glodavci su prirodni rezervoari i prenositelji virusa. Uzročnik prirodno kruži i održava se među mišolikim glodavcima.
Kod nas u Hrvatskoj su to: riđa voluharica (Clethrionomys glareolus) i žutogrli miš (Apodemus flavicollis), a uz njih u manjoj mjeri i šumski miš (Apodemus sylvaticus), poljski miš (Apodemus agrarius) te livadna voluharica (Microtus agrestis).
Ta infekcija za njih nije opasna, no čini ih rezervoarima virusa kojeg izlučuju u okolinu, najviše mokraćom i izmetom. Ušavši u njihov svijet odnosno područje tzv. prirodnog žarišta, ljudi se, srećom u pravilu rijetko, u određenim okolnostima mogu zaraziti i razboljeti.
Kako se bolest prenosi?
Čovjek se može zaraziti:
- izravnim ili posrednim kontaktom s izlučevinama (mokraća, izmet ili slina) zaraženih glodavaca, udisanjem aerosola ili prašine koja sadrži uzročnike
- unosom uzročnika iz izlučevina zaraženih glodavaca kroz oštećenu kožu ili sluznicu oka, nosa i usta onečišćenim rukama ili
- kontaminiranom ili zagađenom vodom ili hranom (kao npr. neoprani šumski plodovi)
- neposrednim kontaktom sa zaraženim glodavcima
Bolest se najčešće ne prenosi sa čovjeka na čovjeka.
Mišja groznica je vezana uz izravan ili posredan dodir s divljim mišolikim glodavcima i njihovim izlučevinama, a do nešto češćeg obolijevanja ljudi obično dolazi u godinama velike brojnosti malih glodavaca (tzv. “mišje godine”). Na njihovu brojnost mogu utjecati razni promjenjivi ekološki čimbenici pa se često ne može u potpunosti objasniti niti prognozirati. Poznato je da obilje hrane pogoduje većem broju, dok dugotrajne zimske hladnoće smanjuju broj glodavaca.
Koji su simptomi bolesti?
Bolest se najčešće manifestira 1 do 2 tjedna nakon izlaganja inficiranoj izlučevini glodavca (vrlo rijetko inkubacija može trajati i do 8 tjedana) naglim nastupom visoke tjelesne temperature, praćene zimicom i jakom glavoboljom, nakon kojih slijede jaki bolovi u trbuhu i leđima, koji mogu biti praćeni mučninom i povraćanjem, zamućenim vidom te ponekad crvenilom lica i konjunktiva te osipom. Kasniji se simptomi bolesti mogu manifestirati smanjenom količinom izlučivanja urina i razvitkom zatajenja bubrega, ali i naglim padom tlaka, pojavom krvarenja i razvojem stanja šoka.
Tko najčešće obolijeva?
Na osnovi opisanog se može zaključiti da su osobe koje zbog prirode posla ili rekreativno (šumski radnici, poljoprivrednici, lovci, planinari, izletnici i sl.) dugotrajno i učestalo dolaze u neposredan ili posredan kontakt s malim divljim glodavcima najizloženiji njihovu aerosolu pa mogu biti i najizloženiji ovoj zarazi.
Važno je napomenuti da se čovjek može zaraziti i u zatvorenim prostorima u kojima mogu boraviti glodavci i gdje može biti velika koncentracija uzročnika u prašini (podrumske prostorije, garaže, tavani, ostave i dr.)
Iako rizik od obolijevanja ljudi postoji, na sreću je razmjerno malen prema proširenosti boravka ljudi u prirodi bilo zbog profesionalnih razloga, bilo zbog rekreacije te se ova bolest u ljudi relativno rijetko javlja.
Kako se zaštititi na otvorenom?
- Nemojte sjediti ni ležati izravno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi!
- Tijekom boravka u prirodi čuvajte hranu i piće (u zatvorenim spremnicima) te osobne stvari od dodira s glodavcima i njihovim izlučevinama.
- Prije konzumacije jela i pića te uzimanja cigarete dobro operite ruke toplom vodom i sapunom ili koristite antiseptik ili dezinficijens na bazi alkohola.
- Ne ostavljajte ostatke hrane i druge otpatke u prirodi!
- Nemojte piti vodu iz neuređenih šumskih izvora i lokava.
- Plodove ubrane u prirodi koji se jedu sirovi dobro operite tekućom vodom.
- Ne dirajte gnijezda glodavaca kao niti uginule glodavce bez rukavica i maske.
Kako se zaštiti u zatvorenim prostorijama?
- Osigurajte hranu i piće od pristupa glodavaca, pohranite ih u zatvorene spremnike!
- Smeće držite u zatvorenim čvrstim kontejnerima da ne bude izvor hrane glodavcima.
- Ne ostavljajte smeće u prostorijama kao što su ostave, podrumi, garaže, tavani, vikendice i sl.!
- Spriječite ulaz glodavaca u stambene i gospodarske objekte zatvarajući sve pukotine i rupe u zidovima i podovima!
- Potrebno je skloniti sva odlagališta raznih materijala koji mogu poslužiti glodavcima kao sklonište najmanje 50 m od kuće.
- Redovito provodite uništavanja glodavaca ili deratizaciju (klopke) u kući i neposredno oko kuće (ako se radi o otrovu upozorite ljude, osobito djecu)!
- Ne dirajte uginule glodavce ili njihova gnijezda golim rukama.
- Čišćenje dulje vrijeme nekorištenih prostora obavite uz što manje podizanje prašine, ako je moguće primijenite vlažno čišćenje (uz korištenje maske preko nosa i usta).
- Ne metite niti usisavajte izlučevine glodavaca, kao niti njihova gnijezda. To će pogodovati zaraznom materijalu (izlučevinama glodavaca) da se digne u zrak koji onda možete udahnuti pa se na taj način možete zaraziti.
- Nosite masku koja štiti sluznicu nosa i usta!
- Nosite gumene rukavice!
- Prilikom čišćenja koristite mokru krpu (da se izbjegne dizanje prašine) i klorni ili alkoholni dezinficijens!
U zadnjih petnaest godina broj prijava hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom u Hrvatskoj znatno varira; u prosjeku je oko šezdeset prijava godišnje (najmanje 6 oboljelih 2013. godine; najviše 317 oboljelih 2002. godine). U prva tri mjeseca ove godine prijavljen je nešto veći broj bolesnika s hemoragijskom groznicom u Hrvatskoj nego što se prijavljuje u „mirnim“ godinama, međutim manje nego u istom razdoblju tijekom epidemijskih godina. Bolesnici su iz cijele kontinentalne Hrvatske, iz poznatih endemskih područja/prirodnih žarišta.
U ovom trenutku nije moguće procijeniti kakav će biti trend tijekom ove godine, tj. da li će ova godina po broju oboljelih biti znatno iznad prosjeka.
Rizik od hemoragijske groznice je uvijek prisutan u prirodnim žarištima, a u vrijeme epidemijskih godina je nešto viši, ali se može umanjiti pridržavanjem gore opisanih mjera osobne zaštite.
Povezani članak: Procjene rizika zaražavanja djece virusom HGBS-a u Domu Crvenog križa i bližoj okolici na Sljemenu
Depresija: razgovarajmo
Svake se godine 7. travnja obilježava Svjetski dan zdravlja pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije. Za temu ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja je kao prioritetno područje globalnog javnozdravstvenog interesa odabrana depresija, s glavnom porukom „Depresija: razgovarajmo“ (engl. Depression; let’s talk). Cilj ovogodišnje javnozdravstvene kampanje „Depresija: razgovarajmo“ je osvijestiti ljude koji boluju od depresije da potraže i dobiju pomoć.
Ovom se kampanjom također želi:
- bolje informirati opću javnost o depresiji, njezinim uzrocima i mogućim posljedicama te obliku pomoći koji je dostupan za prevenciju i liječenje depresije
- potaknuti ljude s depresijom da potraže pomoć
- osvijestiti obitelj, prijatelje i kolege koji žive s ljudima koji boluju od depresije da su sposobni pružiti podršku oboljelom
Što je depresija?
Depresija je bolest koju karakteriziraju poremećaji raspoloženja.
Simptomi depresije su:
- dugotrajna tuga
- nesposobnost uživanja u ranije ugodnim stvarima ili aktivnostima
- duševna bol
Depresija utječe na obavljanje najjednostavnijih svakodnevnih zadataka, ponekad s razornim posljedicama za odnose s obitelji i prijateljima i mogućnosti da se zaradi za život. Da bi se postavila dijagnoza depresije odnosno depresivne epizode, ovi simptomi trebaju trajati najmanje 2 tjedna.
Osim navedenog, ljudi koji boluju od depresije mogu imati i neke od sljedećih simptoma:
- manjak energije
- promjene apetita
- nesanicu ili preveliku potrebu za snom
- povećanu tjeskobu ili zabrinutost
- smanjenu koncentraciju
- neodlučnost
- nemir
- osjećaj bezvrijednosti, krivnje ili beznađa
- misli o samoozljeđivanju ili suicidu
Rizik od razvoja depresije se povećava sa stresom, traumatskim životnim događajima kao što su smrt voljene osobe ili prekid veze, fizičkim bolestima, problemima uzrokovanim konzumacijom alkohola ili droge, siromaštvom, nezaposlenošću, nepravilnom prehranom i nedovoljnom tjelesnom aktivnošću. Kod nekih osoba postoji i genetska, urođena predispozicija za razvoj depresije.
Depresija može pogoditi svakoga, to nije znak slabosti. Depresija je izlječiva: razgovorom s psihoterapeutom, uzimanjem antidepresivnih lijekova ili kombinacijom obaju.
Liječenje depresije
- Potražite pomoć liječnika
- Možete se obratiti svom obiteljskom liječniku koji će provjeriti i utvrditi Vaše stanje te Vam po potrebi prepisati lijekove ili vas uputiti stručnjacima iz područja mentalnog zdravlja
- Depresija se liječi lijekovima koji se zovu antidepresivi. Ti lijekovi ne djeluju odmah kao primjerice lijekovi protiv bolova, već im je potrebno oko 1 do 6 tjedana za početak djelovanja
- Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje uzimanje lijekova i 6 do 10 mjeseci nakon prestanka simptoma
- Bitno je napomenuti da ovi lijekovi ne izazivaju ovisnost
- Osim uzimanja antidepresiva, u liječenju depresije je od velike koristi i psihoterapija
Jeste li znali?
Zajednički mentalni poremećaji (depresija i anksiozni poremećaji) su u porastu u cijelom svijetu.
U humanitarnim krizama i tijekom ratnih sukoba, 1 od 5 osoba je pogođena depresijom ili anksioznim poremećajem.
Depresija povećava rizik razvoja drugih nezaraznih bolesti kao što su dijabetes i kardiovaskularne bolesti. Uz to, dijabetes i kardiovaskularne bolesti povećavaju rizik od depresije.
Depresija koja se javlja kod žene nakon poroda može utjecati na razvoj novorođenčeta.
Najučestaliji mentalni poremećaji mogu se prevenirati i izliječiti uz relativno mali trošak.
Novi dokaz iz istraživanja koje je provela Svjetska zdravstvena organizacija pokazuje da depresija i anksiozni poremećaji koštaju globalnu ekonomiju više od US$ 1 bilijuna svake godine.
Broj ljudi s depresijom i anksioznim poremećajem u svijetu se povećava: 1990. godine je u svijetu bilo 416 milijuna oboljelih, dok je 2013. godine njihov broj porastao na 615 milijuna.
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, depresija će do 2020. godine postati drugi svjetski zdravstveni problem, a gledajući samo žensku populaciju, zdravstveni problem broj jedan. Posljedica je to kontinuiranog porasta broja depresivnih osoba.
Ako se osjećate nesretno ili mislite da imate depresiju:
- Razgovarajte o svojim osjećajima s nekim kome vjerujete.
- Potražite profesionalnu pomoć.
- Ne zaboravite da vam uz pravu pomoć može biti bolje.
- Nastavite s aktivnostima u kojima ste uživali kada vam je bilo dobro.
- Budite u kontaktu s obitelji i prijateljima.
- Redovito vježbajte, čak i ako je to samo kratka šetnja.
- Držite se pravilnih navika hranjena i spavanja.
- Prihvatite da bi mogli bolovati od depresije i prilagodite svoja očekivanja. Možda nećete biti u mogućnosti ispuniti svoje svakodnevne aktivnosti ili obveze onoliko koliko ste običavali.
- Izbjegavajte ili ograničite unos alkohola i uzimajte lijekove onako kako vam ih je prepisao liječnik.
ZAPAMTITE
Stigma i diskriminacija koje prate mentalne bolesti, uključujući depresiju, dovode do kasnijeg prepoznavanja problema i odgađaju traženje pomoći, zbog čega liječenje traje dulje, a može doći i do težih posljedica kao što je samoubojstvo.
Depresija je bolest koja pogađa ljude svih dobnih skupina, svih društvenih slojeva i svih zemalja svijeta.
Depresija se može prevenirati i liječiti.
Ako mislite da bolujete od depresije, potražite pomoć.
Izvor: WHO
Učinite korak Za mentalno zdravlje
Hrvatski zavod za javno zdravstvo je u suradnji s Gradskim uredom za zdravstvo Grada Zagreba pokrenuo zajedničko obilježavanje Svjetskog dana zdravlja 2017 posvećenog depresiji. U petak 7.4.2017. od 15.00 do 17.30 sati će se u Parku Zrinjevac u Zagrebu održati Festival mentalnog zdravlja u cilju promicanja važnosti pravovremenog ulaganja u mentalno zdravlje, zdravstvenog prosvjećivanja i informiranja o dostupnim uslugama mentalnog zdravlja u zajednici. Pogledajte obavijest o Festivalu mentalnog zdravlja
Kalendar aktivnosti povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja 2017. godine
Enhanced Games – nenakloljen novinarima
Koja bi pitanja trebalo postaviti organizatorima Poboljšanih igara?
Tko je planirao letjeti u Las Vegas kako bi izvještavao o onome što Enhanced Games tvrdi da je “sljedeća granica ljudske izvedbe”, dobio je kratki e-mail odgovor poslan u petak (08. svibnja 2026.). “Nakon pažljivog razmatranja, nismo u mogućnosti odobriti vaš zahtjev za medijsku akreditaciju za ovogodišnji događaj,” navodi se. “Zbog velikog broja prijava i ograničenog kapaciteta medija, nismo mogli ispuniti sve zahtjeve … Još jednom hvala na vašem interesu i razumijevanju.”
Za razliku od većine sportskih organizacija, Enhanced Games je imao proces predselekcije koji je doveo do toga da me nekoliko dana ranije nazove ljubazan PR stručnjak – piše novinar Guardiana.
Ali nakon tog trnovitog početka, naš razgovor bio je srdačan. Guardian, objasnio je novinar, želio je napraviti pravi izvještaj o događaju 24. svibnja, uključujući razgovore sa sportašima, milijarderima i znanstvenicima uključenim u događaj. PR čovjek je rekao da će razgovarati s organizatorima. Onda je došao e-mail.
Naravno, mnogi u sportu odbacuju cijelu ideju Poboljšanih igara koje sportašima omogućuju da se iskažu preko svog maksimuma te im nude ogromne svote novca za natjecanje, uključujući šesteroznamenkaste cifre, 250.000 dolara (185.000 funti) za pobjedu u utrci i 1 milijun (740.000 funti) za rušenje svjetskog rekorda.
Ali, novinarski instinkt je otići tamo gdje se događaj odvija, čuti priče sportaša, postaviti teška pitanja. Najviše od svega žele saznati koliko se organizaciji koja krši mnoge vrijednosti tradicionalnog sporta zaista može vjerovati.
Prvo pitanje koje bi novinar postavio? Što je sa zdravljem sportaša, koliko je sve to skupa legalno, jesu li uređaji za mjerenje vremena pouzdani? Godine 2016. Justin Gatlin istrčao je 100 m za 9,45 sekundi u japanskoj TV emisiji Kasupe! No nitko nije tvrdio da je oborio svjetski rekord Usaina Bolta jer mu je pomagao vjetar u leđa od 20 mph (milja na sat) od velikog ventilatora.
Pitanje dva. Tvrdite da sportaši napuštaju “stari sustav iza sebe za novu eru poštenja i znanosti”. Zar stvarno vjerujete da su steroidi, ljudski hormon rasta i EPO sigurni? Profesor Ian Broadleyj i njegov kolega Martin Chandler sa Sveučilišta u Birminghamu, bave se istraživanjem lijekova za poboljšanje sportskih izvedbi. Izjavili su da su tvrdnje da zabranjene tvari mogu biti sigurnije ako se uzimaju pod medicinskim nadzorom “netočne i obmanjujuće”.
Dodali su: “Počinjemo primjećivati, u istraživanjima, ozbiljne dugoročne učinke korištenja steroida. Stvari poput reproduktivne funkcije ili libida koji jednostavno nestanu, bez jasnog razumijevanja zašto.”
Pitanje tri. Mogu li sportaši tužiti Enhanced Games? Ovo nije čisto teorijsko pitanje. Godine 2005. Guardian je izvijestio da je 190 bivših istočnonjemačkih sportaša pokrenulo tužbu protiv njemačke farmaceutske tvrtke Jenapharm i naveli da su steroidi uzrokovali neplodnost kod žena, neugodnu dlakavost tijela, rak dojke, srčane probleme i rak testisa. Što bi trebalo spriječiti trenutnu generaciju da učini isto za 20 godina?
Četvrto pitanje, za sportaše. Mnogi od vas ističu prednosti uzimanja zabranjenih tvari. Jeste li imali kakve nuspojave?
Peto pitanje. Jedan bivši međunarodni sportaš je rekao da ste opasan utjecaj na djecu jer je velika mogućnost da pokušaju slijediti vaše korake. Kakav je vaš odgovor?
Šesto pitanje, za Bena Prouda. O čemu si razmišljao kad ti je prva igla ušla u venu i prešao si od čistog sportaša do izopćenika? Jedno za Sama Queka koji je osvojio hokejaško zlato za Team GB na Rio 2016. i sada je komentator Enhanced Gamesa: je li toliko vrijedna ova TV naknada?
Pitanje sedam. Hoće li biti testiranja na zabranjene tvari na Enhanced Games? Zvuči kao glupo pitanje. Međutim, organizatori tvrde da su dopuštene samo tvari odobrene od FDA. Što se događa s onima koji varaju vaša pravila?
Bottom of Form
Pitanje osam. The Enhanced Games također tvrdi da je “budućnost poboljšanja ljudskih mogućnosti stigla – brža, snažnija i poboljšana”. No, na ovim Igrama će plivači također nositi zabranjene supersuitove, koji smanjuju otpor i povećavaju plovnost, a studije sugeriraju poboljšanje izvedbi za 1,5% do 3,5%. Sad smo već i na tehno dopingu!
Pitanje devet. Kaže organizator da bi “ovakav model plivačkog kostima mogao zauvijek promijeniti sport”. Opet – već smo vidjeli što se događa kada sportaš iz Enhanced Games obori svjetski rekord … Ništa. Prošle godine je Kristian Gkolomeev isplivao najbrže svjetsko vrijeme na 50 m slobodno, uz pomoć dopinga i supersuita, i nitko nije ni trepnuo.
Na kraju, što dalje? Organizatori Enhanced Games sugerirali su da bi događaj mogao postati poput Formule 1 za biotehnološku industriju, s farmaceutskim tvrtkama koje će vrhunske sportaše “napuniti” najnovijim lijekovima. Smije li se to dopustiti?!
Osobe iz područja zdravstvene tehnologije koje su imala posla s njezinim osnivačima (Enhanced Games) ističu da su to pametni ljudi i milijarderi koji obično dobiju ono što žele. Iako neće puno mijenjati sport, tvrdit će da imaju nešto što im ima beskrajno veću vrijednost: veći dio rastućeg tržišta protiv starenja.
U budućnosti, neka vas ne čude oglasi za peptide s imenima koja zvuče kao udaljeni planeti: CJC-1295, Ipamorelin, Thymosin Alpha-1, TB-4, GHRP-2/6, Kisspeptin-10, Semax i Selank. Živimo u svijetu koji nije stao samo na poznatom nam: brže, više, jače, već teži i produljenom životu. Izgleda da je to nešto što Enhanced Games zna bolje od većine. (Guardian/V.B)
Stručni skup: Psihosocijalni rizici u kontekstu suvremenih kriza – izazovi starenja, klimatskih promjena, migracija i digitalne transformacije
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, pod pokroviteljstvom Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA), organizira stručni skup pod nazivom Psihosocijalni rizici u kontekstu suvremenih kriza – izazovi starenja, klimatskih promjena, migracija i digitalne transformacije, koji će se održati 26. svibnja 2026. godine s početkom u 9:00 sati, u prostorima Sveučilište Algebra, Gradišćanska ul. 24, Zagreb.
U vremenu ubrzanih promjena i sve složenijih izazova, cilj skupa je otvoriti prostor za razmjenu znanja, iskustava i dobrih praksi o psihosocijalnim rizicima koji sve više utječu na radnu populaciju.
Posebna pažnja bit će posvećena sljedećim temama:
– starenju radne snage
– klimatskim promjenama i njihovom utjecaju na radne uvjete
– migracijama i radu u multikulturalnim okruženjima
– digitalnoj transformaciji i njezinu utjecaju na mentalno zdravlje
Skup je namijenjen svima koji se u svom radu bave zdravljem radnika – liječnicima, psiholozima, stručnjacima zaštite na radu, HR stručnjacima te svima zainteresiranima za očuvanje mentalnog i tjelesnog zdravlja u suvremenom radnom okruženju.
Sudjelovanje je besplatno, ali je zbog ograničenog broja mjesta potrebna prijava.
® Prijava za sudjelovanje dostupna je putem poveznice , a broj mjesta je ograničen.
® Program skupa možete preuzeti u nastavku.
Radujemo se Vašem dolasku, zajedničkom promišljanju i ugodnom druženju.
Indijski sportaši bježe pred dopinškim kontrolorima
Voditelj Međunarodne agencije za testiranje (ITA), tijela koje upravlja antidopinškim programima na Olimpijskim igrama i drugim velikim svjetskim događajima, izrazio je zabrinutost zbog veličine postotka dopinških slučajeva u Indiji i sportaša koji dobivaju “prethodnu obavijest prije testiranja” te izbjegavaju davanje uzoraka ako saznaju da stižu dopinški kontrolori.
Glavni direktor ITA-e Benjamin Cohen naveo je u izvješću da je Međunarodni olimpijski odbor (MOO) prenio poruku da, ako Indija želi biti domaćin Igara 2036., zemlja mora proći kroz “mnogo reformi upravljanja i strukturnih reformi”.
“Općenito smo zabrinuti zbog stanja dopinga u Indiji i čujemo mnogo toga što se događa na terenu,” citirao je Cohen za ‘The Athletic’, koji izvještava o sportu za ‘The New York Times’.
“Također čujemo priče o sportašima koji bježe kad se provodi dopinška kontrola, i čujemo o prethodnoj obavijesti (koja se daje sportašima prije testiranja).”
Osim što nadzire antidopinške testove u ime MOO-a, ITA sa sjedištem u Lausannei također upravlja antidopinškim programom oko 50 međunarodnih sportskih federacija.
Cohen je rekao da se sastao s dužnosnicima Nacionalne antidopinške agencije (NADA) sa sjedištem u New Delhiju i Indijskog olimpijskog saveza (IOA) na nedavnim Zimskim olimpijskim igrama u Milano Cortini u Italiji, te da ga je obradovala njihova očita spremnost da “surađuju s ITA-om”.
No, također je priznao da neće biti lako natjerati Indiju da se udruži s ITA-om jer bi to (od strane Indije) moglo biti shvaćeno kao priznanje neuspjeha njezina (antidopinškog) sustava.
“Bit ću iskren: još uvijek postoji određeni otpor prema suradnji s ITA-om, jer u Indiji može postojati percepcija da je to gotovo priznanje neuspjeha sustava, ili da neće biti viđeni kao dovoljno kompetentni da se sami nose sa svojim problemima, pa se moraju udružiti s neovisnom međunarodnom organizacijom.
“Postoji pomalo skepticizam oko toga kako će to biti percipirano u indijskoj zajednici. Ali mislim da su oni (Indija) na pravom putu jer je sada poznato da IOA i Ministarstvo sporta žele nešto poduzeti: žele ulagati. Imaju resurse, pa mislim da je samo pitanje vremena,” rekao je.
ITA surađuje sa sve većim brojem nacionalnih antidopinških organizacija (NADO) diljem svijeta na razmjeni obavještajnih podataka i informacija, koordinaciji planova testiranja te suradnji na specifičnim slučajevima ili područjima poput prikupljanja uzoraka i edukacije.
Indija je tri godine zaredom na vrhu liste Svjetske antidopinške agencije (WADA) po broju konzumenata dopinga i s najvišom stopom pozitivnosti među velikim državama.
Zemlja je planirana za domaćina Igara Commonwealtha 2030. u Ahmedabadu i teži postati domaćinom Olimpijskih igara 2036. u glavnom gradu Gudžarata.
Doha, glavni grad Katara, također je u utrci za domaćina Olimpijskih igara 2036., a očekuje se da će domaćin tog izdanja biti poznat prije Igara 2028. u Los Angelesu.
Prošlog mjeseca, predsjednik WADA-e Witold Banka rekao je na konferenciji o Globalnoj mreži za antidoping obavještajne i istraživačke aktivnosti (GAIIN) održanoj u New Delhiju da “nitko nije slijep” za ozbiljan indijski problem dopinga, ali je priznao da postoje “iskreni napori” da se on riješi.
Također je rekao da je Indija najveći proizvođač lijekova za poboljšanje performansi (PED) i steroida na svijetu.
ITA je osnovana 2018. godine kao neprofitna zaklada pod nadzorom WADA-e i MOO-a s ciljem promicanja neovisnosti, stručnosti i transparentnosti u globalnoj borbi protiv dopinga. (V.B)
Uz pomoć dopinga
Mike Holloway izazvao je raspravu u atletici nakon što su komentari u podcastu insinuirali da bi muška štafeta 4×400 m Bocvane mogla koristiti doping kako bi izazvala i pobijedila Sjedinjene Američke Države. Holloway trenira Erriyona Knightona koji je trenutno pod četverogodišnjom suspenzijom nakon što je Sportski arbitražni sud (CAS) prihvatio žalbe Svjetske atletike (WA) i Svjetske antidopinške agencije (WADA) zbog nepovoljnog analitičkog testa na jedan od zabranjenih anaboličkih steroida.
Rivalstvo između Sjedinjenih Američkih Država i Bocvane u muškoj štafeti 4×400 m značajno je poraslo posljednjih godina, posebno nakon što se Bocvana pojavila kao glavni globalni kandidat na velikim prvenstvima. (V.B)
Sretan Majčin dan!
Majčin dan ove se godine obilježava 10. svibnja te predstavlja važnu prigodu za izražavanje poštovanja, zahvalnosti i priznanja svim majkama te njihovoj nezamjenjivoj ulozi u obitelji i društvu. Obilježavanjem Majčinog dana podsjećamo se na potrebu sustavne podrške majkama tijekom cijele godine.
Majke su tihe junakinje svakodnevice. Njihova snaga ne očituje se samo u velikim odlukama, nego i u malim, nevidljivim trenucima: u zagrljaju koji liječi, u riječima utjehe, u brizi koja ne prestaje. Njihova uloga, premda često nenametljiva, ima trajan i dubok utjecaj na pojedinca, obitelj i zajednicu.
Kada žena postane majka, dobiva slojevitu i zahtjevnu ulogu. Majčinstvo donosi duboku promjenu u identitetu žene, oblikujući njezine prioritete, vrijednosti i svakodnevicu. Ulaskom u novu životnu ulogu, žena često preispituje vlastite potrebe i ciljeve, nastojeći uskladiti osobni i obiteljski aspekt života. Iako taj proces može biti izazovan i praćen nesigurnostima, on istodobno otvara prostor za osobni rast, razvoj otpornosti i produbljivanje osjećaja smisla i povezanosti. Majčinstvo predstavlja spoj duboke ispunjenosti i značajnih izazova. Donosi ljubav, osjećaj svrhe i povezanosti, ali i odgovornost koja često nadilazi osobna očekivanja. Suočavanje s umorom, nesigurnostima i društvenim pritiscima, kao i potreba za prilagodbom novim životnim okolnostima, dio su tog iskustva. To su neprospavane noći, odricanja, brige i stalna spremnost da se bude oslonac. To je i prihvaćanje promjena – tijela, identiteta i prioriteta – te hrabrost da se iznova pronađe ravnoteža u novoj ulozi. Ipak, unatoč svim izazovima, majčinstvo donosi posebnu vrstu ispunjenja. U osmijehu djeteta, u njegovim prvim koracima i riječima, u svakom malom napretku, majke pronalaze smisao koji nadilazi umor i sumnje.
Majčinstvo je jedno od najzahtjevnijih, ali i najljepših životnih putovanja. To je uloga koja ne dolazi s uputama, a ipak traži snagu, strpljenje i ljubav iz dana u dan. Biti majka znači često staviti tuđe potrebe ispred vlastitih, donositi odluke i kad nisi sigurna, ustajati i onda kad si umorna, i voljeti bez zadrške, čak i u trenucima kad je najteže.
U posljednje vrijeme se sve više prepoznaje važnost mentalnog zdravlja majki. Kontinuirani pritisci, očekivanja i odgovornosti mogu dovesti do iscrpljenosti, stresa i osjećaja preopterećenosti. Ključno je razvijati okruženje razumijevanja, podrške i dostupnih resursa koji majkama omogućuju očuvanje vlastitog mentalnog i emocionalnog blagostanja.
Donosimo nekoliko korisnih linkova:
Program za očuvanje mentalnog zdravlja u postpartalnom periodu
Savjetovalište za trudnice, babinjače i dojilje
U slučaju prepoznavanja poteškoća na planu mentalnog zdravlja, obratite se našem Odjelu savjetovališta za mentalno zdravlje na broj: 01/7815-652
Priopćenje HZJZ-a o slučaju hantavirusne infekcije na kruzeru u južnom Atlantiku
Povodom pojave infekcije hantavirusom na kruzeru MV Hondius u južnom Atlantiku, povećanog interesa javnosti te procjene ECDC-a prema kojoj se trenutačni rizik za opću populaciju u Europi smatra vrlo niskim, Hrvatski zavod za javno zdravstvo donosi pregled ključnih činjenica i trenutačno dostupnih informacija.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Europskog centra za kontrolu bolesti (ECDC), na kruzeru je zabilježeno više slučajeva teške respiratorne bolesti, uključujući smrtne ishode, a laboratorijskim analizama potvrđena je infekcija Andes hantavirusom, uzročnikom hantavirusnog plućnog sindroma (HPS). Trenutačno su u tijeku dodatna epidemiološka i virološka istraživanja kako bi se utvrdio točan izvor i način izloženosti putnika na kruzeru.
HZJZ kontinuirano prati razvoj situacije u suradnji s međunarodnim javnozdravstvenim institucijama i po potrebi će pravodobno obavještavati javnost o svim relevantnim informacijama.
Što su hantavirusi?
Važno je naglasiti da naziv hantavirus ne označava jedan virus, već skupinu više od 20 različitih virusa iz roda hantavirusa koji mogu uzrokovati različite bolesti kod ljudi.
Hantavirusi se prirodno održavaju u populacijama glodavaca, a ljudi se najčešće zaraze udisanjem sitnih čestica prašine kontaminirane urinom, izmetom ili slinom zaraženih glodavaca, a rjeđe izravnim kontaktom sa zaraženim materijalom.
U pravilu se hantavirusi ne prenose s čovjeka na čovjeka.
Andes virus i hantavirusni plućni sindrom (HPS)
Andes virus je hantavirus koji je endemski prisutan u dijelovima Južne Amerike, osobito u Argentini i Čileu. Virus uzrokuje hantavirusni plućni sindrom (HPS), rijetku, ali potencijalno vrlo tešku zaraznu bolest. Bolest obično započinje nespecifičnim simptomima sličnima gripi:
- povišenom temperaturom,
- bolovima u mišićima,
- glavoboljom,
- malaksalošću,
- mučninom i probavnim smetnjama.
Kod dijela oboljelih bolest može brzo napredovati prema teškom oštećenju pluća, zatajenju disanja i poremećajima rada srca, s mogućim smrtnim ishodom.
Inkubacija bolesti traje od jednog do 8 tjedna nakon izlaganja virusu.
Andes virus je specifičan po tome što je jedini hantavirus za koji je u rijetkim slučajevima opisan prijenos s čovjeka na čovjeka. Dosadašnji podaci pokazuju da se takav prijenos uglavnom događa među osobama koje su bile u vrlo bliskom i produljenom kontaktu s oboljelim osobama.
Ne postoji specifičan antivirusni lijek niti cjepivo odobreno za prevenciju Andes virusne infekcije. Liječenje je potporno i usmjereno na pravodobno zbrinjavanje respiratornih i cirkulacijskih komplikacija.
Važno je naglasiti da u Europi ne postoji prirodni rezervoar Andes virusa, odnosno vrste glodavaca koje prirodno održavaju ovaj virus u okolišu. Stoga se ne očekuje unos Andes virusa u populacije europskih glodavaca niti uspostava trajnog lanca prijenosa sa glodavaca na ljude u Europi.
Rizik za Europu i Hrvatsku
Hantavirusi koji uzrokuju hantavirusni plućni sindrom nisu endemski prisutni u Europi, pa tako ni u Hrvatskoj, te takav oblik bolesti do sada nije zabilježen u Republici Hrvatskoj.
Prema procjeni ECDC-a, trenutačni rizik za opću populaciju u Europi smatra se vrlo niskim.
Hantavirusi u Hrvatskoj – „mišja groznica“
U Hrvatskoj i Europi češće se javlja hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom (HGBS), poznata i kao „mišja groznica“, koju najčešće uzrokuju Puumala i Dobrava hantavirus.
Bolest može imati različitu kliničku sliku, od blagih do težih oblika bolesti, a simptomi uključuju povišenu temperaturu, glavobolju, bolove u leđima i trbuhu, mučninu i prolazno oštećenje funkcije bubrega.
Europski hantavirusi ne prenose se s čovjeka na čovjeka, a ne prenose ga ni kukci.
Više informacija o bolesti i načinima prevencije dostupno je na mrežnim stranicama HZJZ-a:
HZJZ – Mišja groznica ili hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom
„Međunarodni dan tjelesne aktivnosti – Dan kretanja za zdravlje“
Svjetska zdravstvena organizacija, kao krovna zdravstvena organizacija, promiče zdrave stilove života i navodi redovitu tjelesnu aktivnost kao jedan od najvažnijih preduvjeta dobrog zdravlja. U tu svrhu je 2003. godine i pokrenula inicijativu da se 10. svibnja, na nacionalnoj razini, provode aktivnosti kojima se promiče redovita tjelesna aktivnost. Taj dan je poznat kao Međunarodni dan tjelesne aktivnosti, odnosno Dan kretanja za zdravlje, a odnosi se na provođenje tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta bez obzira na sadržaj, mjesto i vrijeme izvođenja te predstavlja izvrstan način povezivanja pojedinaca, zajednica i naroda u promicanju zdravlja i dobrobiti zdravih stilova života.
Tjelesna neaktivnost uz nepravilnu prehranu predstavlja sve veći problem današnjice i rizik za razvoj prekomjerne tjelesne mase i debljine. Prekomjerna tjelesna masa i debljina predstavljaju značajan rizik za razvoj danas vodećih kroničnih nezaraznih bolesti, poput kardiovaskularnih bolesti, kronične opstruktivne bolesti pluća, šećerne bolesti tipa 2, mentalnih poremećaja i nekih sijela tumora. Ona je najčešće rezultat „sjedilačkog“ načina života, velikog broja obaveza, manjka slobodnog vremena i nedovoljne informiranosti o važnosti tjelesne aktivnosti. Redovita tjelesna aktivnost u djece i mladih iznimno je važna za njihov rast i razvoj, a usvojena navika redovite tjelesne aktivnosti ostaje i u odrasloj dobi.
Kako je ljudsko tijelo stvoreno za kretanje, tjelesno aktivan način života dokazano donosi brojne dobrobiti za mentalno zdravlje. Tjelesna aktivnost povećava otpornost na stres, povećava osjećaj sreće i zadovoljstva, pridonosi razvoju boljeg mišljenje o samome sebi, doprinosi očuvanju kognitivnih funkcija – pažnja, pamćenje, učenje. Također, tjelesna aktivnost pruža mogućnost za druženje i razvoj vještina važnih za svakodnevno dobro funkcioniranje.
Na tragu navedenog, Svjetska zdravstvena organizacija je izdala preporučene razine tjelesne aktivnosti za sve dobne skupine. U skladu s tim preporukama djeca i adolescenti (od 5 – 17 godina) bi trebali svakodnevno sudjelovati u tjelesnim aktivnostima, umjerenog do visokog intenziteta, prosječno 60 minuta dnevno tijekom tjedna, a mlađi od 5 godina minimalno 180 minuta dnevno provesti u aktivnoj igri. Osobe starije od 18 godina trebale bi prikupiti minimalno 150 – 300 minuta aerobne tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta ili 75 – 150 minuta aerobne aktivnosti visokog intenziteta tjedno i provoditi vježbe snage za velike mišićne skupine barem dva puta tjedno. Dodatne zdravstvene učinke moguće je ostvariti većom količinom tjelesne aktivnosti. I ne zaboravite da svaka tjelesna aktivnost mora biti u skladu sa zdravstvenim stanjem i funkcionalnim sposobnostima pojedinca kako bi se provodila na siguran i učinkovit način.
Upravo zbog toga Hrvatski zavod za javno zdravstvo, i ove godine, poziva pripadnike svih dobnih skupina da smanje svoje „sjedilačko“ vrijeme i u svoj život uključe više tjelesne aktivnosti te tako učine veliki korak prema očuvanju i unaprjeđenju vlastitog tjelesnog i mentalnog zdravlja.
Svjetski dan borbe protiv raka jajnika 2026.
Svjetski dan borbe protiv raka jajnika, osnovan 2013., okuplja globalnu zajednicu s ciljem poboljšanja ishoda za žene oboljele od ove bolesti. Obilježava se 8. svibnja kao platforma za podizanje svijesti i poticanje djelovanja, uz sudjelovanje više od 200 organizacija diljem svijeta. Sloganom obilježavanja „Nijedna žena ne smije biti zaboravljena“ (engl. “No woman left behind”), naglašava se kako sve žene pogođene rakom jajnika trebaju imati jednaku šansu za pravovremenu dijagnozu i optimalno liječenje.
Rak jajnika u kliničkoj praksi podrazumijeva niz različitih vrsta raka koji zahvaćaju jajnike, jajovode i primarni rak potrbušnice. Zabrinjavajući je podatak da se radi o osmom najčešćem raku kod žena i osmom najčešćem uzroku smrti od raka kod žena u svijetu.
Prema posljednjim dostupnim podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u 2023. godini dijagnozu raka jajnika (C56 prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti) dobilo je 369 žena uz stopu od 18,5 na 100 000 žena; 418 žena ako uključimo i rak jajovoda i potrbušnice. Srednja dob prilikom dijagnoze je 65 godina, međutim svaka šesta žena je kod dijagnoze mlađa od 50 godina. Godišnje od raka jajnika u Hrvatskoj umire oko 300 žena. Analize trenda u posljednjih 10 godina pokazuju prosječno godišnje smanjenje dobno-standardizirane stope incidencije od 1 %, dok je trend stope mortaliteta stabilan.
U usporedbi s drugim zemljama Europske unije, a prema procjenama Europske komisije, Hrvatska se nalazi na 7. mjestu i po incidenciji i po mortalitetu od raka jajnika; te smo po oba indikatora iznad prosjeka EU27.
Iako se prognoza same bolesti jako razlikuje ovisno o tipu raka jajnika, petogodišnje preživljenje je i dalje ispod 50 %. Međutim, bilježimo pomak u pozitivnom smjeru, pa tako petogodišnje čisto preživljenje za žene dijagnosticirane između 2019. i 2023. godine iznosi 44,7 %, što je poboljšanje u odnosu na žene dijagnosticirane između 2014. i 2018. godine, kad je iznosilo 40,8 %.
Ne postoji pouzdan probirni test koji bi mogao rano i sigurno otkriti rak jajnika. Probir vrata maternice (tj. Papa test) ne otkriva rak jajnika.
Simptomi su često nespecifični poput:
- napuhnutosti i osjećaja težine u trbuhu
- gubitka teka
- čestog poriva za mokrenjem
- nenamjernog gubitka težine
Faktori koji povećavaju rizik od raka jajnika:
- starija životna dob
- prehrana bogata masnoćama
- nuliparitet (žene koje nisu rodile)
- hormonska nadomjesna terapija nakon menopauze
- obiteljska povijest raka jajnika, raka dojke ili raka debelog crijeva
- određene genske mutacije (najčešće BRCA1 i BRCA2)
- pušenje
Jedan od najznačajnijih zaštitnih čimbenika je korištenje oralnih kontraceptiva, koje prema nekim istraživanjima smanjuje rizik od raka jajnika za čak 30-50 %. Osim toga, trudnoća i dojenje također smanjuju rizik od nastanka raka jajnika, pri čemu je dojenje duže od 12 mjeseci povezano sa značajnijim smanjenjem rizika.
Mnoge žene ne potraže liječničku pomoć na vrijeme ili se bolest ne prepozna odmah, pa se dijagnoza najčešće postavlja tek kada je rak već uznapredovao i proširio se, što značajno otežava liječenje i smanjuje šanse za preživljenje. Stoga je važno poznavati simptome i na njih reagirati na vrijeme.
Liječenje raka jajnika ovisi o veličini i vrsti raka jajnika, mjestu na kojem se rak nalazi, o tome je li se proširio i o općem zdravstvenom stanju oboljele osobe. Glavni oblici liječenja su operacija i kemoterapija.
Izvor:
https://worldovariancancercoalition.org/
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026. (17. tjedan 2026.)
U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2025./2026., zaključno s 3. svibnja 2026. godine, zaprimljeno ukupno 40 879 prijava oboljelih od gripe, od čega su 2 prijave pristigle u posljednjem, 18. tjednu (grafikon 1.).
Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.
Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 2.)
Grafikon 2. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.
Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone do sada je prijavljeno sedamdeset i osam smrtnih ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.
Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnjih 5 sezona prikazano je na grafikonu 3.
Grafikon 3. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u posljednjem tjednu među testiranim uzorcima nije bilo uzoraka pozitivnih na virus gripe.
Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.
Pokrenuto javno savjetovanje o nacrtima smjernica za sekundarnu uporabu podataka u okviru EHDS-a
Projekt TEHDAS2, u kojem sudjeluje i Hrvatski zavod za javno zdravstvo, pokrenuo je treće i završno javno savjetovanje o nacrtima dokumenata koji podupiru provedbu Europskog prostora za zdravstvene podatke (European Health Data Space – EHDS). Riječ je o važnoj prekretnici u zajedničkim europskim naporima usmjerenima na uspostavu učinkovitog i pouzdanog sustava za sekundarnu uporabu zdravstvenih podataka.
Javno savjetovanje predstavlja priliku za sve dionike – institucije, stručnjake, istraživače, predstavnike zdravstvenog sustava i druge zainteresirane strane – da doprinesu oblikovanju smjernica koje će imati važnu ulogu u budućem razvoju EHDS-a u Europi. Sudjelovanjem u savjetovanju moguće je doprinijeti stvaranju kvalitetnog, transparentnog i interoperabilnog ekosustava za uporabu zdravstvenih podataka.
Pozivamo sve zainteresirane da dostave svoje komentare i prijedloge na sedam nacrta smjernica za sekundarnu uporabu zdravstvenih podataka:
- Nacrt smjernica o okviru za suradnju
- Nacrt smjernica za tijela za pristup zdravstvenim podacima o međunarodnom pristupu i prijenosu elektroničkih zdravstvenih podataka u treće zemlje
- Nacrt smjernica za obogaćivanje podataka
- Nacrt smjernica za korisnike podataka o snalaženju u katalogu podataka
- Nacrt smjernica o povezivanju zdravstvenih skupova podataka
- Nacrt smjernica za tijela za pristup zdravstvenim podacima o informiranju građana o uporabi zdravstvenih podataka – „Citizen Information Point“
- Nacrt smjernica za korisnike podataka o postupanju s rezultatima istraživanja
Javno savjetovanje otvoreno je do 28. lipnja 2026. godine. Nacrti dokumenata i ankete za dostavu komentara dostupni su na mrežnim stranicama projekta TEHDAS2: https://tehdas.eu/public-consultations/
Sve pristigle primjedbe i prijedlozi bit će pažljivo razmotreni tijekom procesa revizije dokumenata. Završne verzije sadržavat će i sažetak zaprimljenih komentara te način na koji su oni uzeti u obzir. Nakon dovršetka, dokumenti će biti objavljeni na stranici Results projekta TEHDAS2.
Za više informacija posjetite službenu web stranicu projekta: https://tehdas.eu/
Digitalna detoksikacija: ravnoteža u svijetu stalne dostupnosti
Od 4. do 8. svibnja obilježava se Europski tjedan mentalnog zdravlja, a tim povodom željeli smo podijeliti alat za digitalnu detoksikaciju – kao poticaj na promišljanje o vlastitim digitalnim navikama i njihovom utjecaju na mentalno zdravlje.
U današnjem digitalnom dobu društvene mreže i digitalne tehnologije postale su sastavni dio naših života. Ove su platforme često oblikovane tako da se prilagođavaju interesima i preferencijama korisnika putem značajki poput personaliziranih feedova, odnosno algoritamski odabranog sadržaja. Takav pristup može rezultirati vrlo privlačnim i individualiziranim korisničkim iskustvom, ali istodobno može potaknuti učestalije i dulje korištenje digitalnih uređaja, budući da se korisnicima kontinuirano prikazuje sadržaj koji im je zanimljiv ili koji snažno privlači njihovu pozornost. Također, u kontekstu suvremenog načina rada, osobito u uredskim i hibridnim okruženjima, kontinuirana digitalna izloženost često dovodi do mentalnog umora, smanjene koncentracije, poremećaja sna i povećanog rizika od sagorijevanja (burnouta).
Jedan od ključnih čimbenika koji pridonose tim problemima jest tehnološki stres (tehnostres), koji proizlazi iz pretjerane ili nepravilne uporabe tehnologije. Tehnostres se očituje kroz negativne emocionalne i fiziološke reakcije, uključujući anksioznost, razdražljivost, frustraciju i iscrpljenost, a u velikoj je mjeri potaknut fenomenom straha od propuštanja (fear of missing out – FOMO). Strah od propuštanja potiče pojedince da ostanu stalno povezani s društvenim mrežama ili digitalnim tehnologijama kako ne bi propustili važne informacije ili društvene interakcije.
Rješavanje ovih izazova putem ciljanih i personaliziranih strategija digitalne detoksikacije i emocionalne regulacije može ublažiti negativne učinke digitalnih tehnologija na mentalno zdravlje.
Koncept digitalne detoksikacije, koji se odnosi na privremeni prekid ili smanjenje korištenja digitalnih tehnologija i društvenih mreža, nedavno se pojavio kao jedan od mogućih načina suočavanja s navedenim izazovima. Digitalna detoksikacija označava svjesno i privremeno smanjenje ili potpuno isključivanje korištenja digitalnih uređaja poput pametnih telefona, računala, tableta i društvenih mreža.
Cilj digitalne detoksikacije nije odbacivanje tehnologije, već uspostavljanje zdravije ravnoteže između online i offline života. U okviru projekta Burnout Prevent, u kojem Hrvatski zavod za javno zdravstvo sudjeluje kao partner, digitalna detoksikacija prepoznata je kao važan alat u prevenciji burnouta i očuvanju mentalnog zdravlja zaposlenika. U skladu s tim, u okviru projekta izrađen je Katalog digitalnih detoksikacijskih aktivnosti, inovativan i sveobuhvatan vodič za provedbu digitalne detoksikacije. Program digitalne detoksikacije temelji se na opsežnom istraživanju, a svaki od predloženih aspekata osmišljen je kako bi ponudio smislene alternative korištenju digitalnih tehnologija, uz promicanje kvalitetnijeg i uravnoteženijeg načina života.
Stoga Vas pozivamo da odvojite vrijeme i pažljivo proučite ovaj Katalog te promišljeno odaberete jednu od tri predložene razine detoksikacije, prilagođene Vašim osobnim potrebama i ciljevima. Također, odaberite jednu opciju vremenskog okvira, uzimajući u obzir trajanje i učestalost aktivnosti, koja će najbolje odgovarati Vašem životnom stilu. Na kraju, preporučujemo da odaberete dva ili tri paketa aktivnosti iz Kataloga koji će Vas ne samo uključiti u opuštajuće aktivnosti, već i obogatiti Vaše iskustvo detoksikacije tijekom sljedeća tri mjeseca.
Imajte na umu da je ovaj proces usmjeren na postupno pomicanje osobnih granica i pronalaženje ravnoteže u digitalnom svijetu. Nadamo se da će Vam ovaj program pomoći da doživite pozitivne promjene i razvijete zdraviji, uravnoteženiji odnos prema tehnologiji.
Ako imate bilo kakvih pitanja vezano uz digitalnu detoksikaciju, teškoće u nošenju s tehnološkim stresom, burnoutom ili druge izazove vezane uz mentalno zdravlje na radnom mjestu, slobodno se obratite Savjetovalištu za psihosocijalne rizike na radnom mjestu, tu smo da vas.
KONTAKT
Telefon: 01/6474-349; 01/6474-352
E-pošta: savjetovaliste.mr@hzjz.hr
Adresa Savjetovališta: Radoslava Cimermana 64a, Zagreb
Smjernice za medijsko izvještavanje i javnu komunikaciju o dječjem zdravlju i debljini kod djece – „Dijete na prvom mjestu“
Zdravlje djece uvijek mora biti društveni prioritet te je važan dio javne komunikacije, a uz temu zdravlja neizbježno se veže i tema prekomjerne tjelesne mase i debljine kod djece.
Debljina kod djece predstavlja složen javnozdravstveni problem te ugrožava tjelesno zdravlje i psihosocijalni razvoj djece, uz moguće dugoročne posljedice u odrasloj dobi. Svako treće dijete osnovnoškolske dobi u Hrvatskoj živi s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom, po čemu je Hrvatska na četvrtom mjestu u Europi. Trend porasta učestalosti debljine kod djece prisutan je na globalnoj razini, a istraživanja pokazuju da debljini kod djece doprinose brojni čimbenici, kao što su genetika, društveni i ekonomski uvjeti, način života, promjene u okruženju u kojem djeca odrastaju te izloženost marketingu nutritivno siromašne i kalorijama bogate hrane.
Međutim, u javnom se prostoru i dalje o debljini često govori na pojednostavljen način – uzroci debljine, kao i rješenja, pripisuju se ponajviše odgovornosti roditelja i djece. Takva komunikacija doprinosi stigmatizaciji djece s debljinom, dok iskustvo stigme može značajno narušiti mentalno i tjelesno zdravlje djece – narušiti samopoštovanje, povećati rizik za depresiju, anksioznost i razvoj poremećaja hranjenja te dovesti do povlačenja iz tjelesnih i društvenih aktivnosti. Medijski djelatnici, stručnjaci i drugi dionici odgovornom javnom komunikacijom i izvještavanjem mogu značajno doprinijeti prevenciji debljine kod djece, kao i stvaranju podržavajućeg okruženja u kojemu stigma neće biti još jedna prepreka prema njihovom zdravlju i dobrobiti.
Smjernice „Dijete na prvom mjestu“ nastoje promicati javnu komunikaciju koja doprinosi razumijevanju složenih uzroka debljine i traženju rješenja, a prije svega vodi brigu o zdravlju i zaštiti djece. Razvijene su u sklopu šire suradnje HZJZ-a i UNICEF-a s ciljem prevencije debljine kod djece, a kao autorice su sudjelovale i prof. dr. sc. Barbara Kalebić Maglica s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i dr. sc. socio. Nensi Blažević s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Smjernice nude konkretne pristupe i primjere terminologije, audiovizualnih sadržaja, izvora informacija i pitanja za pripremu medijskih sadržaja i drugih oblika javne komunikacije o temi debljine i zdravlja djece u širem smislu.
S ciljem što većeg dosega poruka ovih Smjernica među različitim publikama i dobnim skupinama, tim Medijskog centra FPZG-a kreirao je i animirani video koji nosi poruku ”Važno je da ispričamo cijelu priču”, a osim za društvene mreže, namijenjen je slobodnom korištenju na predavanjima, stručnim skupovima i radionicama. Donosimo ga u nastavku.
#smjernice #djeca #animiranivideo #video #debljina #komunikacija
Izvještaj sa Skupa o cijepljenju
Skup o cijepljenju održan je 25.4.2026. godine u Amfiteatru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Zagrebu u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatskog epidemiološkog društva, Hrvatskog pedijatrijskog društva, Hrvatskog društva za preventivnu i socijalnu pedijatriju i Hrvatskog društva za školsku i sveučilišnu medicinu, a u svrhu obilježavanja Svjetskog i Europskog tjedna cijepljenja.
Skup je prijavljen Hrvatskoj liječničkoj komori, Hrvatskoj komori zdravstvenih radnika, Hrvatskoj komori medicinskih sestara i Hrvatskoj ljekarničkoj komori.
Skup je započeo u 09:00 h predavanjem „Uloga epidemiologa u nadzoru procijepljenosti“ koje je održala prim. Mirjana Lana Kosanović Ličina dr. med., iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar. Prikazala je što sve spada u redovni kao i interventni rad epidemiologa na primjeru iz Grada Zagreba. Uslijedilo je predavanje „Prfilaksa RSV infekcije-aktualno stanje i perspektiva“ koje je održao prof. dr. sc. Goran Tešović, dr. med. iz Klinke za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević i Hrvatske koalicije za imunizaciju. Profesor je prikazao epidemiologiju RSV infekcije, kliničku sliku, kao i opterećenje bolešću (disease burden), te najnovije smjernice u RSV profilaksi. Ispred Hrvatskog društva za preventivnu i socijalnu pedijatriju HLK predavanje pod naslovom „Imunizacija u dječjoj dobi, sve veći izazov“ održala je Predsjednica Društva Mirjana Kolarek Karakaš, dr.med. Ovim predavanjem dr. Kolarek je ukazala na probleme s kojima se susreću pedijatri u redovnom radu pri provođenju cijepljenja iz obveznog Kalendara cijepljenja. Ujedno je i naglasila važnost kontinuirane edukacije stanovništva, izgradnje povjerenja i suradnje, te potrebu za uspostavom odštetnih fondova. Uslijedilo je predavanje naslova „Prijedlozi za Program 2“ koje je održao doc. dr. sc. Bernard Kaić, dr.med. iz Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Doc. Kaić izložeio je prijedlog izmjena Programa imunizacije, seroprofilakse i kemoprofilakse rizičnih skupina (tzv. Program 2) za 2027. godinu. Ideja izmjena je da određena elektivna cjepiva budu dostupna i onima koji se žele cijepiti a ne pripadaju u rizične skupine navedene u Programu za koje je cijepljenje besplatno.
Po završetku prvog dijela predavanja uslijedila je produktivna rasprava sa komentarima i pitanjima kako iz dvorane tako i od online sudionika.
Nakon kratke pauze za kavu uslijedio je drugi dio predavanja. Prvo predavanje pod naslovom „Put do pakla popločen je dobrim namjerama i iluzijom znanja“ dr. sc. Saša Ceci, fizičar iz Instituta Ruđer Bošković te ispred Društva za promociju znanosti i kritičkog mišljenja Skeptici. Kroz popularno-znanstveno predavanje dao je slušateljima širi pogled na razloge odbijanja cijepljenja, načine komunikacije, razbijanje mitova i dezinformacija. Uslijedilo je predavanje dr.sc. Adrijane Šuljok, sociologinja iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu pod naslovom „Tko i zašto ima negativnije stavove prema cijepljenju: europski i hrvatski uvidi“. Pregledno su prikazani rezultati istraživanja stavova prema cijepljenu te naglasila kako je povjerenje u znanost ključni mehanizam koji povezuje znanstvenu pismenost s pozitivnijim stavovoma prema cijepljenju.
Iduća dva predavanja odnosila su se na preporuke za cijepljenje protiv HPV infekcije kao i iskustva provođenja HPV cijepljenja na medicinsku indikaciju. Prvo predavanje održala je prim. Tatjana Nemeth Blažić iz Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ pod naslovom „Hrvatske preporuke za cijepljenje protiv HPV-a: fokus na odrasle osobe s medicinskom indikacijom“. U predavanju je pojasnila preporuke o cijepljenje odraslih osoba s indikacijom iz Program 2 te izradu smjernica za praksu kako bi se ujednačila postupanja te odgovorilo na brojna pitanja zdravstvenih djelatnika i zainteresiranih građana. Potpm je us
lijedilo predavanja „Cijepljenje protiv HPV-a na medicinsku indikaciju u KBSD- naša iskustva“ koje je održala izv.prof.dr.sc. Ingrid Marton, dr.med. i prikazala iskustva cijepljenja protiv HPV-a žena s indikacijom u Kliničkoj bolnici Sveti Duh u Zagrebu.
Na kraju je prim. Vesna Višekruna Vučina, dr. med. iz Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ kratko prikazala postignute cijepne obuhvate za cjepiva iz programa obveznih cijepljenja u 2025. godini. Obuhvati postignuti u 2025. godini niži su za većinu cjepiva iz Programa cijepljenja u usporedbi sa 2024. godinom ali i ranijim godinama. Posebice zabrinjavajući je trend pada obuhvata u MPR primovakcinaciji koja je ove godine najniža u više od 30 godina. S obzirom na negativni trend, u slučaju unosa virusa ospica u populaciju postoji mogućnost uspostave cirkulacije virusa ospica, posebice pojavi li se u nekim od gradova s niskim cijepnim obuhvatima, te posljedično manjih ili većih epidemija.
Predavanja su jako dobro prihvaćena od slušatelja kojih je bilo preko 60 okupljenih u dvorani i 120 online, te su uslijedila brojna pitanja i komentari sudionika. U nastavku par fotografija sa Skupa.
Fotogalerija
Održana javnozdravstvena akcija u Zadru
15. i 16. travnja 2026. godine održana je javnozdravstvena akcija u Zadru pod nazivom „KORAK ISPRED BOLESTI“, u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Doma zdravlja Zadarske županije, u suorganizaciji Mesi d.o.o.
Javnozdravstvenoj akciji prisustvovali su glavna sestra Doma zdravlja Zadarske županije Marija Vidaić, mag. med. techn. i Rudi Čebulj iz tvrtke Mesi.d.o.o.
U sklopu javnozdravstvene akcije iz krvi se određivao šećer, kolesterol i HbA1c, a mjerio se pedobrahijalni indeks (ABI) i krvni tlak. Ovom javnozdravstvenom akcijom želimo skrenuti pozornost javnosti na potrebu povećanja znanja o perifernoj arterijskoj bolesti (PAB), KVB i dijabetesa, te mogućnostima prevencije.
Na javnozdravstvenoj akciji iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prisustvovali su prim. Verica Kralj dr. med. i Marinka Šimunović Gašpar, mag. med. techn., univ. mag. admin. sanit.
Sigurnost tetovaža – jeste li znali?
COVID -19 U Hrvatskoj (5.5.2026)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 18. kalendarskom tjednu (tjedan od 27. travnja do 3. svibnja 2026.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 7 prijava COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 18. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.
Davidu Minkoviću pet godine suspenzije
Zagreb, 04. svibnja 2026.
Sportaš David Minković testiran je na nacionalnom prvenstvu u bodybuildingu u Bjelovaru 2. studenoga 2025. godine.
U uzorku urina sportaša utvrđena je prisutnost zabranjenih tvari klenbuterola koji se nalazi u kategoriji S1.2 Popisa zabranjenih sredstava 2025. – Druge anaboličke tvari (nespecificirana tvar) te metabolita oksimetolona koji se nalazi u kategoriji S1.1 Popisa zabranjenih sredstava 2025. – Anabolički androgeni steroidi (nespecificirana tvar).
Time je sportaš prekršio odredbu 2.1 Pravila o antidopingu HZJZ-a: „Prisutnost zabranjene tvari ili njezinih metabolita ili markera u sportaševu uzorku“.
Dana 23. veljače 2026. godine sportaš David Minković i Služba za antidoping HZJZ-a potpisali su Sporazum, sukladno odredbi 10.8.1 Pravila o antidopingu HZJZ-a, o jednogodišnjem skraćivanju razdoblja nepodobnosti na temelju ranog priznanja i prihvaćanja sankcije.
Sportašu je određeno vrijeme nepodobnosti u trajanju od pet (5) godina, a koje počinje teći od dana privremene suspenzije 8. siječnja 2026. godine.
Sukladno navedenom, određeno razdoblje nepodobnosti traje do 8. siječnja 2031. godine. (HZJZ)
Josipu Bekavcu četiri godine suspenzije
Zagreb, 04. svibnja 2026.
Sportaš Josip Bekavac testiran je na nacionalnom sambo prvenstvu u Zagrebu 29. ožujka 2025. godine.
U uzorku urina sportaša utvrđena je prisutnost zabranjenih tvari: meldonija koji se nalazi u kategoriji S4.4 Popisa zabranjenih sredstava 2025. – Modulatori metabolizma (nespecificirana tvar), metabolita trenbolona koji se nalazi u kategoriji S1.1 Popisa zabranjenih sredstava 2025. – Anabolički androgeni steroidi (nespecificirana tvar), te testosterona (egzogenog podrijetla) koji se nalazi u kategoriji S1.1 Popisa zabranjenih sredstava 2025. – Anabolički androgeni steroidi (nespecificirana tvar).
Time je sportaš prekršio odredbu 2.1 Pravila o antidopingu HZJZ-a: „Prisutnost zabranjene tvari ili njezinih metabolita ili markera u sportaševu uzorku“.
Stegovno vijeće HZJZ-a izreklo mu je suspenziju u trjanju od dvije (2) godine.
Sportaš je na ovu Odluku uložio žalbu.
Žalbeno vijeće za antidoping HOO-a održalo je sjednicu 14. siječnja 2026. godine.
Sportašu je određeno vrijeme nepodobnosti u trajanju od četiri (4) godine, a koje počinje teći od dana privremene suspenzije 5. svibnja 2025. godine.
Sukladno navedenom, određeno razdoblje nepodobnosti traje do 5. svibnja 2029. godine. (HZJZ)
Marku Ančiću četiri godine suspenzije
Zagreb, 04. svibnja 2026.
Sportaš Marko Ančić testiran je na nacionalnom sambo prvenstvu u Zagrebu 29. ožujka 2025. godine.
U uzorku urina sportaša utvrđena je prisutnost zabranjene tvari meldonija koji se nalazi u kategoriji S4.4 Popisa zabranjenih sredstava 2025. – Modulatori metabolizma (nespecificirana tvar).
Time je sportaš prekršio odredbu 2.1 Pravila o antidopingu HZJZ-a: „Prisutnost zabranjene tvari ili njezinih metabolita ili markera u sportaševu uzorku“.
Sportaš nije zatražio analizu uzorka B te nije ponudio terapijsko izuzeće.
Stegovno vijeće HZJZ-a izreklo mu je suspenziju u trajanju od četiri (4) godine na što je sportaš uložio žalbu.
Žalbeno vijeće za antidoping HOO održalo je sjednicu 28. siječnja 2026. godine.
Sportašu je određeno vrijeme nepodobnosti u trajanju od četiri (4) godine, a koje počinje teći od dana privremene suspenzije 5. svibnja 2025. godine.
Sukladno navedenom, određeno razdoblje nepodobnosti traje do 5. svibnja 2029. godine.(HZJZ)
Europski tjedan mentalnog zdravlja 2026.
Nacionalni program Živjeti zdravo Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i ove godine nastavlja obilježavati Europski tjedan mentalnog zdravlja. Ovogodišnja tema je „Zajedno smo jači: mentalno zdravlje kao prioritet u Europi koja se mijenja“. Održava od 4. do 8. svibnja 2026. godine.
Zašto je zajedništvo danas osobito važno? Europa se nalazi u razdoblju velikih promjena. Digitalne promjene, porast nejednakosti, sve veći pritisak na mlade i neujednačena dostupnost psihološke podrške – sve to oblikuje naš svakodnevni život. Te promjene mogu biti preplavljujuće, stvarati nesigurnost i strah od budućnosti. Ipak, unatoč tim izazovima, jedna istina se ne mijenja: zajedno smo jači. Ovogodišnji Europski tjedan mentalnog zdravlja želi preusmjeriti fokus s krize na povezanost, otpornost i nadu. Promjena ne mora biti samo izvor stresa, ona je prilika da se prilagodimo, napredujemo i podržimo jedni druge. Ovogodišnja kampanja je poziv na ujedinjenost u povijesnom trenutku podjela i nesigurnosti. Podsjeća nas da se suočavanje s krizom i teškoćama mentalnog zdravlja ne odvija u izolaciji, već u zajednici. Svi dijelimo potrebu za podrškom, povezanošću i dostojanstvom. To je poziv pojedincima, radnim organizacijama, odgojno-obrazovnim ustanovama i zajednicama da zajedno krenu naprijed, stvarajući sigurna i podržavajuća okruženja u kojima se osnažuje mentalno zdravlje.
Tijekom ovogodišnjeg Europskog tjedna mentalnog zdravlja objavljivat ćemo na društvenim mrežama nacionalnog programa Živjeti zdravo (na Facebooku i Instagramu) tekstove o teškoćama mentalnog zdravlja s kojima se najčešće suočavamo te o načinima podrške i samopomoći.
Pridružite nam se i obilježite ga zajedno s nama tako da svaki dan učinite nešto korisno za Vaše mentalno zdravlje i mentalno zdravlje osoba u zajednici. Neka briga o sebi i drugima postane Vaša svakodnevna navika!
Slika preuzete sa stranice EMHW https://www.mentalhealtheurope.org/european-mental-health-week/