Hrvatski dan nepušenja – poziv na okrugli stol

22. VELJAČE 2023. , SRIJEDA U 10.30 SATI

EDUKACIJSKI CENTAR HRVATSKOG ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO, ROCKEFELLEROVA 12, ZAGREB

Uz Svjetski dan nepušenja (31. svibnja), u Hrvatskoj se od 2003. godine obilježava i nacionalni dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima (engl. World No Tobacco Day). Hrvatski dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima obilježava se prvog dana Korizme ove godine je 22. veljače, posebnost tog dana je što većina ljudi razmišlja o odricanju od nečega u čemu uživa tijekom godine. Dan bez duhanskog dima je dan kojim se želi potaknuti pušače na prestanak pušenja. Kao i prema modelu koji se provodi u drugim zemljama, obilježavanjem Dana bez duhanskog dima nastoji se potaknuti pušače da ne zapale cigaretu 24 sata kako bi uvidjeli da to nije nemoguće i nastavili s apstinencijom. To je prilika da pušači razmisle o svojoj ovisnosti o cigaretama, da im nepušači pomognu da se odreknu cigareta. Povodom Hrvatskog dana nepušenja – Dana bez duhanskog dima, Hrvatski zavod za javno zdravstvo zajedno sa Nacionalnim povjerenstvom za borbu protiv pušenja Ministarstva zdravstva organizira okrugli stol. Okrugli stol će biti održan 22. veljače 2023., srijeda u 10.30 sati u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Rockefellerova 12, Zagreb.

 

 

Okrugli stol bit će i prilika da prikažemo situaciju s pušenjem kod mladih, potaknemo pušače na prestanak, podsjetimo na Škole nepušenja, te izazove koje donose novi duhanski proizvodi i e-cigarete. Pozivamo sve zainteresirane stručnjake da nam se pridruže na Okruglom stolu te sudjeluju u raspravi s primjerima dobre prakse.

Duhan je odgovoran za smrt više od 8 milijuna ljudi godišnje.Više od 7 milijuna tih smrtnih slučajeva posljedica je izravne uporabe duhana, dok je oko 1.2 milijuna posljedica izloženosti nepušača duhanskom dimu. Pušenje duhana izaziva ovisnost, oštećuje sve organske sustave u organizmu te povećava rizik za više od trideset bolesti.

Prema rezultatima istraživanja provedenog 2019. godine „Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji u Republici Hrvatskoj“ (istraživanje HZJZ-a i Institut za društvena istraživanja dr. Ivo Pilar) 38,4% odraslih puši, najviše u dobnoj skupini između 25. i 35. godine života (43,6%), dok muškarci nešto češće puše od žena (41,2% naspram 35,7%) .

Duhanski dim sadrži preko 7 000 različitih kemijskih sastojaka, od kojih neke posebno oštećuju srce i krvne žile. Najštetnije tvari iz duhanskog dima za krvožilni sustav su nikotin, katran i ugljični monoksid.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) “Duhanski proizvodi” se definiraju kao proizvod koji su u cijelosti ili djelomično napravljeni od listova duhana kao sirovine koji se proizvode za pušenje,  žvakanje. Na tržištu se pojavio sve veći broj  „Novih duhanskih proizvoda” koji se definiraju kao duhanski proizvod koji ne pripada ni jednoj od sljedećih kategorija:cigarete,duhan (za samostalno motanje, za lule i vodene lule,cigare i cigarilosi) ,duhan (za žvakanje, za šmrkanje ili za oralnu potrošnju) .

Prodaja cigareta smanjivala se tijekom godina proteklog desetljeća, što dovodi do razvoja i marketinga e-cigareta i novih duhanskih proizvoda (grijani duhanski proizvodi). Elektronički sustavi za isporuku nikotina(e-cigarete), koji se također nazivaju vaping uređaji ili olovke za vape, uređaji koji se koriste za pušenje ili „vape“ aromatizirane otopine. Prema SZO glavni sastojci otopine e-cigareta su: nikotin, propilen glikol sa ili bez glicerola i različita sredstva za poboljšanje okusa. Uz negativan utjecaj na zdravlje ljudi, negativno utječu na okoliš.Proizvođači e-cigareta ne dostavljaju jasne upute korisnicima kako pravilno odložiti korištene uređaje, litij-ionske baterije i iskorištene uljne patrone. E-cigarete su izrađene od plastike i metala i kao takve nisu biorazgradive što uzrokuje raspršenje mikroplastike i ulja u okoliš. Grijani duhanski proizvodi postupkom zagrijavanja stvaraju aerosol koji sadrži nikotin i štetne sastojke u obliku aditiva i aroma .Prema duhanskim tvrtkama, zagrijavanjem duhana, a ne spaljivanjem kao kod obične cigarete, značajno se smanjuje stvaranje štetnih tvari koje nastaju pri visokoj temperaturi povezane s izgaranjem navodi SZO.

Unatoč naporu duhanskih tvrtki da se dokaže smanjena štetnost kod konzumacije e-cigareta i grijanih duhanskih proizvoda,prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) prijavljeno je više od 2800 slučajeva, uključujući i 68 smrtna slučaja EVALI koja predstavlja upalni odgovor dišnog sustava koji nastaje zagrijavanjem i aerosolizacijom ulja koje se taloži u alveolarnom prostoru. EVALI uključuje stanja kao što su lipoidna pneumonia, pneumonitis uzrokovan preosjetljivošću, difuzno alveolarno krvarenje, akutna eozinofilna pneumonija navodi CDC.

Uz e-cigarete i grijane duhanske proizvode u ,,Proizvode sljedeće generacije“ spadaju SNUS i nikotinske vrećice.

SNUS je tradicionalni skandinavski bezdimni duhanski proizvod, reguliran je kao prehrambeni proizvod prema švedskom zakonu o hrani od 1970-ih. Konzumira se stavljanjem vrećice između desni i gornje usne na određeno vrijeme. Iako je opće prihvaćeno da su opasnosti po zdravlje od korištenja snusa puno manje nego kod pušenja, ostaje nejasnoća oko dugoročnih učinaka. Istraživanja su pokazala povezanost između upotrebe snusa i raka gušterače, te povezanost upotrebe snusa dijabetesom tipa 2, smrtonosnim srčanim udarima, povišenim krvnim tlakom te prijevremenim porodom i mrtvorođenošću.

Nikotinske vrećice slične su vrećicama za snus jer su napravljene za postavljanje između usna i desni, te ne zahtijevaju pljuvanje. Ne sadrže list duhana, već oblik dehidriranog nikotina (s dodanim aromama). Nikotin se apsorbira u krvotok preko sluznice u ustima. Vrećice također općenito sadrže biljna vlakna, arome i zaslađivače. Istraživači su upozorili da se nikotinske vrećice posebno sviđaju mladima i nepušačima, jer se prodaju u raznim voćnim okusima, u atraktivnom pakiranju i mogu se diskretno koristiti.

Tijekom sazrijevanja i traženja svoga identiteta, mlade su osobe sklone burnom, nepromišljenom reagiranju te počinju eksperimentirati sa svime što je zabranjeno. Eksperimentiranje duhanom povezano je sa željom da se isproba „zabranjeno voće“, ali i s obilježjem mladosti i nezrelosti, koja ne priznaje vezu između rizičnih ponašanja i loših posljedica koje mogu nastupiti odmah ili s vremenom.

Prema najnovijem Istraživanju o zdravstvenom ponašanju mladih (engl. Health Behaviour in School-aged Children; HBSC) provedenom 2022 g. veliki broj učenika/ca nije probao cigarete nikad u životu što je vidljivo iz slike 1. Trend pušenja barem jednom u 30 dana kod učenika/ca raste s dobi (slika 2). Vrlo nizak postotak učenika/ca puši cigarete svakodnevno (slika 3) dok najveći broj učenika/ca u dobi od 15 godina puši cigarete najmanje jednom tjedno. (slika 4).

Slika 1

 

 

 

 

 

Slika 2

 

 

 

 

 

Slika 3

 

 

 

 

 

Slika 4

 

 

 

 

 

LIITERATURA:

1.       https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/tobacco

2.       https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/

3.       Štimac Grbić, D., Glavak Tkalić, R. (Ur.). (2020). Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske: 2019. i analiza trendova uporabe 2011.-2019. Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.

4.       https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/

5.       United States (US) Federal Drug Administration (FDA): Vaporizers, E-Cigarettes, and other Electronic Nicotine Delivery Systems (ENDS)

6.       Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, S. Peeters, A. Gilmore, Tobacco Control, 2015

7.       J. Foulds, L. Ramstrom, M. Burke, et al. Effect of smokeless tobacco (snus) on smoking and public health in Sweden. Tobacco Control, 2003. Swedish Food Regulations, Food Act (Livsmedelslagen SFS 2006:804). 2006

8.       Royal College of Physicians. Harm reduction in nicotine addiction: helping people who can’t quit. A report by the Tobacco Advisory Group of the Royal College of Physicians. 2007

9.       J. Luo , W. Ye, K. Zendehdel, et al., Oral use of Swedish moist snuff (snus) and risk for cancer of the mouth, lung, and pancreas in male construction workers: a retrospective cohort study. Lancet, 2007, Jun 16;369(9578),2015-20

10.   T. Schmid, Smokeless Alternatives on the Upswing, Tobacco Asia, 3 February 2021

11.   S. Peeters, A. Gilmore, Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, Tobacco Control, 2015

12.   Gazdek D. (2014) Navika pušenja djelatnika u zdravstvu Koprivničko-križevačke županije. Nove staze 32:25-26

13.   HBSC survey conducted in 2022 among Croatian pupils

 

Sudjelujte u natječaju projekta EU – JAMRAI

Razmišljate li kreativno?

#AntibioticResistanceSymbol

Pozivamo vas da sudjelujete u natječaju za dizajniranje prvog globalnog simbola koji će predstavljati otpornost na antibiotike. Pobjednik dobiva nagradu od 2000 eura!

 

Upotreba antibiotika nesumnjivo predstavlja revolucionarno medicinsko dostignuće. Zahvaljujući njima, nekad smrtonosne bolesni su postale gotovo pa bezazlene, čime su nebrojeni životi spašeni. Ipak, zbog tih istih antibiotika, točnije, zbog njihove prekomjerne i neprimjerene uporabe, ovo je dostignuće sada pod golemim rizikom. Naime, sve je više bakterija postalo otporno na antibiotike koji su u opticaju, a ukoliko se dosadašnji trendovi nastave, stručnjaci predviđaju kako bi  do 2050. godine antimikrobna rezistencija mogla postati vodeći uzrok smrtnosti na globalnoj razini. Ukratko, radi se o  gorućem javnozdravstvenom problemu, na koji je potrebna što sveobuhvatnija reakcija, i to u što skorijem roku.

Pristup „Jedno zdravlje“, koje karakterizira dosadašnju borbu s ovim izazovom, naglašava potrebu ujedinjenom pristupu zdravlju čovjeka, životinja i okoliša, kao i najužu suradnju stručnjaka iz područja veterine, humane medicine i znanosti o okolišu. Ipak, ovaj golemi globalni izazov treba dodatno, još udruženije djelovanje, a to je djelovanje svih nas. Zbog toga nam je potreban zajednički, svima poznat simbol oko kojeg ćemo se okupiti, koji će predstavljati našu zajedničku borbu.

Od takvog simbola očekujemo da nam omogući da se dublje razumijemo i na simboličkoj, neverbalnoj, kreativnoj razini djelovanja. Na taj ćemo način imati veće šanse ne samo ujedinjeno djelovati, već će i naše aktivnosti u smjeru zajedničkog cilja moći biti vidljivije, sveobuhvatnije, ali i atraktivnije. Imajući to u vidu, projekt EU-JAMRAI (engl. Joint action on antimicrobial resistance and health care associated infections) je raspisao natječaj kojim se traži prvi globalni simbol za otpornost na antibiotike. Treba napomenuti da se ne traži logo ili nešto slično, već nešto opipljivo, što bi svatko, bilo gdje, mogao izraditi kod kuće i nositi s ponosom, poput crvene vrpce koja označava borbu protiv AIDS-a.

Ovaj natječaj je otvoren do 31. ožujka 2020. godine, a najuspješniji kreativac bit će nagrađen iznosom od 2000 eura.

Više informacija o procesu prijave možete naći ovdje.

 

 

Više o projektu EU – JAMRAI možete pročitati ovdje.

 

Mišja groznica ili hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom

O kakvoj se bolesti radi i što je uzrokuje?

Mišja groznica je naziv bolesti koji se u javnosti često koristi za hemoragijsku groznicu s bubrežnim sindromom (HGBS). HGBS je virusna zoonoza, prvenstveno bolest šumskih mišolikih glodavaca poznata kao bolest prirodnih žarišta. Javlja se u određenim geografskim područjima u kojima su nužno zadovoljeni ekološki uvjeti (abiotički – klima, vodeni tokovi, tlo, padaline, uz biotičke – biljne i životinjske zajednice) da bi se uzročnik bolesti mogao trajno održavati na određenom području.

Bolest uzrokuju Hantavirusi, koji su rasprostranjeni u raznim dijelovima svijeta, kako u Aziji, tako i od sjevera do juga Europe. U Hrvatskoj je bolest stalno prisutna pretežno u kontinentalnim područjima, s različitom učestalošću od godine do godine.

Svake se godine bilježe pojedinačni ili sporadični slučajevi, a ciklički epidemije odnosno povremeno se registrira povećan broj oboljelih osoba, kao što je bilo 1995., 2002., 2012. te 2014. godine.

U Hrvatskoj su poznata neka prirodna žarišta odnosno enzootska područja, npr. neke šume u Lici, Karlovačkoj županiji, Zagrebačkoj županiji, Slavoniji, Gorskom Kotaru, Medvednica, međutim rasprostranjenost ove zoonoze u Hrvatskoj nije u potpunosti poznata.


Tko je rezervoar i domaćin uzročnika?

Mišoliki glodavci su prirodni rezervoari i prenositelji virusa. Uzročnik prirodno kruži i održava se među mišolikim glodavcima.

Kod nas u Hrvatskoj su to: riđa voluharica (Clethrionomys glareolus) i žutogrli miš (Apodemus flavicollis), a uz njih u manjoj mjeri i šumski miš (Apodemus sylvaticus), poljski miš (Apodemus agrarius) te livadna voluharica (Microtus agrestis).

Ta infekcija za njih nije opasna, no čini ih rezervoarima virusa kojeg izlučuju u okolinu, najviše mokraćom i izmetom. Ušavši u njihov svijet odnosno područje tzv. prirodnog žarišta, ljudi se, srećom u pravilu rijetko, u određenim okolnostima mogu zaraziti i razboljeti.


Kako se bolest prenosi?

Čovjek se može zaraziti:

  • izravnim ili posrednim kontaktom s izlučevinama (mokraća, izmet ili slina) zaraženih glodavaca, udisanjem aerosola ili prašine koja sadrži uzročnike
  • unosom uzročnika iz izlučevina zaraženih glodavaca kroz oštećenu kožu ili sluznicu oka, nosa i usta onečišćenim rukama ili
  • kontaminiranom ili zagađenom vodom ili hranom (kao npr. neoprani šumski plodovi)
  • neposrednim kontaktom sa zaraženim glodavcima

Bolest se najčešće ne prenosi sa čovjeka na čovjeka.

Mišja groznica je vezana uz izravan ili posredan dodir s divljim mišolikim glodavcima i njihovim izlučevinama, a do nešto češćeg obolijevanja ljudi obično dolazi u godinama velike brojnosti malih glodavaca (tzv. “mišje godine”). Na njihovu brojnost mogu utjecati razni promjenjivi ekološki čimbenici pa se često ne može u potpunosti objasniti niti prognozirati. Poznato je da obilje hrane pogoduje većem broju, dok dugotrajne zimske hladnoće smanjuju broj glodavaca.


Koji su simptomi bolesti?

Bolest se najčešće manifestira 1 do 2 tjedna nakon izlaganja inficiranoj izlučevini glodavca (vrlo rijetko inkubacija može trajati i do 8 tjedana) naglim nastupom visoke tjelesne temperature, praćene zimicom i jakom glavoboljom, nakon kojih slijede jaki bolovi u trbuhu i leđima, koji mogu biti praćeni mučninom i povraćanjem, zamućenim vidom te ponekad crvenilom lica i konjunktiva te osipom. Kasniji se simptomi bolesti mogu manifestirati smanjenom količinom izlučivanja urina i razvitkom zatajenja bubrega, ali i naglim padom tlaka, pojavom krvarenja i razvojem stanja šoka.


Tko najčešće obolijeva?

Na osnovi opisanog se može zaključiti da su osobe koje zbog prirode posla ili rekreativno (šumski radnici, poljoprivrednici, lovci, planinari, izletnici i sl.) dugotrajno i učestalo dolaze u neposredan ili posredan kontakt s malim divljim glodavcima najizloženiji njihovu aerosolu pa mogu biti i najizloženiji ovoj zarazi.

Važno je napomenuti da se čovjek može zaraziti i u zatvorenim prostorima u kojima mogu boraviti glodavci i gdje može biti velika koncentracija uzročnika u prašini (podrumske prostorije, garaže, tavani, ostave i dr.)

Iako rizik od obolijevanja ljudi postoji, na sreću je razmjerno malen prema proširenosti boravka ljudi u prirodi bilo zbog profesionalnih razloga, bilo zbog rekreacije te se ova bolest u ljudi relativno rijetko javlja.


Kako se zaštititi na otvorenom? 

 

  • Nemojte sjediti ni ležati izravno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi!
  • Tijekom boravka u prirodi čuvajte hranu i piće (u zatvorenim spremnicima) te osobne stvari od dodira s glodavcima i njihovim izlučevinama.
  • Prije konzumacije jela i pića te uzimanja cigarete dobro operite ruke toplom vodom i sapunom ili koristite antiseptik ili dezinficijens na bazi alkohola.
  • Ne ostavljajte ostatke hrane i druge otpatke u prirodi!
  • Nemojte piti vodu iz neuređenih šumskih izvora i lokava.
  • Plodove ubrane u prirodi koji se jedu sirovi dobro operite tekućom vodom.
  • Ne dirajte gnijezda glodavaca kao niti uginule glodavce bez rukavica i maske.

 

Kako se zaštiti u zatvorenim prostorijama?

  • Osigurajte hranu i piće od pristupa glodavaca, pohranite ih u zatvorene spremnike!
  • Smeće držite u zatvorenim čvrstim kontejnerima da ne bude izvor hrane glodavcima.
  • Ne ostavljajte smeće u prostorijama kao što su ostave, podrumi, garaže, tavani, vikendice i sl.!
  • Spriječite ulaz glodavaca u stambene i gospodarske objekte zatvarajući sve pukotine i rupe u zidovima i podovima!
  • Potrebno je skloniti sva odlagališta raznih materijala koji mogu poslužiti glodavcima kao sklonište najmanje 50 m od kuće.
  • Redovito provodite uništavanja glodavaca ili deratizaciju (klopke) u kući i neposredno oko kuće (ako se radi o otrovu upozorite ljude, osobito djecu)!
  • Ne dirajte uginule glodavce ili njihova gnijezda golim rukama.
  • Čišćenje dulje vrijeme nekorištenih prostora obavite uz što manje podizanje prašine, ako je moguće primijenite vlažno čišćenje (uz korištenje maske preko nosa i usta).
  • Ne metite niti usisavajte izlučevine glodavaca, kao niti njihova gnijezda. To će pogodovati zaraznom materijalu (izlučevinama glodavaca) da se digne u zrak koji onda možete udahnuti pa se na taj način možete zaraziti.
  • Nosite masku koja štiti sluznicu nosa i usta!
  • Nosite gumene rukavice!
  • Prilikom čišćenja koristite mokru krpu (da se izbjegne dizanje prašine) i klorni ili alkoholni dezinficijens!

 

U zadnjih petnaest godina broj prijava hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom u Hrvatskoj znatno varira; u prosjeku je oko šezdeset prijava godišnje (najmanje 6 oboljelih 2013. godine; najviše 317 oboljelih 2002. godine). U prva tri mjeseca ove godine prijavljen je nešto veći broj bolesnika s hemoragijskom groznicom u Hrvatskoj nego što se prijavljuje u „mirnim“ godinama, međutim manje nego u istom razdoblju tijekom epidemijskih godina. Bolesnici su iz cijele kontinentalne Hrvatske, iz poznatih endemskih područja/prirodnih žarišta.

U ovom trenutku nije moguće procijeniti kakav će biti trend tijekom ove godine, tj. da li će ova godina po broju oboljelih biti znatno iznad prosjeka.

Rizik od hemoragijske groznice je uvijek prisutan u prirodnim žarištima, a u vrijeme epidemijskih godina je nešto viši, ali se može umanjiti pridržavanjem gore opisanih mjera osobne zaštite.

 

Povezani članak: Procjene rizika zaražavanja djece virusom HGBS-a u Domu Crvenog križa i bližoj okolici na Sljemenu

Depresija: razgovarajmo

Svake se godine 7. travnja obilježava Svjetski dan zdravlja pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije. Za temu ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja je kao prioritetno područje globalnog javnozdravstvenog interesa odabrana depresija, s glavnom porukom „Depresija: razgovarajmo“ (engl. Depression; let’s talk). Cilj ovogodišnje javnozdravstvene kampanje „Depresija: razgovarajmo“ je osvijestiti ljude koji boluju od depresije da potraže i dobiju pomoć.

Ovom se kampanjom također želi:

  • bolje informirati opću javnost o depresiji, njezinim uzrocima i mogućim posljedicama te obliku pomoći koji je dostupan za prevenciju i liječenje depresije
  • potaknuti ljude s depresijom da potraže pomoć
  • osvijestiti obitelj, prijatelje i kolege koji žive s ljudima koji boluju od depresije da su sposobni pružiti podršku oboljelom

 

Što je depresija?

Depresija je bolest koju karakteriziraju poremećaji raspoloženja.

Simptomi depresije su:

  • dugotrajna tuga
  • nesposobnost uživanja u ranije ugodnim stvarima ili aktivnostima
  • duševna bol

Depresija utječe na obavljanje najjednostavnijih svakodnevnih zadataka, ponekad s razornim posljedicama za odnose s obitelji i prijateljima i mogućnosti da se zaradi za život. Da bi se postavila dijagnoza depresije odnosno depresivne epizode, ovi simptomi trebaju trajati najmanje 2 tjedna.

Osim navedenog, ljudi koji boluju od depresije mogu imati i neke od sljedećih simptoma:

  • manjak energije
  • promjene apetita
  • nesanicu ili preveliku potrebu za snom
  • povećanu tjeskobu ili zabrinutost
  • smanjenu koncentraciju
  • neodlučnost
  • nemir
  • osjećaj bezvrijednosti, krivnje ili beznađa
  • misli o samoozljeđivanju ili suicidu

Rizik od razvoja depresije se povećava sa stresom, traumatskim životnim događajima kao što su smrt voljene osobe ili prekid veze, fizičkim bolestima, problemima uzrokovanim konzumacijom alkohola ili droge, siromaštvom, nezaposlenošću, nepravilnom prehranom i nedovoljnom tjelesnom aktivnošću. Kod nekih osoba postoji i genetska, urođena predispozicija za razvoj depresije.

Depresija može pogoditi svakoga, to nije znak slabosti. Depresija je izlječiva: razgovorom s psihoterapeutom, uzimanjem antidepresivnih lijekova ili kombinacijom obaju.

 

Liječenje depresije

  • Potražite pomoć liječnika
  • Možete se obratiti svom obiteljskom liječniku koji će provjeriti i utvrditi Vaše stanje te Vam po potrebi prepisati lijekove ili vas uputiti stručnjacima iz područja mentalnog zdravlja
  • Depresija se liječi lijekovima koji se zovu antidepresivi. Ti lijekovi ne djeluju odmah kao primjerice lijekovi protiv bolova, već im je potrebno oko 1 do 6 tjedana za početak djelovanja
  • Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje uzimanje lijekova i 6 do 10 mjeseci nakon prestanka simptoma
  • Bitno je napomenuti da ovi lijekovi ne izazivaju ovisnost
  • Osim uzimanja antidepresiva, u liječenju depresije je od velike koristi i psihoterapija

 

Jeste li znali?

Zajednički mentalni poremećaji (depresija i anksiozni poremećaji) su u porastu u cijelom svijetu.

U humanitarnim krizama i tijekom ratnih sukoba, 1 od 5 osoba je pogođena depresijom ili anksioznim poremećajem.

Depresija povećava rizik razvoja drugih nezaraznih bolesti kao što su dijabetes i kardiovaskularne bolesti. Uz to, dijabetes i kardiovaskularne bolesti povećavaju rizik od depresije.

Depresija koja se javlja kod žene nakon poroda može utjecati na razvoj novorođenčeta.

Najučestaliji mentalni poremećaji mogu se prevenirati i izliječiti uz relativno mali trošak.

Novi dokaz iz istraživanja koje je provela Svjetska zdravstvena organizacija pokazuje da depresija i anksiozni poremećaji koštaju globalnu ekonomiju više od US$ 1 bilijuna svake godine.

Broj ljudi s depresijom i anksioznim poremećajem u svijetu se povećava: 1990. godine je u svijetu bilo 416 milijuna oboljelih, dok je 2013. godine njihov broj porastao na 615 milijuna.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, depresija će do 2020. godine postati drugi svjetski zdravstveni problem, a gledajući samo žensku populaciju, zdravstveni problem broj jedan. Posljedica je to kontinuiranog porasta broja depresivnih osoba.

 

Ako se osjećate nesretno ili mislite da imate depresiju:

  • Razgovarajte o svojim osjećajima s nekim kome vjerujete.
  • Potražite profesionalnu pomoć.
  • Ne zaboravite da vam uz pravu pomoć može biti bolje.
  • Nastavite s aktivnostima u kojima ste uživali kada vam je bilo dobro.
  • Budite u kontaktu s obitelji i prijateljima.
  • Redovito vježbajte, čak i ako je to samo kratka šetnja.
  • Držite se pravilnih navika hranjena i spavanja.
  • Prihvatite da bi mogli bolovati od depresije i prilagodite svoja očekivanja. Možda nećete biti u mogućnosti ispuniti svoje svakodnevne aktivnosti ili obveze onoliko koliko ste običavali.
  • Izbjegavajte ili ograničite unos alkohola i uzimajte lijekove onako kako vam ih je prepisao liječnik.

ZAPAMTITE

Stigma i diskriminacija koje prate mentalne bolesti, uključujući depresiju, dovode do kasnijeg prepoznavanja problema i odgađaju traženje pomoći, zbog čega liječenje traje dulje, a može doći i do težih posljedica kao što je samoubojstvo.

Depresija je bolest koja pogađa ljude svih dobnih skupina, svih društvenih slojeva i svih zemalja svijeta.

Depresija se može prevenirati i liječiti.

Ako mislite da bolujete od depresije, potražite pomoć.

 

Izvor: WHO

 

Učinite korak Za mentalno zdravlje

 

Hrvatski zavod za javno zdravstvo je u suradnji s Gradskim uredom za zdravstvo Grada Zagreba pokrenuo zajedničko obilježavanje Svjetskog dana zdravlja 2017 posvećenog depresiji. U petak 7.4.2017. od 15.00 do 17.30 sati  će se u Parku Zrinjevac u Zagrebu održati Festival mentalnog zdravlja u cilju promicanja važnosti pravovremenog ulaganja u mentalno zdravlje, zdravstvenog prosvjećivanja i informiranja o dostupnim uslugama mentalnog zdravlja u zajednici. Pogledajte obavijest o Festivalu mentalnog zdravlja

 

Kalendar aktivnosti povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja 2017. godine

 

Valijevoj oduzet neutralni status

Manje od mjesec dana nakon što je ruskoj klizačici Međunarodna klizačka unija dodijelila neutralni status za sezonu 2026-2027, novinska agencija TASS izvijestila je da više nije podobna.
“Neutralni status Kamile Valijeve je opozvan,” izvijestio je u petak TASS, pozivajući se na neimenovani izvor. Prema nacionalnom mediju, status olimpijskog osvajača brončane medalje, Marka Kondratyuka, također je oduzet te oboje klizača najavljuju žalbe.

Do sada nije naveden razlog za povlačenje jer je britanska novinska agencija Reuters izvijestila da ISU nije želio komentirati.
Valieva je imala samo 15 godina kada je osvojila olimpijsko zlato u Pekingu, postavši prva žena u povijesti Igara koja je izvela četverostruki skok. Međutim, događaji koji su uslijedili doveli su je u međunarodno središte pozornosti.

Međunarodna agencija za testiranje potvrdila je negativan analitički nalaz Valieve nakon dopinškog testiranja napravljenog samo mjesec dana prije njezine pobjede na Europskom prvenstvu 2022. i nekoliko mjeseci prije Olimpijskih igara u Pekingu. Još jedan član tima nije prošao na dopinškom testiranju, a medalje s tog događaja su na kraju preraspodijeljene.
Incident je istraživan jer je Ruska antidopinška agencija utvrdila da Valieva nije snosila “krivnju niti nemar” za neuspjeli test 25. prosinca 2021.; Svjetska antidopinška agencija uložila je žalbu CAS-u. Tijekom istrage, CAS je otkrio da je klizačica dobila 56 lijekova i dodataka prehrani u dobi od 13 do 15 godina.

Valieva je izgubila i u posljednjoj žalbi i naloženo joj je da plati 7.000 švicarskih franaka (7.527 €) troškova i po 8.000 švicarskih franaka (€8.602) WADA-i i ISU-u. Zabrana joj je završila prošlog prosinca. U vrijeme suspenzije, klizačica je ostala aktivna na nacionalnoj klizačkoj sceni, radeći na nastupima s olimpijskom prvakinjom u plesu na ledu Tatianom Navkom (Kodeksom zabranjeno).
Vratila se natjecanjima u veljači, sudjelujući na Ruskom prvenstvu u skate jumpingu, a njezina početna dozvola s ISU-om označila je povratak na svjetsku scenu. No, opet je usljedio obrat. (V.B)

Svjetski dan prevencije samoubojstva: Promijenimo narativ o samoubojstvu

Samoubojstvo kao važan javnozdravstveni problem

Samoubojstvo je značajan javnozdravstveni problem s ozbiljnim društvenim, psihičkim i ekonomskim posljedicama. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO, 2025), godišnje u svijetu više od 720.000 ljudi premine uslijed samoubojstva. Posebno zabrinjava podatak da je samoubojstvo četvrti vodeći uzrok smrti među mladima u dobi od 15 do 29 godina.

Unatoč dugoročnom smanjenju smrtnosti, Hrvatska i dalje bilježi višu stopu samoubojstava od prosjeka Europske unije. Statistika vezana za samoubojstva u Hrvatskoj za 2026. godinu dostupna je na poveznici. Prevencija samoubojstva stoga ostaje važan javnozdravstveni prioritet. Pravodobno prepoznavanje osoba u riziku, dostupna i kvalitetna stručna pomoć te smanjenje stigme povezane s mentalnim zdravljem ključni su elementi učinkovite prevencije.

Promijenimo narativ

Tema Svjetskog dana prevencije samoubojstva za razdoblje 2024.-2026. godine glasi „Promijenimo narativ o samoubojstvu“.

Promjena narativa znači mijenjati način na koji doživljavamo i govorimo o samoubojstvu. To znači prijeći iz kulture šutnje, stigme i nerazumijevanja prema kulturi otvorenosti, suosjećanja i podrške.

Važno je razumjeti da suicidalne misli i osjećaji mogu biti znak velike psihičke boli i patnje. Isto tako, razgovor o suicidalnim mislima ne povećava njihovu prisutnost niti učestalost. Otvoren i podržavajući razgovor može pomoći osobi da se osjeti saslušanom, prihvaćenom i manje usamljenom.

Promijeniti narativ znači:

  • slušati bez osuđivanja i predrasuda
  • pokazati suosjećanje i razumijevanje
  • otvoreno i odgovorno razgovarati o mentalnom zdravlju
  • prepoznati znakove da je nekome potrebna pomoć
  • potaknuti osobu da potraži stručnu podršku
  • smanjivati stigmu povezanu s mentalnim zdravljem i traženjem pomoći
  • ulagati u dostupne i kvalitetne službe mentalnog zdravlja.

Prevencija zahtijeva zajedničko djelovanje

Promjena narativa nije samo zadaća pojedinca, ona zahtijeva i sustavne promjene. Potrebno je razvijati međuresorne politike koje mentalnom zdravlju daju odgovarajuću važnost, povećavati dostupnost zdravstvene i psihološke skrbi te osigurati podršku osobama u riziku.

Važno je također ulagati u istraživanja kako bismo bolje razumjeli složenost samoubojstva i razvijali učinkovite intervencije utemeljene na znanstvenim činjenicama.

U prevenciji samoubojstva važnu ulogu imaju svi, zdravstveni sustav i sustav socijalne skrbi, odgojno-obrazovne ustanove, radno okruženje, obitelji, lokalne zajednice, organizacije civilnog društva, mediji, zakonodavna tijela, ali i svatko od nas.

Niste sami

Svjesni smo da povećana pažnja posvećena pitanju samoubojstva može biti emocionalno zahtjevna za one koje imaju osobno iskustvo ili se trenutačno suočavaju sa suicidalnim mislima i osjećajima.

Zato Svjetski dan prevencije samoubojstva nije samo jedan dan podizanja svijesti. To je prilika za poticanje promjena, povezivanje, pružanje podrške i stvaranje zajednice u kojoj ljudi mogu osjećati da ih se čuje i prihvaća.

Promjena narativa započinje razgovorom. Počinje slušanjem bez osuđivanja, pokazivanjem suosjećanja i spremnošću da budemo uz osobu kojoj je teško.

Zajedno možemo graditi kulturu u kojoj je u redu razgovarati o mentalnom zdravlju, potražiti pomoć i pružiti podršku drugima. Promijenimo zajedno način na koji govorimo o samoubojstvu i kako mu pristupamo.

Ako Vi ili netko Vama blizak prolazi kroz teško razdoblje ili razmišlja o samoubojstvu, potražite stručnu pomoć. U Hrvatskoj možete nazvati Centar za krizna stanja i prevenciju suicida na besplatni broj telefona.

 

Telefon za krizna stanja i prevenciju suicida

01/2376 335

dostupan 0-24 sata

 

Razgovor može biti prvi korak prema dobivanju pomoći.

Samoubojstva u Hrvatskoj, 2026.

REGISTAR SAMOUBOJSTAVA HRVATSKE

CROATIAN SUICIDES REGISTRY

Samoubojstva u Hrvatskoj

Samoubojstva su jedan od vodećih uzroka smrti od ozljeda u Hrvatskoj.

Kroz godine bilježe se oscilacije u broju samoubojstava, kao i u broju samoubojstava prema broju stanovnika (stopa na 100 000 stanovnika). U 1985. godini zabilježeno je 1 050 smrti od samoubojstava (stopa 21,5/100 000). Podjednak, a ujedno i najveći broj smrti od samoubojstava registriran je 1987. i 1992. godine (1 153 slučaja, stopa 24,1/100 000 i 1 156 slučajeva, stopa 24,2/100 000). Prije 2000-tih najmanji broj samoubojstava zabilježen je 1995. godine (930, stopa 19,4/100 000). Od 1999. godine prisutan je trend pada samoubojstava. U 2025. godini bilježe se 494 smrti od samoubojstva (stopa 12,7/100 000), od čega 404 kod muškaraca (stopa 21,3/100 000 ) i 90 kod žena (stopa 4,5/100 000). Prikaz broja samoubojstava po godinama nalazi se na Slici 1.

Analiza trenda za razdoblje od 2001. do 2025. godine pokazala je da ukupna stopa smrtnosti od samoubojstva u Hrvatskoj značajno pada, za 2,3 % godišnje. Pad je nešto izraženiji kod žena (2,83 % godišnje) nego kod muškaraca (2,28 % godišnje). Među regijama Hrvatske prisutne su razlike u dobno-standardiziranim stopama, odnosno Panonska i Sjeverna Hrvatska bilježe više stope smrti od samoubojstava od Grada Zagreba i Jadranske Hrvatske.  Muškarci češće od žena umiru od samoubojstva, a ta se razlika u Hrvatskoj povećava. U posljednjem desetogodišnjem razdoblju (2016.-2025.) omjer samoubojstava muškaraca i žena iznosi 3,4:1, u prethodnom (2006.-2015.) iznosi 3,1:1, dok je od 1985.-1994. omjer bio 2,5:1.

Stope smrtnosti zbog samoubojstava rastu s dobi. Također, prema dobi postoje razlike u trendovima kretanja stopa samoubojstava. Kod djece i mladih u dobi od 10 do 24 godina stopa u promatranom razdoblju ima trend pada uz oscilacije, te se kreće u rasponu od 2,6 (2025.) do 8,7 (2003.) na 100 000. U ostalim promatranim dobnim skupinama (25-39, 40-64 i 65+ godina) bilježi se izraženiji pad stope smrtnosti od samoubojstava, uz oscilacije u pojedinim godinama.

Najčešći način izvršenja samoubojstava u oba spola je vješanje. U ratnim i poratnim godinama znatno je porastao broj samoubojstava vatrenim oružjem, posebice u muškaraca. Posljednjih godina sve je manje registriranih samoubojstava počinjenih vatrenim oružjem i eksplozivom. U 2025. godini udio samoubojstva vatrenim oružjem u ukupnom broju samoubojstava iznosio je 16,8 %.

Hrvatska bilježi više stope smrtnosti od samoubojstava od prosjeka stopa za zemlje članice EU27. U 2023. godini prosječna stopa smrtnosti od samoubojstava za EU članice iznosila je 10,4/100 000, za dob do 65 godina 8,8/100 000, a za dob iznad 65 godina 17,1.

Slika 1/Figure 1

Broj smrti od samoubojstava u Hrvatskoj, 1985.-2025./ Number of suicide deaths in Croatia, 1985-2025

Slika 2/Figure 2

Dobno-standardizirane stope smrtnosti zbog samoubojstava u Hrvatskoj, za sve dobi, dob 0-64 i dob 65+ godina, za razdoblje 2002. – 2023. godine/ Age-standardized suicide rates for all ages, age 0-64 and age 65+, 2002-2023 period

Slika 3/Figure 3

Dobno-specifične stope smrtnosti zbog samoubojstava u Hrvatskoj, 2001.-2025./ Age-specific suicide rates in Croatia, 2001-2025

Slika 4/ Figure 4

Odnos samoubojstava počinjenih vatrenim oružjem i ostalih načina samoubojstava u Hrvatskoj, 1985.-2025. / Ratio of suicides committed by firearms to other methods of suicide in Croatia, 1985-2025

Slika 5/ Figure 5

Dobno-standardizirane stope smrtnosti zbog samoubojstava za sve dobi, dob 0-64 i dob 65+ godina po pojedinim zemljama Europe, podaci za 2023. godinu/ Age-standardized suicide rates by individual European countries, all ages, age 0-64 and age 65+, 2023

Metodološke napomene:

  • Podaci o umrlima od samoubojstva u Hrvatskoj za 2025. godinu su preliminarni
  • Za izračun stopa od 2001. godine korištene su revidirane procjene broja stanovnika sredinom godine Državnog zavoda za statistiku; za izračun do 2001. godine korišteni su podaci popisa stanovništva iz 1991. godine
  • Za izračun dobno standardiziranih stopa korištena je Europska standardna populacija (2013)
  • Regresijska analiza trenda provedena je korištenjem Joinpoint programa (verzija 5.4.0.0., travanj 2025)

Dokument možete preuzeti ovdje.

Povratak na posao nakon godišnjeg odmora: kako očuvati mentalno zdravlje i prevenirati izgaranje

Godišnji odmor važan je za oporavak od svakodnevnih radnih i životnih zahtjeva, no povratak na posao može donijeti dodatni stres zbog ponovne prilagodbe na radni ritam, povećanih obveza i zaostalih zadataka. U prvim danima mogu se javiti umor, napetost, poteškoće s koncentracijom ili smanjena motivacija, što je najčešće dio prolazne prilagodbe. Povratak na posao ujedno je prilika za prepoznavanje vlastitih potreba i izvora stresa te uspostavljanje održivijih radnih navika.
U nastavku donosimo nekoliko praktičnih savjeta za uspješniju prilagodbu na posao nakon odmora. Imajte na umu da cilj nije napraviti sve odmah, nego ponovno uspostaviti održiv radni ritam.

Prvih dana nakon godišnjeg se nastojite vratite u ritam postupno.

Nakon odmora nije potrebno odmah očekivati maksimalnu produktivnost. Ako je moguće, u radni ritam vratite se postupno: odredite prioritete, realno planirajte obveze, izbjegavajte preopterećenje i osigurajte kratke pauze tijekom radnog dana.

Očuvajte vrijeme za odmor i oporavak.

Važno je nakon radnog vremena odvojiti se od poslovnih obveza. Kada je moguće, ograničite poslovne poruke i obavijesti, vrijeme izvan posla iskoristite za odmor, aktivnosti koje vas opuštaju i kontakte s bliskim osobama. Kvalitetan odmor i oporavak važni su za očuvanje energije, koncentracije i mentalnog zdravlja.

Osnovne životne navike važan su dio prevencije izgaranja.

U razdobljima povećanog opterećenja često zanemarimo osnovne potrebe. Redovit san, kretanje, uravnotežena prehrana, boravak na otvorenom, kvalitetni odnosi i vrijeme za odmor važni su za očuvanje mentalnog zdravlja i otpornost na stres.
Nije potrebno uvesti velike promjene odjednom. To može djelovati preopterećujući i postati još jedan zadatak od mnogih na listi. Male, realne i dugoročno održive promjene često su bolji izbor od kratkotrajnih, zahtjevnih pokušaja da se „sve dovede u red“.

Pravovremeno prepoznajte znakove dugotrajnog stresa.

Stres je u određenoj mjeri uobičajen dio života i rada. Problem može nastati kada je stres intenzivan ili dugotrajan te kada mogućnosti oporavka nisu dovoljne. Nekoliko napornih dana ne znači nužno izgaranje, ali trajni simptomi zahtijevaju pažnju.
Obratite pozornost ako dulje vrijeme primjećujete: izraženu emocionalnu ili tjelesnu iscrpljenost, poteškoće sa spavanjem, razdražljivost ili učestale promjene raspoloženja, gubitak motivacije i interesa, poteškoće s koncentracijom i donošenjem odluka, osjećaj smanjene učinkovitosti, sve izraženiju potrebu za povlačenjem ili izbjegavanjem ljudi, nemogućnost opuštanja nakon radnog vremena, učestale tjelesne tegobe koje povezujete sa stresom.

Što možete učiniti već danas?

Za početak nije potrebno napraviti velike promjene. Već danas možete:
1. Odrediti prioritete – Usmjerite se na ono što je najvažnije i izvedivo.
2. Planirati pauze – Kratki odmori tijekom radnog dana mogu pomoći u održavanju pažnje i smanjenju nakupljenog napora.
3. Postaviti granice – Kada je moguće, završetkom radnog vremena završite i s poslovnim obvezama.
4. Osigurati vrijeme za oporavak – Planirajte aktivnosti koje vas opuštaju i u kojima uživate.
5. Voditi računa o snu, kretanju i prehrani – Osnovne životne navike važan su temelj otpornosti na stres.
6. Razgovarati o opterećenju – Ako je količina posla dugotrajno neodrživa, pokušajte razgovarati s nadređenom osobom.
7. Potražiti podršku na vrijeme – Ne čekajte da teškoće postanu ozbiljne prije nego što potražite pomoć.

Kada potražiti pomoć?

Preporučuje se potražiti stručnu pomoć ako teškoće povezane sa stresom traju dulje vrijeme ili se pogoršavaju, značajno otežavaju svakodnevno funkcioniranje, negativno utječu na san, odnose, radnu sposobnost ili kvalitetu života, dovode do osjećaja da se više ne možete nositi sa svakodnevnim zahtjevima, praćene su izraženim promjenama raspoloženja, tjeskobom te drugim psihičkim ili tjelesnim simptomima.
Prvi korak može biti razgovor s liječnikom obiteljske medicine, psihologom, psihijatrom ili drugim odgovarajućim stručnjakom za mentalno zdravlje.

Ako se pojave misli o samoozljeđivanju ili samoubojstvu, osjećaj da niste sigurni sami sa sobom ili druga hitna stanja, potrebno je odmah potražiti hitnu stručnu pomoć (Centar za krizna stanja i prevenciju suicida; KBC Zagreb – 01/2376-470).
Povratak na posao nakon godišnjeg odmora ne mora značiti povratak u iscrpljenost. Postupan ulazak u radni ritam, realno postavljanje prioriteta, dovoljno vremena za odmor i kvalitetna podrška mogu pridonijeti očuvanju mentalnog zdravlja. Briga o mentalnom zdravlju nije samo reakcija kada se pojavi problem – ona je dio svakodnevne brige o zdravlju i važan dio prevencije.

U slučaju da primijetite da poteškoće povezane sa stresom traju dulje vrijeme ili se pogoršavaju te ne možete uredno svakodnevno funkcionirati te osjećate da se ne možete nositi sa svakodnevnim zahtjevima, možete se obratiti za pomoć Odjelu za djelatnost savjetovališta za mentalno zdravlje na broj telefona: 01/7851-652 ili e-mail: mentalno.zdravlje@hzjz.hr, gdje će vas stručnjaci iz područja mentalnog zdravlja saslušati uz empatičan pristup, procijeniti stanje te dati informacije o dostupnim uslugama mentalnog zdravlja i stručnjacima.

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST: Voda za piće iz javnih vodoopskrbnih sustava zdravstveno je ispravna

PFAS spojevi pronađeni su u otpadu i podzemnim vodama u neposrednoj blizini ilegalnog odlagališta u Bilajskoj ulici 50 u Gospiću. Međutim, dosadašnja ispitivanja pokazuju da ti spojevi nisu dospjeli u vodu iz javnih vodoopskrbnih sustava. U 73 do sada uzorkovana uzorka vode iz javne vodoopskrbe PFAS spojevi nisu detektirani.

Nalazi su dobiveni u sklopu vještačenja koja se provode za potrebe USKOK-a u kaznenom postupku povezanom s ilegalnim odlagalištem otpada u Bilajskoj ulici 50.

Vještaci Geotehničkog fakulteta utvrdili su prisutnost PFAS spojeva u podzemnim vodama iz mjernih bušotina, odnosno piezometara, koje se nalaze u neposrednoj blizini odlagališta. Dodatnim vještačenjem Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ PFAS spojevi pronađeni su i u uzorcima otpada s iste lokacije. Spojevi pronađeni u otpadu podudaraju se s onima utvrđenima u podzemnim vodama u neposrednoj blizini odlagališta. Utvrđene koncentracije PFAS spojeva u podzemnim vodama oko odlagališta nalaze se u nižem rasponu u usporedbi s razinama onečišćenja koje se uobičajeno bilježe u podzemnim vodama u blizini odlagališta.

Nizak do zanemariv rizik za javnu vodoopskrbu

Novi nalazi ne mijenjaju dosadašnju stručnu procjenu prema kojoj je rizik da ilegalno odlagalište u Bilajskoj 50 utječe na izvore koji se koriste za javnu vodoopskrbu nizak do zanemariv.

Važno je naglasiti da se odlagalište nalazi izvan zona sanitarne zaštite i izvan slivnih područja izvorišta koja se koriste za javnu vodoopskrbu na području Ličko-senjske županije. Takvu procjenu potvrdili su vještaci Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Stručno povjerenstvo za vodu namijenjenu ljudskoj potrošnji, a na isti zaključak upućuje i dodatna analiza Hrvatskog geološkog instituta.

U okviru izvanrednog uzorkovanja do sada su analizirana 73 uzorka vode iz javnih vodoopskrbnih sustava i ni u jednom uzorku PFAS spojevi nisu detektirani. Dosadašnji rezultati potvrđuju opravdanost postojećeg načina praćenja. Monitoring će se nastaviti, a njegov opseg prilagođavat će se procjeni rizika i svim novim stručnim saznanjima.

Nastavlja se kontrola vode

Hrvatski zavod za javno zdravstvo nastavit će pratiti stanje vode iz javne vodoopskrbe te analizirati vodu iz individualnih zdenaca. O svim rezultatima javnost će biti pravodobno obaviještena. Dodatno, individualni zdenci nisu dio javnog vodoopskrbnog sustava. Prema važećim propisima u Hrvatskoj i Europskoj uniji nisu obuhvaćeni državnim monitoringom vode za ljudsku potrošnju, već su za njihovo održavanje i kontrolu odgovorni vlasnici odnosno korisnici.

Zaključno, prema svim do sada dostupnim rezultatima, voda iz javnih vodoopskrbnih sustava zdravstveno je ispravna. PFAS spojevi nisu detektirani ni u jednom od 73 uzorka uzeta iz javne vodoopskrbe. Praćenje stanja nastavlja se, a javnost će biti obaviještena o svim novim relevantnim nalazima.

Novi rezultati ponovno potvrdili: voda iz javne vodoopskrbe zdravstveno je ispravna

Novi rezultati uzorkovanja provedenog od 19. do 27. kolovoza potvrđuju da je voda iz javne vodoopskrbe na području Ličko-senjske županije te na otocima Rabu i Pagu zdravstveno ispravna i sigurna za piće.

Zavod za javno zdravstvo Ličko-senjske županije i Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, proveli su novo izvanredno uzorkovanje vode na mjestima potrošnje u zonama opskrbe GOSPIĆ 1, SENJ, TONKOVIĆA VRILO, MRĐENOVAC, NOVALJA i RAB PRIMORJE.

Ukupno je analiziran 21 uzorak vode, a PFAS spojevi ni u jednom uzorku nisu utvrđeni iznad granice određivanja.

U jednom uzorku utvrđena je povišena koncentracija olova povezana s internim instalacijama objekta, a  ne s kvalitetom vode koju distribuira javni isporučitelj. Takva odstupanja mogu nastati otpuštanjem metala iz kućnih cijevi, slavina i drugih dijelova unutarnje vodoopskrbne mreže.

Novi rezultati u skladu su s prethodnim analizama i ponovno potvrđuju zdravstvenu ispravnost vode iz javne vodoopskrbe na promatranom području.

Uzorkovanje se nastavlja prema dinamici koju je odredilo Stručno povjerenstvo, a rezultati će biti objavljeni nakon završetka analiza.

Nalaze uzoraka uzetih od 19. do 27. kolovoza u zonama opskrbe GOSPIĆ 1, SENJ, TONKOVIĆA VRILO, MRĐENOVAC, NOVALJA i RAB PRIMORJE možete preuzeti u nastavku.

2026_8_19_ZO_RAB PRIMORJE_An.br._NZJZPGŽ-221_26-09225_HZJZ_6073 (PDF, 12.2 MB)
2026_8_24_ZO_GOSPIĆ_1_An.br._ZJZLSŽ-2748_HZJZ-6230 (PDF, 314.5 KB)
2026_8_24_ZO_GOSPIĆ_1_An.br._ZJZLSŽ-2751_HZJZ-6231 (PDF, 314.5 KB)
2026_8_24_ZO_GOSPIĆ_1_An.br._ZJZLSŽ-2752_HZJZ-6232 (PDF, 315.3 KB)
2026_8_24_ZO_GOSPIĆ_1_An.br._ZJZLSŽ-2753_HZJZ-6233 (PDF, 314.6 KB)
2026_8_24_ZO_GOSPIĆ_1_An.br._ZJZLSŽ-2755_HZJZ-6234 (PDF, 314.4 KB)
2026_8_24_ZO_GOSPIĆ_1_An.br._ZJZLSŽ-2758_HZJZ-6235 (PDF, 315.2 KB)
2026_8_26_ZO_MRĐENOVAC_An.br._ZJZLSŽ-2793_HZJZ-6312 (PDF, 314.5 KB)
2026_8_26_ZO_MRĐENOVAC_An.br._ZJZLSŽ-2794_HZJZ-6313 (PDF, 314.4 KB)
2026_8_26_ZO_MRĐENOVAC_An.br._ZJZLSŽ-2795_HZJZ-6314 (PDF, 315.4 KB)
2026_8_26_ZO_MRĐENOVAC_An.br._ZJZLSŽ-2796_HZJZ-6315 (PDF, 314.3 KB)
2026_8_26_ZO_RAB PRIMORJE_An.br._NZJZPGŽ-221_26-09476_HZJZ_6288 (PDF, 5.1 MB)
2026_8_26_ZO_SENJ_An.br._ZJZLSŽ-2800_HZJZ-6316 (PDF, 314.2 KB)
2026_8_26_ZO_SENJ_An.br._ZJZLSŽ-2801_HZJZ-6317 (PDF, 314.6 KB)
2026_8_26_ZO_TONKOVIĆ_VRILO_An.br._ZJZLSŽ-2809_HZJZ-6318 (PDF, 315 KB)
2026_8_26_ZO_TONKOVIĆ_VRILO_An.br._ZJZLSŽ-2810_HZJZ-6319 (PDF, 314.4 KB)
2026_8_26_ZO_TONKOVIĆ_VRILO_An.br._ZJZLSŽ-2811_HZJZ-6320 (PDF, 315 KB)
2026_8_26_ZO_TONKOVIĆ_VRILO_An.br._ZJZLSŽ-2812_HZJZ-6321 (PDF, 314.3 KB)
2026_8_26_ZO_TONKOVIĆ_VRILO_An.br._ZJZLSŽ-2813_HZJZ-6322 (PDF, 314.6 KB)
2026_8_26_ZO_TONKOVIĆ_VRILO_An.br._ZJZLSŽ-2814_HZJZ-6323 (PDF, 314.5 KB)
2026_8_27_ZO_NOVALJA_An.br._ZJZLSŽ-2836_HZJZ-6344 (PDF, 315.1 KB)

Povratak u školu – prilika za novi početak, uz puno podrške i razumijevanja

Povratak u školu nakon ljetnih praznika sa sobom nosi niz različitih emocija. Od uzbuđenja i radosti do blage nesigurnosti ili zabrinutosti. Važno je imati na umu da je ovaj period jednako izazovan i za same roditelje i skrbnike. I dok je prirodno pažnja roditelja i skrbnika usmjerena na to kako pripremiti djecu za novu školsku godinu, od kupnje školskog pribora i udžbenika do stvaranja svakodnevnog rasporeda, bitno je osvijestiti emocionalno opterećenje koje nova školska godina može donijeti i njima samima.

Svatko svom djetetu želi najbolje, roditelji i skrbnici žele da njihova djeca budu sretna, ostvare svoje potencijale i sa samopouzdanjem kroče kroz život. Upravo zato, početak školske godine može biti divna prilika da na trenutak zastanemo i zapitamo se: što je našem djetetu u ovom trenutku najpotrebnije?

Uz školske torbe i pribor, djeci je na ovom početku najvažnije ponijeti osjećaj sigurnosti, prihvaćenosti i ljubavi. Važno je da znaju da je njihov trud primijećen, ali i da je sasvim u redu ako u nečemu odmah ne uspiju, ako im neki predmet ide teže ili ako naiđu na prepreku. Svako je dijete priča za sebe s jedinstvenim tempom, interesima i talentima. Netko će kroz gradivo prolaziti s lakoćom, dok će drugome trebati više vremena, vježbe i strpljenja. Svačije je putovanje različito, a jednako vrijedno. Potrebno je u novu školsku godinu ući s razumijevanjem za sebe i druge te s posebnom pažnjom za one čiji će izazovi u ovoj godini biti posebno veliki zbog razvojnih, zdravstvenih ili obiteljskih teškoća.

Podržati svoje dijete znači i uvoditi nove navike vezane za učenje koje će im pomoći da se osjećaju uspješnije, a manje opterećeno, poput planiranja i redovitog učenja te korištenje provjerenih strategija učenja. Nova školska godina prilika je i za stvaranje mreže podrške u učenju i razvoju. Ovo je također vrijeme kada se pojačano razmišlja o ciljevima. Ciljeve je korisno postavljati optimistično, s pouzdanjem u sebe da možemo poduzeti što je potrebno da ih ostvarimo, ali i s uvjerenjem da se možemo nositi s neuspjehom i ustrajati.

Kada ublažimo visoka očekivanja i pažnju prebacimo s rezultata na sam proces učenja, otvaramo prostor za opušteniji i povezaniji odnos. Umjesto usmjerenosti isključivo na ocjene, dragocjeno je stvoriti naviku pitanja poput: „Kako ti je bilo danas?“, „Što te danas razveselilo? “ili „Trebaš li moju pomoć? “. Nova školska godina ne mora biti utrka za rezultatima. Ona može biti lijepa prilika da djecu naučimo da su pogreške prirodan dio učenja, da je u redu pitati za pomoć i da njihova vrijednost ne stane u jednu brojku u imeniku.

Iza svake ocjene stoji jedno dijete kojem je najvažnija poruka: „Tu sam uz tebe, vjerujem u tebe i volim te baš takvog kakav jesi.“ Nije im potreban savršen put, nego oslonac. Treba im osjećaj da smo uz njih i u trenucima uspjeha i u trenucima kada stvari ne idu po planu da ih saslušamo, ohrabrimo i zajedno potražimo rješenja. Roditeljska najvažnija uloga je pomoći im da razviju svoje jedinstvene snage, prihvaćajući ih u potpunosti onakvima kakvi jesu. Na naposljetku, ne treba zaboraviti smijati se, družiti i podržavati učenje u skladu interesima i mogućnostima. Djeca i svi koji o njima brinu zaslužuju uživati u ovom izazovom razdoblju, u rastu i promjenama, svakom napretku te povezanosti koje prolazi iz teških trenutaka.

DIIZOCIJANATI – edukacija 29.10.2026.

Pokazalo se da interes za edukacijom o diizocijanatima i dalje postoji, tako da ćemo 29.10.2026. s početkom od 10:00 sati i po cijeni od 20 € + PDV (po polazniku), održati još jednu edukaciju na temu diizocijanata.

Stoga, ako ste zainteresirani za ovu edukaciju, pošaljite nam e-mail sa svojim kontakt podacima kako bi Vam na isti poslali obavijest s pristupnom šifrom.

Zainteresiranost možete iskazati na toksikologija@hzjz.hr uz napomenu u naslovu e-maila: DIIZOCIJANATI – edukacija.

Diizocijanati su tvari široko rasprostranjene u proizvodnji poliuretanskih pjena, brtvila i premaza koji se pojavljuju u industrijama poput građevinske, autoindustrije, industriji proizvodnje uređaja za ugostiteljstvo i dr.
Obzirom da su široko rasprostranjeni, po nekim procjenama kod više od 5000 osoba godišnje (na razini Europske Unije) uzrokuju astmu kao profesionalnu bolest. Iz ovoga je razloga, Uredbom Komisije (EU) 2020/1149 оd 3. kolovoza 2020. o izmjeni Priloga XVII. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) u pogledu diizocijanata, došlo do izmjena od kojih je jedna osposobljavanje za svakoga radnika koji s diizocijanatima radi kako bi se radnici upoznali s:

– opasnostima koje diizocijanati predstavljaju,
– rizicima povezanima s njihovim uporabama,
– dobrom radnom praksom u vrijeme rada s diizocijanatima,
– mjerama upravljanja rizikom, uključujući uporabu zaštitne opreme.
Kroz osposobljavanje je potrebno proći od 24. kolovoza 2023. prije industrijske i profesionalne uporabe diizocijanata.

Edukacija će se odnositi na točku 5. (a) opće osposobljavanje iz gore spomenute Uredbe.

Početak školske godine: vrijeme za prilagodbu

Početak školske godine donosi promjene za cijelu obitelj, a posebno za djecu koja prvi put kreću u osnovnu školu ili prelaze u srednju školu. Nova okolina, novo društvo, drugačija pravila i povećani zahtjevi mogu biti izvor veselja i uzbuđenja, ali i nesigurnosti, zabrinutosti ili umora.

Važno je imati na umu da je prilagodba proces. Nekoj će djeci trebati nekoliko dana, a drugoj nekoliko tjedana da se priviknu na novu rutinu, upoznaju vršnjake i nastavnike te steknu osjećaj sigurnosti. Početne teškoće ne znače nužno da se dijete teško nosi sa školom.

Prvi razred osnovne škole – učimo kako biti učenik

Za dijete koje kreće u prvi razred osnovne škole škola predstavlja veliku promjenu. Osim usvajanja gradiva, dijete uči pratiti upute, organizirati svoje stvari, samostalno izvršavati zadatke, tražiti pomoć i nositi se s pogreškama.

Roditelji mogu pomoći s uspostavljanjem predvidive dnevne rutine, dovoljnim vremenom za san, odmor i igru te postupnim poticanjem samostalnosti. Važno je pohvaliti trud i ustrajnost, a pogreške predstaviti kao prirodan dio učenja.

Prvi razred srednje škole – više samostalnosti, ali i dalje potrebna podrška

Prelazak u srednju školu donosi novo školsko okruženje i veće obrazovne zahtjeve. Od učenika se očekuje i veća samostalnost u organizaciji vremena i školskih obveza. Važno je imati na umu da je dijete moglo biti izvrsno kroz osnovnoškolsko obrazovanje, no dolaskom u srednju školu treba vrijeme da se prilagodi na složenije zahtjeve koje nova škola donosi.

Istodobno, adolescentima je posebno važan osjećaj pripadnosti. Zabrinutost oko uklapanja, stvaranja novih prijateljstava ili školskog uspjeha može biti izraženija tijekom ovog razdoblja.

Roditelji mogu postupno povećavati odgovornost djeteta, ali pritom ostati dostupni za razgovor i pomoć. Samostalnost ne znači da dijete mora sve moći samo.

Dopustite djetetu vrijeme za prilagodbu

Djeca mogu istodobno osjećati uzbuđenje i strah, veseliti se novoj školi i biti zabrinuta zbog onoga što ih očekuje. Važno je njihove osjećaje shvatiti ozbiljno, bez umanjivanja ili uspoređivanja s drugima.

Umjesto „Nemaš se čega bojati“, korisnije je reći: „Razumijem da ti je ovo novo. Imaš vremena prilagoditi se i tu sam ako ti zatreba pomoć.“

Razgovor ne mora uvijek započeti izravnim pitanjem „Kako je bilo u školi?“. Ponekad će dijete lakše razgovarati tijekom zajedničke šetnje, vožnje ili druge svakodnevne aktivnosti. Pitajte što mu je bilo lako, a što teško i postoji li nešto u čemu mu možete pomoći.

Škola nije samo mjesto učenja

Za mentalno zdravlje djece i mladih važni su osjećaj sigurnosti i pripadnosti, kvalitetni odnosi i podrška odraslih.

Hrvatska istraživanja potvrđuju važnost školskog okruženja u procesu prilagodbe. U istraživanju provedenom među 417 učenika prvih razreda iz 12 osnovnih škola učenici su praćeni na početku i na kraju školske godine, pri čemu se pokazalo da različite karakteristike djeteta imaju važnu ulogu u njegovoj akademskoj i socijalnoj prilagodbi.

Podaci hrvatskog Istraživanja o zdravstvenom ponašanju učenika (HBSC) također ukazuju na važnost školskog i vršnjačkog okruženja. Hrvatski učenici navode relativno visoku razinu vršnjačke podrške, dok istodobno dio učenika školu doživljava kao izvor opterećenja, što naglašava važnost stvaranja poticajnog i podržavajućeg školskog okruženja.

Prilagodba stoga nije odgovornost samo djeteta. Podržavajuće obiteljsko i školsko okruženje važan su dio uspješnog suočavanja s novim zahtjevima.

Kako pomoći?

  • Uspostavite rutinu – redovit san, obroci, vrijeme za školu i odmor pomažu stvaranju osjećaja predvidivosti.
  • Ostavite vrijeme za odmor i igru – dijete ne treba cijelo poslijepodne ispunjeno školskim obvezama.
  • Postavite realna očekivanja – ne očekujte da se dijete odmah snađe u svim novim zahtjevima.
  • Potičite, a ne uspoređujte – usmjerite pažnju na trud i napredak, a ne samo na rezultate.
  • Razgovarajte i slušajte – pokažite djetetu da može govoriti o svojim brigama bez straha od osude.
  • Potičite povezivanje s vršnjacima – druženje i zajedničke aktivnosti mogu pomoći u stvaranju osjećaja pripadnosti.
  • Budite dostupni – kako dijete postaje samostalnije, roditeljska podrška i dalje ostaje važna.

Kada potražiti pomoć?

Povremena zabrinutost, umor ili nesigurnost mogu biti dio prilagodbe. Dodatnu pažnju potrebno je obratiti ako teškoće traju dulje vrijeme, pojačavaju se ili značajno ometaju svakodnevno funkcioniranje.

To može uključivati odbijanje odlaska u školu, izraženu tjeskobu, povlačenje iz društva, promjene spavanja ili apetita, tjelesne tegobe bez jasnog uzroka ili izražen pad svakodnevnog funkcioniranja.

U takvim situacijama važno je pravovremeno potražiti podršku. Možete se obratiti učitelju, razredniku ili stručnoj službi škole, liječniku školske medicine, liječniku obiteljske medicine, ili drugom stručnjaku za mentalno zdravlje.

Početak školske godine ne mora biti savršen.

Djeci su za uspješnu prilagodbu potrebni vrijeme, razumijevanje i podrška. Novi zahtjevi mogu biti izazovni, ali istodobno predstavljaju priliku za razvoj samostalnosti, novih odnosa i povjerenja u vlastite sposobnosti.

Izvori:
Hanzec Marković I. Rana školska prilagodba kao pokazatelj dječje dobrobiti: prediktivna važnost individualnih karakteristika djeteta. Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin. 2019;30:453–477.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Istraživanje o zdravstvenom ponašanju učenika – HBSC 2017./2018.: Osnovni pokazatelji zdravlja i dobrobiti učenika i učenica u Hrvatskoj. Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo; 2020.

 

HZJZ donio Smjernice za suradnju s industrijom igara na sreću i Smjernice za suradnju sa industrijom videoigara radi smanjenja javnozdravstvenih rizika i šteta povezanih s ponašajnim ovisnostima

Hrvatski zavod za javno zdravstvo donio je dva zasebna dokumenta – Smjernice za suradnju s industrijom igara na sreću te Smjernice za suradnju s industrijom videoigara, usmjerena na smanjenje javnozdravstvenih rizika i šteta povezanih s problematičnim kockanjem i igranjem videoigara.

Smjernice su izrađene u okviru projekta „Promicanje mentalnog zdravlja djece i mladih kroz suočavanje s rizicima online kockanja i igranja videoigara“, koji sufinancira Europska unija putem Instrumenta tehničke potpore (TSI), a provodi Vijeće Europe u suradnji s Europskom komisijom. Hrvatski zavod za javno zdravstvo koordinirao je njihovu izradu u okviru aktivnosti usmjerene na razvoj propisa i oblika suradnje s privatnim sektorom.

Smjernice za suradnju s industrijom igara na sreću usmjerene su na razvoj i provedbu mjera odgovornog priređivanja i igranja, zaštitu djece i mladih te prevenciju i smanjenje rizika i šteta povezanih s problematičnim kockanjem. Poseban naglasak stavljen je na odgovorno poslovanje, razvoj preventivnih i zaštitnih mehanizama te suradnju relevantnih dionika u zaštiti javnog zdravlja.

Smjernice za suradnju s industrijom videoigara usmjerene su na promicanje odgovornog razvoja i dizajna videoigara, zaštitu djece i mladih te prepoznavanje i smanjenje potencijalnih rizika povezanih s problematičnim igranjem. Dokument obuhvaća preporuke vezane uz odgovorne poslovne prakse, dizajn i značajke videoigara, zaštitu ranjivih skupina te razvoj preventivnih mehanizama i suradnju između javnozdravstvenog sustava i industrije.

Oba dokumenta naglašavaju važnost međusektorske suradnje, pristupa utemeljenog na dokazima, transparentnosti i jasno definiranih uloga dionika, uz primarni cilj zaštite javnog zdravlja, osobito djece i mladih.

U izradi Smjernica sudjelovali su predstavnici nadležnih državnih tijela, regulatornih agencija, akademske zajednice, organizacija civilnog društva i privatnog sektora, uz stručnu podršku prof. dr. sc. Marca N. Potenze sa Sveučilišta Yale, međunarodno priznatog stručnjaka u području bihevioralnih ovisnosti.

Donošenjem ovih dvaju dokumenata Hrvatski zavod za javno zdravstvo daje doprinos razvoju sustavnog i međusektorskog pristupa prevenciji ovisnosti, odgovornom poslovanju i zaštiti javnog zdravlja u području igara na sreću i videoigara.

Rusija i doping su neodvojivi

Nova istraga Christa Grozeva iznosi alarmantne nove dokaze da ruski sportski i antidopinški sustav koji je otkriven prije deset godina još nije razbijen; prilagodio se, pomaknuo dublje u ilegalu i sada bi mogao biti još dublje povezan s ruskom državom i Federalnim sigurnosnim službama (FSB).

Godine 2016. Svjetska antidopinška agencija naručila je istragu koju je vodio profesor Richard McLaren, a koja je razotkrila institucionaliziranu dopinšku zavjeru u koju su bili uključeni rusko Ministarstvo sporta, Ruska antidopinška agencija (RUSADA), Moskovski laboratorij i Ruska sigurnosna služba FSB.

Deset godina kasnije, nova istraga pokazuje da mnogi od istih temeljnih problema i dalje postoje.

Među najuznemirujućim optužbama je da je ravnateljica Ruske antidopinške agencije (RUSADA) Veronika Loginova, bivša voditeljica antidopinga u ruskom Ministarstvu sporta, partnerica Dmitrija Kovaljeva, identificiranog u istrazi kao “pukovnik FSB-a povezan sa sigurnošću i nadzorom Centra za znanstvena istraživanja Signal i navodnim ruskim dopinškim sustavom”. Kovalev se ranije pojavio kao dopinški stručnjak braneći Rusiju u postupcima vezanim uz manipulaciju podacima Moskovskog laboratorija.

Istraga dalje tvrdi da se uključenost FSB-a sada proteže izvan dopinga, te da sadašnji ili bivši časnici FSB-a djeluju u cijelom ruskom sportu, uključujući Ruski olimpijski odbor, nacionalne sportske saveze i trenerske strukture.

Sustav koji je McLaren otkrio nije nestao. Prilagodio se.

Moskovski laboratorij je zatvoren, a RUSADA suspendirana. Rusija je obećala reforme. No nove optužbe sugeriraju da temeljni odnos između ruskog sporta, države, antidopinga i FSB-a ostaje netaknut te je možda postao sofisticiraniji i međunarodnim vlastima ga je teže otkriti.

Rusija ne bi smjela biti vraćena kao punopravni član Olimpijskog i Paraolimpijskog pokreta dok se ove optužbe u potpunosti ne istraže i dok ne postoje vjerodostojni dokazi da su ruski sport i antidoping doista neovisni o kontroli države i sigurnosnih službi.

Pitanje za međunarodni sport je jednostavno: ako se ništa temeljno nije promijenilo, zašto se Rusiji dopušta povratak? (V.B)

HZJZ ugostio Project Review Module Europskog centra za kontrolu bolesti (ECDC) Fellowship programa (EPIET/EUPHEM)

Od 24. do 28. kolovoza 2026. u Zadru je održan Project Review Module u sklopu ECDC-ova Fellowship programa za terensku epidemiologiju i javnozdravstvenu mikrobiologiju (EPIET/EUPHEM). Domaćini modula bili su Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) i Zavod za javno zdravstvo Zadarske županije, a na skup je stiglo 60 studenata (Fellows) i 20 mentora/facilitatora iz cijele Europe i 5 službenih predstavnika ECDC-a.

Svečano otvorenje održano je 25. kolovoza, kada su okupljene studente, mentore i predstavnike ECDC-a pozdravili Benito Pucar, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Zadarske županije, Nataša Antoljak, nacionalna kontakt-točka za edukaciju (National Focal Point for Training), te Bojana Mahmutović, koja je sudionike pozdravila u ime ravnatelja HZJZ-a Krunoslava Capaka, a koja je ujedno bila i glavna organizatorica modula ispred HZJZ-a kao ECDC-ova Training sitea.

Tijekom pet dana studenti su predstavljali i raspravljali o svojim projektima te dobivali povratne informacije od mentora i kolega – kao pripremu za predstavljanje rezultata na znanstvenim konferencijama poput ESCAIDE-a. Program je uključivao i radionice o komunikaciji, vodstvu i upravljanju sukobima, metodološke klinike, sesiju o predatorskim časopisima te niz drugih stručnih tema.

HZJZ je ECDC-ov priznati Training site za EPIET/EUPHEM pathway, te je do sada kroz dvogodišnji program diplomiralo osam naših epidemiologa, trenutno je na drugoj godini programa jedan student, a od jeseni očekujemo i dvije nove studentice u Kohorti 2026.

Studenti i kolege iz ECDC-a izrazili su veliko zadovoljstvo organizacijom i sadržajem modula, a povratne informacije bile su iznimno pozitivne.

Održana panel rasprava „Every Body: Nema maženja bez paženja“povodom Svjetskog dana spolnog zdravlja

Povodom obilježavanja Svjetskog dana spolnog zdravlja, 4. rujna 2026. godine u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo održana je panel rasprava „ Nema maženja bez paženja“ u sklopu globalne teme „Every Body“, koja je okupila stručnjake iz područja javnog zdravstva, kliničke medicine, znanosti i obrazovanja s ciljem promicanja važnosti spolnog zdravlja kao sastavnog dijela cjelovitog zdravlja i dobrobiti.

Skup je otvorio zamjenik ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo doc. dr. sc. Tomislav Benjak, dr. med., koji je u uvodnom obraćanju istaknuo važnost sustavnog i na dokazima utemeljenog pristupa promicanju spolnog zdravlja te ulogu međusektorske suradnje u razvoju učinkovitih javnozdravstvenih politika i programa. Nakon uvodnog obraćanja voditeljica Službe za promicanje zdravlja prof.dr.sc. Sanja Musić Milanović, dr.med., spec. epidemiolog obratila se s nekoliko uvodnih riječi o dugogodišnjem postojanju i radu Savjetovališta za promicanje spolnog zdravlja, kojeg je nakon toga predstavila moderatorica panela Mateja Kopsa Sobota,dr.med.,spec.

Ovogodišnja globalna tema Svjetskog dana spolnog zdravlja naglašava važnost osiguravanja dostupnog, uključivog i na dokazima utemeljenog pristupa spolnom zdravlju za sve. U skladu s tom temom, sudionici panel rasprave razmotrili su aktualne izazove u području spolnog zdravlja, mogućnosti unaprjeđenja preventivnih aktivnosti, važnost zdravstvenog odgoja i obrazovanja, ulogu znanstvenih istraživanja te potrebu za jačanjem suradnje između zdravstvenog, obrazovnog i znanstvenog sustava.

Na panelu su sudjelovali:

  • prof.dr.sc. Hrvoje Vrčić, dr.med. specijalist ginekologije i opstetricije
  • izv.prof.dr.sc. Velimir Altabas, dr.med
  • doc. dr. Goran Koletić, dipl. sociolog
  • prim. Tatjana Nemeth Blažić, dr.med.,spec. epidemiolog
  • Bojana Mahmutović, dr.med.,spec. epidemiolog
  • Maria Mesarić (udruga Iskorak)

Tijekom rasprave istaknuto je kako je promicanje spolnog zdravlja važan dio očuvanja općeg zdravlja te kako su dostupne, kvalitetne i znanstveno utemeljene informacije, preventivne aktivnosti i zdravstvene usluge ključni za unapređenje zdravlja i kvalitete života građana.

Zaključeno je kako je za učinkovito unapređenje spolnog zdravlja potrebno nastaviti razvijati interdisciplinarnu suradnju, jačati zdravstvenu pismenost, unapređivati preventivne programe te donositi javnozdravstvene politike utemeljene na znanstvenim dokazima.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo zahvaljuje svim panelistima, sudionicima i partnerima na doprinosu obilježavanju Svjetskog dana spolnog zdravlja te nastavlja provoditi aktivnosti usmjerene na očuvanje i unapređenje spolnog i reproduktivnog zdravlja stanovništva.

 

 

Sigurnost djece u prometu

Početkom nove školske godine broj djece koja svakodnevno sudjeluju u prometu povećava se, bilo kao pješaci, putnici u vozilima ili, kod starijih učenika, kao biciklisti i vozači drugih prijevoznih sredstava. Stoga je važno pravodobno podsjetiti djecu, ali i sve ostale sudionike u prometu, na osnovna pravila i mjere opreza koje pridonose njihovoj sigurnosti.

Pješaci

Ako je Vaše dijete prvoškolac, posebnu pozornost posvetite putu u školu i iz nje. Odaberite najsigurniji put do škole, ne nužno najkraći, i zajedno s djetetom uvježbavajte sigurno kretanje po njemu. Objasnite mu svrhu pješačkog prijelaza, semafora i prometnog policajca te vlastitim primjerom pokažite kako se ispravno ponašati u prometu – ne prelazite kolnik kada je za pješake upaljeno crveno svjetlo i ne prelazite kolnik izvan pješačkog prijelaza.

Vožnja automobilom

Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama djeca do 150 cm visine trebaju biti smještena u posebnoj sigurnosnoj sjedalici ili postolju pričvršćenom posebnim kopčama ili pojasom, pri čemu su iznimka djeca visine 135-150 cm koja se smiju prevoziti tako da su pravilno vezana sigurnosnim pojasom za odrasle osobe, ali samo na stražnjem sjedalu.

Vozač motornog vozila ne smije prevoziti dijete smješteno u sigurnosnoj sjedalici okrenutoj suprotno od smjera vožnje na putničkom sjedalu zaštićenom prednjim zračnim jastukom, ako zračni jastuk nije deaktiviran, čak i u slučajevima kada se zračni jastuk automatski isključuje.

Vožnja biciklom

Djeca mlađa od 9 godina ne smiju samostalno voziti bicikl na cesti, već samo uz pratnju odrasle osobe. Za djecu mlađu od 16 godina obvezno je nošenje zaštitne kacige, a odrasli svojim primjerom mogu dodatno pridonijeti stvaranju sigurnih navika. Bicikl treba biti odgovarajuće veličine i pravilno podešen djetetu, dok kaciga mora dobro prianjati uz glavu i biti pravilno namještena. U uvjetima smanjene vidljivosti preporučuje se korištenje reflektirajuće odjeće ili oznaka kako bi dijete bilo što uočljivije drugim sudionicima u prometu.

Dijete do navršenih 8 godina može na biciklu prevoziti osoba starija od 18 godina, pod uvjetom da bicikl ima posebno, čvrsto pričvršćeno sjedalo prilagođeno djetetu te da dijete nosi zaštitnu kacigu.

Vožnja običnim romobilom

Prije vožnje provjerite je li romobil vašeg djeteta odgovarajuće veličine i tehnički ispravan. Dijete tijekom vožnje treba nositi zaštitnu kacigu, a preporučuju se i štitnici za koljena, laktove i zapešća. U uvjetima smanjene vidljivosti važno je koristiti reflektirajuću odjeću ili oznake. Djecu treba nadzirati tijekom vožnje, ne dopustiti prijevoz druge osobe te izbjegavati skliske i neravne površine, strmine i područja u blizini prometa.

Vožnja električnim romobilom

Djeci do 14 godina je zabranjena vožnja električnim romobilom.

Trajna snaga elektromotora električnog romobila ne smije biti jača od 0,6 kW, a njegova najveća brzina ne smije prelaziti 25 km/h.

Za sigurnu vožnju električnim romobilom obvezno je nositi zaštitnu kacigu, kretati se biciklističkom stazom ili trakom, a ako ih nema, površinom namijenjenom pješacima. Potrebno je voziti oprezno i smanjenom brzinom, s obje ruke na upravljaču, bez pridržavanja za druga vozila i korištenja slušalica. U uvjetima smanjene vidljivosti treba nositi reflektirajuću opremu, a noću imati uključena prednja i stražnja svjetla.

Više informacija o sigurnoj vožnji električnim romobilom možete pronaći ovdje.

Rizični čimbenici za prometne nesreće ovisno o dobi

0-12 mjeseci

Mala djeca dojenačke dobi sudjeluju u  prometu većinom kao putnici u vozilima ili dok ih nose ili voze u dječjim kolicima odrasle osobe. Rizik od ozljeda u prometu je povećan za dojenčad u vozilima kada se ne koriste uopće ili koriste neodgovarajuće dječje sjedalice. Međutim, kada se odgovarajuće dječje sjedalice pravilno koriste, rizik od ozljeda je značajno smanjen – usporedivo s razinom zaštite koju pravilno stavljeni sigurnosni pojasevi pružaju odraslima.

1-4 godine

Djeca ove dobi još uvijek su većinom ovisna o odraslima za kretanje u prometu. Rizik od prometnih nesreća u ovoj dobnoj skupini također je relativno nizak iz istih razloga kao za bebe do godinu dana. Nepravilna upotreba autosjedalica povećava rizik od ozljeda u slučaju prometne nesreće. Djeca ove dobi sve više sudjeluju u prometu u svojstvu pješaka, te je potreban stalni nadzor i briga roditelja i skrbnika.

5-9 godina

Djeca u ovoj dobi postaju samostalnija i počinju češće sama ići u školu ili se igrati vani. Njihova sposobnost procjene brzine i udaljenosti vozila nije u potpunosti razvijena, što ih čini ranjivima kao pješake. Mogu biti ranjivi i kao putnici u motornim vozilima. Kako postaju vozači bicikala i dječjih romobila, ranjivi su i kao vozači. Dijete s navršenih 9 godina smije samostalno voziti bicikl na cesti samo ako u školi položi ispit i ima potvrdu.

10-14 godina

Adolescenti su pod povećanim rizikom kako postaju samostalni korisnici cesta, uključujući bicikliste, motocikliste i mlade vozače. Bihevioralni faktori povezani s njihovom dobi imaju ulogu u ponašanju u prometu. Skloni su rizičnim ponašanjim poput prebrze vožnje i nenošenja kaciga ili sigurnosnih pojaseva.

Rizik od stradavanja u prometnih nesrećama je najviši u odnosu na mlađe dobne skupine. Adolescenti u ovoj dobnoj skupini sudjeluju u prometnim nesrećama kao ranjivi korisnici cesta – pješaci, biciklisti ili kao putnici u motornim vozilima. Rizik za nastanak ozljeda povećava se i kod djece koja voze električni romobil. U Hrvatskoj električnim romobilom smiju upravljati samo osobe koje su navršile 14 godina.

Izvori:

https://www.unicef.org/media/167696/file/250214_ProtectingYoungLives_FullReport-FINAL.pdf

https://www.zakon.hr/z/78/zakon-o-sigurnosti-prometa-na-cestama

Natječaj za prijam u radni odnos

Na temelju Odluke Upravnog vijeća KLASA: 007-03/26-01/04, URBROJ: 117-17-170-26-08 od dana 27. svibnja 2026. i Suglasnosti Ministarstva zdravstva KLASA: 100-01/24-03/139, URBROJ: 534-03-3-1/5-24-28 od dana 6. studenog 2024., KLASA: 100-01/25-03/11, URBROJ: 534-03-3-1/6-25-12 od dana 17. ožujka 2025., KLASA: 100-01/25-03/11, URBROJ: 534-03-3-1/3-26-43 od dana 19. siječnja 2026., KLASA: 100-01/26-03/11, URBROJ: 534-03-3-1/3-26-42 od dana 19. siječnja 2026., KLASA: 100-01/26-03/108, URBROJ: 534-03-3-1/1-26-4 od dana 25. ožujka 2026., KLASA: 100-01/26-03/108, URBROJ: 534-03-3-1/3-26-6 od dana 14. travnja 2026., KLASA: 100-01/26-03/108, URBROJ: 534-03-3-1/1-26-14 od dana 2. srpnja 2026., Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Rockefellerova 7, Zagreb, objavljuje sljedeći javni natječaj.

Više pogledajte ovdje.

Natječaj za zasnivanje radnog odnosa za doktore medicine na neodređeno vrijeme zbog provođenja specijalističkog usavršavanja

Na temelju članka 181. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/18, 125/19, 133/20, 147/20, 136/21, 119/22, 156/22, 33/23, 145/23, 36/24, 102/25), Pravilnika o mjerilima za prijam specijalizanata (NN 83/15, 100/18, 33/23) te Plana specijalizacija i užih specijalizacija za 2026. odobrenih od Ministarstva zdravstva, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7 objavljuje sljedeći natječaj.

Više pogledajte ovdje

I novi rezultati testiranja u Gospiću još jednom potvrdili zdravstvenu ispravnost vode

Voda iz slavina na području Ličko-senjske županije potpuno je zdravstveno ispravna, potvrdilo je još jedno testiranje vode iz uzoraka uzetih 19. kolovoza.

Zavod za javno zdravstvo Ličko-senjske županije u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo 19. kolovoza proveo je novo izvanredno uzorkovanje i analizu vode iz javnih vodoopskrbnih sustava na području Ličko-senjske županije.  Uzeto je četrnaest uzoraka vode na mjestima potrošnje, odnosno na slavinama unutar zona opskrbe SENJ, TONKOVIĆA VRILO I MRĐENOVAC.

Svi analizirani uzorci vode zdravstveno su ispravni. Nisu utvrđena odstupanja od propisanih vrijednosti.

PFAS spojevi također nisu utvrđeni iznad granice određivanja niti u jednom uzorku.

Novi rezultati, u skladu su s prethodnim analizama, ponovno su potvrdili da je voda iz javne vodoopskrbe na području Ličko-senjske županije zdravstveno ispravna i sigurna za piće.

Uzorkovanje se nastavlja sukladno dinamici koju je propisalo Stručno povjerenstvo za vodu namijenjenu ljudskoj potrošnji, a rezultati će biti objavljeni nakon završetka analiza.

Nalaze četrnaest uzoraka uzetih 19. kolovoza u zonama opskrbe SENJ, TONKOVIĆA VRILO i MRĐENOVAC možete preuzeti u nastavku.

2026_8_19_ZO_MRĐENOVAC_An.br._ZJZLSŽ-2688_HZJZ-6130 (PDF, 1.3 MB)

2026_8_19_ZO_MRĐENOVAC_An.br._ZJZLSŽ-2689_HZJZ-6131 (PDF, 1.3 MB)

2026_8_19_ZO_MRĐENOVAC_An.br._ZJZLSŽ-2690_HZJZ-6132 (PDF, 1.3 MB)

2026_8_19_ZO_MRĐENOVAC_An.br._ZJZLSŽ-2691_HZJZ-6133 (PDF, 1.3 MB)

2026_8_19_ZO_TONKOVIĆ_VRILO_An.br._ZJZLSŽ-2679_HZJZ-6127 (PDF, 1.3 MB)

2026_8_19_ZO_TONKOVIĆ_VRILO_An.br._ZJZLSŽ-2680_HZJZ-6128 (PDF, 1.3 MB)

2026_8_19_ZO_TONKOVIĆ_VRILO_An.br._ZJZLSŽ-2681_HZJZ-6129 (PDF, 1.3 MB)

2026_8_19_ZO_SENJ_An.br._ZJZLSŽ-2665_HZJZ-6120 (PDF, 1.3 MB)

2026_8_19_ZO_SENJ_An.br._ZJZLSŽ-2666_HZJZ-6121 (PDF, 1.3 MB)

2026_8_19_ZO_SENJ_An.br._ZJZLSŽ-2667_HZJZ-6122 (PDF, 1.3 MB)

2026_8_19_ZO_SENJ_An.br._ZJZLSŽ-2668_HZJZ-6123 (PDF, 1.3 MB)

2026_8_19_ZO_TONKOVIĆ_VRILO_An.br._ZJZLSŽ-2676_HZJZ-6124 (PDF, 1.3 MB)

2026_8_19_ZO_TONKOVIĆ_VRILO_An.br._ZJZLSŽ-2677_HZJZ-6125 (PDF, 1.3 MB)

2026_8_19_ZO_TONKOVIĆ_VRILO_An.br._ZJZLSŽ-2678_HZJZ-6126 (PDF, 1.3 MB)

Međunarodni dan svjesnosti o predoziranju – 31. kolovoza

31. kolovoza 2001. u Melbourneu je započelo obilježavanje Međunarodnog dana podizanja svijesti o predoziranju koji ima za cilj povećati osviještenost i informiranost o navedenom problemu i smanjiti stigmu smrti povezanih s drogom. Obilježavanje navedenog dana je ujedno i prilika za poticanje rasprave o prevenciji predoziranja utemeljenoj na znanstvenim dokazima i sveobuhvatnim politikama o drogama. Od 2012. godine Međunarodni dan svjesnosti o predoziranju vodi neprofitna australska javnozdravstvena organizacija Penington Institute. Penington Institute kao globalni organizator Međunarodnog dana svjesnosti o predoziranju povezuje iskustva iz stvarnog života i znanstvena istraživanja kako bi se unaprijedila sigurnost zajednice u vezi s drogama, uključujući alkohol i lijekove. Zagovara se i potreba za redovitim pružanjem osnovnih informacija o dostupnim tretmanskim uslugama i programima podrške kako bi se smanjile štete povezane s drogama i informiralo o riziku od predoziranja i mogućim načinima prevencije.

Prema izvješću Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC) o stanju problematike droga u svijetu (World Drug Report 2026), problem zlouporabe droga u svijetu i dalje se povećava, a tržište droga postaje sve raznolikije i prilagodljivije. Procjenjuje se da je tijekom 2024. godine droge uzimalo oko 331 milijun ljudi, što je 34 % više nego prije deset godina, dok je 2023. godine od posljedica njihove uporabe umrlo gotovo 500.000 osoba. Istodobno, mogućnost pristupa liječenju i dalje je nejednaka, osobito za žene i druge ranjive skupine. Poseban razlog za zabrinutost predstavlja sve veća dostupnost sintetskih droga; tijekom 2024. godine u svijetu je zabilježeno 755 novih psihoaktivnih tvari, što je najveći broj dosad zabilježen u jednoj godini. Raste i proizvodnja te uporaba kokaina, čija je proizvodnja u posljednjem desetljeću više nego učetverostručena, dok je 2024. godine kokain uzimalo procijenjenih 25 milijuna ljudi. Istodobno se šire tržišta metamfetamina i drugih stimulansa, a pojavljuju se i novi, izrazito snažni sintetski opioidi. Izvješće upozorava da se organizirane kriminalne skupine brzo prilagođavaju promjenama u potražnji, tehnologiji i geopolitičkim okolnostima te zaključuje da je za učinkovito suočavanje s problemom droga potreban sveobuhvatan pristup koji uključuje prevenciju, liječenje i smanjenje štetnih posljedica, ali i učinkovito suzbijanje proizvodnje i trgovine drogama.

Prema Europskom izvješću o drogama 2026. (European Drug Report 2026: Trends and Developments) Agencije Europske unije za droge (EUDA), europsko tržište droga obilježavaju sve veća dostupnost i raznolikost droga te pojava novih psihoaktivnih tvari, uz stalno prilagođavanje proizvođača i kriminalnih skupina radi izbjegavanja zakonskih kontrola. Poseban izazov predstavlja sve izraženija polikonzumacija, odnosno istodobna uporaba više psihoaktivnih tvari, koja povećava rizik od otrovanja i smrtnog ishoda. Kanabis i dalje ostaje najčešće korištena ilegalna droga u Europi, ali se njegovo tržište mijenja pojavom proizvoda visoke potentnosti te sintetskih i polusintetskih kanabinoida. Kokain je najčešće korišteni ilegalni stimulans, uz nastavak rasta njegove dostupnosti, čistoće i uporabe, dok se u pojedinim sredinama povećava i uporaba crack kokaina. Istodobno se šire sintetski katinoni i ketamin, a posebno zabrinjava pojava novih sintetskih opioida, osobito nitazena, zbog njihove izrazite potentnosti i rizika od smrtonosnog otrovanja, uključujući njihovu prisutnost u krivotvorenim lijekovima. Opioidi i dalje imaju ključnu ulogu u smrtnim slučajevima povezanim s drogama, pri čemu se velik broj slučajeva povezuje s uporabom više tvari. U sigurnosnom smislu, kriminalne skupine sve se više koriste novim tehnologijama, alternativnim pomorskim rutama i složenim načinima prikrivanja pošiljki, a u kriminalne aktivnosti povezane s drogama sve se češće uključuju i mladi. Sve navedeno upućuje na to da se europsko tržište droga brzo mijenja, pri čemu tradicionalne podjele među pojedinim vrstama droga i skupinama korisnika postaju sve manje izražene, dok nove tvari, novi proizvodi i novi načini distribucije dodatno otežavaju prepoznavanje rizika i praćenje stanja na tržištu.

Prema dostupnim podacima, u Hrvatskoj je od 2019. do 2024. zabilježeno ukupno 539 smrtnih slučajeva izravno povezanih s uporabom droga (2019:97, 2020:99, 2021:77, 2022:102;  2023:93 i 2024:71). Tijekom promatranih godina, većina osoba umrla je od predoziranja opijatima (2019: 73,2 %; 2020: 81,8 %; 2021: 76,6 %, 2022: 70,6 %, 2023: 71 % i 2024: 66,2 %), zatim zbog predoziranja uzrokovanog uporabom više ili neodređenih supstanci (2019: 13,4 %; 2020: 12,1 %; 2021: 10,4 %; 2022: 18,6 %; 2023: 15,1 % i 2024: 14,1 %), te ne-opijatskih supstanci (2019: 13,4 %; 2020: 6,1 %; 2021: 13,0 %; 2022: 10,8 %; 2023: 14,0 % i 2024: 19,7 %). Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u bazi hospitalizacija tijekom 2025. godine zabilježeno je 109 hospitalizacija kod kojih je glavna otpusna dijagnoza bila otrovanje narkoticima i psihodislepticima, antieptilepticima, sedativima-hipnoticima i antiparkinsonicima te otrovanje psihotropnim lijekovima. U posljednjih devet godina broj hospitalizacija zbog navedenih uzroka je u padu za 50 %. Tijekom 2025. godine zabilježeno je 57 dolazaka u dnevne bolnice na liječenje i skrb zbog otrovanja narkoticima i psihodislepticima, antieptilepticima, sedativima-hipnoticima i antiparkinsonicima te psihotropnim lijekovima.

Uporaba droga prepoznata je kao uzrok smrtnosti koji se može prevenirati, a razni nacionalni i međunarodni strateški dokumenti, smjernice i standardi preporučuju provedbu javnozdravstvenih odgovora koji obuhvaćaju mjere za smanjenje smrti povezanim s uporabom droga. U okviru intervencija za smanjenje smrtnih ishoda uzrokovanih predoziranjem, previđeni su i programi „kućnih doza“ naloksona koji obuhvaćaju kombinaciju edukacije o rizicima od predoziranja i edukaciju o pružanju prve pomoći te distribuciju naloksona osobama koje potencijalno mogu svjedočiti predoziranju s ciljem smanjenja smrtnosti od predoziranja.

S ciljem unapređenja kvalitete i učinkovitosti aktivnosti smanjenja šteta, u Republici Hrvatskoj od 2015. godine primjenjivale su se Smjernice za programe smanjenja šteta povezanih sa zlouporabom droga. S obzirom na promjene koje su se tijekom proteklog desetljeća dogodile u području uporabe droga i smanjenja šteta, u kolovozu 2026. godine Hrvatski zavod za javno zdravstvo donio je nove Smjernice za provedbu aktivnosti smanjenja šteta povezanih s uporabom droga kojima je cilj doprinijeti osiguravanju kvalitete aktivnosti koje se u Republici Hrvatskoj provode u području smanjenja šteta povezanih s uporabom droga u različitim okruženjima i sustavima.

Prepoznajući važnost ulaganja u osnaživanje kapaciteta za pružanje kvalitetnih odgovora, Ministarstvo zdravstva kroz javne natječaje financira programe koji se u području smanjenja šteta provode udruge.

Iako su programi smanjenja šteta u Republici Hrvatskoj dio javnozdravstvene politike i provode se već skoro 30 godina, a u okviru kojih se osobama koje koriste droge pruža niz usluga od informiranja i savjetovanja, anonimne i besplatne zamjena šprica i igala, testiranja na virusne hepatitise, HIV i spolno prenosive bolesti do supstitucijske terapije, u Nacionalnoj strategiji djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. i pratećem Akcijskom planu za razdoblje do 2026. planirane su mjere za daljnje jačanje ovih programa te razvoj i uvođenje inovativnih programa, lijekova i proizvoda za smanjenja šteta.

U koordinaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, od 2024. u provedbi je Pilot-projekt uvođenja kućnih doza naloksona. U okviru projekta nalokson u obliku nazalnog spreja uveden je na tržište Republike Hrvatske te je 500 kompleta naloksona distribuirano putem mreže Službi za zaštitu mentalnog zdravlja i prevenciju ovisnosti županijskih zavoda za javno zdravstvo, kaznenih tijela, udruga koje provode programe smanjenja šteta i terapijskih zajednica, krajnjim korisnicima izloženima visokom riziku od predoziranja. Prije same implementacije, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, organizirao je edukacije za imenovane koordinatore u svim uključenim institucijama i organizacijama. Koordinatori su zaduženi za provedbu edukacija, preuzimanje i distribuciju naloksona te za mjesečno izvještavanje putem strukturiranog obrasca. Do srpnja 2026., educirano je ukupno 127 stručnjaka, među kojima zdravstveno i zatvorsko osoblje te koordinatori iz nevladinog sektora i terapijskih zajednica, a također su educirane i 393 osobe u visokom riziku od predoziranja te 286 osoba koje potencijalno mogu svjedočiti predoziranju i primijeniti nalokson. Od početka provedbe Pilot-projekta zabilježeno je ukupno 31 predoziranje, od čega je u 12 slučajeva primijenjen nalokson, a 5 je slučajeva rezultiralo smrtnim ishodom. Hrvatska je ovime postala 17. država članica Europske unije koja je osigurala dostupnost kućnih doza naloksona i uspostavila model javnozdravstvenog odgovora na predoziranja opioidima.

Pored navedenog, s ciljem unaprjeđenja kvalitete podataka o akutnim intoksikacijama drogama u koordinaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo provodi se Pilot-projekt praćenja intoksikacija drogama i novim psihoaktivnim tvarima u Gradu Zagrebu te ustrojavanje kliničko-toksikološke mreže unutar Sustava ranog upozoravanja u slučaju pojave novih psihoaktivnih tvari u Republici Hrvatskoj. Cilj je pružiti detaljne informacije o prirodi i opsegu šteta povezanih s uporabom droga poput kanabisa, kokaina, heroina i drugih opioida, amfetamina, višekratne uporabe droga s alkoholom, kao i nemedicinske uporabe lijekova na recept i bez recepta te novih psihoaktivnih tvari, ali i osnažiti kapacitete za prepoznavanje zdravstvenih šteta povezanih s uporabom droga čime će se omogućiti kvalitetno praćenje aktualnih trendova, prepoznavanja novih rizika i pravovremeni javnozdravstveni odgovori.

Svjetski dan spolnog zdravlja 2026.

Panel rasprava „Every Body: Nema maženja bez paženja“ povodom Svjetskog dana spolnog zdravlja

Povodom obilježavanja Svjetskog dana spolnog zdravlja, Hrvatski zavod za javno zdravstvo organizira panel raspravu pod nazivom „ Nema maženja bez paženja“ u sklopu globalne teme „Every Body“, koja će se održati 4. rujna 2026. godine s početkom u 10:00 sati u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Rockefellerova 12, Zagreb.

Ovogodišnja globalna tema Svjetskog dana spolnog zdravlja naglašava važnost osiguravanja dostupnog i na dokazima utemeljenog pristupa spolnom zdravlju za sve građane, kao i podizanje zdravstvene pismenosti u području spolnog zdravlja,  što  Savjetovalište za promicanje spolnog i reproduktivnog zdravlja provodi već 20 godina, kroz anoniman, besplatan i egalitaran pristup. Tim povodom okupit će se vodeći stručnjaci iz područja javnozdravstvene i kliničke medicine, znanosti i obrazovanja kako bi kroz interdisciplinarnu i na dokazima utemeljenu raspravu razmotrili aktualne izazove te mogućnosti unapređenja spolnog zdravlja.

Panel će obuhvatiti teme vezane uz razvoj javnozdravstvenih politika, kliničku praksu, znanstvena istraživanja i obrazovanje, s ciljem jačanja suradnje različitih sektora u promicanju spolnog i reproduktivnog zdravlja i dobrobiti svih građana.

Pozivamo predstavnike medija da svojim dolaskom poprate ovaj stručni događaj i doprinesu informiranju javnosti o važnosti promicanja spolnog zdravlja kao sastavnog dijela cjelovitog zdravlja.

Veselimo se Vašem dolasku.

Mjesec svjesnosti o raku u dječjoj dobi

Rujan je mjesec posvećen podizanju svijesti o raku u dječjoj dobi, s ciljem informiranja javnosti o važnosti ranog prepoznavanja simptoma te osiguravanja pravodobne dijagnoze i liječenja za svako dijete. Svake godine u svijetu od raka oboli oko 400 000 djece i adolescenata u dobi od 0 do 19 godina. Simbol raka u dječjoj dobi je zlatna vrpca, odabrana jer predstavlja vrijednost i snagu djece oboljele od raka.

Simptomi raka kod djece često su nespecifični i mogu nalikovati simptomima drugih, češćih bolesti. Neki od simptoma na koje treba obratiti pažnju su:

  • dugotrajan umor i blijedilo
  • učestale infekcije ili simptomi slični gripi koji ne prolaze
  • neobjašnjive modrice ili krvarenja
  • noćno znojenje i povišena temperatura
  • dugotrajni bolovi u kostima ili zglobovima
  • bol od koje se dijete budi noću
  • šepanje ili slabost nogu
  • kvrge ili otekline bilo gdje na tijelu
  • krv u mokraći ili stolici
  • gubitak tjelesne mase
  • promjene na očima ili madežima
  • povraćanje koje naizgled nema uzrok
  • glavobolja, vrtoglavica i nespretnost.

Pojava ovih simptoma ne znači nužno da dijete ima rak, ali ako traju ili se pogoršavaju, važno je odvesti dijete na liječnički pregled.

Dječji rak najčešće nema poznat uzrok te nastaje zbog genetskih promjena u stanicama. Oko 10 % slučajeva povezano je s nasljednim genetskim čimbenicima. Neke kronične infekcije, poput HIV-a, Epstein–Barr virusa i malarije (prevalencija kojih je viša u zemljama nižeg dohotka), mogu povećati rizik. Rak u dječjoj dobi stoga uglavnom ne možemo spriječiti, ali možemo cijepljenjem djece protiv hepatitisa B i HPV-a smanjiti rizik od pojedinih vrsta raka u kasnijoj životnoj dobi.

Budući da se dječji rak uglavnom ne može spriječiti, ključno je njegovo rano prepoznavanje, pravodobno postavljanje točne dijagnoze i brzo započinjanje odgovarajućeg liječenja. Rano otkrivanje bolesti povećava vjerojatnost izlječenja, smanjuje rizik od komplikacija te često omogućuje manje zahtjevno liječenje. Terapija najčešće uključuje kemoterapiju, kirurško liječenje i/ili radioterapiju, uz kontinuirano praćenje i potporu djetetovog rasta, razvoja i prehrane.

Zahvaljujući pravodobnoj dijagnozi i dostupnosti suvremenog liječenja, u razvijenim zemljama izliječi se više od 80 % djece oboljele od raka. U zemljama s nižim prihodima stopa izlječenja manja je od 30 %, ponajprije zbog kasne ili pogrešne dijagnoze, otežanog pristupa liječenju, prekida terapije i nedostatka lijekova.

U Hrvatskoj u posljednjih 5 godina (2019.-2023.) od raka godišnje prosječno oboli 55 dječaka i 45 djevojčica u dobi od 0-14 godina. Najčešće se, u oko trećini slučajeva, dijagnosticira leukemija, slijede tumori mozga i Hodgkinov limfom. Kod adolescenata (15-19 godina) se češće javljaju limfomi, rak štitnjače i testisa te rak kostiju (najčešće osteosarkom).

Prema zadnjim objavljenim podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj je u 2023. godini dijagnoza maligne bolesti postavljena u 97 djece (32 u dobi od 0-4 godine, 29 u dobi 5-9 godina i 36 u dobi od 10-14 godina), od toga 47 djevojčica i 50 dječaka. U 2024. godini od malignih bolesti umrlo je 10 djece (troje u dobi od 0-4 godine, 5 u dobi 5-9 godina i dvoje u dobi 10-14 godina), od toga 6 djevojčica i 4 dječaka.

Najnoviji podaci 4. ciklusa međunarodnog istraživanja o preživljenju od raka, CONCORD, u kojem po treći put sudjeluje i Hrvatska s podacima Registra za rak, pokazali su daljnja poboljšanja u preživljenju od raka kod djece u dobi od 0 do 14 godina. Međutim, postoje značajne razlike između zemalja ovisno o stupnju razvijenosti, pa je tako u zemljama visokog dohotka preživljenje veće od 80%, u zemljama višeg srednjeg dohotka 60-80 %, dok u zemljama nižeg srednjeg dohotka iznosi 50-60 %.

Podaci za Hrvatsku pokazuju 5-godišnje preživljenje od 81,1 % za djecu dijagnosticiranu u razdoblju 2015.-2019. godine, što je poboljšanje u odnosu na 79,0 % za djecu dijagnosticiranu 2010.-2014. godine.

Iako su prognoze za većinu oblika dječjeg raka vrlo dobre, kod nekih dijagnoza preživljenje je i dalje nisko. Osim toga, liječenje raka u dječjoj dobi može dovesti do trajnih posljedica za zdravlje i povećati rizik od nekih vrsta raka u odrasloj dobi, zbog čega je važno redovito praćenje djece.

Izvori:

Childhood cancer

https://www.cclg.org.uk/

Rak u Hrvatskoj 2023./2024. | Hrvatski zavod za javno zdravstvo

https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(26)00189-3/fulltext