Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Hrvatski dan nepušenja – poziv na okrugli stol

22. VELJAČE 2023. , SRIJEDA U 10.30 SATI

EDUKACIJSKI CENTAR HRVATSKOG ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO, ROCKEFELLEROVA 12, ZAGREB

Uz Svjetski dan nepušenja (31. svibnja), u Hrvatskoj se od 2003. godine obilježava i nacionalni dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima (engl. World No Tobacco Day). Hrvatski dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima obilježava se prvog dana Korizme ove godine je 22. veljače, posebnost tog dana je što većina ljudi razmišlja o odricanju od nečega u čemu uživa tijekom godine. Dan bez duhanskog dima je dan kojim se želi potaknuti pušače na prestanak pušenja. Kao i prema modelu koji se provodi u drugim zemljama, obilježavanjem Dana bez duhanskog dima nastoji se potaknuti pušače da ne zapale cigaretu 24 sata kako bi uvidjeli da to nije nemoguće i nastavili s apstinencijom. To je prilika da pušači razmisle o svojoj ovisnosti o cigaretama, da im nepušači pomognu da se odreknu cigareta. Povodom Hrvatskog dana nepušenja – Dana bez duhanskog dima, Hrvatski zavod za javno zdravstvo zajedno sa Nacionalnim povjerenstvom za borbu protiv pušenja Ministarstva zdravstva organizira okrugli stol. Okrugli stol će biti održan 22. veljače 2023., srijeda u 10.30 sati u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Rockefellerova 12, Zagreb.

Okrugli stol bit će i prilika da prikažemo situaciju s pušenjem kod mladih, potaknemo pušače na prestanak, podsjetimo na Škole nepušenja, te izazove koje donose novi duhanski proizvodi i e-cigarete. Pozivamo sve zainteresirane stručnjake da nam se pridruže na Okruglom stolu te sudjeluju u raspravi s primjerima dobre prakse.

Duhan je odgovoran za smrt više od 8 milijuna ljudi godišnje.Više od 7 milijuna tih smrtnih slučajeva posljedica je izravne uporabe duhana, dok je oko 1.2 milijuna posljedica izloženosti nepušača duhanskom dimu. Pušenje duhana izaziva ovisnost, oštećuje sve organske sustave u organizmu te povećava rizik za više od trideset bolesti.

Prema rezultatima istraživanja provedenog 2019. godine „Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji u Republici Hrvatskoj“ (istraživanje HZJZ-a i Institut za društvena istraživanja dr. Ivo Pilar) 38,4% odraslih puši, najviše u dobnoj skupini između 25. i 35. godine života (43,6%), dok muškarci nešto češće puše od žena (41,2% naspram 35,7%) .

Duhanski dim sadrži preko 7 000 različitih kemijskih sastojaka, od kojih neke posebno oštećuju srce i krvne žile. Najštetnije tvari iz duhanskog dima za krvožilni sustav su nikotin, katran i ugljični monoksid.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) “Duhanski proizvodi” se definiraju kao proizvod koji su u cijelosti ili djelomično napravljeni od listova duhana kao sirovine koji se proizvode za pušenje, žvakanje. Na tržištu se pojavio sve veći broj „Novih duhanskih proizvoda” koji se definiraju kao duhanski proizvod koji ne pripada ni jednoj od sljedećih kategorija:cigarete,duhan (za samostalno motanje, za lule i vodene lule,cigare i cigarilosi) ,duhan (za žvakanje, za šmrkanje ili za oralnu potrošnju) .

Prodaja cigareta smanjivala se tijekom godina proteklog desetljeća, što dovodi do razvoja i marketinga e-cigareta i novih duhanskih proizvoda (grijani duhanski proizvodi). Elektronički sustavi za isporuku nikotina(e-cigarete), koji se također nazivaju vaping uređaji ili olovke za vape, uređaji koji se koriste za pušenje ili „vape“ aromatizirane otopine. Prema SZO glavni sastojci otopine e-cigareta su: nikotin, propilen glikol sa ili bez glicerola i različita sredstva za poboljšanje okusa. Uz negativan utjecaj na zdravlje ljudi, negativno utječu na okoliš.Proizvođači e-cigareta ne dostavljaju jasne upute korisnicima kako pravilno odložiti korištene uređaje, litij-ionske baterije i iskorištene uljne patrone. E-cigarete su izrađene od plastike i metala i kao takve nisu biorazgradive što uzrokuje raspršenje mikroplastike i ulja u okoliš. Grijani duhanski proizvodi postupkom zagrijavanja stvaraju aerosol koji sadrži nikotin i štetne sastojke u obliku aditiva i aroma .Prema duhanskim tvrtkama, zagrijavanjem duhana, a ne spaljivanjem kao kod obične cigarete, značajno se smanjuje stvaranje štetnih tvari koje nastaju pri visokoj temperaturi povezane s izgaranjem navodi SZO.

Unatoč naporu duhanskih tvrtki da se dokaže smanjena štetnost kod konzumacije e-cigareta i grijanih duhanskih proizvoda,prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) prijavljeno je više od 2800 slučajeva, uključujući i 68 smrtna slučaja EVALI koja predstavlja upalni odgovor dišnog sustava koji nastaje zagrijavanjem i aerosolizacijom ulja koje se taloži u alveolarnom prostoru. EVALI uključuje stanja kao što su lipoidna pneumonia, pneumonitis uzrokovan preosjetljivošću, difuzno alveolarno krvarenje, akutna eozinofilna pneumonija navodi CDC.

Uz e-cigarete i grijane duhanske proizvode u ,,Proizvode sljedeće generacije“ spadaju SNUS i nikotinske vrećice.

SNUS je tradicionalni skandinavski bezdimni duhanski proizvod, reguliran je kao prehrambeni proizvod prema švedskom zakonu o hrani od 1970-ih. Konzumira se stavljanjem vrećice između desni i gornje usne na određeno vrijeme. Iako je opće prihvaćeno da su opasnosti po zdravlje od korištenja snusa puno manje nego kod pušenja, ostaje nejasnoća oko dugoročnih učinaka. Istraživanja su pokazala povezanost između upotrebe snusa i raka gušterače, te povezanost upotrebe snusa dijabetesom tipa 2, smrtonosnim srčanim udarima, povišenim krvnim tlakom te prijevremenim porodom i mrtvorođenošću.

Nikotinske vrećice slične su vrećicama za snus jer su napravljene za postavljanje između usna i desni, te ne zahtijevaju pljuvanje. Ne sadrže list duhana, već oblik dehidriranog nikotina (s dodanim aromama). Nikotin se apsorbira u krvotok preko sluznice u ustima. Vrećice također općenito sadrže biljna vlakna, arome i zaslađivače. Istraživači su upozorili da se nikotinske vrećice posebno sviđaju mladima i nepušačima, jer se prodaju u raznim voćnim okusima, u atraktivnom pakiranju i mogu se diskretno koristiti.

Tijekom sazrijevanja i traženja svoga identiteta, mlade su osobe sklone burnom, nepromišljenom reagiranju te počinju eksperimentirati sa svime što je zabranjeno. Eksperimentiranje duhanom povezano je sa željom da se isproba „zabranjeno voće“, ali i s obilježjem mladosti i nezrelosti, koja ne priznaje vezu između rizičnih ponašanja i loših posljedica koje mogu nastupiti odmah ili s vremenom.

Prema najnovijem Istraživanju o zdravstvenom ponašanju mladih (engl. Health Behaviour in School-aged Children; HBSC) provedenom 2022 g. veliki broj učenika/ca nije probao cigarete nikad u životu što je vidljivo iz slike 1. Trend pušenja barem jednom u 30 dana kod učenika/ca raste s dobi (slika 2). Vrlo nizak postotak učenika/ca puši cigarete svakodnevno (slika 3) dok najveći broj učenika/ca u dobi od 15 godina puši cigarete najmanje jednom tjedno. (slika 4).

LIITERATURA:

1. https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/tobacco

2. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/

3. Štimac Grbić, D., Glavak Tkalić, R. (Ur.). (2020). Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske: 2019. i analiza trendova uporabe 2011.-2019. Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.

4. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/

5. United States (US) Federal Drug Administration (FDA): Vaporizers, E-Cigarettes, and other Electronic Nicotine Delivery Systems (ENDS)

6. Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, S. Peeters, A. Gilmore, Tobacco Control, 2015

7. J. Foulds, L. Ramstrom, M. Burke, et al. Effect of smokeless tobacco (snus) on smoking and public health in Sweden. Tobacco Control, 2003. Swedish Food Regulations, Food Act (Livsmedelslagen SFS 2006:804). 2006

8. Royal College of Physicians. Harm reduction in nicotine addiction: helping people who can’t quit. A report by the Tobacco Advisory Group of the Royal College of Physicians. 2007

9. J. Luo , W. Ye, K. Zendehdel, et al., Oral use of Swedish moist snuff (snus) and risk for cancer of the mouth, lung, and pancreas in male construction workers: a retrospective cohort study. Lancet, 2007, Jun 16;369(9578),2015-20

10. T. Schmid, Smokeless Alternatives on the Upswing, Tobacco Asia, 3 February 2021

11. S. Peeters, A. Gilmore, Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, Tobacco Control, 2015

12. Gazdek D. (2014) Navika pušenja djelatnika u zdravstvu Koprivničko-križevačke županije. Nove staze 32:25-26

13. HBSC survey conducted in 2022 among Croatian pupils

Sudjelujte u natječaju projekta EU – JAMRAI

Razmišljate li kreativno?

#AntibioticResistanceSymbol

Pozivamo vas da sudjelujete u natječaju za dizajniranje prvog globalnog simbola koji će predstavljati otpornost na antibiotike. Pobjednik dobiva nagradu od 2000 eura!

Upotreba antibiotika nesumnjivo predstavlja revolucionarno medicinsko dostignuće. Zahvaljujući njima, nekad smrtonosne bolesni su postale gotovo pa bezazlene, čime su nebrojeni životi spašeni. Ipak, zbog tih istih antibiotika, točnije, zbog njihove prekomjerne i neprimjerene uporabe, ovo je dostignuće sada pod golemim rizikom. Naime, sve je više bakterija postalo otporno na antibiotike koji su u opticaju, a ukoliko se dosadašnji trendovi nastave, stručnjaci predviđaju kako bi do 2050. godine antimikrobna rezistencija mogla postati vodeći uzrok smrtnosti na globalnoj razini. Ukratko, radi se o gorućem javnozdravstvenom problemu, na koji je potrebna što sveobuhvatnija reakcija, i to u što skorijem roku.

Pristup „Jedno zdravlje“, koje karakterizira dosadašnju borbu s ovim izazovom, naglašava potrebu ujedinjenom pristupu zdravlju čovjeka, životinja i okoliša, kao i najužu suradnju stručnjaka iz područja veterine, humane medicine i znanosti o okolišu. Ipak, ovaj golemi globalni izazov treba dodatno, još udruženije djelovanje, a to je djelovanje svih nas. Zbog toga nam je potreban zajednički, svima poznat simbol oko kojeg ćemo se okupiti, koji će predstavljati našu zajedničku borbu.

Od takvog simbola očekujemo da nam omogući da se dublje razumijemo i na simboličkoj, neverbalnoj, kreativnoj razini djelovanja. Na taj ćemo način imati veće šanse ne samo ujedinjeno djelovati, već će i naše aktivnosti u smjeru zajedničkog cilja moći biti vidljivije, sveobuhvatnije, ali i atraktivnije. Imajući to u vidu, projekt EU-JAMRAI (engl. Joint action on antimicrobial resistance and health care associated infections) je raspisao natječaj kojim se traži prvi globalni simbol za otpornost na antibiotike. Treba napomenuti da se ne traži logo ili nešto slično, već nešto opipljivo, što bi svatko, bilo gdje, mogao izraditi kod kuće i nositi s ponosom, poput crvene vrpce koja označava borbu protiv AIDS-a.

Ovaj natječaj je otvoren do 31. ožujka 2020. godine, a najuspješniji kreativac bit će nagrađen iznosom od 2000 eura.

Više informacija o procesu prijave možete naći ovdje.

Više o projektu EU – JAMRAI možete pročitati ovdje.

Mišja groznica ili hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom

O kakvoj se bolesti radi i što je uzrokuje?

Mišja groznica je naziv bolesti koji se u javnosti često koristi za hemoragijsku groznicu s bubrežnim sindromom (HGBS). HGBS je virusna zoonoza, prvenstveno bolest šumskih mišolikih glodavaca poznata kao bolest prirodnih žarišta. Javlja se u određenim geografskim područjima u kojima su nužno zadovoljeni ekološki uvjeti (abiotički – klima, vodeni tokovi, tlo, padaline, uz biotičke – biljne i životinjske zajednice) da bi se uzročnik bolesti mogao trajno održavati na određenom području.

Bolest uzrokuju Hantavirusi, koji su rasprostranjeni u raznim dijelovima svijeta, kako u Aziji, tako i od sjevera do juga Europe. U Hrvatskoj je bolest stalno prisutna pretežno u kontinentalnim područjima, s različitom učestalošću od godine do godine.

Svake se godine bilježe pojedinačni ili sporadični slučajevi, a ciklički epidemije odnosno povremeno se registrira povećan broj oboljelih osoba, kao što je bilo 1995., 2002., 2012. te 2014. godine.

U Hrvatskoj su poznata neka prirodna žarišta odnosno enzootska područja, npr. neke šume u Lici, Karlovačkoj županiji, Zagrebačkoj županiji, Slavoniji, Gorskom Kotaru, Medvednica, međutim rasprostranjenost ove zoonoze u Hrvatskoj nije u potpunosti poznata.

Tko je rezervoar i domaćin uzročnika?

Mišoliki glodavci su prirodni rezervoari i prenositelji virusa. Uzročnik prirodno kruži i održava se među mišolikim glodavcima.

Kod nas u Hrvatskoj su to: riđa voluharica (Clethrionomys glareolus) i žutogrli miš (Apodemus flavicollis), a uz njih u manjoj mjeri i šumski miš (Apodemus sylvaticus), poljski miš (Apodemus agrarius) te livadna voluharica (Microtus agrestis).

Ta infekcija za njih nije opasna, no čini ih rezervoarima virusa kojeg izlučuju u okolinu, najviše mokraćom i izmetom. Ušavši u njihov svijet odnosno područje tzv. prirodnog žarišta, ljudi se, srećom u pravilu rijetko, u određenim okolnostima mogu zaraziti i razboljeti.

Kako se bolest prenosi?

Čovjek se može zaraziti:

izravnim ili posrednim kontaktom s izlučevinama (mokraća, izmet ili slina) zaraženih glodavaca, udisanjem aerosola ili prašine koja sadrži uzročnike
unosom uzročnika iz izlučevina zaraženih glodavaca kroz oštećenu kožu ili sluznicu oka, nosa i usta onečišćenim rukama ili
kontaminiranom ili zagađenom vodom ili hranom (kao npr. neoprani šumski plodovi)
neposrednim kontaktom sa zaraženim glodavcima

Bolest se najčešće ne prenosi sa čovjeka na čovjeka.

Mišja groznica je vezana uz izravan ili posredan dodir s divljim mišolikim glodavcima i njihovim izlučevinama, a do nešto češćeg obolijevanja ljudi obično dolazi u godinama velike brojnosti malih glodavaca (tzv. “mišje godine”). Na njihovu brojnost mogu utjecati razni promjenjivi ekološki čimbenici pa se često ne može u potpunosti objasniti niti prognozirati. Poznato je da obilje hrane pogoduje većem broju, dok dugotrajne zimske hladnoće smanjuju broj glodavaca.

Koji su simptomi bolesti?

Bolest se najčešće manifestira 1 do 2 tjedna nakon izlaganja inficiranoj izlučevini glodavca (vrlo rijetko inkubacija može trajati i do 8 tjedana) naglim nastupom visoke tjelesne temperature, praćene zimicom i jakom glavoboljom, nakon kojih slijede jaki bolovi u trbuhu i leđima, koji mogu biti praćeni mučninom i povraćanjem, zamućenim vidom te ponekad crvenilom lica i konjunktiva te osipom. Kasniji se simptomi bolesti mogu manifestirati smanjenom količinom izlučivanja urina i razvitkom zatajenja bubrega, ali i naglim padom tlaka, pojavom krvarenja i razvojem stanja šoka.

Tko najčešće obolijeva?

Na osnovi opisanog se može zaključiti da su osobe koje zbog prirode posla ili rekreativno (šumski radnici, poljoprivrednici, lovci, planinari, izletnici i sl.) dugotrajno i učestalo dolaze u neposredan ili posredan kontakt s malim divljim glodavcima najizloženiji njihovu aerosolu pa mogu biti i najizloženiji ovoj zarazi.

Važno je napomenuti da se čovjek može zaraziti i u zatvorenim prostorima u kojima mogu boraviti glodavci i gdje može biti velika koncentracija uzročnika u prašini (podrumske prostorije, garaže, tavani, ostave i dr.)

Iako rizik od obolijevanja ljudi postoji, na sreću je razmjerno malen prema proširenosti boravka ljudi u prirodi bilo zbog profesionalnih razloga, bilo zbog rekreacije te se ova bolest u ljudi relativno rijetko javlja.

Kako se zaštititi na otvorenom?

Nemojte sjediti ni ležati izravno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi!
Tijekom boravka u prirodi čuvajte hranu i piće (u zatvorenim spremnicima) te osobne stvari od dodira s glodavcima i njihovim izlučevinama.
Prije konzumacije jela i pića te uzimanja cigarete dobro operite ruke toplom vodom i sapunom ili koristite antiseptik ili dezinficijens na bazi alkohola.
Ne ostavljajte ostatke hrane i druge otpatke u prirodi!
Nemojte piti vodu iz neuređenih šumskih izvora i lokava.
Plodove ubrane u prirodi koji se jedu sirovi dobro operite tekućom vodom.
Ne dirajte gnijezda glodavaca kao niti uginule glodavce bez rukavica i maske.

Kako se zaštiti u zatvorenim prostorijama?

Osigurajte hranu i piće od pristupa glodavaca, pohranite ih u zatvorene spremnike!
Smeće držite u zatvorenim čvrstim kontejnerima da ne bude izvor hrane glodavcima.
Ne ostavljajte smeće u prostorijama kao što su ostave, podrumi, garaže, tavani, vikendice i sl.!
Spriječite ulaz glodavaca u stambene i gospodarske objekte zatvarajući sve pukotine i rupe u zidovima i podovima!
Potrebno je skloniti sva odlagališta raznih materijala koji mogu poslužiti glodavcima kao sklonište najmanje 50 m od kuće.
Redovito provodite uništavanja glodavaca ili deratizaciju (klopke) u kući i neposredno oko kuće (ako se radi o otrovu upozorite ljude, osobito djecu)!
Ne dirajte uginule glodavce ili njihova gnijezda golim rukama.
Čišćenje dulje vrijeme nekorištenih prostora obavite uz što manje podizanje prašine, ako je moguće primijenite vlažno čišćenje (uz korištenje maske preko nosa i usta).
Ne metite niti usisavajte izlučevine glodavaca, kao niti njihova gnijezda. To će pogodovati zaraznom materijalu (izlučevinama glodavaca) da se digne u zrak koji onda možete udahnuti pa se na taj način možete zaraziti.
Nosite masku koja štiti sluznicu nosa i usta!
Nosite gumene rukavice!
Prilikom čišćenja koristite mokru krpu (da se izbjegne dizanje prašine) i klorni ili alkoholni dezinficijens!

U zadnjih petnaest godina broj prijava hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom u Hrvatskoj znatno varira; u prosjeku je oko šezdeset prijava godišnje (najmanje 6 oboljelih 2013. godine; najviše 317 oboljelih 2002. godine). U prva tri mjeseca ove godine prijavljen je nešto veći broj bolesnika s hemoragijskom groznicom u Hrvatskoj nego što se prijavljuje u „mirnim“ godinama, međutim manje nego u istom razdoblju tijekom epidemijskih godina. Bolesnici su iz cijele kontinentalne Hrvatske, iz poznatih endemskih područja/prirodnih žarišta.

U ovom trenutku nije moguće procijeniti kakav će biti trend tijekom ove godine, tj. da li će ova godina po broju oboljelih biti znatno iznad prosjeka.

Rizik od hemoragijske groznice je uvijek prisutan u prirodnim žarištima, a u vrijeme epidemijskih godina je nešto viši, ali se može umanjiti pridržavanjem gore opisanih mjera osobne zaštite.

Povezani članak: Procjene rizika zaražavanja djece virusom HGBS-a u Domu Crvenog križa i bližoj okolici na Sljemenu

Depresija: razgovarajmo

Svake se godine 7. travnja obilježava Svjetski dan zdravlja pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije. Za temu ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja je kao prioritetno područje globalnog javnozdravstvenog interesa odabrana depresija, s glavnom porukom „Depresija: razgovarajmo“ (engl. Depression; let’s talk). Cilj ovogodišnje javnozdravstvene kampanje „Depresija: razgovarajmo“ je osvijestiti ljude koji boluju od depresije da potraže i dobiju pomoć.

Ovom se kampanjom također želi:

bolje informirati opću javnost o depresiji, njezinim uzrocima i mogućim posljedicama te obliku pomoći koji je dostupan za prevenciju i liječenje depresije
potaknuti ljude s depresijom da potraže pomoć
osvijestiti obitelj, prijatelje i kolege koji žive s ljudima koji boluju od depresije da su sposobni pružiti podršku oboljelom

Što je depresija?

Depresija je bolest koju karakteriziraju poremećaji raspoloženja.

Simptomi depresije su:

dugotrajna tuga
nesposobnost uživanja u ranije ugodnim stvarima ili aktivnostima
duševna bol

Depresija utječe na obavljanje najjednostavnijih svakodnevnih zadataka, ponekad s razornim posljedicama za odnose s obitelji i prijateljima i mogućnosti da se zaradi za život. Da bi se postavila dijagnoza depresije odnosno depresivne epizode, ovi simptomi trebaju trajati najmanje 2 tjedna.

Osim navedenog, ljudi koji boluju od depresije mogu imati i neke od sljedećih simptoma:

manjak energije
promjene apetita
nesanicu ili preveliku potrebu za snom
povećanu tjeskobu ili zabrinutost
smanjenu koncentraciju
neodlučnost
nemir
osjećaj bezvrijednosti, krivnje ili beznađa
misli o samoozljeđivanju ili suicidu

Rizik od razvoja depresije se povećava sa stresom, traumatskim životnim događajima kao što su smrt voljene osobe ili prekid veze, fizičkim bolestima, problemima uzrokovanim konzumacijom alkohola ili droge, siromaštvom, nezaposlenošću, nepravilnom prehranom i nedovoljnom tjelesnom aktivnošću. Kod nekih osoba postoji i genetska, urođena predispozicija za razvoj depresije.

Depresija može pogoditi svakoga, to nije znak slabosti. Depresija je izlječiva: razgovorom s psihoterapeutom, uzimanjem antidepresivnih lijekova ili kombinacijom obaju.

Liječenje depresije

Potražite pomoć liječnika
Možete se obratiti svom obiteljskom liječniku koji će provjeriti i utvrditi Vaše stanje te Vam po potrebi prepisati lijekove ili vas uputiti stručnjacima iz područja mentalnog zdravlja
Depresija se liječi lijekovima koji se zovu antidepresivi. Ti lijekovi ne djeluju odmah kao primjerice lijekovi protiv bolova, već im je potrebno oko 1 do 6 tjedana za početak djelovanja
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje uzimanje lijekova i 6 do 10 mjeseci nakon prestanka simptoma
Bitno je napomenuti da ovi lijekovi ne izazivaju ovisnost
Osim uzimanja antidepresiva, u liječenju depresije je od velike koristi i psihoterapija

Jeste li znali?

Zajednički mentalni poremećaji (depresija i anksiozni poremećaji) su u porastu u cijelom svijetu.

U humanitarnim krizama i tijekom ratnih sukoba, 1 od 5 osoba je pogođena depresijom ili anksioznim poremećajem.

Depresija povećava rizik razvoja drugih nezaraznih bolesti kao što su dijabetes i kardiovaskularne bolesti. Uz to, dijabetes i kardiovaskularne bolesti povećavaju rizik od depresije.

Depresija koja se javlja kod žene nakon poroda može utjecati na razvoj novorođenčeta.

Najučestaliji mentalni poremećaji mogu se prevenirati i izliječiti uz relativno mali trošak.

Novi dokaz iz istraživanja koje je provela Svjetska zdravstvena organizacija pokazuje da depresija i anksiozni poremećaji koštaju globalnu ekonomiju više od US$ 1 bilijuna svake godine.

Broj ljudi s depresijom i anksioznim poremećajem u svijetu se povećava: 1990. godine je u svijetu bilo 416 milijuna oboljelih, dok je 2013. godine njihov broj porastao na 615 milijuna.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, depresija će do 2020. godine postati drugi svjetski zdravstveni problem, a gledajući samo žensku populaciju, zdravstveni problem broj jedan. Posljedica je to kontinuiranog porasta broja depresivnih osoba.

Ako se osjećate nesretno ili mislite da imate depresiju:

Razgovarajte o svojim osjećajima s nekim kome vjerujete.
Potražite profesionalnu pomoć.
Ne zaboravite da vam uz pravu pomoć može biti bolje.
Nastavite s aktivnostima u kojima ste uživali kada vam je bilo dobro.
Budite u kontaktu s obitelji i prijateljima.
Redovito vježbajte, čak i ako je to samo kratka šetnja.
Držite se pravilnih navika hranjena i spavanja.
Prihvatite da bi mogli bolovati od depresije i prilagodite svoja očekivanja. Možda nećete biti u mogućnosti ispuniti svoje svakodnevne aktivnosti ili obveze onoliko koliko ste običavali.
Izbjegavajte ili ograničite unos alkohola i uzimajte lijekove onako kako vam ih je prepisao liječnik.

ZAPAMTITE

Stigma i diskriminacija koje prate mentalne bolesti, uključujući depresiju, dovode do kasnijeg prepoznavanja problema i odgađaju traženje pomoći, zbog čega liječenje traje dulje, a može doći i do težih posljedica kao što je samoubojstvo.

Depresija je bolest koja pogađa ljude svih dobnih skupina, svih društvenih slojeva i svih zemalja svijeta.

Depresija se može prevenirati i liječiti.

Ako mislite da bolujete od depresije, potražite pomoć.

Izvor: WHO

Učinite korak Za mentalno zdravlje

Hrvatski zavod za javno zdravstvo je u suradnji s Gradskim uredom za zdravstvo Grada Zagreba pokrenuo zajedničko obilježavanje Svjetskog dana zdravlja 2017 posvećenog depresiji. U petak 7.4.2017. od 15.00 do 17.30 sati će se u Parku Zrinjevac u Zagrebu održati Festival mentalnog zdravlja u cilju promicanja važnosti pravovremenog ulaganja u mentalno zdravlje, zdravstvenog prosvjećivanja i informiranja o dostupnim uslugama mentalnog zdravlja u zajednici. Pogledajte obavijest o Festivalu mentalnog zdravlja

Kalendar aktivnosti povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja 2017. godine

Održana konferencija „Ususret Europskom tjednu mentalnog zdravlja: uspješne intervencije za unaprjeđenje mentalnog zdravlja – predstavljanje projekta JA PRISM“

Dana 29. travnja u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u organizaciji Službe za mentalno zdravlje, održana je konferencija povodom obilježavanja Europskog tjedna mentalnog zdravlja.

Europski tjedan mentalnog zdravlja ove se godine obilježava od 4. do 8. svibnja, a cilj konferencije bio je najaviti njegovo obilježavanje, naglasiti važnost mentalnog zdravlja i predstaviti europski projekt JA PRISM koji je od velikog značaja za aktivnosti unaprjeđenja mentalnog zdravlja u Hrvatskoj.

Sve prisutne je ispred Ministarstva zdravstva i u ime ministrice doc. dr. sc. Irene Hrstić pozdravila doc. dr. sc. Marija Bubaš, državna tajnica u Ministarstvu zdravstva. Docentica Bubaš istaknula je koliko je važno obratiti se nekome i potražiti pomoć onda kada za to osjetimo potrebu. Poručila je da bi svaki dan trebao biti „dan mentalnog zdravlja“ jer je bez mentalnog zdravlja nema ni zdravlja općenito. Posebno se osvrnula i na podršku mladima te važnost jačanja njihove otpornosti.

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, pozdravio je sve prisutne te se osvrnuo na važnost brige o mentalnom zdravlju. Referirao se na rast učestalosti mentalnih poremećaja u svim generacijama, što se može povezati s nizom uzroka: od posljedica pandemije do opće društvene nesigurnosti. Naglasio je i da je cilj Europskog tjedna mentalnog zdravlja povećati svijest o važnosti mentalnog zdravlja kao neizostavnog dijela cjelokupnog zdravlja. Ujedno je istaknuo kako HZJZ, u suradnji s Ministarstvom zdravstva i drugim institucijama, poduzima mjere za bolju dostupnost skrbi, primjerice kroz mrežu županijskih zavoda za javno zdravstvo u kojima djeluju službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti.

Predstavnica Agencije za odgoj i obrazovanje, Kristina Šunjić, sve okupljene je pozdravila u ime ravnateljice mr. sc. Katarine Milković. Naglasila je kako mentalno zdravlje nije samo zdravstveno pitanje, već temelj kvalitete života, obrazovanja, odnosa i cjelokupnog razvoja pojedinca i zajednice. Spomenula je važnu ulogu učitelja, nastavnika i stručnih suradnika u pravovremenom prepoznavanju potreba učenika, ali i nužnost snažne i kontinuirane suradnje obrazovnog, zdravstvenog i socijalnog sektora.

U tematskom dijelu konferencije, prof. dr. sc. Danijela Štimac Grbić, voditeljica Službe za mentalno zdravlje HZJZ-a, prikazala je situacijsku analizu mentalnog zdravlja u Hrvatskoj te ukratko predstavila projekt JA PRISM. Posebno se osvrnula na spolne razlike u uzrocima hospitalizacija zbog mentalnih poremećaja u Hrvatskoj, naglasivši kako su hospitalizacije zbog duševnih poremećaja i poremećaja uzrokovanih alkoholom glavni uzrok hospitalizacije kod muškaraca, dok je kod žena glavni uzrok hospitalizacije povratni depresivni poremećaj. Naglasila je i koliko je važno kontinuirano graditi bolji i održiviji sustav zaštite mentalnog zdravlja, s posebnom važnošću unaprjeđenja mentalnog zdravlja u zajednici.

Karmen Korda Orlović, mag. paed. soc., univ. spec. iz Službe za mentalno zdravlje HZJZ-a predstavila je projekt JA PRISM, odnosno dvije najbolje prakse koje će se implementirati u Hrvatskoj: BIZI i ABC. BIZI je program prevencije samoubojstava koji podrazumijeva obuku tzv. gatekeeper-a, odnosno osoba koje nisu zdravstveni djelatnici, a dio su zajednice ili su u bliskom kontaktu s određenim ranjivim skupinama. ABC (Act, Belong, Commit) je opći program unaprjeđenja mentalnog zdravlja primjenjiv na brojne kontekste, od nacionalnih kampanja pa sve do mikro-intervencija.

Val Bubaš, učenik Gimnazije Marul govorio je o važnosti mentalnog zdravlja iz perspektive učenika. Predstavio je i školski projekt „Budi bolji svaki dan“ koji je usmjeren na cjelovit osobni i obrazovni napredak, odnosno na svakodnevni (postupni) rad na sebi. Program se oslanja na vođenje dnevnika u kojem učenici, uz pomoć mentora, nastavnika, razrednika i stručnih službi, definiraju dostižne ciljeve s ciljem jačanja otpornosti te smanjenja stigme vezane uz traženje pomoći.

U sklopu konferencije održana je i panel rasprava „Zajedno za mentalno zdravlje“. U raspravi su sudjelovali Val Bubaš, učenik Gimnazije Marul, Martina Margreitner Čolan, psihologinja iz Službe za mentalno zdravlje HZJZ-a, prof. Ivka Nevistić, ravnateljica 7. gimnazije te prof. dr. sc. Danijela Štimac Grbić, voditeljica Službe za mentalno zdravlje HZJZ-a

Panel rasprava bila je usmjerena na pitanje koliko se u školskom okruženju uopće govori o mentalnom zdravlju i poteškoćama povezanima s njim, uz razmatranje postoji li i dalje stigma oko tih tema. Sudionici su se osvrnuli i na ključne izazove i probleme kada je riječ o mentalnom zdravlju mladih, kako općenito tako i unutar školskog sustava. Poseban naglasak stavljen je na procjenu razine podrške u školama, odnosno na to u kojoj mjeri učenici i djelatnici imaju dostupnu adekvatnu pomoć i razumijevanje od svih uključenih u obrazovni proces. Raspravu su posebno obogatila prikazana iskustva i dobre prakse, ali pojedini izazovi iz perspektive dugogodišnje ravnateljice prof. Nevistić, a koja je, između ostalog, naglasila koliko je važno ulagati u prevenciju te edukaciju i osnaživanje kako nastavnika i učenika, tako i roditelja.

Konferencija je još jednom potvrdila kako je mentalno zdravlje temelj općeg zdravlja i kvalitete života, ali i da njegovo unaprjeđenje zahtijeva sustavnu suradnju zdravstvenog, obrazovnog i društvenog sektora, uz poseban naglasak na prevenciju, dostupnost podrške i osnaživanje mladih.

Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026. (17. tjedan 2026.)

U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2025./2026., zaključno s 28. travnja 2026. godine, zaprimljeno ukupno 40 877 prijava oboljelih od gripe, od čega je 8 prijava pristiglo u posljednjem, 17. tjednu (grafikon 1.). Prijave su pristigle iz šest županija.

Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.

Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 2.)

Grafikon 2. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.

Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone do sada je prijavljeno sedamdeset i osam smrtnih ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.

Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnjih 5 sezona prikazano je na grafikonu 3.

Grafikon 3. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona

Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u posljednjem tjednu među testiranim uzorcima nije bilo uzoraka pozitivnih na virus gripe.

Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.

Međunarodni dan osviještenosti o buci – važnost zaštite zdravlja u bučnom okruženju

Radnici se svakodnevno susreću s bukom na radnom mjestu, koja može imati značajan utjecaj na njihovo zdravlje i sigurnost. Izloženost buci ne uzrokuje samo oštećenje sluha, već može dovesti i do smanjene koncentracije, povećanog umora te većeg rizika od nezgoda i ozljeda na radu. Upravo zbog toga podizanje svijesti o štetnosti buke ima ključnu ulogu u zaštiti radnika i unapređenju radnih uvjeta.

Međunarodni dan osviještenosti o buci, koji se obilježava svake godine posljednje srijede u travnju, ima za cilj podsjetiti javnost na negativne učinke prekomjerne buke na ljudsko zdravlje. Procjenjuje se da je čak jedna trećina europskih radnika izložena visokim razinama buke tijekom značajnog dijela svog radnog vremena.

U Europi je zaštita radnika od buke regulirana Direktivom 2003/10/EZ, koja definira minimalne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve. U Hrvatskoj je ova direktiva implementirana kroz Pravilnik o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu (NN 148/23), koji predstavlja temelj za provedbu mjera zaštite na radnim mjestima.

Poslodavci imaju zakonsku obvezu zaštititi radnike od štetnih učinaka buke. To uključuje procjenu rizika te primjenu tehničkih i organizacijskih mjera s ciljem smanjenja izloženosti na najmanju moguću razinu. Idealno rješenje je potpuno uklanjanje izvora buke, no ako to nije moguće, potrebno je primijeniti metode kojima se postiže optimalan odnos između učinkovitosti smanjenja razine buke i troškova provedbe. Kada ni poduzetim mjerama nije moguće postići prihvatljivu razinu buke, potrebno je radnicima osigurati odgovarajuću osobnu zaštitnu opremu za sluh. Važno je naglasiti da i kratkotrajno uklanjanje zaštite značajno smanjuje njezinu učinkovitost — već nekoliko minuta bez zaštite može prepoloviti ukupnu razinu zaštite tijekom radnog vremena.

Obilježavanje Međunarodnog dana osviještenosti o buci ima važnu ulogu u edukaciji javnosti. Provođenjem kampanja, radionica i edukativnih programa doprinosi se stvaranju sigurnijeg i zdravijeg radnog i životnog okruženja. Kontrola buke nije samo zakonska obveza, već i ključan element očuvanja zdravlja radnika i kvalitete života, kako samih radnika tako i njihovih obitelji.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – zasnivanje radnog odnosa za doktore medicine na neodređeno vrijeme zbog provođenja specijalističkog usavršavanja

Na osnovu članka 9. Pravilnika o mjerilima za prijam specijalizanata (NN33/23) Ministarstva zdravstva, a povodom raspisanog natječaja koji je objavljen dana 11. veljače 2026., ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med. spec. donosi Odluku.

Klinička mikrobiologija

Epidemiologija

Dječja i adolescentna psihijatrija

Zahvaljujemo svim kandidatima na interesu za rad u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

DIIZOCIJANATI – edukacija 20.05.2026.

Pokazalo se da interes za edukacijom o diizocijanatima i dalje postoji, tako da ćemo 20.05.2026. s početkom od 10:00 sati i po cijeni od 10 € + PDV (po polazniku), održati još jednu edukaciju na temu diizocijanata.

Stoga, ako ste zainteresirani za ovu edukaciju, pošaljite nam e-mail sa svojim kontakt podacima kako bi Vam na isti poslali obavijest s pristupnom šifrom.

Zainteresiranost možete iskazati na toksikologija@hzjz.hr uz napomenu u naslovu e-maila: DIIZOCIJANATI – edukacija.

Diizocijanati su tvari široko rasprostranjene u proizvodnji poliuretanskih pjena, brtvila i premaza koji se pojavljuju u industrijama poput građevinske, autoindustrije, industriji proizvodnje uređaja za ugostiteljstvo i dr.
Obzirom da su široko rasprostranjeni, po nekim procjenama kod više od 5000 osoba godišnje (na razini Europske Unije) uzrokuju astmu kao profesionalnu bolest. Iz ovoga je razloga, Uredbom Komisije (EU) 2020/1149 оd 3. kolovoza 2020. o izmjeni Priloga XVII. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) u pogledu diizocijanata, došlo do izmjena od kojih je jedna osposobljavanje za svakoga radnika koji s diizocijanatima radi kako bi se radnici upoznali s:

– opasnostima koje diizocijanati predstavljaju,
– rizicima povezanima s njihovim uporabama,
– dobrom radnom praksom u vrijeme rada s diizocijanatima,
– mjerama upravljanja rizikom, uključujući uporabu zaštitne opreme.
Kroz osposobljavanje je potrebno proći od 24. kolovoza 2023. prije industrijske i profesionalne uporabe diizocijanata.

Edukacija će se odnositi na točku 5. (a) opće osposobljavanje iz gore spomenute Uredbe.

COVID -19 U Hrvatskoj (28.4.2026)

COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.

U 17. kalendarskom tjednu (tjedan od 20. do 26. travnja 2026.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljene su 4 prijave COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 17. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

Nacionalni dan zaštite na radu i Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja pri radu

Od 2007. godine u Hrvatskoj se 28. travnja obilježava Nacionalni dan zaštite na radu i Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja pri radu. Obilježavanjem ovog dana podiže se svijest o važnosti unaprjeđenja zaštite na radu, smanjenja broja ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom te sprječavanju nastanka invalidnosti radnika.

Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) je pokrenula novu kampanju “Zdrava radna mjesta 2026. – 2028.” koja je usmjerena na upravljanje psihosocijalnim rizicima i promicanju mentalnog zdravlja na radnom mjestu. Povodom Nacionalnog dana zaštite na radu prezentiraju se aktualnosti vezane uz određene temu iz područja zaštite na radu. Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike tako organizira stručni skup pod nazivom “Rad na vrućini”.

Mnoge stručne udruge koje se bave zaštitom na radu u Republici Hrvatskoj, ali i poslodavci koji su prepoznali važnost ove teme povodom Nacionalnog dana zaštite na radu i Svjetskog dana sigurnosti i zaštite zdravlja pri radu, organiziraju stručne skupove i predavanja na kojima o ovoj temu izlažu i stručnjaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Europski tjedan mentalnog zdravlja

Od 4. do 8. svibnja obilježavamo sedmi Europski tjedan mentalnog zdravlja. Riječ je o inicijativi koju je pokrenula organizacija Mental Health Europe, a njezin je cilj podizanje svijesti o važnosti mentalnog zdravlja, borba protiv stigme povezane s mentalnim poremećajima te poticanje otvorenog razgovora o psihološkoj dobrobiti u društvu. Tim povodom održat će se Konferencija „Ususret Europskom tjednu mentalnog zdravlja: uspješne intervencije za unapređenje mentalnog zdravlja – predstavljanje projekta JA PRISM“, 29. travnja 2026.

Ovogodišnja tema „Zajedno smo jači“ (eng. Stronger together) stavlja naglasak na važnost zajedništva, povezanosti i inkluzivnosti, osobito u kontekstu brojnih društvenih i životnih promjena s kojima se suočavamo u našoj svakodnevici.

Tijekom života, svaka druga osoba suočit će se s problemima mentalnog zdravlja, koji mogu imati značajne posljedice ne samo na pojedinca, već i za njegovu obitelj i zajednicu. No istodobno, mentalno zdravlje uvelike ovisi o nizu čimbenika, između ostalog, o društvenim odnosima, podršci i uvjetima života – ono se gradi i jača upravo kroz povezanost i odnose s drugima.

U tom je smislu važno poticati okruženje u kojem se njeguje međusobno uvažavanje, solidarnost i osjećaj pripadnosti te stvoriti prostor u kojem se svaka osoba može osjećati prihvaćeno, sigurno i podržano. Podržavajući odnosi imaju ključnu zaštitnu ulogu u očuvanju mentalnog zdravlja, ali i u procesu oporavka tijekom zahtjevnih životnih razdoblja.

No podrška od strane zajednice ne podrazumijeva isključivo međuljudske odnose, već proizlazi i iz socijalnih politika i šireg društvenog pristupa mentalnom zdravlju, odnosno organizaciji sustava skrbi. Stoga se tijekom Europskog tjedna mentalnog zdravlja nizom događanja nastoji naglasiti važnost razvoja dostupnih, pravovremenih i kvalitetnih usluga u zajednici, kao i potrebu za inkluzivnim pristupom koji odgovara na potrebe svih građana, osobito ranjivih skupina.

Na konferenciji će biti predstavljen i projekt Joint Action PRISM, europska zajednička akcija usmjerena na jačanje sustava mentalnog zdravlja i implementaciju nekoliko učinkovitih i znanstveno utemeljenih intervencija, odnosno najboljih praksi.

Riječ je o trima dobrim praksama, s jasnim pristupom uvažavanja ljudskih prava, usmjerenih na ranjive skupine poput djece i adolescenata, starijih osoba, migranata, ovisnika o drogama i osoba s problemima mentalnog zdravlja. Prema preferencijama i prioritetima država uključenih u projekt, za implementaciju su odabrane sljedeće prakse:

BIZI – program prevencije samoubojstava koji podrazumijeva obuku takozvanih gatekeeper-a, odnosno osoba koje nisu zdravstveni djelatnici a dio su zajednice ili su u bliskom kontaktu s određenim ranjivim skupinama koje se smatraju rizičnima
Circle of Friends – program usmjeren na problematiku usamljenosti starijih osoba
Program Act, Belong, Commit (ABC) – opći program promicanja mentalnog zdravlja s posebnim naglaskom na poticanje emocionalne dobrobiti djece i mladih

Od navedenih, Hrvatska će implementirati dvije dobre prakse, BIZI i ABC, a aktivnosti u sklopu projekta raspoređene su u 7 radnih paketa (engl. work package – WP). Tri radna paketa su posvećena svakoj od izabranih praksi, dok se preostala četiri bave koordinacijom i upravljanjem, komunikacijom i diseminacijom, održivošću te evaluacijom. Evaluacija je dio radnog paketa 3 (WP3), čiji je voditelj upravo Hrvatska, odnosno Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a aktivnosti se provode u Službi za mentalno zdravlje

Sam projekt je osobito usmjeren na unapređenje dostupnosti skrbi i smanjenje nejednakosti u pristupu uslugama mentalnog zdravlja, čime se nastoji osigurati da potrebna podrška bude dostupna svima kojima je potrebna. S tim u skladu, na ovoj ćemo konferenciji imati priliku upoznati se s konkretnim mjerama i pristupima koji doprinose unaprjeđenju mentalnog zdravlja na nacionalnoj i europskoj razini.

Mentalno zdravlje nije privilegija, već temeljno pravo svakog pojedinca. Stoga je nužno kontinuirano ulagati u razvoj sustava podrške, jačanje zajednice i stvaranje pravednijeg i uključivijeg društva.

HZJZ uvodi električne bicikle za zaposlenike

Hrvatski zavod za javno zdravstvo nastavlja s konkretnim iskoracima u smjeru održivosti i modernog radnog okruženja. Uvođenjem električnih bicikala za službene potrebe dodatno unapređujemo način na koji naši djelatnici obavljaju svakodnevne zadatke – brže, učinkovitije i uz minimalan utjecaj na okoliš.

Budući da HZJZ djeluje na više lokacija, ovaj novitet dodatno olakšava svakodnevnu koordinaciju i mobilnost zaposlenika između različitih objekata. Električni bicikli omogućuju jednostavnije kretanje između lokacija, smanjuju potrebu za automobilskim prijevozom i doprinose zdravijem radnom okruženju. Time HZJZ ne samo da prati suvremene trendove, nego ih aktivno oblikuje – spajajući javno zdravlje, održivost i funkcionalnost u svakodnevnom radu.

Zahvaljujući takvom pristupu i akumuliranom iskustvu, model koji razvijamo prepoznat je i na nacionalnoj razini te služi kao primjer dobre prakse drugim javnim institucijama.

Naše nove bicikle probali su i ravnatelj izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak te pomoćnik ravnatelja doc. dr. sc. Tomislav Benjak.

Europski i Svjetski tjedan cijepljenja

Europski tjedan cijepljenja tradicionalno se obilježava krajem travnja, a ove godine traje od 19. do 25. travnja. Na globalnoj razini, obilježava se i Svjetski tjedan cijepljenja, od 24. do 30. travnja 2026. godine. Cilj ovih inicijativa je podizanje svijesti o ključnoj ulozi cijepljenja u prevenciji bolesti i zaštiti života.

Ovogodišnja tema, „Cjepiva djeluju za sve generacije“ („For every generation, vaccines work”), naglašava trajnu vrijednost cijepljenja u zaštiti pojedinaca, obitelji i zajednica kroz generacije, kao i njegovu važnost u očuvanju zdravije budućnosti.

Tijekom Tjedna cijepljenja provodit će se niz aktivnosti usmjerenih na informiranje javnosti o važnosti cijepljenja te osiguravanje njegove dostupnosti svima, u cilju očuvanja javnog zdravlja.

U Hrvatskoj se i ove godine, u sklopu obilježavanja, organiziraju radionice, predavanja i okrugli stolovi posvećeni temi cijepljenja. Također, održan je i stručni skup o cijepljenju u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatskog epidemiološkog društva, Hrvatskog pedijatrijskog društva, Hrvatskog društva za preventivnu i socijalnu pedijatriju te Hrvatskog društva za školsku i sveučilišnu medicinu.

Natječaj za prijam u radni odnos

Na temelju Odluka Upravnog vijeća KLASA: 007-03/25-15/9, URBROJ: 117-17-25-6 od dana 29. rujna 2025., kao i na temelju Suglasnosti Ministarstva zdravstva KLASA: 100-01/22-03/131, URBROJ: 534-03-3-1/6-22-03 od dana 16. ožujka 2022., KLASA: 100-01/26-03/11, URBROJ: 534-03-3-1/3-26-42 od dana 19. siječnja 2025., KLASA: 100-01/25-03/11, URBROJ: 534-03-3-1/6-25-12 od dana 17. ožujka 2025., KLASA: 100-01/26-03/108, URBROJ: 534-03-3-1/1-26-4 od dana 25. ožujka 2026., KLASA: 100-01/26-03/108, URBROJ: 534-03-3-1/3-26-6 od dana 14. travnja 2026., Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Rockefellerova 7, Zagreb, objavljuje sljedeći javni natječaj.

Više pogledajte ovdje.

Poništenje dijela natječaja od dana 11. veljače 2026.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7 objavljuje poništenje dijela natječaja od dana 11. veljače 2026.

Više pogledajte ovdje.

Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026. (16. tjedan 2026.)

U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2025./2026., zaključno s 19. travnja 2026. godine, zaprimljeno ukupno 40 869 prijava oboljelih od gripe, od čega je 11 prijava pristiglo u posljednjem, 16. tjednu (grafikon 1.).

Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.

Prijave gripe zaprimljene su iz šest županija, pri čemu se u 16. tjednu najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi u Varaždinskoj županiji (grafikon 2.).

Grafikon 2. Stopa prijava gripe prema županijama u 16. tjednu u sezoni 2025./2026.

Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)

Grafikon 3. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.

Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnjih 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.

Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona

Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u posljednjem tjednu 1 % uzoraka testiranih na gripu bilo je pozitivno.

Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.

Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026. (15. tjedan 2026.)

U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2025./2026., zaključno s 12. travnja 2026. godine, zaprimljeno ukupno 40 858 prijava oboljelih od gripe, od čega je 10 prijava pristiglo u posljednjem, 15. tjednu (grafikon 1.).

Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.

Prijave gripe zaprimljene su iz pet županija, pri čemu se u 15. tjednu najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi u Istarskoj županiji (grafikon 2.).

Grafikon 2. Stopa prijava gripe prema županijama u 15. tjednu u sezoni 2025./2026.

Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)

Grafikon 3. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.

Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnjih 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.

Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona

Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u posljednjem tjednu od 196 testiranih uzoraka na gripu jedan uzorak je bio pozitivan na virus gripe tip A/H1.

Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.1. doktor medicine, specijalist u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 11. veljače 2026. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.1. doktor medicine, specijalist u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.5. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 11. veljače 2026. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.5. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti.

Više pogledajte ovdje.

Održana javnozdravstvena akcija u Šibeniku

25. i 26. ožujka 2026. godine održana je javnozdravstvena akcija u Šibeniku pod nazivom „KORAK ISPRED BOLESTI“, u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Doma zdravlja Šibensko-kninske županije, u suorganizaciji MESI d.o.o.

Javnozdravstvenoj akciji je prisustvovao ravnatelj DZ Šibensko-kninske županije Petar Čagalj, a iz tvrtke MESI d.o.o. Rudi Čebulj.

U sklopu javnozdravstvene akcije iz krvi se određivao šećer, kolesterol i HbA1c, a mjerili su se pedobrahijalni indeks (ABI) i krvni tlak.
Ovom javnozdravstvenom akcijom želimo skrenuti pozornost javnosti na potrebu povećanja znanja o perifernoj arterijskoj bolesti (PAB), kardiovaskularnim bolestima (KVB) i dijabetesu te na mogućnosti prevencije. petar čagalj

Na javnozdravstvenoj akciji iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prisustvovale su prim. Verica Kralj, dr. med. i Marinka Šimunović Gašpar, mag. med. techn., univ. mag. admin. sanit.

COVID -19 U Hrvatskoj (21.4.2026)

U 16. kalendarskom tjednu (tjedan od 13. do 19. travnja 2026.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 12 prijava COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 16. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

Predavanje studentima PBF-a

Služba za antidoping je 20. travnja održala predavanje studentima 3. godine Prehrambeno biotehnološkog fakulteta u sklopu kolegija Sportska prehrana.

Veći broj studenata iskazuje interes za rad u sportu zbog čega je iznimno značajno da se u njihovo obrazovanje uvrsti i disciplina dopinga/antidopinga.

Neuobičajeno zainteresirani studenti, izvrsno postavljena pitanja prof. Zvonimira Šatalića učinili su predavanje posebnim, korisnim za njih, korisnim za antidopinškog predavača.

Predavanje Doping u sportu, u trajanju od gotovo tri sata, studentima je dalo prikaz cijele antidopinške zajednice, obveza, prava i zablude sportaša.

Na obostrano zadovoljstvo suradnja s PBZ-om postaje stalna. (V.B)

Skup o cijepljenju 2026.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Hrvatsko epidemiološko društvo Hrvatskog liječničkog zbora

Hrvatsko pedijatrijsko društvo Hrvatskog liječničkog zbora

Hrvatsko društvo za preventivnu i socijalnu pedijatriju Hrvatskog liječničkog zbora

Hrvatsko društvo za školsku i sveučilišnu medicinu Hrvatskog liječničkog zbora

Organiziraju povodom svjetskog i europskog tjedna cijepljenja

SKUP O CIJEPLJENJU

u subotu, 25. travnja 2026. godine, u amfiteatru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Rockefellerova 2, Zagreb, s početkom u 9:00 sati.

PROGRAM

8:30 – 9:00 Registracija sudionika

9:00 – 9:20 Uloga epidemiologa u nadzoru procijepljenosti: praksa i iskustva u gradu Zagrebu, prim. Mirjana Lana Kosanović Ličina, dr.med.

9:20 – 9:40 Uloga školskog liječnika u provedbi cijepljenja protiv HPV-a, Ivana Bubanj, dr.med.

9:40 – 10:00 Profilaksa RSV infekcije – aktualno stanje i perspektiva, prof. dr. sc. Goran Tešović, dr. med.

10:00 – 10:15 Imunizacija u dječjoj dobi, sve veći izazov, Mirjana Kolarek Karakaš, dr. med.

10:15 – 10:45 Pitanja i rasprava

10:45 – 11:10 Pauza, kava, grickalice

11:10 – 11:30 Put do pakla popločen je dobrim namjerama i iluzijom znanja, dr.sc. Saša Ceci

11:30 – 11:50 Tko i zašto ima negativnije stavove prema cijepljenju: europski i hrvatski uvidi, dr. sc. Adrijana Šuljok

11:50 – 12:00 Hrvatske preporuke za cijepljenje protiv HPV-a: fokus na odrasle osobe s medicinskom indikacijom, prim. Tatjana Nemeth Blažić, dr.med.

12:00 – 12:10 Cijepljenje protiv HPV-a na medicinsku indikaciju u KBSD- naša iskustva, izv. prof prim. dr. sc. Ingrid Marton, dr.med.

12:10 – 12:25 Prijedlozi za Program 2., doc. dr. sc Bernard Kaić, dr.med.

12:25- 12:35 Godišnji cijepni obuhvati, Vesna Višekruna Vučina, dr.med.

12:35- 13:00 Rasprava, zatvaranje Skupa

Skup je prijavljen Hrvatskoj liječničkoj Komori, Hrvatskoj komori zdravstvenih radnika i Hrvatskoj komori medicinskih sestara. Sudjelovanje na skupu će se bodovati prema Pravilnicima Komora (HLK aktivnim sudionicima 9 bodova, pasivnim 7 bodova, odluke o bodovanju drugih Komora će biti naknadno poznate i objavljene).

Svi su dobrodošli, ne plaća se kotizacija.

Sve dodatne informacije dostupne su putem elektroničke pošte: epidemiologija@hzjz.hr