Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Hrvatski dan nepušenja – poziv na okrugli stol

22. VELJAČE 2023. , SRIJEDA U 10.30 SATI

EDUKACIJSKI CENTAR HRVATSKOG ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO, ROCKEFELLEROVA 12, ZAGREB

Uz Svjetski dan nepušenja (31. svibnja), u Hrvatskoj se od 2003. godine obilježava i nacionalni dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima (engl. World No Tobacco Day). Hrvatski dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima obilježava se prvog dana Korizme ove godine je 22. veljače, posebnost tog dana je što većina ljudi razmišlja o odricanju od nečega u čemu uživa tijekom godine. Dan bez duhanskog dima je dan kojim se želi potaknuti pušače na prestanak pušenja. Kao i prema modelu koji se provodi u drugim zemljama, obilježavanjem Dana bez duhanskog dima nastoji se potaknuti pušače da ne zapale cigaretu 24 sata kako bi uvidjeli da to nije nemoguće i nastavili s apstinencijom. To je prilika da pušači razmisle o svojoj ovisnosti o cigaretama, da im nepušači pomognu da se odreknu cigareta. Povodom Hrvatskog dana nepušenja – Dana bez duhanskog dima, Hrvatski zavod za javno zdravstvo zajedno sa Nacionalnim povjerenstvom za borbu protiv pušenja Ministarstva zdravstva organizira okrugli stol. Okrugli stol će biti održan 22. veljače 2023., srijeda u 10.30 sati u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Rockefellerova 12, Zagreb.

Okrugli stol bit će i prilika da prikažemo situaciju s pušenjem kod mladih, potaknemo pušače na prestanak, podsjetimo na Škole nepušenja, te izazove koje donose novi duhanski proizvodi i e-cigarete. Pozivamo sve zainteresirane stručnjake da nam se pridruže na Okruglom stolu te sudjeluju u raspravi s primjerima dobre prakse.

Duhan je odgovoran za smrt više od 8 milijuna ljudi godišnje.Više od 7 milijuna tih smrtnih slučajeva posljedica je izravne uporabe duhana, dok je oko 1.2 milijuna posljedica izloženosti nepušača duhanskom dimu. Pušenje duhana izaziva ovisnost, oštećuje sve organske sustave u organizmu te povećava rizik za više od trideset bolesti.

Prema rezultatima istraživanja provedenog 2019. godine „Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji u Republici Hrvatskoj“ (istraživanje HZJZ-a i Institut za društvena istraživanja dr. Ivo Pilar) 38,4% odraslih puši, najviše u dobnoj skupini između 25. i 35. godine života (43,6%), dok muškarci nešto češće puše od žena (41,2% naspram 35,7%) .

Duhanski dim sadrži preko 7 000 različitih kemijskih sastojaka, od kojih neke posebno oštećuju srce i krvne žile. Najštetnije tvari iz duhanskog dima za krvožilni sustav su nikotin, katran i ugljični monoksid.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) “Duhanski proizvodi” se definiraju kao proizvod koji su u cijelosti ili djelomično napravljeni od listova duhana kao sirovine koji se proizvode za pušenje, žvakanje. Na tržištu se pojavio sve veći broj „Novih duhanskih proizvoda” koji se definiraju kao duhanski proizvod koji ne pripada ni jednoj od sljedećih kategorija:cigarete,duhan (za samostalno motanje, za lule i vodene lule,cigare i cigarilosi) ,duhan (za žvakanje, za šmrkanje ili za oralnu potrošnju) .

Prodaja cigareta smanjivala se tijekom godina proteklog desetljeća, što dovodi do razvoja i marketinga e-cigareta i novih duhanskih proizvoda (grijani duhanski proizvodi). Elektronički sustavi za isporuku nikotina(e-cigarete), koji se također nazivaju vaping uređaji ili olovke za vape, uređaji koji se koriste za pušenje ili „vape“ aromatizirane otopine. Prema SZO glavni sastojci otopine e-cigareta su: nikotin, propilen glikol sa ili bez glicerola i različita sredstva za poboljšanje okusa. Uz negativan utjecaj na zdravlje ljudi, negativno utječu na okoliš.Proizvođači e-cigareta ne dostavljaju jasne upute korisnicima kako pravilno odložiti korištene uređaje, litij-ionske baterije i iskorištene uljne patrone. E-cigarete su izrađene od plastike i metala i kao takve nisu biorazgradive što uzrokuje raspršenje mikroplastike i ulja u okoliš. Grijani duhanski proizvodi postupkom zagrijavanja stvaraju aerosol koji sadrži nikotin i štetne sastojke u obliku aditiva i aroma .Prema duhanskim tvrtkama, zagrijavanjem duhana, a ne spaljivanjem kao kod obične cigarete, značajno se smanjuje stvaranje štetnih tvari koje nastaju pri visokoj temperaturi povezane s izgaranjem navodi SZO.

Unatoč naporu duhanskih tvrtki da se dokaže smanjena štetnost kod konzumacije e-cigareta i grijanih duhanskih proizvoda,prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) prijavljeno je više od 2800 slučajeva, uključujući i 68 smrtna slučaja EVALI koja predstavlja upalni odgovor dišnog sustava koji nastaje zagrijavanjem i aerosolizacijom ulja koje se taloži u alveolarnom prostoru. EVALI uključuje stanja kao što su lipoidna pneumonia, pneumonitis uzrokovan preosjetljivošću, difuzno alveolarno krvarenje, akutna eozinofilna pneumonija navodi CDC.

Uz e-cigarete i grijane duhanske proizvode u ,,Proizvode sljedeće generacije“ spadaju SNUS i nikotinske vrećice.

SNUS je tradicionalni skandinavski bezdimni duhanski proizvod, reguliran je kao prehrambeni proizvod prema švedskom zakonu o hrani od 1970-ih. Konzumira se stavljanjem vrećice između desni i gornje usne na određeno vrijeme. Iako je opće prihvaćeno da su opasnosti po zdravlje od korištenja snusa puno manje nego kod pušenja, ostaje nejasnoća oko dugoročnih učinaka. Istraživanja su pokazala povezanost između upotrebe snusa i raka gušterače, te povezanost upotrebe snusa dijabetesom tipa 2, smrtonosnim srčanim udarima, povišenim krvnim tlakom te prijevremenim porodom i mrtvorođenošću.

Nikotinske vrećice slične su vrećicama za snus jer su napravljene za postavljanje između usna i desni, te ne zahtijevaju pljuvanje. Ne sadrže list duhana, već oblik dehidriranog nikotina (s dodanim aromama). Nikotin se apsorbira u krvotok preko sluznice u ustima. Vrećice također općenito sadrže biljna vlakna, arome i zaslađivače. Istraživači su upozorili da se nikotinske vrećice posebno sviđaju mladima i nepušačima, jer se prodaju u raznim voćnim okusima, u atraktivnom pakiranju i mogu se diskretno koristiti.

Tijekom sazrijevanja i traženja svoga identiteta, mlade su osobe sklone burnom, nepromišljenom reagiranju te počinju eksperimentirati sa svime što je zabranjeno. Eksperimentiranje duhanom povezano je sa željom da se isproba „zabranjeno voće“, ali i s obilježjem mladosti i nezrelosti, koja ne priznaje vezu između rizičnih ponašanja i loših posljedica koje mogu nastupiti odmah ili s vremenom.

Prema najnovijem Istraživanju o zdravstvenom ponašanju mladih (engl. Health Behaviour in School-aged Children; HBSC) provedenom 2022 g. veliki broj učenika/ca nije probao cigarete nikad u životu što je vidljivo iz slike 1. Trend pušenja barem jednom u 30 dana kod učenika/ca raste s dobi (slika 2). Vrlo nizak postotak učenika/ca puši cigarete svakodnevno (slika 3) dok najveći broj učenika/ca u dobi od 15 godina puši cigarete najmanje jednom tjedno. (slika 4).

LIITERATURA:

1. https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/tobacco

2. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/

3. Štimac Grbić, D., Glavak Tkalić, R. (Ur.). (2020). Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske: 2019. i analiza trendova uporabe 2011.-2019. Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.

4. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/

5. United States (US) Federal Drug Administration (FDA): Vaporizers, E-Cigarettes, and other Electronic Nicotine Delivery Systems (ENDS)

6. Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, S. Peeters, A. Gilmore, Tobacco Control, 2015

7. J. Foulds, L. Ramstrom, M. Burke, et al. Effect of smokeless tobacco (snus) on smoking and public health in Sweden. Tobacco Control, 2003. Swedish Food Regulations, Food Act (Livsmedelslagen SFS 2006:804). 2006

8. Royal College of Physicians. Harm reduction in nicotine addiction: helping people who can’t quit. A report by the Tobacco Advisory Group of the Royal College of Physicians. 2007

9. J. Luo , W. Ye, K. Zendehdel, et al., Oral use of Swedish moist snuff (snus) and risk for cancer of the mouth, lung, and pancreas in male construction workers: a retrospective cohort study. Lancet, 2007, Jun 16;369(9578),2015-20

10. T. Schmid, Smokeless Alternatives on the Upswing, Tobacco Asia, 3 February 2021

11. S. Peeters, A. Gilmore, Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, Tobacco Control, 2015

12. Gazdek D. (2014) Navika pušenja djelatnika u zdravstvu Koprivničko-križevačke županije. Nove staze 32:25-26

13. HBSC survey conducted in 2022 among Croatian pupils

Sudjelujte u natječaju projekta EU – JAMRAI

Razmišljate li kreativno?

#AntibioticResistanceSymbol

Pozivamo vas da sudjelujete u natječaju za dizajniranje prvog globalnog simbola koji će predstavljati otpornost na antibiotike. Pobjednik dobiva nagradu od 2000 eura!

Upotreba antibiotika nesumnjivo predstavlja revolucionarno medicinsko dostignuće. Zahvaljujući njima, nekad smrtonosne bolesni su postale gotovo pa bezazlene, čime su nebrojeni životi spašeni. Ipak, zbog tih istih antibiotika, točnije, zbog njihove prekomjerne i neprimjerene uporabe, ovo je dostignuće sada pod golemim rizikom. Naime, sve je više bakterija postalo otporno na antibiotike koji su u opticaju, a ukoliko se dosadašnji trendovi nastave, stručnjaci predviđaju kako bi do 2050. godine antimikrobna rezistencija mogla postati vodeći uzrok smrtnosti na globalnoj razini. Ukratko, radi se o gorućem javnozdravstvenom problemu, na koji je potrebna što sveobuhvatnija reakcija, i to u što skorijem roku.

Pristup „Jedno zdravlje“, koje karakterizira dosadašnju borbu s ovim izazovom, naglašava potrebu ujedinjenom pristupu zdravlju čovjeka, životinja i okoliša, kao i najužu suradnju stručnjaka iz područja veterine, humane medicine i znanosti o okolišu. Ipak, ovaj golemi globalni izazov treba dodatno, još udruženije djelovanje, a to je djelovanje svih nas. Zbog toga nam je potreban zajednički, svima poznat simbol oko kojeg ćemo se okupiti, koji će predstavljati našu zajedničku borbu.

Od takvog simbola očekujemo da nam omogući da se dublje razumijemo i na simboličkoj, neverbalnoj, kreativnoj razini djelovanja. Na taj ćemo način imati veće šanse ne samo ujedinjeno djelovati, već će i naše aktivnosti u smjeru zajedničkog cilja moći biti vidljivije, sveobuhvatnije, ali i atraktivnije. Imajući to u vidu, projekt EU-JAMRAI (engl. Joint action on antimicrobial resistance and health care associated infections) je raspisao natječaj kojim se traži prvi globalni simbol za otpornost na antibiotike. Treba napomenuti da se ne traži logo ili nešto slično, već nešto opipljivo, što bi svatko, bilo gdje, mogao izraditi kod kuće i nositi s ponosom, poput crvene vrpce koja označava borbu protiv AIDS-a.

Ovaj natječaj je otvoren do 31. ožujka 2020. godine, a najuspješniji kreativac bit će nagrađen iznosom od 2000 eura.

Više informacija o procesu prijave možete naći ovdje.

Više o projektu EU – JAMRAI možete pročitati ovdje.

Mišja groznica ili hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom

O kakvoj se bolesti radi i što je uzrokuje?

Mišja groznica je naziv bolesti koji se u javnosti često koristi za hemoragijsku groznicu s bubrežnim sindromom (HGBS). HGBS je virusna zoonoza, prvenstveno bolest šumskih mišolikih glodavaca poznata kao bolest prirodnih žarišta. Javlja se u određenim geografskim područjima u kojima su nužno zadovoljeni ekološki uvjeti (abiotički – klima, vodeni tokovi, tlo, padaline, uz biotičke – biljne i životinjske zajednice) da bi se uzročnik bolesti mogao trajno održavati na određenom području.

Bolest uzrokuju Hantavirusi, koji su rasprostranjeni u raznim dijelovima svijeta, kako u Aziji, tako i od sjevera do juga Europe. U Hrvatskoj je bolest stalno prisutna pretežno u kontinentalnim područjima, s različitom učestalošću od godine do godine.

Svake se godine bilježe pojedinačni ili sporadični slučajevi, a ciklički epidemije odnosno povremeno se registrira povećan broj oboljelih osoba, kao što je bilo 1995., 2002., 2012. te 2014. godine.

U Hrvatskoj su poznata neka prirodna žarišta odnosno enzootska područja, npr. neke šume u Lici, Karlovačkoj županiji, Zagrebačkoj županiji, Slavoniji, Gorskom Kotaru, Medvednica, međutim rasprostranjenost ove zoonoze u Hrvatskoj nije u potpunosti poznata.

Tko je rezervoar i domaćin uzročnika?

Mišoliki glodavci su prirodni rezervoari i prenositelji virusa. Uzročnik prirodno kruži i održava se među mišolikim glodavcima.

Kod nas u Hrvatskoj su to: riđa voluharica (Clethrionomys glareolus) i žutogrli miš (Apodemus flavicollis), a uz njih u manjoj mjeri i šumski miš (Apodemus sylvaticus), poljski miš (Apodemus agrarius) te livadna voluharica (Microtus agrestis).

Ta infekcija za njih nije opasna, no čini ih rezervoarima virusa kojeg izlučuju u okolinu, najviše mokraćom i izmetom. Ušavši u njihov svijet odnosno područje tzv. prirodnog žarišta, ljudi se, srećom u pravilu rijetko, u određenim okolnostima mogu zaraziti i razboljeti.

Kako se bolest prenosi?

Čovjek se može zaraziti:

izravnim ili posrednim kontaktom s izlučevinama (mokraća, izmet ili slina) zaraženih glodavaca, udisanjem aerosola ili prašine koja sadrži uzročnike
unosom uzročnika iz izlučevina zaraženih glodavaca kroz oštećenu kožu ili sluznicu oka, nosa i usta onečišćenim rukama ili
kontaminiranom ili zagađenom vodom ili hranom (kao npr. neoprani šumski plodovi)
neposrednim kontaktom sa zaraženim glodavcima

Bolest se najčešće ne prenosi sa čovjeka na čovjeka.

Mišja groznica je vezana uz izravan ili posredan dodir s divljim mišolikim glodavcima i njihovim izlučevinama, a do nešto češćeg obolijevanja ljudi obično dolazi u godinama velike brojnosti malih glodavaca (tzv. “mišje godine”). Na njihovu brojnost mogu utjecati razni promjenjivi ekološki čimbenici pa se često ne može u potpunosti objasniti niti prognozirati. Poznato je da obilje hrane pogoduje većem broju, dok dugotrajne zimske hladnoće smanjuju broj glodavaca.

Koji su simptomi bolesti?

Bolest se najčešće manifestira 1 do 2 tjedna nakon izlaganja inficiranoj izlučevini glodavca (vrlo rijetko inkubacija može trajati i do 8 tjedana) naglim nastupom visoke tjelesne temperature, praćene zimicom i jakom glavoboljom, nakon kojih slijede jaki bolovi u trbuhu i leđima, koji mogu biti praćeni mučninom i povraćanjem, zamućenim vidom te ponekad crvenilom lica i konjunktiva te osipom. Kasniji se simptomi bolesti mogu manifestirati smanjenom količinom izlučivanja urina i razvitkom zatajenja bubrega, ali i naglim padom tlaka, pojavom krvarenja i razvojem stanja šoka.

Tko najčešće obolijeva?

Na osnovi opisanog se može zaključiti da su osobe koje zbog prirode posla ili rekreativno (šumski radnici, poljoprivrednici, lovci, planinari, izletnici i sl.) dugotrajno i učestalo dolaze u neposredan ili posredan kontakt s malim divljim glodavcima najizloženiji njihovu aerosolu pa mogu biti i najizloženiji ovoj zarazi.

Važno je napomenuti da se čovjek može zaraziti i u zatvorenim prostorima u kojima mogu boraviti glodavci i gdje može biti velika koncentracija uzročnika u prašini (podrumske prostorije, garaže, tavani, ostave i dr.)

Iako rizik od obolijevanja ljudi postoji, na sreću je razmjerno malen prema proširenosti boravka ljudi u prirodi bilo zbog profesionalnih razloga, bilo zbog rekreacije te se ova bolest u ljudi relativno rijetko javlja.

Kako se zaštititi na otvorenom?

Nemojte sjediti ni ležati izravno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi!
Tijekom boravka u prirodi čuvajte hranu i piće (u zatvorenim spremnicima) te osobne stvari od dodira s glodavcima i njihovim izlučevinama.
Prije konzumacije jela i pića te uzimanja cigarete dobro operite ruke toplom vodom i sapunom ili koristite antiseptik ili dezinficijens na bazi alkohola.
Ne ostavljajte ostatke hrane i druge otpatke u prirodi!
Nemojte piti vodu iz neuređenih šumskih izvora i lokava.
Plodove ubrane u prirodi koji se jedu sirovi dobro operite tekućom vodom.
Ne dirajte gnijezda glodavaca kao niti uginule glodavce bez rukavica i maske.

Kako se zaštiti u zatvorenim prostorijama?

Osigurajte hranu i piće od pristupa glodavaca, pohranite ih u zatvorene spremnike!
Smeće držite u zatvorenim čvrstim kontejnerima da ne bude izvor hrane glodavcima.
Ne ostavljajte smeće u prostorijama kao što su ostave, podrumi, garaže, tavani, vikendice i sl.!
Spriječite ulaz glodavaca u stambene i gospodarske objekte zatvarajući sve pukotine i rupe u zidovima i podovima!
Potrebno je skloniti sva odlagališta raznih materijala koji mogu poslužiti glodavcima kao sklonište najmanje 50 m od kuće.
Redovito provodite uništavanja glodavaca ili deratizaciju (klopke) u kući i neposredno oko kuće (ako se radi o otrovu upozorite ljude, osobito djecu)!
Ne dirajte uginule glodavce ili njihova gnijezda golim rukama.
Čišćenje dulje vrijeme nekorištenih prostora obavite uz što manje podizanje prašine, ako je moguće primijenite vlažno čišćenje (uz korištenje maske preko nosa i usta).
Ne metite niti usisavajte izlučevine glodavaca, kao niti njihova gnijezda. To će pogodovati zaraznom materijalu (izlučevinama glodavaca) da se digne u zrak koji onda možete udahnuti pa se na taj način možete zaraziti.
Nosite masku koja štiti sluznicu nosa i usta!
Nosite gumene rukavice!
Prilikom čišćenja koristite mokru krpu (da se izbjegne dizanje prašine) i klorni ili alkoholni dezinficijens!

U zadnjih petnaest godina broj prijava hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom u Hrvatskoj znatno varira; u prosjeku je oko šezdeset prijava godišnje (najmanje 6 oboljelih 2013. godine; najviše 317 oboljelih 2002. godine). U prva tri mjeseca ove godine prijavljen je nešto veći broj bolesnika s hemoragijskom groznicom u Hrvatskoj nego što se prijavljuje u „mirnim“ godinama, međutim manje nego u istom razdoblju tijekom epidemijskih godina. Bolesnici su iz cijele kontinentalne Hrvatske, iz poznatih endemskih područja/prirodnih žarišta.

U ovom trenutku nije moguće procijeniti kakav će biti trend tijekom ove godine, tj. da li će ova godina po broju oboljelih biti znatno iznad prosjeka.

Rizik od hemoragijske groznice je uvijek prisutan u prirodnim žarištima, a u vrijeme epidemijskih godina je nešto viši, ali se može umanjiti pridržavanjem gore opisanih mjera osobne zaštite.

Povezani članak: Procjene rizika zaražavanja djece virusom HGBS-a u Domu Crvenog križa i bližoj okolici na Sljemenu

Depresija: razgovarajmo

Svake se godine 7. travnja obilježava Svjetski dan zdravlja pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije. Za temu ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja je kao prioritetno područje globalnog javnozdravstvenog interesa odabrana depresija, s glavnom porukom „Depresija: razgovarajmo“ (engl. Depression; let’s talk). Cilj ovogodišnje javnozdravstvene kampanje „Depresija: razgovarajmo“ je osvijestiti ljude koji boluju od depresije da potraže i dobiju pomoć.

Ovom se kampanjom također želi:

bolje informirati opću javnost o depresiji, njezinim uzrocima i mogućim posljedicama te obliku pomoći koji je dostupan za prevenciju i liječenje depresije
potaknuti ljude s depresijom da potraže pomoć
osvijestiti obitelj, prijatelje i kolege koji žive s ljudima koji boluju od depresije da su sposobni pružiti podršku oboljelom

Što je depresija?

Depresija je bolest koju karakteriziraju poremećaji raspoloženja.

Simptomi depresije su:

dugotrajna tuga
nesposobnost uživanja u ranije ugodnim stvarima ili aktivnostima
duševna bol

Depresija utječe na obavljanje najjednostavnijih svakodnevnih zadataka, ponekad s razornim posljedicama za odnose s obitelji i prijateljima i mogućnosti da se zaradi za život. Da bi se postavila dijagnoza depresije odnosno depresivne epizode, ovi simptomi trebaju trajati najmanje 2 tjedna.

Osim navedenog, ljudi koji boluju od depresije mogu imati i neke od sljedećih simptoma:

manjak energije
promjene apetita
nesanicu ili preveliku potrebu za snom
povećanu tjeskobu ili zabrinutost
smanjenu koncentraciju
neodlučnost
nemir
osjećaj bezvrijednosti, krivnje ili beznađa
misli o samoozljeđivanju ili suicidu

Rizik od razvoja depresije se povećava sa stresom, traumatskim životnim događajima kao što su smrt voljene osobe ili prekid veze, fizičkim bolestima, problemima uzrokovanim konzumacijom alkohola ili droge, siromaštvom, nezaposlenošću, nepravilnom prehranom i nedovoljnom tjelesnom aktivnošću. Kod nekih osoba postoji i genetska, urođena predispozicija za razvoj depresije.

Depresija može pogoditi svakoga, to nije znak slabosti. Depresija je izlječiva: razgovorom s psihoterapeutom, uzimanjem antidepresivnih lijekova ili kombinacijom obaju.

Liječenje depresije

Potražite pomoć liječnika
Možete se obratiti svom obiteljskom liječniku koji će provjeriti i utvrditi Vaše stanje te Vam po potrebi prepisati lijekove ili vas uputiti stručnjacima iz područja mentalnog zdravlja
Depresija se liječi lijekovima koji se zovu antidepresivi. Ti lijekovi ne djeluju odmah kao primjerice lijekovi protiv bolova, već im je potrebno oko 1 do 6 tjedana za početak djelovanja
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje uzimanje lijekova i 6 do 10 mjeseci nakon prestanka simptoma
Bitno je napomenuti da ovi lijekovi ne izazivaju ovisnost
Osim uzimanja antidepresiva, u liječenju depresije je od velike koristi i psihoterapija

Jeste li znali?

Zajednički mentalni poremećaji (depresija i anksiozni poremećaji) su u porastu u cijelom svijetu.

U humanitarnim krizama i tijekom ratnih sukoba, 1 od 5 osoba je pogođena depresijom ili anksioznim poremećajem.

Depresija povećava rizik razvoja drugih nezaraznih bolesti kao što su dijabetes i kardiovaskularne bolesti. Uz to, dijabetes i kardiovaskularne bolesti povećavaju rizik od depresije.

Depresija koja se javlja kod žene nakon poroda može utjecati na razvoj novorođenčeta.

Najučestaliji mentalni poremećaji mogu se prevenirati i izliječiti uz relativno mali trošak.

Novi dokaz iz istraživanja koje je provela Svjetska zdravstvena organizacija pokazuje da depresija i anksiozni poremećaji koštaju globalnu ekonomiju više od US$ 1 bilijuna svake godine.

Broj ljudi s depresijom i anksioznim poremećajem u svijetu se povećava: 1990. godine je u svijetu bilo 416 milijuna oboljelih, dok je 2013. godine njihov broj porastao na 615 milijuna.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, depresija će do 2020. godine postati drugi svjetski zdravstveni problem, a gledajući samo žensku populaciju, zdravstveni problem broj jedan. Posljedica je to kontinuiranog porasta broja depresivnih osoba.

Ako se osjećate nesretno ili mislite da imate depresiju:

Razgovarajte o svojim osjećajima s nekim kome vjerujete.
Potražite profesionalnu pomoć.
Ne zaboravite da vam uz pravu pomoć može biti bolje.
Nastavite s aktivnostima u kojima ste uživali kada vam je bilo dobro.
Budite u kontaktu s obitelji i prijateljima.
Redovito vježbajte, čak i ako je to samo kratka šetnja.
Držite se pravilnih navika hranjena i spavanja.
Prihvatite da bi mogli bolovati od depresije i prilagodite svoja očekivanja. Možda nećete biti u mogućnosti ispuniti svoje svakodnevne aktivnosti ili obveze onoliko koliko ste običavali.
Izbjegavajte ili ograničite unos alkohola i uzimajte lijekove onako kako vam ih je prepisao liječnik.

ZAPAMTITE

Stigma i diskriminacija koje prate mentalne bolesti, uključujući depresiju, dovode do kasnijeg prepoznavanja problema i odgađaju traženje pomoći, zbog čega liječenje traje dulje, a može doći i do težih posljedica kao što je samoubojstvo.

Depresija je bolest koja pogađa ljude svih dobnih skupina, svih društvenih slojeva i svih zemalja svijeta.

Depresija se može prevenirati i liječiti.

Ako mislite da bolujete od depresije, potražite pomoć.

Izvor: WHO

Učinite korak Za mentalno zdravlje

Hrvatski zavod za javno zdravstvo je u suradnji s Gradskim uredom za zdravstvo Grada Zagreba pokrenuo zajedničko obilježavanje Svjetskog dana zdravlja 2017 posvećenog depresiji. U petak 7.4.2017. od 15.00 do 17.30 sati će se u Parku Zrinjevac u Zagrebu održati Festival mentalnog zdravlja u cilju promicanja važnosti pravovremenog ulaganja u mentalno zdravlje, zdravstvenog prosvjećivanja i informiranja o dostupnim uslugama mentalnog zdravlja u zajednici. Pogledajte obavijest o Festivalu mentalnog zdravlja

Kalendar aktivnosti povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja 2017. godine

Radni sastanak o korištenju zdravstvenih podataka za procjenu opterećenja nezaraznim bolestima u Hrvatskoj

U prostorijama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u četvrtak, 18. prosinca 2025. održan je radni sastanak „Using Health Data to Assess the Burden of Noncommunicable Diseases in Croatia“.

Sastanak je rezultat suradnje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Ministarstva zdravstva, Regionalnog ureda za Europu Svjetske zdravstvene organizacije i Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj.

Sastanak je bio podijeljen u dva dijela – prvi dio sastanka bio je namijenjen predstavljanju istraživačkog projekta u kojem sudjeluju stručnjaci sa sveučilišta Imperial College London, suradne točke Svjetske zdravstvene organizacije na temu nadzora i epidemiologije kroničnih nezaraznih bolesti, dok je drugi dio sastanka bio namijenjen predstavljanju radnog nacrta profila Hrvatske na temu kroničnih nezaraznih bolesti.

Na samom početku sastanka, sudionicima su se obratili izv.prof.dr.sc. Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, dr. sc. Iva Pejnović Franelić, voditeljica Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Republici Hrvatskoj, Ivo Rakovac, dr. med. iz Europskog ureda Svjetske Zdravstvene organizacije i prim. Ivana Brkić Biloš, dr. med., voditeljica Službe za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Sastanak je svojim sudjelovanjem podržala doc. dr. sc. Marija Bubaš, prim. dr. med. spec., državna tajnica Ministarstva zdravstva. U pozdravnim govorima je istaknuto kako se Hrvatska, kao i druge europske zemlje, bori s „epidemijom“ kroničnih nezaraznih bolesti te visokom prevalencijom rizičnih čimbenika, što stvara opterećenje na zdravstveni sustav i utječe na kvalitetu života stanovnika. Naglašena je važnost međusektorske suradnje, ali i kontinuirane suradnje sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom.

Istraživački projekt NCD Risk Factor Collaboration koji se bavi praćenjem podataka o rizičnim čimbenicima, uključujući hipertenziju, predstavio je profesor Majid Ezzati iz Imperial College London, pokazavši na primjerima drugih zemalja korištenu metodologiju i dobivene rezultate. Voditelj odjela za podatkovnu znanost i analitiku Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Pero Ivanko, je zatim održao predavanje o izvorima zdravstvenih podataka u Hrvatskoj. Nakon predstavljanja zdravstvenih podataka, uslijedila je rasprava o usklađenosti zdravstvenih podataka o hipertenziji dostupnih Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo s potrebama istraživačkog projekta te je dogovorena daljnja suradnja.

Drugi dio sastanka je dr. Ivo Rakovac iz Europskog ureda Svjetske Zdravstvene Organizacije prisutnima predstavio radni nacrt profila Hrvatske na temu nezaraznih bolesti. Profili država na temu nezaraznih bolesti su dokumenti koje periodično izrađuje i izdaje Svjetska zdravstvena organizacija, a koji na temelju zadnjih dostupnih podataka stvaraju sliku stanja, ali i kretanja, nezaraznih bolesti i rizičnih čimbenika u pojedinoj državi. Tijekom predstavljanja radnog nacrta, sudionici sastanka raspravljali su o rezultatima i izvorima podataka, te planovima za suradnju.

Predstavljanje nove promotivne kampanje Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke

U srijedu 17. prosinca 2025. u zagrebačkom Cynic bar&bistro-u održano je predstavljanje nove promotivne kampanje Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke. Događanje je okupilo predstavnike zdravstvenih institucija, nevladinih udruga, medija i stručnjake s ciljem dodatnog osvještavanja važnosti redovitih mamografskih pregleda i pravovremenog otkrivanja bolesti.

Na početku je nacionalna koordinatorica programa prim. dr. sc. Andrea Šupe Parun kroz kratki film prikazala retrospektivu dosadašnjih medijskih kampanja koje su pratile provedbu programa, naglasivši njihov značaj u podizanju svijesti i poticanju žena na odaziv.

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak istaknuo je kako su dosadašnji rezultati programa posljedica kontinuiranog ulaganja u prevenciju i rano otkrivanje, ali i značajnog napretka u dijagnostici i terapiji. U aktualnom ciklusu program je proširen za dvije dodatne dobne skupine, s namjerom da se postupno spusti dobna granica za poziv na mamografiju na 45 godina, budući da se rak dojke sve češće pojavljuje u mlađoj životnoj dobi. Istaknuo je da je rak dojke i dalje je najčešći oblik zloćudne bolesti kod žena u Hrvatskoj, ali zahvaljujući sustavnom probiru i unaprjeđenju liječenja, Hrvatska već devetu godinu zaredom bilježi 25-postotni pad smrtnosti od raka dojke.

Predsjednik Povjerenstva za organizaciju, stručno praćenje i kontrolu kvalitete Nacionalnog programa prof. dr. sc. Boris Brkljačić naglasio je da se program stalno unaprjeđuje u skladu s novim dostignućima u medicini. Među važnim pomacima istaknuti su dopunski ultrazvučni pregledi za žene s gustim dojkama, preporuke za magnetsku rezonancu dojki kod žena s vrlo gustim tkivom te dostupnije genetsko testiranje na mutacije koje nose znatno povećan rizik za rak dojke i jajnika.

Ministrica zdravstva doc. dr. sc. Irena Hrstić podsjetila je da se Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke provodi već 19 godina i smatra se najuspješnijim preventivnim programom u Hrvatskoj. Istaknula je važnu ulogu medijskih kampanja u povećanju odaziva na preventivne preglede. Zahvaljujući suvremenim terapijskim protokolima rak dojke sve češće prestaje biti smrtonosna bolest i postaje kronično stanje uz znatno produljenje životnog vijeka, što dodatno naglašava vrijednost ranog otkrivanja.

Na kraju je prim. dr. sc. Andrea Šupe Parun predstavila novi promotivni spot, osmišljen kako bi dodatno potaknuo žene na redovite mamografske preglede i time pridonio ranom otkrivanju bolesti.

Predavanje na stručnom seminaru HBS-a

Hrvatski boksački savez organizirao je stručni seminar za sve hrvatske trenere boksa. Seminar je održan u subotu, 20. prosinca 2025. u Zagrebačkom boksačkom centru, Velesajam.

Za izdavanje trenerskih licenci bilo je potrebno i antidopinško predavanje namijenjeno trenerima i pratećem osoblju sportaša. Oko 50-tak sudionika seminara dobilo je sve ono što je u kontekstu antidopinga/dopinga u sportu potrebno usvojiti i u praksi primjeniti. (V.B)

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.2. biolog u zdravstvu/molekularni biolog koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za toksikologiju

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 14. studenog 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.2. biolog u zdravstvu/molekularni biolog koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za toksikologiju.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.3. psiholog koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za mentalno zdravlje

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 14. studenog 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.3. psiholog koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za mentalno zdravlje.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.1. zdravstveni radnik prvostupnik u javnom zdravstvu u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezarazanih bolesti

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 14. studenog 2025. za prijam na rad na određeno vrijeme do povratka radnice s porodiljnog dopusta za radno mjesto 2.1. zdravstveni radnik prvostupnik u javnom zdravstvu u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezarazanih bolesti.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.2. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za zdravstvenu ekologiju

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 14. studenog 2025. za prijam na rad na određeno vrijeme do povratka radnice s porodiljnog dopusta za radno mjesto 2.2. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za zdravstvenu ekologiju.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezulatatima javnog natječaja – 1.7. referent (kemijski tehničar) u Službi za mikrobiologiju

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 14. studenog 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.7. referent (kemijski tehničar) u Službi za mikrobiologiju.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.9. čistač – spremač u sustavu s posebnim uvjetima rada u Službi za mikrobiologiju

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 14. studenog 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.9. čistač – spremač u sustavu s posebnim uvjetima rada u Službi za mikrobiologiju.

Više pogledajte ovdje.

Indija je ponovno na vrhu

Prema Svjetskoj antidopinškoj agenciji, Indija je treću godinu zaredom rangirana kao vodeći svjetski prekršitelj dopinških pravila, što dodatno pojačava zabrinutost zbog stalne borbe zemlje za suzbijanje uporabe sredstava za poboljšanje performansi.

U svom godišnjem izvješću objavljenom 16. prosinca 2025., WADA je navela da je Indijska antidopinška agencija prikupila 7.113 uzoraka urina i krvi u 2024. godini, od kojih je 260 dalo pozitivne rezultate. Nalazi stavljaju Indiju na vrh globalne liste, ponavljajući svoj položaj iz 2022. i 2023. godine.

Izvješće predstavlja udarac za Indiju dok se priprema za domaćinstvo Igara Commonwealtha 2030., događaja koji se smatra ključnim korakom prema njezinoj ambiciji kandidature za Olimpijske igre 2036. Atletika je zabilježila najveći broj pozitivnih slučajeva s 76 prekršaja, slijedi dizanje utega s 43 i hrvanje s 29.

U srpnju ove godine je prvakinja u hrvanju do 23 godine i četvrtfinalistica Olimpijskih igara u Parizu Reetika Hooda testirana pozitivno i privremeno suspendirana. Ranije tog mjeseca, izvještaji s indijskih Sveučilišnih igara sugerirali su da je nekoliko sportaša napustilo natjecanje nakon dolaska antidopinških kontrolora.

Francuska je 2024. zauzela drugo mjesto na listi s 91 pozitivnim slučajem, a slijedila je Italija s 85. Rusija i Sjedinjene Države bile su im blizu – s po 76 slučajeva, dok je Njemačka zabilježila 54, a Kina 43.

Indijska NADA branila je svoj rezultat navodeći da porast broja pozitivnih slučajeva odražava strožu provedbu, a ne labavu kontrolu. U priopćenju objavljenom u ovog tjedna, Agencija je navela da je Indija značajno ojačala svoj antidopinški okvir povećanjem testiranja te proširenjem edukacije i podizanja svijesti. Dodali su da je do 16. prosinca ove godine provedeno 7.068 testova, što je rezultiralo sa 110 pozitivnih slučajeva.

Nalazi WADA-e dolaze nekoliko mjeseci nakon što je Međunarodni olimpijski odbor iskazao zabrinutost zbog raširene uporabe dopinga u indijskom sportu i pozvao vlasti na korektivne mjere. Kao odgovor, Indijski olimpijski savez formirao je novi antidopinški panel u kolovozu, dok je vlada donijela nacionalni antidopinški zakon s ciljem pojačanja provedbe, proširenja testnih objekata i očuvanja integriteta sporta. (J.K.)

Poziv na sudjelovanje u programu (Za)Živjeti zdravo: Što znamo o debljini?

Grupni program usmjeren prevenciji debljine

Služba za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pokreće program (Za)Živjeti zdravo: Što znamo o debljini? koji je namijenjen punoljetnim osobama koje žele integrirati zdrave životne navike i unaprijediti svoje zdravlje.

Ovaj multidisciplinarni program usmjeren je na povećanje znanja i integriranje promjena putem primjene pravilne i uravnotežene prehrane, redovitog kretanja i tjelesne aktivnosti te psihološkog osnaživanja. Razvijen je u sklopu Nacionalnog programa Živjeti zdravo Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo.

Naš stručni tim vodit će vas kroz program, provoditi aktivnosti, odgovarati na pitanja, nuditi podršku te pomoći u razumijevanju i primjeni zdravih životnih navika u svakodnevici.

Ovaj ciklus grupnog programa namijenjen je studentskoj populaciji.

Što očekivati od programa (Za)Živjeti zdravo: Što znamo o debljini?

Cilj programa jest osnažiti polaznike da razumiju što je debljina, koji su njezini uzroci i posljedice te da postupno uvode promjene u svoje životne navike kroz učenje sastavljanja uravnoteženih obroka i planiranja prehrane, usvajanje preporuka o tjelesnoj aktivnosti i redovitom vježbanju, bolje razumijevanje vlastitih obrazaca ponašanja te MUDRO postavljanje ciljeva i razvijanje strategija koje pomažu u dugoročnom održavanju zdravijih životnih navika.

Tko se može prijaviti?

Prijaviti se mogu sve punoljetne osobe koje žele:

· steći znanja o pravilnoj prehrani, tjelesnoj aktivnosti i psihološkim faktorima važnima za usvajanje i održavanje navika

· razumjeti čimbenike rizika povezane s debljinom

· unaprijediti vlastite navike i kvalitetu života

· razviti ciljeve i strategije za održive promjene

Što donosi sudjelovanje u programu (Za)Živjeti zdravo: Što znamo o debljini?

Po završetku programa polaznici će moći:

· opisati uzroke debljine, razumjeti rizike i prepoznati zdravstvene posljedice

· prepoznati nutritivno kvalitetnije namirnice i pravilno čitati deklaracije

· osmisliti brze i uravnotežene obroke te planirati jelovnik prema vlastitim potrebama

· primijeniti pravilnu tehniku osnovnih oblika tjelesne aktivnosti

· voditi dnevnik tjelesne aktivnosti i analizirati vlastiti napredak

· izvoditi kratke svakodnevne vježbe te integrirati kretanje u dnevnu rutinu

· prepoznati obrasce razmišljanja koji podržavaju ili otežavaju održavanje zdravih navika

· razumijeti što je emocionalno jedenje i primijeniti korisne strategije za nošenje s neugodnim emocijama

· postaviti MUDRO vlastite ciljeve i izgraditi osobni set alata za stvaranje održivih navika

Zašto se pridružiti programu (Za)Živjeti zdravo: Što znamo o debljini?

Zdravim životnim navikama moguće je spriječiti razvoj kroničnih nezaraznih bolesti te značajno poboljšati kvalitetu života. Ovaj program nudi stručnu podršku multidisciplinarnog tima te praktične alate i motivaciju koji će vas osnažiti da napravite trajne, zdrave promjene.

Mjesto održavanja: Edukacijski centar, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Rockefellerova 12, Zagreb

Datum održavanja: 2. – 5. veljače 2026. godine, od 9:00 do 13:00 sati

Broj sudionika: 15

Troškovi: Sudjelovanje je besplatno.

Kako sudjelovati?

Prijaviti se možete putem službene poveznice ili skeniranjem QR koda.

Godišnji magazin NE!DOPINGU

Dosadašnjih godina je magazin NE!DOPINGU izlazio svaka dva mjeseca. Ove godine smo izdali godišnjak u proširenom izdanju od 61 stranice. Obradili smo veći dio tema iz svijeta antidopinga promatrano kroz prizmu medicine, prava, etike, suplementacije, laboratorijskih analiza te nekih novih načina na koje je moguće dobiti nepovoljan laboratorijski nalaz. Magazin možete pročitati na web stranici Službe za antidoping. (V.B)

Link: NEDopingu-Br-96.pdf

Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026. (50. tjedan 2025.)

U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2025./2026., zaključno s 14. prosincem 2025. godine pristiglo 14342 prijava oboljelih od gripe, od čega je 7251 prijava zaprimljena u posljednjem, 50. tjednu (grafikon 1.).

Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.

Prijave gripe zaprimljene su iz svih županija, pri čemu se u 50. tjednu najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi u Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji (grafikon 2.).

Grafikon 2. Stopa prijava gripe prema županijama u 50. tjednu u sezoni 2025./2026.

Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)

Grafikon 3. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.

U usporedbi s istim razdobljem zadnjih desetak sezona, porast broja oboljelih od gripe bilježi se nekoliko tjedana ranije. Primjerice, od mjeseca listopada zaprimljeno je 14342 prijava u odnosu na 292 prijave lanjske sezone. U tom periodu zbog gripe je na bolničko liječenje zaprimljeno ukupno 353 oboljelih, od kojih 14 na jedinici intenzivnog liječenja. Lanjske sezone je u isto vrijeme hospitalizirano zbog gripe ukupno 23 oboljelih, od kojih 2 u jedinici intenzivnog liječenja.

Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone do sada su prijavljena dva smrtna ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.

Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnjih 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.

Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona

Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u posljednjem tjednu zabilježeno je 50 % pozitivnih nalaza na gripu. U pozitivnim uzrocima detektirani je virusi gripe A, pri čemu je do sada među subtipiziranim uzorcima potvrđen virus gripe A/H1N1pdm09 i A/H3.

Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.

Izvješće – Posteljni kapaciteti i korištenje bolničke zdravstvene zaštite u Hrvatskoj u 2024. godini

Godišnje izvješće o radu stacionarne zdravstvene ustanove (GIORB) zbirno je godišnje izvješće koje prikazuje stanje na dan 31. prosinca tekuće godine. Izvješće ispunjavaju sve zdravstvene ustanove bez obzira na vrstu vlasništva i ugovor s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO). Temeljem izvješća prikupljaju se podaci o posteljnim kapacitetima i pokazateljima popunjenosti postelja za pojedinu djelatnost i/ili subdjelatnost temeljem šifrarnika djelatnosti HZZO. Drugi izvor podataka prikazanih u ovom izvješću je baza hospitalizacija (JZ-BSO) u kojem se prikupljaju podaci o hospitalizacijama pacijenata iz stacionarnih zdravstvenih ustanove bez obzira na vrstu vlasništva i ugovor ustanove s HZZO-om.

U 2024. godini u Hrvatskoj je ukupno zabilježeno 21.795 postelja. Broj postelja u stacionarnim zdravstvenim ustanovama izražen na 1.000 stanovnika u 2024. godini iznosi 5,64 (uključene su postelje u svim bolnicama, hospiciju i stacionarima doma zdravlja). Prema strukturi postelja zabilježeno je u akutnim djelatnostima 3,55 postelja na 1.000 stanovnika te u kroničnim djelatnostima 2,09 postelja na 1.000 stanovnika. U izvješću je prikazana i usporedba pokazatelja o posteljnim kapacitetima sa zemljama članicama EU temeljem podataka iz EUROSTAT baze podataka.

Prema individualnim prijavama o liječenim pacijentima (baza hospitalizacija JZ-BSO) u stacionarnom dijelu bolnica u Hrvatskoj u 2024. godini bilo je 631.249 hospitalizacija, od toga, 561.358 hospitalizacija u akutnim bolničkim djelatnostima, a 69.891 u kroničnim bolničkim djelatnostima. U bazi hospitalizacija bilježe se dolasci pacijenata zbog liječenje i skrb u dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije. Prema podacima iz baze hospitalizacija (JZ-BSO – dnevna bolnica) u Hrvatskoj je tijekom 2024. godine zabilježeno 1.345.014 dolazaka na liječenje i skrb u dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije (isključujući djelatnost hemodijalize). Analiza prema pojedinim djelatnostima pokazuje da je najviše dolazaka u dnevnim bolnicama i jednodnevnim kirurgijama zabilježeno u internoj medicini (619.932), psihijatriji (117.444), pedijatriji (94.800), onkologiji i radioterapiji (89.041) i oftalmologiji (80.130).

Izvješće možete pogledati i preuzeti putem sljedeće poveznice: Posteljni kapaciteti i korištenje bolničke zdravstvene zaštite u Hrvatskoj u 2024. godini

Tablice objavljene u ovom izdanju izvješća možete preuzeti u formatu Excel-datoteka (.xls/.xlsx) putem sljedeće poveznice: Posteljni kapaciteti i korištenje bolničke zdravstvene zaštite u Hrvatskoj u 2024. godini – tablični podaci.

Održana javnozdravstvena akcija u Veteranskom centru – podružnica Petrinja

U Veteranskom centru Petrinja 11. prosinca 2025. godine, održana je javnozdravstvena akcija za hrvatske branitelje, koju su organizirali Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Ministarstvo hrvatskih branitelja, u suorganizaciji s Veteranskim centrom – podružnica Petrinja.

Javnozdravstvenoj akciji prisustvovala je pomoćnica ravnatelja Veteranskog centra – podružnica Petrinja, Adrijana Nenadić.
U sklopu javnozdravstvene akcije hrvatskim braniteljima se iz krvi određivao šećer, kolesterol i HbA1c, mjerio pedobrahijalni indeks (ABI) i krvni tlak.

Ovom se javnozdravstvenom akcijom želi skrenuti pozornost hrvatskih branitelja na veću brigu za svoje zdravlje i važnosti prevencije te ranog otkrivanja vodećih kroničnih nezaraznih bolesti, posebno kardiovaskularnih bolesti, periferne arterijske bolesti i dijabetesa.

Na javnozdravstvenoj akciji iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo nazočila je Marinka Šimunović Gašpar, mag. med. techn., univ. mag. admin. sanit.

Prvi WADA-in bilten za sportaše (Athlete Newsletter)

Sportaši su u središtu svega što radimo.

To je jednostavna činjenica – bez sportaša nema antidopinga. No, WADA-ina predanost usmjerenosti na sportaše izbor je koji donosimo kako bismo osigurali da se naš rad vodi tom činjenicom. Kako bismo ispunili ovu predanost, pokrećemo prvi dio onoga što će biti naš tromjesečni bilten za sportaše., poručuju iz WADA-e te pozivaju sve antidopinške organizacije diljem svijeta da informiraju sportsku zajednicu o ovoj novosti.

„Budući da WADA ima ograničen izravan pristup sportašima diljem svijeta, bili bismo vam zahvalni ako biste ovu poruku proslijedili svojim sportskim populacijama putem svojih komunikacijskih kanala“.

Izvadak iz biltena

„Ovaj bilten je prostor gdje mi (WADA) dijelimo informacije izravno s vama (sportašima). Svjesni smo da se u antidopinškom sustavu može biti teško snalaziti, stoga se obvezujemo učiniti antidoping lakšim za razumijevanje te sportašima pružiti jasan i pristupačan sadržaj o antidopinškim pravilima, procesima i inicijativama koji utječu na sportaševo iskustvo i njegovu karijeru. Ovaj bilten je za vas – obavještavat ćemo vas o onome što trebate znati i pitati vas o onome što vam je važno kako bismo osigurali to da i o tim pitanjima komuniciramo. Za početak – kako biste bili sigurni da će te ovaj bilten od samog početka osjećati svojim, mislimo da je najbolje da mu sami date ime. Obavezno posjetite Centar za povratne informacije u biltenu kako biste glasali za svoj najbolji izbor ili pošaljite vlastitu ideju. https://www.wada-ama.org/en/news/welcome-wadas-first-athlete-newsletter

Što ćete ovdje pronaći:

• Ažuriranja WADA-e – Prilagođena objašnjenja promjena antidopinške politike i ažuriranja o WADA-inim programima i projektima koji utječu na vas • Iza kulisa – Kratki videozapisi koji analiziraju različite aspekte antidopinga • Najvažniji događaji iz cijelog svijeta – Napredak i postignuća usmjerena na sportaše u globalnoj antidopinškoj zajednici • Nadolazeći događaji i inicijative – Kalendar usmjeren na sportaše • Centar za povratne informacije – Ankete i kanali za povratne informacije, s rezultatima objavljenim u sljedećem izdanju • Ažuriranja Vijeća sportaša – Ažuriranja o radu vaših WADA predstavnika.“

Link za newsletter https://www.wada-ama.org/en/news/welcome-wadas-first-athlete-newsletter

(WADA/V.B)

COVID-19 u Hrvatskoj (16.12.2025.)

COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.

U 50. kalendarskom tjednu (tjedan od 08. do 14. prosinca 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 346 prijava COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 50. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.8. referent u Službi za medicinu rada i sporta, prevenciju invalidnosti i psihosocijalne rizike na radnom mjestu

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 14. studenog 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.8. referent u Službi za medicinu rada i sporta, prevenciju invalidnosti i psihosocijalne rizike na radnom mjestu.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.5. zdravstveni radnik prvostupnik u javnom zdravstvu, pripravnik u Službi za mikrobiologiju

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 14. studenog 2025. za prijam na rad na određeno vrijeme za radno mjesto 2.5. Zdravstveni radnik prvostupnik u javnom zdravstvu, pripravnik u Službi za mikrobiologiju.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.5. viši referent u Službi za pravne poslove

Više pogledajte ovdje.