Hrvatski dan nepušenja – poziv na okrugli stol

22. VELJAČE 2023. , SRIJEDA U 10.30 SATI

EDUKACIJSKI CENTAR HRVATSKOG ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO, ROCKEFELLEROVA 12, ZAGREB

Uz Svjetski dan nepušenja (31. svibnja), u Hrvatskoj se od 2003. godine obilježava i nacionalni dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima (engl. World No Tobacco Day). Hrvatski dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima obilježava se prvog dana Korizme ove godine je 22. veljače, posebnost tog dana je što većina ljudi razmišlja o odricanju od nečega u čemu uživa tijekom godine. Dan bez duhanskog dima je dan kojim se želi potaknuti pušače na prestanak pušenja. Kao i prema modelu koji se provodi u drugim zemljama, obilježavanjem Dana bez duhanskog dima nastoji se potaknuti pušače da ne zapale cigaretu 24 sata kako bi uvidjeli da to nije nemoguće i nastavili s apstinencijom. To je prilika da pušači razmisle o svojoj ovisnosti o cigaretama, da im nepušači pomognu da se odreknu cigareta. Povodom Hrvatskog dana nepušenja – Dana bez duhanskog dima, Hrvatski zavod za javno zdravstvo zajedno sa Nacionalnim povjerenstvom za borbu protiv pušenja Ministarstva zdravstva organizira okrugli stol. Okrugli stol će biti održan 22. veljače 2023., srijeda u 10.30 sati u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Rockefellerova 12, Zagreb.

 

 

Okrugli stol bit će i prilika da prikažemo situaciju s pušenjem kod mladih, potaknemo pušače na prestanak, podsjetimo na Škole nepušenja, te izazove koje donose novi duhanski proizvodi i e-cigarete. Pozivamo sve zainteresirane stručnjake da nam se pridruže na Okruglom stolu te sudjeluju u raspravi s primjerima dobre prakse.

Duhan je odgovoran za smrt više od 8 milijuna ljudi godišnje.Više od 7 milijuna tih smrtnih slučajeva posljedica je izravne uporabe duhana, dok je oko 1.2 milijuna posljedica izloženosti nepušača duhanskom dimu. Pušenje duhana izaziva ovisnost, oštećuje sve organske sustave u organizmu te povećava rizik za više od trideset bolesti.

Prema rezultatima istraživanja provedenog 2019. godine „Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji u Republici Hrvatskoj“ (istraživanje HZJZ-a i Institut za društvena istraživanja dr. Ivo Pilar) 38,4% odraslih puši, najviše u dobnoj skupini između 25. i 35. godine života (43,6%), dok muškarci nešto češće puše od žena (41,2% naspram 35,7%) .

Duhanski dim sadrži preko 7 000 različitih kemijskih sastojaka, od kojih neke posebno oštećuju srce i krvne žile. Najštetnije tvari iz duhanskog dima za krvožilni sustav su nikotin, katran i ugljični monoksid.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) “Duhanski proizvodi” se definiraju kao proizvod koji su u cijelosti ili djelomično napravljeni od listova duhana kao sirovine koji se proizvode za pušenje,  žvakanje. Na tržištu se pojavio sve veći broj  „Novih duhanskih proizvoda” koji se definiraju kao duhanski proizvod koji ne pripada ni jednoj od sljedećih kategorija:cigarete,duhan (za samostalno motanje, za lule i vodene lule,cigare i cigarilosi) ,duhan (za žvakanje, za šmrkanje ili za oralnu potrošnju) .

Prodaja cigareta smanjivala se tijekom godina proteklog desetljeća, što dovodi do razvoja i marketinga e-cigareta i novih duhanskih proizvoda (grijani duhanski proizvodi). Elektronički sustavi za isporuku nikotina(e-cigarete), koji se također nazivaju vaping uređaji ili olovke za vape, uređaji koji se koriste za pušenje ili „vape“ aromatizirane otopine. Prema SZO glavni sastojci otopine e-cigareta su: nikotin, propilen glikol sa ili bez glicerola i različita sredstva za poboljšanje okusa. Uz negativan utjecaj na zdravlje ljudi, negativno utječu na okoliš.Proizvođači e-cigareta ne dostavljaju jasne upute korisnicima kako pravilno odložiti korištene uređaje, litij-ionske baterije i iskorištene uljne patrone. E-cigarete su izrađene od plastike i metala i kao takve nisu biorazgradive što uzrokuje raspršenje mikroplastike i ulja u okoliš. Grijani duhanski proizvodi postupkom zagrijavanja stvaraju aerosol koji sadrži nikotin i štetne sastojke u obliku aditiva i aroma .Prema duhanskim tvrtkama, zagrijavanjem duhana, a ne spaljivanjem kao kod obične cigarete, značajno se smanjuje stvaranje štetnih tvari koje nastaju pri visokoj temperaturi povezane s izgaranjem navodi SZO.

Unatoč naporu duhanskih tvrtki da se dokaže smanjena štetnost kod konzumacije e-cigareta i grijanih duhanskih proizvoda,prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) prijavljeno je više od 2800 slučajeva, uključujući i 68 smrtna slučaja EVALI koja predstavlja upalni odgovor dišnog sustava koji nastaje zagrijavanjem i aerosolizacijom ulja koje se taloži u alveolarnom prostoru. EVALI uključuje stanja kao što su lipoidna pneumonia, pneumonitis uzrokovan preosjetljivošću, difuzno alveolarno krvarenje, akutna eozinofilna pneumonija navodi CDC.

Uz e-cigarete i grijane duhanske proizvode u ,,Proizvode sljedeće generacije“ spadaju SNUS i nikotinske vrećice.

SNUS je tradicionalni skandinavski bezdimni duhanski proizvod, reguliran je kao prehrambeni proizvod prema švedskom zakonu o hrani od 1970-ih. Konzumira se stavljanjem vrećice između desni i gornje usne na određeno vrijeme. Iako je opće prihvaćeno da su opasnosti po zdravlje od korištenja snusa puno manje nego kod pušenja, ostaje nejasnoća oko dugoročnih učinaka. Istraživanja su pokazala povezanost između upotrebe snusa i raka gušterače, te povezanost upotrebe snusa dijabetesom tipa 2, smrtonosnim srčanim udarima, povišenim krvnim tlakom te prijevremenim porodom i mrtvorođenošću.

Nikotinske vrećice slične su vrećicama za snus jer su napravljene za postavljanje između usna i desni, te ne zahtijevaju pljuvanje. Ne sadrže list duhana, već oblik dehidriranog nikotina (s dodanim aromama). Nikotin se apsorbira u krvotok preko sluznice u ustima. Vrećice također općenito sadrže biljna vlakna, arome i zaslađivače. Istraživači su upozorili da se nikotinske vrećice posebno sviđaju mladima i nepušačima, jer se prodaju u raznim voćnim okusima, u atraktivnom pakiranju i mogu se diskretno koristiti.

Tijekom sazrijevanja i traženja svoga identiteta, mlade su osobe sklone burnom, nepromišljenom reagiranju te počinju eksperimentirati sa svime što je zabranjeno. Eksperimentiranje duhanom povezano je sa željom da se isproba „zabranjeno voće“, ali i s obilježjem mladosti i nezrelosti, koja ne priznaje vezu između rizičnih ponašanja i loših posljedica koje mogu nastupiti odmah ili s vremenom.

Prema najnovijem Istraživanju o zdravstvenom ponašanju mladih (engl. Health Behaviour in School-aged Children; HBSC) provedenom 2022 g. veliki broj učenika/ca nije probao cigarete nikad u životu što je vidljivo iz slike 1. Trend pušenja barem jednom u 30 dana kod učenika/ca raste s dobi (slika 2). Vrlo nizak postotak učenika/ca puši cigarete svakodnevno (slika 3) dok najveći broj učenika/ca u dobi od 15 godina puši cigarete najmanje jednom tjedno. (slika 4).

Slika 1

 

 

 

 

 

Slika 2

 

 

 

 

 

Slika 3

 

 

 

 

 

Slika 4

 

 

 

 

 

LIITERATURA:

1.       https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/tobacco

2.       https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/

3.       Štimac Grbić, D., Glavak Tkalić, R. (Ur.). (2020). Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske: 2019. i analiza trendova uporabe 2011.-2019. Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.

4.       https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/

5.       United States (US) Federal Drug Administration (FDA): Vaporizers, E-Cigarettes, and other Electronic Nicotine Delivery Systems (ENDS)

6.       Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, S. Peeters, A. Gilmore, Tobacco Control, 2015

7.       J. Foulds, L. Ramstrom, M. Burke, et al. Effect of smokeless tobacco (snus) on smoking and public health in Sweden. Tobacco Control, 2003. Swedish Food Regulations, Food Act (Livsmedelslagen SFS 2006:804). 2006

8.       Royal College of Physicians. Harm reduction in nicotine addiction: helping people who can’t quit. A report by the Tobacco Advisory Group of the Royal College of Physicians. 2007

9.       J. Luo , W. Ye, K. Zendehdel, et al., Oral use of Swedish moist snuff (snus) and risk for cancer of the mouth, lung, and pancreas in male construction workers: a retrospective cohort study. Lancet, 2007, Jun 16;369(9578),2015-20

10.   T. Schmid, Smokeless Alternatives on the Upswing, Tobacco Asia, 3 February 2021

11.   S. Peeters, A. Gilmore, Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, Tobacco Control, 2015

12.   Gazdek D. (2014) Navika pušenja djelatnika u zdravstvu Koprivničko-križevačke županije. Nove staze 32:25-26

13.   HBSC survey conducted in 2022 among Croatian pupils

 

Sudjelujte u natječaju projekta EU – JAMRAI

Razmišljate li kreativno?

#AntibioticResistanceSymbol

Pozivamo vas da sudjelujete u natječaju za dizajniranje prvog globalnog simbola koji će predstavljati otpornost na antibiotike. Pobjednik dobiva nagradu od 2000 eura!

 

Upotreba antibiotika nesumnjivo predstavlja revolucionarno medicinsko dostignuće. Zahvaljujući njima, nekad smrtonosne bolesni su postale gotovo pa bezazlene, čime su nebrojeni životi spašeni. Ipak, zbog tih istih antibiotika, točnije, zbog njihove prekomjerne i neprimjerene uporabe, ovo je dostignuće sada pod golemim rizikom. Naime, sve je više bakterija postalo otporno na antibiotike koji su u opticaju, a ukoliko se dosadašnji trendovi nastave, stručnjaci predviđaju kako bi  do 2050. godine antimikrobna rezistencija mogla postati vodeći uzrok smrtnosti na globalnoj razini. Ukratko, radi se o  gorućem javnozdravstvenom problemu, na koji je potrebna što sveobuhvatnija reakcija, i to u što skorijem roku.

Pristup „Jedno zdravlje“, koje karakterizira dosadašnju borbu s ovim izazovom, naglašava potrebu ujedinjenom pristupu zdravlju čovjeka, životinja i okoliša, kao i najužu suradnju stručnjaka iz područja veterine, humane medicine i znanosti o okolišu. Ipak, ovaj golemi globalni izazov treba dodatno, još udruženije djelovanje, a to je djelovanje svih nas. Zbog toga nam je potreban zajednički, svima poznat simbol oko kojeg ćemo se okupiti, koji će predstavljati našu zajedničku borbu.

Od takvog simbola očekujemo da nam omogući da se dublje razumijemo i na simboličkoj, neverbalnoj, kreativnoj razini djelovanja. Na taj ćemo način imati veće šanse ne samo ujedinjeno djelovati, već će i naše aktivnosti u smjeru zajedničkog cilja moći biti vidljivije, sveobuhvatnije, ali i atraktivnije. Imajući to u vidu, projekt EU-JAMRAI (engl. Joint action on antimicrobial resistance and health care associated infections) je raspisao natječaj kojim se traži prvi globalni simbol za otpornost na antibiotike. Treba napomenuti da se ne traži logo ili nešto slično, već nešto opipljivo, što bi svatko, bilo gdje, mogao izraditi kod kuće i nositi s ponosom, poput crvene vrpce koja označava borbu protiv AIDS-a.

Ovaj natječaj je otvoren do 31. ožujka 2020. godine, a najuspješniji kreativac bit će nagrađen iznosom od 2000 eura.

Više informacija o procesu prijave možete naći ovdje.

 

 

Više o projektu EU – JAMRAI možete pročitati ovdje.

 

Mišja groznica ili hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom

O kakvoj se bolesti radi i što je uzrokuje?

Mišja groznica je naziv bolesti koji se u javnosti često koristi za hemoragijsku groznicu s bubrežnim sindromom (HGBS). HGBS je virusna zoonoza, prvenstveno bolest šumskih mišolikih glodavaca poznata kao bolest prirodnih žarišta. Javlja se u određenim geografskim područjima u kojima su nužno zadovoljeni ekološki uvjeti (abiotički – klima, vodeni tokovi, tlo, padaline, uz biotičke – biljne i životinjske zajednice) da bi se uzročnik bolesti mogao trajno održavati na određenom području.

Bolest uzrokuju Hantavirusi, koji su rasprostranjeni u raznim dijelovima svijeta, kako u Aziji, tako i od sjevera do juga Europe. U Hrvatskoj je bolest stalno prisutna pretežno u kontinentalnim područjima, s različitom učestalošću od godine do godine.

Svake se godine bilježe pojedinačni ili sporadični slučajevi, a ciklički epidemije odnosno povremeno se registrira povećan broj oboljelih osoba, kao što je bilo 1995., 2002., 2012. te 2014. godine.

U Hrvatskoj su poznata neka prirodna žarišta odnosno enzootska područja, npr. neke šume u Lici, Karlovačkoj županiji, Zagrebačkoj županiji, Slavoniji, Gorskom Kotaru, Medvednica, međutim rasprostranjenost ove zoonoze u Hrvatskoj nije u potpunosti poznata.


Tko je rezervoar i domaćin uzročnika?

Mišoliki glodavci su prirodni rezervoari i prenositelji virusa. Uzročnik prirodno kruži i održava se među mišolikim glodavcima.

Kod nas u Hrvatskoj su to: riđa voluharica (Clethrionomys glareolus) i žutogrli miš (Apodemus flavicollis), a uz njih u manjoj mjeri i šumski miš (Apodemus sylvaticus), poljski miš (Apodemus agrarius) te livadna voluharica (Microtus agrestis).

Ta infekcija za njih nije opasna, no čini ih rezervoarima virusa kojeg izlučuju u okolinu, najviše mokraćom i izmetom. Ušavši u njihov svijet odnosno područje tzv. prirodnog žarišta, ljudi se, srećom u pravilu rijetko, u određenim okolnostima mogu zaraziti i razboljeti.


Kako se bolest prenosi?

Čovjek se može zaraziti:

  • izravnim ili posrednim kontaktom s izlučevinama (mokraća, izmet ili slina) zaraženih glodavaca, udisanjem aerosola ili prašine koja sadrži uzročnike
  • unosom uzročnika iz izlučevina zaraženih glodavaca kroz oštećenu kožu ili sluznicu oka, nosa i usta onečišćenim rukama ili
  • kontaminiranom ili zagađenom vodom ili hranom (kao npr. neoprani šumski plodovi)
  • neposrednim kontaktom sa zaraženim glodavcima

Bolest se najčešće ne prenosi sa čovjeka na čovjeka.

Mišja groznica je vezana uz izravan ili posredan dodir s divljim mišolikim glodavcima i njihovim izlučevinama, a do nešto češćeg obolijevanja ljudi obično dolazi u godinama velike brojnosti malih glodavaca (tzv. “mišje godine”). Na njihovu brojnost mogu utjecati razni promjenjivi ekološki čimbenici pa se često ne može u potpunosti objasniti niti prognozirati. Poznato je da obilje hrane pogoduje većem broju, dok dugotrajne zimske hladnoće smanjuju broj glodavaca.


Koji su simptomi bolesti?

Bolest se najčešće manifestira 1 do 2 tjedna nakon izlaganja inficiranoj izlučevini glodavca (vrlo rijetko inkubacija može trajati i do 8 tjedana) naglim nastupom visoke tjelesne temperature, praćene zimicom i jakom glavoboljom, nakon kojih slijede jaki bolovi u trbuhu i leđima, koji mogu biti praćeni mučninom i povraćanjem, zamućenim vidom te ponekad crvenilom lica i konjunktiva te osipom. Kasniji se simptomi bolesti mogu manifestirati smanjenom količinom izlučivanja urina i razvitkom zatajenja bubrega, ali i naglim padom tlaka, pojavom krvarenja i razvojem stanja šoka.


Tko najčešće obolijeva?

Na osnovi opisanog se može zaključiti da su osobe koje zbog prirode posla ili rekreativno (šumski radnici, poljoprivrednici, lovci, planinari, izletnici i sl.) dugotrajno i učestalo dolaze u neposredan ili posredan kontakt s malim divljim glodavcima najizloženiji njihovu aerosolu pa mogu biti i najizloženiji ovoj zarazi.

Važno je napomenuti da se čovjek može zaraziti i u zatvorenim prostorima u kojima mogu boraviti glodavci i gdje može biti velika koncentracija uzročnika u prašini (podrumske prostorije, garaže, tavani, ostave i dr.)

Iako rizik od obolijevanja ljudi postoji, na sreću je razmjerno malen prema proširenosti boravka ljudi u prirodi bilo zbog profesionalnih razloga, bilo zbog rekreacije te se ova bolest u ljudi relativno rijetko javlja.


Kako se zaštititi na otvorenom? 

 

  • Nemojte sjediti ni ležati izravno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi!
  • Tijekom boravka u prirodi čuvajte hranu i piće (u zatvorenim spremnicima) te osobne stvari od dodira s glodavcima i njihovim izlučevinama.
  • Prije konzumacije jela i pića te uzimanja cigarete dobro operite ruke toplom vodom i sapunom ili koristite antiseptik ili dezinficijens na bazi alkohola.
  • Ne ostavljajte ostatke hrane i druge otpatke u prirodi!
  • Nemojte piti vodu iz neuređenih šumskih izvora i lokava.
  • Plodove ubrane u prirodi koji se jedu sirovi dobro operite tekućom vodom.
  • Ne dirajte gnijezda glodavaca kao niti uginule glodavce bez rukavica i maske.

 

Kako se zaštiti u zatvorenim prostorijama?

  • Osigurajte hranu i piće od pristupa glodavaca, pohranite ih u zatvorene spremnike!
  • Smeće držite u zatvorenim čvrstim kontejnerima da ne bude izvor hrane glodavcima.
  • Ne ostavljajte smeće u prostorijama kao što su ostave, podrumi, garaže, tavani, vikendice i sl.!
  • Spriječite ulaz glodavaca u stambene i gospodarske objekte zatvarajući sve pukotine i rupe u zidovima i podovima!
  • Potrebno je skloniti sva odlagališta raznih materijala koji mogu poslužiti glodavcima kao sklonište najmanje 50 m od kuće.
  • Redovito provodite uništavanja glodavaca ili deratizaciju (klopke) u kući i neposredno oko kuće (ako se radi o otrovu upozorite ljude, osobito djecu)!
  • Ne dirajte uginule glodavce ili njihova gnijezda golim rukama.
  • Čišćenje dulje vrijeme nekorištenih prostora obavite uz što manje podizanje prašine, ako je moguće primijenite vlažno čišćenje (uz korištenje maske preko nosa i usta).
  • Ne metite niti usisavajte izlučevine glodavaca, kao niti njihova gnijezda. To će pogodovati zaraznom materijalu (izlučevinama glodavaca) da se digne u zrak koji onda možete udahnuti pa se na taj način možete zaraziti.
  • Nosite masku koja štiti sluznicu nosa i usta!
  • Nosite gumene rukavice!
  • Prilikom čišćenja koristite mokru krpu (da se izbjegne dizanje prašine) i klorni ili alkoholni dezinficijens!

 

U zadnjih petnaest godina broj prijava hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom u Hrvatskoj znatno varira; u prosjeku je oko šezdeset prijava godišnje (najmanje 6 oboljelih 2013. godine; najviše 317 oboljelih 2002. godine). U prva tri mjeseca ove godine prijavljen je nešto veći broj bolesnika s hemoragijskom groznicom u Hrvatskoj nego što se prijavljuje u „mirnim“ godinama, međutim manje nego u istom razdoblju tijekom epidemijskih godina. Bolesnici su iz cijele kontinentalne Hrvatske, iz poznatih endemskih područja/prirodnih žarišta.

U ovom trenutku nije moguće procijeniti kakav će biti trend tijekom ove godine, tj. da li će ova godina po broju oboljelih biti znatno iznad prosjeka.

Rizik od hemoragijske groznice je uvijek prisutan u prirodnim žarištima, a u vrijeme epidemijskih godina je nešto viši, ali se može umanjiti pridržavanjem gore opisanih mjera osobne zaštite.

 

Povezani članak: Procjene rizika zaražavanja djece virusom HGBS-a u Domu Crvenog križa i bližoj okolici na Sljemenu

Depresija: razgovarajmo

Svake se godine 7. travnja obilježava Svjetski dan zdravlja pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije. Za temu ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja je kao prioritetno područje globalnog javnozdravstvenog interesa odabrana depresija, s glavnom porukom „Depresija: razgovarajmo“ (engl. Depression; let’s talk). Cilj ovogodišnje javnozdravstvene kampanje „Depresija: razgovarajmo“ je osvijestiti ljude koji boluju od depresije da potraže i dobiju pomoć.

Ovom se kampanjom također želi:

  • bolje informirati opću javnost o depresiji, njezinim uzrocima i mogućim posljedicama te obliku pomoći koji je dostupan za prevenciju i liječenje depresije
  • potaknuti ljude s depresijom da potraže pomoć
  • osvijestiti obitelj, prijatelje i kolege koji žive s ljudima koji boluju od depresije da su sposobni pružiti podršku oboljelom

 

Što je depresija?

Depresija je bolest koju karakteriziraju poremećaji raspoloženja.

Simptomi depresije su:

  • dugotrajna tuga
  • nesposobnost uživanja u ranije ugodnim stvarima ili aktivnostima
  • duševna bol

Depresija utječe na obavljanje najjednostavnijih svakodnevnih zadataka, ponekad s razornim posljedicama za odnose s obitelji i prijateljima i mogućnosti da se zaradi za život. Da bi se postavila dijagnoza depresije odnosno depresivne epizode, ovi simptomi trebaju trajati najmanje 2 tjedna.

Osim navedenog, ljudi koji boluju od depresije mogu imati i neke od sljedećih simptoma:

  • manjak energije
  • promjene apetita
  • nesanicu ili preveliku potrebu za snom
  • povećanu tjeskobu ili zabrinutost
  • smanjenu koncentraciju
  • neodlučnost
  • nemir
  • osjećaj bezvrijednosti, krivnje ili beznađa
  • misli o samoozljeđivanju ili suicidu

Rizik od razvoja depresije se povećava sa stresom, traumatskim životnim događajima kao što su smrt voljene osobe ili prekid veze, fizičkim bolestima, problemima uzrokovanim konzumacijom alkohola ili droge, siromaštvom, nezaposlenošću, nepravilnom prehranom i nedovoljnom tjelesnom aktivnošću. Kod nekih osoba postoji i genetska, urođena predispozicija za razvoj depresije.

Depresija može pogoditi svakoga, to nije znak slabosti. Depresija je izlječiva: razgovorom s psihoterapeutom, uzimanjem antidepresivnih lijekova ili kombinacijom obaju.

 

Liječenje depresije

  • Potražite pomoć liječnika
  • Možete se obratiti svom obiteljskom liječniku koji će provjeriti i utvrditi Vaše stanje te Vam po potrebi prepisati lijekove ili vas uputiti stručnjacima iz područja mentalnog zdravlja
  • Depresija se liječi lijekovima koji se zovu antidepresivi. Ti lijekovi ne djeluju odmah kao primjerice lijekovi protiv bolova, već im je potrebno oko 1 do 6 tjedana za početak djelovanja
  • Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje uzimanje lijekova i 6 do 10 mjeseci nakon prestanka simptoma
  • Bitno je napomenuti da ovi lijekovi ne izazivaju ovisnost
  • Osim uzimanja antidepresiva, u liječenju depresije je od velike koristi i psihoterapija

 

Jeste li znali?

Zajednički mentalni poremećaji (depresija i anksiozni poremećaji) su u porastu u cijelom svijetu.

U humanitarnim krizama i tijekom ratnih sukoba, 1 od 5 osoba je pogođena depresijom ili anksioznim poremećajem.

Depresija povećava rizik razvoja drugih nezaraznih bolesti kao što su dijabetes i kardiovaskularne bolesti. Uz to, dijabetes i kardiovaskularne bolesti povećavaju rizik od depresije.

Depresija koja se javlja kod žene nakon poroda može utjecati na razvoj novorođenčeta.

Najučestaliji mentalni poremećaji mogu se prevenirati i izliječiti uz relativno mali trošak.

Novi dokaz iz istraživanja koje je provela Svjetska zdravstvena organizacija pokazuje da depresija i anksiozni poremećaji koštaju globalnu ekonomiju više od US$ 1 bilijuna svake godine.

Broj ljudi s depresijom i anksioznim poremećajem u svijetu se povećava: 1990. godine je u svijetu bilo 416 milijuna oboljelih, dok je 2013. godine njihov broj porastao na 615 milijuna.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, depresija će do 2020. godine postati drugi svjetski zdravstveni problem, a gledajući samo žensku populaciju, zdravstveni problem broj jedan. Posljedica je to kontinuiranog porasta broja depresivnih osoba.

 

Ako se osjećate nesretno ili mislite da imate depresiju:

  • Razgovarajte o svojim osjećajima s nekim kome vjerujete.
  • Potražite profesionalnu pomoć.
  • Ne zaboravite da vam uz pravu pomoć može biti bolje.
  • Nastavite s aktivnostima u kojima ste uživali kada vam je bilo dobro.
  • Budite u kontaktu s obitelji i prijateljima.
  • Redovito vježbajte, čak i ako je to samo kratka šetnja.
  • Držite se pravilnih navika hranjena i spavanja.
  • Prihvatite da bi mogli bolovati od depresije i prilagodite svoja očekivanja. Možda nećete biti u mogućnosti ispuniti svoje svakodnevne aktivnosti ili obveze onoliko koliko ste običavali.
  • Izbjegavajte ili ograničite unos alkohola i uzimajte lijekove onako kako vam ih je prepisao liječnik.

ZAPAMTITE

Stigma i diskriminacija koje prate mentalne bolesti, uključujući depresiju, dovode do kasnijeg prepoznavanja problema i odgađaju traženje pomoći, zbog čega liječenje traje dulje, a može doći i do težih posljedica kao što je samoubojstvo.

Depresija je bolest koja pogađa ljude svih dobnih skupina, svih društvenih slojeva i svih zemalja svijeta.

Depresija se može prevenirati i liječiti.

Ako mislite da bolujete od depresije, potražite pomoć.

 

Izvor: WHO

 

Učinite korak Za mentalno zdravlje

 

Hrvatski zavod za javno zdravstvo je u suradnji s Gradskim uredom za zdravstvo Grada Zagreba pokrenuo zajedničko obilježavanje Svjetskog dana zdravlja 2017 posvećenog depresiji. U petak 7.4.2017. od 15.00 do 17.30 sati  će se u Parku Zrinjevac u Zagrebu održati Festival mentalnog zdravlja u cilju promicanja važnosti pravovremenog ulaganja u mentalno zdravlje, zdravstvenog prosvjećivanja i informiranja o dostupnim uslugama mentalnog zdravlja u zajednici. Pogledajte obavijest o Festivalu mentalnog zdravlja

 

Kalendar aktivnosti povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja 2017. godine

 

ADEL – tečaj za sudionike Zimskih paraolimpijskih igara

Na WADA-inoj online edukacijskoj platformi ADEL (Anti-Doping Education and Learning) postavljen je hrvatski prijevod tečaja namijenjen sportašima i trenerima koji sudjeluju na Zimskim paraolimpijskim igrama u Milanu i Cortini 2026.

Završetkom ovog tečaja koji je nastao u suradnji Svjetske antidopinške agencije (WADA) i Međunarodnog paraolimpijskog odbora (IPC), sportaši i njihovo prateće osoblje steći će potrebna znanja koja će im pomoći da njihovo sudjelovanje na Igrama bude u skladu s antidopinškim pravilima. Tečaj donosi niz specifičnosti vezanih za Igre te obrađuje mnoge teme, poput: prava i odgovornosti sportaša tijekom postupka testiranja, dostavljanje podataka o lokaciji, rizici povezani s korištenjem dodatka prehrani, provjera lijekova, izdavanje terapijskih izuzeća i dr. Svrha ovog tečaja je da pomogne sportašima i trenerima da sudjeluju u čistim Igrama pomažući im da razumiju antidopinške zahtjeve na Igrama.

I ovaj tečaj omogućuje stjecanje certifikata, da bi se on dobio, potrebno je dovršiti sve module i postići rezultat veći od 80% u završnom kvizu.

Podsjećamo da se ovom tečaju kao i svim ostalim antidopinškim edukacijskim sadržajima na ADEL platformi može pristupiti putem sljedeće poveznice: https://adel.wada-ama.org/learn (F.A.L.)

Održana tematska edukacija iz područja suzbijanja zlouporabe droga (10. i 11. studenog 2025., Zagreb)

Dana 10. i 11. studenog 2025. godine, u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a u suradnji s Ministarstvom pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Ministarstvom unutarnjih poslova, Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske i Pravosudnom akademijom, u Zagrebu je održana 18. Tematska edukacija iz područja suzbijanja zlouporabe droga.

Edukacija je okupila više od 100 sudionika – sudaca, državnih odvjetnika, policijskih, probacijskih i zatvorskih službenika te zdravstvenih djelatnika – s ciljem jačanja međuresornog i integriranog pristupa u provedbi mjera smanjenja dostupnosti droga, razvoju tretmanskih programa te osnaživanju preventivnih aktivnosti.

Edukaciju su otvorili ravnatelj HZJZ-a izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak te ravnateljica Pravosudne akademije, Kristina Bekavac, naglasivši važnost kontinuirane stručne razmjene i međuresorne suradnje. Uvodno se obratila Vedrana Šimundža Nikolić, državna tajnica Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, koja je istaknula kako kaznena politika mora osigurati uravnoteženi pristup smanjenju ponude i potražnje droga, posebice kroz rane intervencije i alternativne sankcije za počinitelje s problemom ovisnosti. U nastavku edukacije Željko Petković, pomoćnik ravnatelja HZJZ-a, predstavio je trendove na području droga te programe koje u ovom području provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

U okviru edukacije predstavljene su aktualne teme kaznene politike u području droga, s naglaskom na oduzimanje imovinske koristi stečene kaznenim djelima vezanim uz droge i usklađenosti prekršajnih propisa. Posebno su istaknuti izazovi u primjeni kaznenopravnih odredbi, oduzimanju imovinske koristi i potreba jačanja financijskih istraga te multidisciplinarnih timova. Naglašena je važnost specijalizacije službenika, intenzivnije suradnje i ujednačavanja sudske prakse, uz jači fokus na oduzimanje imovinske koristi kao učinkovit alat protiv kriminalnih organizacija. Pored navedenog, s ciljem prevencije posljedica konzumacije psihoaktivnih tvari, veći naglasak je potrebno staviti na izricanje zaštitnih mjera psihosocijalnog tretmana posebice kada se radi o maloljetnicima u kaznenim i prekršajnim postupcima.

Zaključci edukacije ukazali su na nužnost jačanja međuresorne suradnje i usklađivanja zakonodavstva. Oduzimanje imovinske koristi prepoznato je kao prioritet u suzbijanju ekonomske moći kriminalnih skupina. Naglašena je i potreba za češćim korištenjem tretmanskih mjera, osobito kod mladih, te važnost ranog prepoznavanja rizika i brze reakcije sustava. U zatvorskom sustavu, novi oblici zlouporabe droga zahtijevaju dodatna ulaganja u kontrolne mehanizme i jačanje stručnih kapaciteta.

USADA izrekla 45-mjesečnu suspenziju

Američka antidopinška agencija (USADA) objavila je da je američki sprinter Marvin Bracy-Williams (31) prihvatio 45-mjesečnu suspenziju zbog više kršenja antidopinških pravila, uključujući pozitivan test na anabolički agens, pokušaj ometanja istrage te višestruke Whereabouts prekršaje.

Slučaj je pokrenut početkom 2024. nakon što je USADA zaprimila vjerodostojnu dojavu prijavljivača. Ciljanim testiranjem izvan natjecanja Bracy-Williams je bio pozitivan na testosteron, a USADA ga je privremeno suspendirala 5. veljače 2024.

Tijekom istrage koju su zajednički vodili USADA, Athletics Integrity Unit (AIU) i Američka agencija za suzbijanje droga (DEA), utvrđeno je da je sportaš u početku pokušao ometati postupak. Nakon toga Bracy-Williams priznaje prekršaje i pruža “značajnu pomoć”, što mu je donijelo smanjenje kazne. Dopinški prekršaj i pokušaj ometanja tretirani su kao jedno kršenje jer su bili međusobno povezani.

Sukladno Svjetskom antidopinškom kodeksu, kazna mu je smanjena za jednu godinu jer je prekršaj priznao u propisanom roku te je surađivao s istražiteljima. Zbog toga je prvotna kazna smanjena na 21 mjesec. Međutim, dok je istraga još trajala, Bracy-Williams je ostvario tri Whereabouts prekršaja (10. kolovoza 2023., 4. listopada 2023. i 4. lipnja 2024.), što je predstavljalo njegovo drugo dopinško kršenje. Za taj je dio izrečena dodatna kazna od 24 mjeseca.

Zbrojem dviju kazni određena je ukupna suspenzija od 45 mjeseci koja se računa od 5. veljače 2024. Svi Bracy-Williamsovi rezultati postignuti od 1. lipnja 2023. nadalje službeno su poništeni, uključujući medalje, bodove i novčane nagrade.

USADA je u svom priopćenju naglasila važnost rada s dojavljivačima te suradnje antidopinških institucija i agencija za provedbu zakona u borbi protiv organiziranih dopinških shema. Također je podsjetila sportaše, trenere i medicinsko osoblje na dostupne edukativne materijale i kanale za prijavu dopinških nepravilnosti. (J.K)

Objavljeni su rezultati šestog kruga prikupljanja podataka Europske inicijative za praćenje debljine u djece – COSI (2022-2024)

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) objavila je rezultate šestog kruga istraživanja Europske inicijative za praćenje debljine u djece (engl. Childhood Obesity Surveillance Initiative – COSI). Prikupljanje podataka provodilo se u razdoblju od 2022. do 2024. godine, sudjelovalo je 37 zemalja Europske regije SZO te je u konačnici izmjereno približno 470 000 djece u dobi između 6 i 9 godina, uz dodatne podatke o obiteljima i zdravstvenim ponašanjima prikupljenima za više od 150 000 djece. Šesti krug COSI istraživanja ujedno predstavlja i prvi cjeloviti krug prikupljanja podataka nakon razdoblja vrhunca pandemije COVID-19. Republika Hrvatska (RH) prvi se puta COSI istraživanju pridružila u četvrtom krugu. Istraživanje je u RH proveo Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) uz potporu Ministarstva zdravstva (MZ), Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO) te Ureda SZO-a u RH, a voditeljica istraživanja za RH je prof.dr.sc. Sanja Musić Milanović. Šesti krug istraživanja na području RH provodio se u školskoj godini 2021/2022., istraživanjem je obuhvaćena 261 škola, a konačni uzorak činilo je 2374 djece u dobi od 8,0 do 8,9 godina. RH je i jedna od zemalja koja je u istraživanje uključila i upitnik za roditelje, koji je bio neobavezan, a njime su obuhvaćena i pitanja vezana uz utjecaj COVID-19 pandemije na obiteljske navike i zdravstvena ponašanja. Važno je naglasiti da se rezultati COSI izvješća SZO razlikuju od onih iz nacionalnog CroCOSI izvješća. Dok se CroCOSI izvješće usmjerava na ciljanu dobnu skupinu (djeca u dobi 8,0 – 8,9 godina), u COSI izvješću SZO u obzir se uzimaju i širi podaci koji uključuju i sve ostale ispitane dobne skupine (uz iznimku podataka o prevalenciji prekomjerne tjelesne mase i debljine koji se odnose samo na ciljanu dobnu skupinu djece, što su za RH djeca u dobi 8,0-8,9 godina).

U ovom kratkom pregledu rezultata iz COSI izvješća SZO bit će istaknuti najvažniji pokazatelji vezani uz učestalost prekomjerne tjelesne mase i debljine te zastupljenost određenih prehrambenih navika i ponašanja vezanih uz tjelesnu aktivnost djece školske dobi. Za određena ponašanja u kojima su u RH uočene neke zanimljivosti bit će prikazana i zastupljenost prema spolu i stupnju obrazovanja roditelja.

COSI izvješće SZO ističe da debljina u djece nastavlja predstavljati značajan javnozdravstveni izazov. Ukupno gledano, u 37 zemalja Europske regije SZO 25% djece u dobi od 7 do 9 godina ima prekomjernu tjelesnu masu (uključujući i debljinu), a 11% djece živi s debljinom. Učestalost prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece uvelike varira među zemljama, od 9% do 42% (Slika 1), a RH je na visokom četvrtom mjestu, sa 36,1% djece dobi od 8,0 do 8,9 godina s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom, od čega 15,4% djece ima debljinu.

Slika 1. Učestalost prekomjerne tjelesne mase (uključujući i debljinu – prema definiciji SZO) u djece Europske regije SZO u dobi od 7 do 9 godina (%)

Na razini Europske regije SZO prisutna je razlika u udjelu debljine s obzirom na spol (Slika 2). Debljina je učestalija među dječacima (13%) nego djevojčicama (9%), a izrazite spolne razlike prisutne su i u Hrvatskoj gdje debljinu ima 18,7% dječaka i 12,0% djevojčica.

Slika 2. Učestalost debljine (prema definiciji SZO) među dječacima i djevojčicama u dobi od 7 do 9 godina (%) te razlika u učestalosti s obzirom na spol (izražena u postotnim bodovima)

Stupanj obrazovanja roditelja jedna je od varijabli koje se u COSI istraživanju koriste za procjenu socioekonomskog statusa obitelji. U 18 od 30 zemalja koje bilježe podatke o socioekonomskim varijablama, učestalost debljine bila je značajno viša među djecom čiji roditelji imaju nizak do srednji stupanj obrazovanja u usporedbi s djecom čiji roditelji imaju visok stupanj obrazovanja (Slika 3). U RH je među djecom čiji roditelji imaju nizak do srednji stupanj obrazovanja učestalost debljine iznosila 17,9%, dok je među djecom čiji roditelji imaju visok stupanj obrazovanja iznosila 10,7% (razlika od 7,2 postotna boda).

Slika 3. Učestalost debljine kod djece u dobi od 6 do 9 godina, s obzirom na stupanj obrazovanja roditelja (nizak do srednji u odnosu na visoki) (%)

U kontekstu prehrambenih navika kao važnih odrednica prekomjerne tjelesne mase i debljine, SZO preporučuje svakodnevnu konzumaciju pet porcija svježeg voća i povrća radi optimalnog unosa vlakana i prevencije obolijevanja od kroničnih nezaraznih bolesti, no većina zemalja izvješćuje o niskoj konzumaciji voća i povrća u djece (Slika 4 i Slika 5). Među 31 zemljom koja bilježi podatak o konzumaciji, svježe voće svakodnevno konzumira manje od polovice djece (46%), dok za RH učestalost iznosi 48,0% (Slika 4). U većini zemalja razlike između dječaka i djevojčica bile su neznatne, a kada su uočene, veća učestalost svakodnevne konzumacije svježeg voća zabilježena je u djevojčica. Najveće razlike u konzumaciji svježeg voća (≥5 postotnih bodova) zabilježene su u San Marinu, Bugarskoj, Latviji, Kazahstanu (Almaty), Slovačkoj, Crnoj Gori, Mađarskoj i Hrvatskoj (45,5% za dječake i 50,5% za djevojčice).

Slika 4. Svakodnevna konzumacija svježeg voća kod djece u dobi od 6 do 9 godina (%)

Iako je svakodnevna konzumacija voća kod djece još uvijek daleko od idealne, situacija s konzumacijom povrća još je nepovoljnija. Manje od trećine djece (32%) konzumiralo je povrće barem jednom dnevno. RH je na razini COSI prosjeka, s 32,7% djece koja svakodnevno konzumiraju povrće (Slika 5).

Slika 5. Svakodnevna konzumacija povrća kod djece u dobi od 6 do 9 godina (%)

Visoka konzumacija pića zaslađenih šećerom povezana je s većim rizikom od debljine. Na razini svih zemalja 29% djece učestalo je konzumiralo zaslađene sokove (više od tri puta tjedno), a učestala konzumacija značajno je varirala među zemljama, od 2% u Grčkoj do 48% u Mađarskoj. U 13 zemalja, među kojima se nalazi i RH, barem jedno od četvero djece u dobi od 6 do 9 godina učestalo je konzumiralo zaslađene sokove (Slika 6).

Slika 6. Učestala konzumacija sokova zaslađenih šećerom (više od 3 dana u tjednu) kod djece u dobi od 6 do 9 godina (%)

Ističemo i uočene razlike s obzirom na roditeljski stupanj obrazovanja i spol djeteta. Djeca roditelja s niskim do srednjim stupnjem obrazovanja u gotovo su svim zemljama češće učestalo konzumirala zaslađene sokove. Razlika unutar zemalja iznosila je od 3 do 19 postotnih bodova, a za RH je iznosila 11,8 postotnih bodova (učestala konzumacija zaslađenih pića od 30,4% među djecom čiji roditelji imaju nizak do srednji stupanj obrazovanja te 18,7% među djecom čiji roditelji imaju visok stupanj obrazovanja) (Slika 7).

Slika 7. Učestala konzumacija sokova zaslađenih šećerom (više od 3 dana u tjednu) među djecom u dobi od 6 do 9 godina, s obzirom na stupanj obrazovanja roditelja (nizak do srednji u odnosu na visoki) (%)

Učestala konzumacija zaslađenih sokova bila je nešto češća među dječacima nego među djevojčicama (30% prema 28%), dok je značajnija razlika od tri ili više postotnih bodova zabilježena u sedam zemalja, između ostalog i u RH (29,5% za dječake i 25,3% za djevojčice) (Slika 8).

Slika 8. Učestala konzumacija sokova zaslađenih šećerom (više od tri dana tjedno) među dječacima i djevojčicama u dobi od 6 do 9 godina (%) te razlika s obzirom na spol (izražena u postotnim bodovima)

Preporuke SZO savjetuju i ograničavanje unosa slatkih i slanih grickalica. U prosjeku, u 27 zemalja za koje su dostupni podaci, 16% djece u dobi od 6 do 9 godina konzumiralo je slane grickalice više od tri dana u tjednu. U Hrvatskoj je slane grickalice poput čipsa, kokica ili slanog kikirikija većinu dana u tjednu ili svakodnevno konzumiralo 19,7% djece – gotovo svako peto dijete (Slika 9).

Slika 9. Učestala konzumacija slanih grickalica (više od 3 dana u tjednu) kod djece u dobi od 6 do 9 godina (%)

Za 28 zemalja koje bilježe podatke o konzumaciji slatkiša, u prosjeku je 41% djece učestalo konzumiralo slatkiše (više od tri dana u tjednu), dok u RH slatkiše učestalo konzumira 42,4% djece (Slika 10).

Slika 10. Učestala konzumacija slatkih grickalica (više od 3 dana u tjednu) kod djece u dobi od 6 do 9 godina (%)

Zanimljivo je da je konzumacija slatkiša u RH bila značajno učestalija među djecom čiji roditelji imaju visok stupanj obrazovanja (46,7%), nego među djecom čiji roditelji imaju nizak do srednji stupanj obrazovanja (40,7%) (Slika 11).

Slika 11. Učestala konzumacija slatkih grickalica (više od 3 dana u tjednu) među djecom u dobi od 6 do 9 godina, s obzirom na stupanj obrazovanja roditelja (nizak do srednji u odnosu na visoki) (%)

Pogledamo li rezultate o tjelesnoj aktivnosti djece (za koju 31 zemlja bilježi podatke), možemo uočiti da u prosjeku 53% djece dolazi i vraća se iz škole pješice, biciklom, skateboardom ili romobilom, dok 40% djece putuje motornim vozilom (Slika 12). Preostalih 7% kombinira ove načine prijevoza. Usredotočimo li se na aktivne oblike putovanja (pješačenje, bicikliranje i sl.) pri odlasku i vraćanju iz škole, možemo vidjeti kako su oni u RH zastupljeni u 47,4% djece.

Slika 12. Način dolaska u školu i povratka iz škole kod djece u dobi od 6-9 godina (%)

U većini zemalja uočene su razlike s obzirom na razinu obrazovanja roditelja – djeca roditelja s nižim do srednjim stupnjem obrazovanja češće idu u školu i vraćaju se iz škole pješice, biciklom, skateboardom ili romobilom. Međutim, RH se uz još nekoliko zemalja izdvaja kao iznimka, gdje djeca roditelja s višim stupnjem obrazovanja (njih 52,0%) češće koriste aktivne oblike prijevoza do škole i natrag u odnosu na djecu roditelja nižeg do srednjeg stupnja obrazovanja (njih 45,7%) (Slika 13).

Slika 13. Udio djece u dobi od 6 do 9 godina koja u školu idu i vraćaju se pješice, biciklom ili na romobilu, s obzirom na stupanj obrazovanja roditelja (nizak do srednji u odnosu na visoki) (%)

Pokazalo se i da su, u prosjeku, gotovo sva djeca provodila barem jedan sat dnevno u aktivnoj/intenzivnoj igri tijekom cijelog tjedna, ukupno 94% djece radnim danom i 97% vikendom. U RH je 92,1% djece provodilo barem jedan sat dnevno u aktivnoj/intenzivnoj igri tijekom tjedna, a 97,7% djece tijekom vikenda. Razlike s obzirom na stupanj obrazovanja roditelja bile su rijetke, no u sedam zemalja, uključujući i RH, zabilježeno je da djeca roditelja s niskim do srednjim stupnjem obrazovanja značajno češće provode barem jedan sat dnevno u aktivnoj igri (Slika 14). Za RH, učestalost aktivne igre od barem jedan sat dnevno je za djecu čiji roditelji imaju nizak do srednji stupanj obrazovanja iznosila 94,3%, dok je za djecu čiji roditelji imaju visok stupanj obrazovanja iznosila 91,2%.

Slika 14. Udio djece u dobi od 6 do 9 godina koja prosječno najmanje jedan sat dnevno provode u aktivnoj/intenzivnoj igri, s obzirom na stupanj obrazovanja roditelja (nizak do srednji u odnosu na visoki) (%)

COSI izvještaj po prvi put donosi podatke i o učestalosti pothranjenosti, koja, baš kao i prekomjerna tjelesna masa i debljina, može utjecati na zdravlje i dobrobit djece. U većini zemalja učestalost pothranjenosti bila je relativno niska, uz iznimku nekih zemalja istočne Europe i srednje Azije.

Kako bi se ispitao utjecaj pandemije COVID-19 na prehrambene navike i razinu tjelesne aktivnosti djece, u šestom je krugu provedeno i posebno COSI-COVID istraživanje u 17 zemalja, čiji su rezultati objavljeni u zasebnom izvješću. Rezultati ukazuju na negativne učinke pandemije na dobrobit djece, uključujući značajan pad razine tjelesne aktivnosti radnim danima od gotovo 30% (37,3% u RH). Zabilježeno je i povećanje vremena provedenog pred ekranima kod otprilike trećine djece, pri čemu je u RH povećanje vremena provedenog pred ekranima zabilježeno u 41,7% djece tijekom tjedna i 39,2% vikendom.

Prekomjerna tjelesna masa kod djece predstavlja rizik za njihovo tjelesno i mentalno zdravlje te kvalitetu života, a ujedno povećava rizik od debljine i kroničnih nezaraznih bolesti u kasnijoj životnoj dobi. COSI izvješće šestog kruga istraživanja pokazuje da i dalje postoje velike razlike u učestalosti debljine među zemljama, kao i razlike s obzirom na spol djece i socioekonomske odrednice obitelji. Hrvatska se nalazi na visokom četvrtom mjestu prema učestalosti prekomjerne tjelesne mase u djece, a između ostalog se zabrinjavajućima pokazuju podaci o prehrambenim navikama – RH je među zemljama u kojima barem jedno od četvero djece u dobi od 6-9 godina učestalo konzumira zaslađene sokove (tri ili više puta tjedno), dok slane grickalice većinu dana u tjednu ili svakodnevno konzumira gotovo svako peto dijete. U 28 zemalja koje su sudjelovale i u ovom i u prethodnom krugu COSI istraživanja (2018.–2020.) učestalost debljine i prekomjerne tjelesne mase pokazuje određenu stabilnost. Ipak, tamo gdje su zabilježene promjene, češće su zabilježena povećanja nego smanjenja. Uzimajući sve u obzir, debljina u djece ostaje značajan javnozdravstveni izazov i zahtijeva hitne mjere, uz nastavak kontinuiranog prikupljanja podataka o učestalosti prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece. Važno je istaknuti da ne postoji jedinstvena mjera kojom će se zaustaviti porast prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece, već je potrebna kontinuirana, sveobuhvatna i multi-sektorska suradnja usmjerena stvaranju zdravijih okruženja koja promiču pravilnu prehranu i redovitu tjelesnu aktivnost kod djece i svih ostalih dobih skupina. Provedba kontinuiranih programa promicanja zdravlja poput Nacionalnog programa Živjeti zdravo te realizacija ciljeva Akcijskog plana za prevenciju debljine i Zagrebačke deklaracije, uvelike će doprinijeti stvaranju okruženja u kojima je zdraviji izbor i jednostavniji, logičniji izbor.

Detaljnije informacije o rezultatima istraživanja i metodologiji možete pronaći u sljedećim publikacijama:

Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2021./2022. (CroCOSI) https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2024/03/Publikacija-Eurpska-inicijativa-pracenja-debljije-u-djece-Hrvatska-2021.2022.-CroCOSI.pdf

CroCOSI Infografika 2021./2022. https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2024/03/CroCOSI-Fact-sheet-2021.-2022.pdf

WHO European Childhood Obesity Surveillance Initiative (COSI). Report on the sixth round of data collection, 2022–2024 https://www.who.int/europe/publications/i/item/WHO-EURO-2025-11788-51560-78769

Brief review of results from round 6 of COSI (WHO European Childhood Obesity Surveillance Initiative) 2022–2024 https://www.who.int/europe/publications/brief-review-of-results-from-round-6-of-cosi-2022-2024

Report on the impact of the COVID-19 pandemic on the daily routine and behaviours of school-aged children: results from 17 Member States in the WHO European Region https://www.who.int/europe/publications/i/item/WHO-EURO-2024-9702-49474-74016

Svjetski dan kronične opstruktivne plućne bolesti

Svjetski dan KOPB-a (kronične opstruktivne plućne bolesti) obilježava se 19. studenoga s ciljem podizanja svijesti, razmjene znanja i poticanja rasprave o načinima smanjenja tereta ove bolesti u svijetu. Prvi Svjetski dan KOPB-a održan je 2002. godine.

Organizator obilježavanja je Globalna inicijativa za kroničnu opstruktivnu plućnu bolest (GOLD) u suradnji sa zdravstvenim djelatnicima i udrugama pacijenata s KOPB-om diljem svijeta.

Ovogodišnja tema „Teško dišete? Kratkoća daha može biti znak KOPB-a.“ (engl. “Short of Breath, Think COPD.”), upozorava na to da je KOPB  među vodećim uzrocima smrti u svijetu, ali je i dalje često neprepoznata i pogrešno dijagnosticirana bolest, zbog čega mnogi oboljeli ne dobivaju odgovarajuće liječenje.

U Hrvatskoj su u 2024. godini kronične bolesti donjega dišnog sustava bile 8. vodeći uzrok smrti, s preko 1 700 umrlih osoba.

KOPB najčešće nastaje zbog dugotrajnog aktivnog ili pasivnog pušenja, a prvi se simptomi obično javljaju kod pušača starijih od 40 godina. Bolest može biti uzrokovana i izlaganjem štetnim plinovima, prašini, kemikalijama ili zagađenom zraku, uz moguću genetsku sklonost i preosjetljivost dišnih puteva.

Simptomi se obično javljaju tek kad je plućna funkcija već smanjena. Oni mogu biti:

otežano disanje kod kretanja i vježbanja niskog intenziteta

kašalj koji se najčešće javlja ujutro

osjećaj stezanja u prsima

Kako bolest napreduje mogu se javiti:

  • otežano disanje kod pričanja i u mirovanju
  • mršavljenje
  • plavi prsti ili usne (rezultat manjka kisika u tijelu)
  • ubrzani puls
  • anksioznost
  • osteoporoza
  • natečeni zglobovi i stopala

Tijek bolesti obilježen je razdobljima pogoršanja koja narušavaju funkciju pluća i kvalitetu života. Iako počinje u plućima, s vremenom može zahvatiti i druge organe.

Osobe s KOPB-om imaju i veći rizik za druge zdravstvene probleme, među kojima su:

  • infekcija pluća, poput gripe ili upale pluća
  • rak pluća
  • srčane bolesti
  • slabost mišića i krhke kosti
  • depresija i anksioznost

KOPB se dijagnosticira spirometrijom – jednostavnim i bezbolnim testom funkcije pluća. Bolest se ne može potpuno izliječiti, ali se različitim terapijama mogu ublažiti simptomi, smanjiti pogoršanja i poboljšati kvaliteta života.

Najbolja prevencija je nepušenje i izbjegavanje duhanskog dima.

Važno je i smanjiti izloženost onečišćenju zraka i štetnim tvarima te biti tjelesno aktivan.

Izvori:

World COPD Day 2025 – Global Initiative for Chronic Obstructive Lung Disease – GOLD

https://prozorzdravlja.hzjz.hr/zivot-s/plucnim-bolestima/

Izvješće o umrlim osobama u Hrvatskoj u 2024. godini | Hrvatski zavod za javno zdravstvo

https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/chronic-obstructive-pulmonary-disease-(copd)

Svjetski tjedan podizanja svijesti o antimikrobnoj rezistenciji

Svjetski tjedan podizanja svijesti o antimikrobnoj rezistenciji (AMR) (eng. WAAW) globalna je kampanja usmjerena na jačanje svijesti i razumijevanja antimikrobne rezistencije te poticanje djelovanja kako bi se spriječila pojava i širenje rezistentnih uzročnika. Kao jedna od službenih zdravstvenih kampanja SZO-a, obilježava se svake godine od 18. do 24. studenoga. U Republici Hrvatskoj ovaj se događaj organizira od 2008. godine, s ciljem podizanja svijesti o prijetnji koju AMR predstavlja za javno zdravlje.

Antimikrobna rezistencija jedan je od najvećih globalnih javnozdravstvenih i razvojnih izazova današnjice. Procjene pokazuju da je bakterijska AMR izravno uzrokovala 1,27 milijuna smrti u svijetu 2019. godine, a pridonijela ukupno 4,95 milijuna smrtnih slučajeva.1

AMR nastaje kada bakterije, virusi, gljivice i paraziti prestanu reagirati na antimikrobne lijekove. Tada antibiotici i drugi antimikrobni lijekovi postaju neučinkoviti, a infekcije teške ili čak nemoguće za liječenje. To povećava rizik od širenja bolesti, težih kliničkih ishoda, invaliditeta i smrtnosti.

Antimikrobna otpornost prirodan je proces koji se razvija tijekom vremena zbog genetskih promjena u patogenima. No njezino pojavljivanje i širenje značajno ubrzavaju ljudske aktivnosti, ponajprije nepravilna i prekomjerna uporaba antimikrobnih lijekova kod ljudi, životinja i biljaka. Upravo je takva nepravilna upotreba glavni pokretač razvoja rezistentnih patogena.

U Europi je zdravstveno opterećenje infekcijama uzrokovanima višestruko otpornim bakterijama usporedivo s onim koje uzrokuju gripa, tuberkuloza i HIV/AIDS zajedno.

Svijet se dodatno suočava s krizom razvoja i dostupnosti antibiotika. Unatoč rastu rezistencije, istraživački i razvojni ciklus je preslab, a dostupnost novih i postojećih cjepiva, dijagnostike i lijekova nedostatna. Osim velikog zdravstvenog tereta, AMR ima i snažne ekonomske posljedice. Svjetska banka procjenjuje da bi AMR do 2050. godine mogao uzrokovati dodatnih 1 bilijun USD troškova zdravstvene skrbi te između 1 i 3,4 bilijuna USD godišnjih gubitaka BDP-a do 2030. godine.2

Prioriteti u borbi protiv AMR-a u području ljudskog zdravlja uključuju prevenciju svih infekcija (kako bi se smanjila potreba za antimikrobnim lijekovima), univerzalan pristup kvalitetnoj dijagnostici i primjerenom liječenju te ulaganja u strateške informacije i inovacije — uključujući nadzor AMR-a i potrošnje antimikrobnih lijekova, kao i razvoj novih cjepiva, dijagnostike i lijekova.

Tema WAAW-a 2025. godine je: „Djeluj sada: zaštitimo našu sadašnjost, osigurajmo našu budućnost.”

Ona naglašava hitnu potrebu za snažnim, koordiniranim i dugoročnim djelovanjem kako bismo očuvali djelotvornost antimikrobnih lijekova za generacije koje dolaze.

1.      www.who.int

2.      www.worldbank.org

 

COVID-19 u Hrvatskoj (17.11.2025.)

COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.

U 46. kalendarskom tjednu (tjedan od 10. do 16. studenog 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 396 prijava COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 46. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

Popis lijekova za listopad 2025.

17. studenog 2025.

Popisu lijekova registriranih u RH* do 31.10.2025. možete pristupiti na jedan od sljedećih načina:

  1. putem naslovnice: https://www.hzjz.hr/sluzba-za-antidoping/ klikom na ikonu ‘Popis zabranjenih sredstava’
  2. putem informativne stranice o popisu lijekova na kojoj se nalaze integrirana tražilica i dokument u pdf formatu: https://www.hzjz.hr/sluzba-za-antidoping/#popis-zabranjenih-sredstava

 

Za dodatne upite oko zabranjenih tvari u sportu koji se nalaze u lijekovima, dodatcima prehrani ili drugim proizvodima možete se obratiti Službi za antidoping putem emaila: tue@hzjz.hr ili telefonski na broj: 01/5510-653.

 

*Služba za antidoping HZJZ-a na mjesečnoj bazi objavljuje Popis lijekova registriranih u Hrvatskoj koji sadrže tvari zabranjene Popisom zabranjenih sredstava. Na ovaj način sportašima pružamo dodatnu podršku i pomoć vezano uz uzimanje lijekova radi liječenja različitih medicinskih stanja.

Popis je sastavljen tako da se u prvoj koloni abecednim redom može potražiti određeni lijek prema zaštićenom imenu. Nazivi lijekova u Popisu pojednostavljeni su na način da pružaju karakterističnu informaciju o nazivu lijeka, ali ne i puno ime lijeka koje se dodjeljuje prilikom registracije lijekova.

Osim u standardnom pdf formatu, omogućeno je i pretraživanje putem integrirane tražilice. Upisom znakova u polje pretraživača dobiju se rezultati pretraživanja prema unesenom zapisu u tražilici. (HZJZ)

Dani hrvatske atletike u Makarskoj

Od 13. do 16. studenoga 2025. Makarska je bila domaćin Dana hrvatske atletike, višednevnog okupljanja koje je privuklo sportaše, trenere, sportske djelatnike i predstavnike atletskih klubova iz svih dijelova Hrvatske. Stručni seminar je bio usmjeren na jačanje zajedništva unutar atletskih redova, razmjenu znanja i iskustava te unaprjeđenje uvjeta za razvoj i napredak hrvatskih atletičara. Sudionici su tijekom boravka u Makarskoj sudjelovali u zajedničkim treninzima, radionicama i otvorenim raspravama, a poseban naglasak stavljen je na bolju suradnju između klubova, kvalitetniju komunikaciju trenera te stvaranje poticajnog okruženja za mlade talente.

Mnogi učesnici istaknuli su kako su ovakva okupljanja važna ne samo zbog sportskog dijela, nego i zbog stvaranja povezanije i stabilnije zajednice, u kojoj se znanje prenosi izravno i praktično.

Važan iskorak u programu predstavljao je nastup Službe za antidoping Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), koja je svojim sudjelovanjem dodatno obogatila edukativni segment seminara. Održano je predavanje posvećeno antidopingu i pravilnoj suplementaciji u sportu, temama koje su sve važnije u profesionalnoj, ali i amaterskoj atletici. Predavanje je obuhvatilo ključne odredbe Svjetskog antidopinškog kodeksa, najčešće rizike povezane s dodacima prehrani, praktične savjete za sigurnu suplementaciju te važnost poznavanja antidopinških procedura poput Whereabouts-a i TUE-a. Kroz konkretne primjere i aktualne slučajeve sudionicima je prikazana važnost odgovornog izbora proizvoda, kao i potreba kontinuirane edukacije kako bi se izbjegli nenamjerni prekršaji.

Sudjelovanje antidopinške službe naišlo je na velik interes sportaša i trenera, osobito onih mlađih kategorija, koji se sve češće suočavaju s izazovima vezanima uz korištenje dodataka prehrani u ranoj fazi karijere. Predavanje je doprinijelo podizanju svijesti o važnosti čistog sporta, pravilne prehrane i odgovornog upravljanja zdravljem, a dodatne konzultacije omogućile su sudionicima da postave pitanja vezana uz konkretne situacije iz treninga i natjecanja.

Dani hrvatske atletike u Makarskoj tako su se pokazali kao iznimno vrijedna platforma za stručni napredak, zajedničko učenje i stvaranje poticajne sportske kulture. Spoj zajedničkih treninga, stručnih rasprava i edukacija poput one o antidopingu jasno je pokazao kako hrvatska atletika sve snažnije ulaže u cjelovit razvoj svojih sportaša – ne samo kroz rezultate, nego i kroz znanje, prevenciju i odgovoran odnos prema sportu. (J.K/V.B)

Međunarodni dan svjesnosti o prijevremenom rođenju 2025.

Dana 17. studenog obilježava se Međunarodni dan svjesnosti o prijevremenom rođenju, odnosno Svjetski dan prijevremeno rođene djece – Palčića – s ciljem usmjeravanja pozornosti na globalni problem rađanja više od 10% novorođenčadi prije 37. navršenog tjedna trudnoće. Ove godine obilježava se sloganom: „Dajte prijevremeno rođenoj djeci snažan početak za svjetliju budućnost“.

Tom porukom se poziva na poboljšanje zdravlja i dobrobiti prijevremeno rođene djece od samog početka njihova života za zdravije i snažnije društvo. Slogan je nadahnut temom Svjetskog dana zdravlja Svjetske zdravstvene organizacije „Zdravi počeci, budućnost puna nade“, kojom se poručuje da dobar početak života pomaže djeci da se razvijaju, rastu, napreduju i ostvare svoj puni potencijal. Poziva zemlje na ulaganje u pojačanu zdravstvenu skrb za nedonoščad, sigurno majčinstvo i prevenciju i rano otkrivanje komplikacija u trudnoći koje dovode do prijevremenog poroda te pružanje podrške obiteljima s prijevremeno rođenima, osiguranjem potrebnih resursa ne samo za preživljenje, nego i uvjeta za njihov optimalan rast i razvoj.

Prijevremeno rođeno novorođenče zahtijeva pojačanu bolničku i izvanbolničku skrb jer zbog nezrelosti ima veći rizik razvoja različitih komplikacija koje rezultiraju povećanim pobolom i smrtnošću. Osobito je ugrožena novorođenčad ispod navršena 32 tjedna trudnoće i s porodnom masom manjom od 1500 grama. Preživljavanje i daljnji ishod liječenja tijekom novorođenačkog i poslijenovorođenačkog razdoblja ove skupine novorođenčadi uvelike ovisi o dostupnosti posebno educiranih stručnjaka različitih specijalnosti, potrebnim prostornim uvjetima i opremi.

Komplikacije prematuriteta dijele se na kratkoročne – koje nastaju za vrijeme novorođenačkog razdoblja – i dugoročne – koje se mogu javiti i kasnije, a često nedonoščad prate cijelog života.

Prijevremeno rođenje je vodeći uzrok smrtnosti dojenčadi i drugi vodeći uzrok smrtnosti djece mlađe od 5 godina. Svake godine zbog prijevremenog rođenja u svijetu umire milijun djece. U Hrvatskoj se godišnje prijevremeno rodi oko 2.000 novorođenčadi, odnosno 6,0 – 6,5 % živorođenih čiji udio u zadnjem desetljeću postupno raste. U 2024. godini je bilo 97/135 mrtvorođenih i 51/61 rano neonatalno umrlih rođenih u prijevremenim porodima, ukupno 75,5% od 196 perinatalno umrlih. Od 104 umrle dojenčadi u Hrvatskoj u 2024. godini je 60 ili 57,7% odnosno 1,9/1.000 živorođenih umrlo zbog posljedičnih komplikacija nezrelosti, što jasno pokazuje da je prijevremeni porod usko povezan s vodećim uzrocima dojenačkih smrti.

Od 2010. godine, na inicijativu roditelja i zdravstvenih djelatnika u Hrvatskoj djeluje udruga “Palčići” u cilju pomoći, edukacije i razmjene iskustava roditelja prijevremeno rođene djece te dugoročnog unaprjeđenja skrbi za bolesnu i prijevremeno rođenu djecu, a prvi puta se inicirao 2008. godine od strane EFCNI (European Foundation for the Care of Newborn Infants) i partnerske europske roditeljske organizacije. Potom su se kao suosnivači pridružili LittleBigSouls (Afrika), March of Dimes (SAD) i National Premmie Foundation (Australija) te učinili Svjetski dan nedonoščadi interkontinentalnim pokretom. U znak pružanja podrške ovoj vulnerabilnoj skupini Svjetski dan prijevremeno rođene djece se obilježava ljubičastom bojom, bojom senzibilnosti i posebnosti, a mali par ljubičastih dječjih čarapa okružen s devet pari čarapa pune veličine ilustrira da se 1 od 10 beba rodi prijevremeno diljem svijeta.

Europski tjedan testiranja na HIV i 7 SPI: Što trebate znati i gdje se možete besplatno i anonimno testirati

Plakat – Europski tjedan testiranja 2025 

Kako bi se povećala svijest o prednostima ranog testiranja na HIV i spolno prenosive infekcije među onima koji su u riziku za zarazu od tih infekcija, sedmu godinu za redom se obilježava Europski tjedan testiranja (engl. European testing week, ETW) na HIV. Tijekom ETW-a, europske zemlje pozivaju se da svojim aktivnostima doprinesu informiranju građana o važnosti testiranja, ranog otkrivanja infekcije HIV-om te pravovremenog liječenja.

Služba za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u sklopu Nacionalnog programa Živjeti zdravo pridružuje se ETW-u provođenjem besplatnog i anonimnog testiranja na HIV brzim testom, čiji rezultat je poznat već nakon nekoliko minuta.

U sklopu ETW-a provest ćemo i anonimno, besplatno (bez uputnice) savjetovanje i testiranje osoba u riziku od zaraze spolno prenosivim infekcijama (SPI) uzrokovanim mikrobiološkim uzročnicima: Chlamydia trachomatis, Mycoplasma genitalium, Mycoplasma hominis, Neisseria gonorrhoeae, Trichomonas vaginalis, Ureaplasma parvum i Ureaplasma urealyticum. 

Gdje i kako možete saznati svoj HIV status te se testirati na 7 SPI?

Testiranja će se provoditi  (uključujući subotu i nedjelju), od 17. studenog do 24. studenog (osim 18.11.) u Zagrebu, u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, na adresi Rockefellerova 12 (prizemlje), od 15 do 19 sati.

„Postupak testiranja na HIV sastoji se od kratkog razgovora sa savjetnikom/icom. Zatim se iz prsta uzima nekoliko kapljica krvi te je rezultat poznat već nakon nekoliko minuta. Testiranje na navedenih 7 SPI provodi se iz uzorka urina. Korisnici moraju biti punog mjehura što znači da 2 sata prije davanja uzorka ne smiju mokriti. Rezultati analize urina bit će dostupni idućeg dana pod šifrom koja je korisnicima nasumično dodijeljena pri savjetovanju i testiranju“, pojasnila je voditeljica Odsjeka za razvoj savjetodavnih aktivnosti u promicanju spolnog i reproduktivnog zdravlja sa savjetovalištem Lana Kasumović, mag.sanit.ing.

Testirati se mogu punoljetne osobe, dok se maloljetnici mogu testirati samo uz pratnju i suglasnost svojih roditelja, skrbnika ili zakonskih zastupnika. Savjete i informacije o spolnom zdravlju, SPI i HIV-u mogu dobiti svi građani Republike Hrvatske bez obzira na dob. 

Što je važno znati o HIV-u i SPI

HIV ili virus humane deficijencije je virus koji napada obrambeni sustav organizma, a razdoblje bez simptoma bolesti može potrajati i do deset godina. Osobe koje su zaražene virusom HIV-a, a nemaju simptome, virus mogu prenijeti na druge osobe. Ako je osoba zaražena, virus HIV-a će se nalaziti u tjelesnim tekućinama (krv, sjemena tekućina, vaginalni iscjedak). Glavni put prijenosa HIV-a je putem nezaštićenog spolnog odnosa i kontaktom sa zaraženom krvi. Prijenos nije moguć uobičajenim socijalnim kontaktima (rukovanje, grljenje, pričanje sa zaraženom osobom…).

Osobe pod povećanim rizikom su one koje imaju rizične obrasce spolnog ponašanja. To podrazumijeva često mijenjanje partnera, nekorištenje zaštite (prvenstveno kondoma), upuštanje u spolne odnose pod utjecajem alkohola i psihoaktivnih droga te nepoznavanje seksualne prošlosti partnera.

Pojava simptoma znači razvoj bolesti (AIDS), što uključuje umor, noćno znojenje, smanjenje tjelesne mase, promjene na koži i sluznicama, povećanje limfnih čvorova, proljev, kašalj i veću mogućnost obolijevanja od drugih bolesti. Bolest se ne može izliječiti, no postoji vrlo djelotvorno antivirusno liječenje (HAART) kojim se suzbija umnožavanje HIV-a i smanjuje  količina virusa na nemjerljivu količinu.

Osim što se pravovremenim liječenjem spriječava napredovanje bolesti i pogoršanje simptoma te znatno produljuje život, liječenje doprinosi i sprečavanju širenja infekcije HIV-om. Postizanje nemjerljive količine virusa pokazalo se uspješnim u sprečavanju širenja infekcije odnosno Nemjerljivo= Nezarazno (N=N). To znači da osobe koje žive s HIV-om i redovito uzimaju lijekove te imaju nemjerljivu razinu virusa ne mogu prenijeti HIV svojim seksualnim partnerima. Što se ranije otkrije infekcija HIV-om, to je liječenje uspješnije.

SPI se definiraju kao infekcije koje se prenose sa zaražene na zdravu osobu spolnim kontaktom (oralnim, vaginalnim, analnim), a neke od njih se mogu prenijeti i nespolnim putem (zajedničkom uporabom predmeta za osobnu higijenu, krvlju, s majke na dijete…). Mikrobiološki uzročnici 7 SPI testirani iz urina u sklopu ovog ETW-a jedne su od najčešćih SPI (izuzev infekcije parazitom Trichomonas vaginalis koja je manje učestala). Mogu se javiti uz karakteristične simptome no neke mogu biti i asimptomatske ili se simptomi jave tek kod uznapredovale upale i njenog širenja na zdjelične organe. Stoga je bitna osviještenost o važnosti odgovornog spolnog ponašanja, poznavanje rizika, poznavanje SPI, mogućih simptoma, osviještenost o važnosti ginekoloških pregleda i mogućnostima testiranja i liječenja.

 

 

 

Predstavljeni rezultati istraživanja ESPAD 2024. povodom Mjeseca borbe protiv ovisnosti

Publikacija ESPAD 2024 

Infografika-Europsko istraživanje o pušenju, pijenju i uzimanju droga među učenicima ESPAD 

U povodu obilježavanja Mjeseca borbe protiv ovisnosti, koji se svake godine održava od 15. studenoga do 15. prosinca, u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Rockefellerova 12 u  Zagrebu 14. studenoga 2025. godine održano je predstavljanje rezultata Europskog istraživanja o pušenju, pijenju i uzimanju droga među učenicima – ESPAD 2024.

Događanje je okupilo stručnjake iz područja javnog zdravstva, obrazovanja i prevencije ovisnosti, a predstavljeni su najnoviji podaci o navikama i ponašanju mladih u Hrvatskoj u usporedbi s europskim prosjekom.

Prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, dr. med., spec. epidemiologije predstavila je pregledne trendove korištenja sredstava ovisnosti u zemljama uključenim u ESPAD tijekom razdoblja 1995. –2024. Izlaganje je obuhvatilo ključne promjene tijekom desetljeća i glavne obrasce rizičnog ponašanja.

Martina Markelić, prof. sociologije predstavila je nacionalne rezultate istraživanja ESPAD 2024. s naglaskom na pušenje duhana, konzumaciju alkohola, uporabu kanabisa i drugih psihoaktivnih tvari, kao i na nove oblike ovisničkih ponašanja poput korištenja interneta i igara na sreću. Prikupljeni rezultati u Hrvatskoj uspoređeni su s prosjecima drugih zemalja ESPAD mreže. Prezentacija je pružila uvid u specifičnosti našeg nacionalnog konteksta u odnosu na trendove na razini drugih zemalja.

 Trendovi pokazuju pad, ali Hrvatska je i dalje iznad prosjeka ESPAD zemalja

Rezultati istraživanja pokazuju da je Hrvatska i u 2024. godini iznad prosjeka ESPAD-a za većinu promatranih pokazatelja. Unatoč tome, većina trendova bilježi pad konzumacije sredstava ovisnosti, dok su pušenje cigareta u posljednjih 30 dana i uporaba e-cigareta i dalje u porastu.

  • 43 % učenika pušilo je cigarete barem jednom u životu
  • 32 % su trenutačni pušači
  • 20 % učenika puši svakodnevno

Uporaba e-cigareta među mladima je u porastu. U Hrvatskoj je 53 % učenika pušilo e-cigarete u životu, a u posljednjih 30 dana 33 % što nas svrstava u vodeće zemlje po uporabi. Djevojke češće koriste e-cigarete nego mladići.

Alkohol i droge među mladima

Velika većina učenika, njih 87 %, pilo je alkohol barem jednom u životu, a 56 % u posljednjih 30 dana. Gotovo 44 % učenika barem se jednom opilo. Najčešći motivi za konzumaciju alkohola su osobno zadovoljstvo i ugoda, a ne pritisak vršnjaka.

Kada je riječ o psihoaktivnim drogama, kanabis ostaje najčešće korištena tvar u 2024. godini

  • 16 % učenika probalo je neku drogu
  • 15 % kanabis
  • 11 % inhalante
  • 4 % trankvilizatore bez recepta
  • 2 % ecstasy

Ponašajne ovisnosti – rast online aktivnosti

Rezultati pokazuju i značajan utjecaj digitalnog okruženja na život mladih.

  • 71 % učenika provodi na društvenim mrežama 2 i više sati dnevno, a vikendom i više
  • 43 % mladića svakodnevno igra videoigre
  • 18 % učenika u posljednjih 12 mjeseci je igralo neku od igara na sreću
  • Najčešći oblik igara na sreću među učenicima je klađenje (16 %) slijede lutrijske igre (10 %), te automati (8 %) i kartaške igre (7%)

Zaključci i smjernice

Rezultati ESPAD 2024. istraživanja predstavljaju važnu smjernicu za razvoj i unapređenje preventivnih programa usmjerenih djeci i mladima u narednom razdoblju. Iako Hrvatska bilježi pad prvalencije u većini pokazatelja trenutna situacija poziva na oprez jer su mladi u Hrvatskoj prema većini pokazatelja iznad europskog prosjeka sa visokim udjelima konzumacije sredstava ovisnosti.

ESPAD nam pokazuje ne samo gdje jesmo, nego i kamo trebamo ići — a to je društvo u kojem mladi imaju priliku odrastati informirani, podržani i zdravi.

Svjetski dan sjećanja na žrtve prometnih nesreća

Svjetski dan sjećanja na žrtve prometnih nesreća obilježava se treće nedjelje u studenome, ove godine 16. studenoga.

Obilježavanjem se odaje počast žrtvama prometnih nesreća, izražava podrška njihovim obiteljima te zahvalnost hitnim službama i svima koji spašavaju živote na cestama.

Ovogodišnjom temom: “Izgubljeni talenti’‘, želi se naglasiti činjenica kako su prometne ozljede i dalje vodeći uzrok smrti djece i mladih tj. onih koji su gubitkom života izgubili svaku priliku za ostvarenje svojih potencijala i snova.

Svjetska zdravstvena organizacija navodi kako otprilike 1,19 milijuna ljudi svake godine izgubi život zbog prometnih nesreća. Ozljede uzrokovane prometnim nesrećama vodeći su uzrok smrti djece i mladih u dobi od 5 do 29 godina. 92 % svih smrtnih slučajeva u prometu događa se u zemljama s niskim i srednjim prihodima, iako te zemlje posjeduju samo oko 60 % svjetskih vozila.

Prema Biltenu o sigurnosti cestovnog prometa Ministarstva unutarnjih poslova, na hrvatskim su se cestama posljednjih deset godina prosječno dogodile 32 492 prometne nesreće te je godišnje u prometu prosječno stradalo 13 780 osoba.

Desetljeće djelovanja za sigurnost na cestama 2021.–2030.

Desetljeće djelovanja za sigurnost na cestama 2021.–2030. (Decade of Action for Road Safety 2021–2030) je globalna inicijativa koju su pokrenule Ujedinjeni narodi (UN) i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) s ciljem smanjenja broja poginulih i ozlijeđenih u prometnim nesrećama za 50 % do 2030. godine.

Glavni ciljevi inicijative su:

  • Poboljšati sigurnost prometne infrastrukture – ceste, raskrižja, pješačke zone i biciklističke staze.
  • Unaprijediti sigurnost vozila kroz moderne sigurnosne standarde.
  • Promicati odgovorno ponašanje u prometu – smanjenje brzine, zabranu vožnje pod utjecajem alkohola ili droga, korištenje pojaseva i kaciga.
  • Unaprijediti hitnu medicinsku pomoć nakon nesreća.
  • Jačati zakone i politike koje štite živote na cestama.

Izvori:

World day of remembrance 

Road traffic injuries

Bilten o sigurnosti cestovnog prometa 2024.

Svjetski dan šećerne bolesti 2025.

Svjetski dan šećerne bolesti (engl. World Diabetes Day), obilježava se svake godine 14. studenoga, na dan rođenja Sir Fredericka Bantinga, jednog od otkrivača inzulina 1921. godine. Tema razdoblja 2024.–2025. je „Šećerna bolest i dobrobit“, a ovogodišnji naglasak stavljen je na šećernu bolest na radnom mjestu.

Diljem svijeta sedam od deset odraslih osoba koje žive sa šećernom bolešću, odnosno oko 412 milijuna ljudi, nalazi se u radnoj dobi. Za mnoge zaposlenike dijabetes predstavlja svakodnevnu stvarnost, no na radnom mjestu on često postaje izvor stresa, stigme i nesigurnosti.

U okviru ovogodišnje teme, Međunarodna federacija za dijabetes (engl. International Diabetes Federation (IDF), poziva na stvaranje uključivih i podržavajućih radnih okruženja u kojima se osobe s dijabetesom osjećaju prihvaćeno i podržano, a ne stigmatizirano.

Šećerna bolest je kronična bolest koja nastaje kada gušterača ne proizvodi dovoljno inzulina ili kada tijelo ne može učinkovito koristiti inzulin koji proizvodi.

Postoje tri glavne vrste dijabetesa: tip 1, tip 2 i gestacijski dijabetes (dijabetes tijekom trudnoće).

Dijabetes tipa 1 nastaje zbog autoimune reakcije kojom tijelo uništava stanice gušterače koje proizvode inzulin. Najčešće se javlja kod djece, adolescenata i mladih odraslih osoba, a simptomi se razvijaju naglo. Osobe s dijabetesom tipa 1 ne mogu proizvoditi inzulin te ga moraju uzimati svakodnevno.

Kod dijabetesa tipa 2 tijelo ne koristi učinkovito inzulin, pa razina šećera u krvi ostaje povišena.

To je najčešći oblik dijabetesa (90–95 % slučajeva) i razvija se postupno, najčešće u odrasloj dobi.

Dijabetes tipa 2 često se može spriječiti ili odgoditi promjenom životnih navika – zdravom prehranom, gubitkom težine i redovitom tjelesnom aktivnošću.

Gestacijski dijabetes javlja se tijekom trudnoće kod nekih žena.

Povišena razina šećera u krvi može uzrokovati komplikacije u trudnoći i preveliku porođajnu težinu djeteta. Iako se razina šećera obično normalizira nakon poroda, rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 kasnije u životu ostaje povišen.

Predijabetes znači da je razina šećera u krvi viša od normalne, ali još nije dovoljno visoka za dijagnozu dijabetesa. Bez promjene načina života, mnoge osobe s predijabetesom razviju dijabetes tipa 2 unutar pet godina. Predijabetes također povećava rizik od srčanih bolesti i moždanog udara.

Simptomi šećerne bolesti mogu se pojaviti iznenada, dok se kod dijabetesa tipa 2 često razvijaju postupno i mogu proći godine prije nego što se prepoznaju.

Najčešći simptomi dijabetesa uključuju:

  • pojačanu žeđ
  • učestalo mokrenje
  • zamućen vid
  • osjećaj umora
  • nenamjerni gubitak tjelesne težine

Rizik od razvoja predijabetesa i dijabetesa tipa 2 veći je kod osoba koje:

  • imaju prekomjernu tjelesnu težinu
  • su starije od 45 godina
  • imaju članove obitelji oboljele od dijabetesa tipa 2
  • su fizički neaktivne (vježbaju manje od tri puta tjedno)
  • su tijekom trudnoće imale gestacijski dijabetes
  • imaju sindrom policističnih jajnika (PCOS)

Osobe koje žive s dijabetesom imaju povećan rizik od ozbiljnih komplikacija, uključujući srčani i moždani udar te zatajenje bubrega.

Za sprečavanje dijabetesa tipa 2 i njegovih komplikacija preporuke Svjetske zdravstvene organizacije su:

  • održavanje zdrave tjelesne težine
  • redovita tjelesna aktivnost – barem 150 minuta umjerene vježbe tjedno
  • zdrava prehrana i izbjegavanje šećera i zasićenih masti
  • prestanak pušenja.

Izvori:

Dijabetes | Hrvatski zavod za javno zdravstvo

https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/diabetes

World Diabetes Day

Naslovnica – Prozor zdravlja

Poništenje dijela natječaja od dana 17. rujna 2025.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7 objavljuje poništenje dijela natječaja od dana 17. rujna 2025.

Više pogledajte ovdje.

 

Natječaj za prijam u radni odnos

Na temelju Odluke Upravnog vijeća KLASA: 007-03/25-15/9, URBROJ: 117-17-25-6 od dana 29. rujna 2025., Odluke Ministarstva zdravstva KLASA: 500-01/25-08/21, URBROJ: 534-07-2/1-25-16 od dana 18. lipnja 2025., Suglasnosti Ministarstva zdravstva KLASA: 100-01/21-03/43, URBROJ: 534-03-3-1/7-21-03 od dana 20. siječnja 2021., KLASA: 100-01/24-03/139, URBROJ: 534-03-3-1/6-24-38 od dana 12. prosinca 2024., KLASA: 100-01/25-03/11, URBROJ: 534-03-3-1/6-25-08 od dana 17. veljače 2025., KLASA: 100-01/25-03/11, URBROJ: 534-03-3-1/6-25-317 od dana 28. travnja 2025. KLASA: 100-01/25-03/11, URBROJ: 534-03-3-1/3-25-30 od dana 21. listopada 2025., Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Rockefellerova 7, Zagreb, objavljuje sljedeći javni natječaj.

Više pogledajte ovdje.

 

Predstavljanje rezultata istraživanja ESPAD 2024.

Znatiželja, eksperimentiranje ili pokušaj uklapanja u grupu neki su od razloga zašto mladi ljudi koriste alkohol, cigarete i psihoaktivne droge. Dok su faze istraživanja normalne za mlade, rizično ponašanje također može dovesti do razvijanja ovisnosti.

Povodom Mjeseca borbe protiv ovisnosti, koji se tradicionalno obilježava od 15. studenoga do 15. prosinca, provode se brojne aktivnosti s ciljem prevencije ovisnosti, smanjenja rizičnih ponašanja te promicanja zdravih i odgovornih životnih izbora.

U okviru ovogodišnjeg obilježavanja bit će predstavljeni rezultati Europskog istraživanja o pušenju, pijenju i uzimanju droga među učenicima (ESPAD 2024.), koje se provodi u europskim zemljama svake četiri godine s ciljem praćenja trendova u konzumaciji sredstava ovisnosti među mladima. Istraživanje pruža dragocjene podatke o učestalosti i obrascima korištenja duhana, alkohola, droga i drugih sredstava ovisnosti među učenicima te omogućuje usporedbu rezultata Republike Hrvatske s podacima drugih zemalja sudionica.

Predstavljanje rezultata istraživanja ESPAD 2024. održat će se u petak 14. studenoga 2025. godine u 10:00 sati u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Rockefellerova 12 u Zagrebu.

Cilj predstavljanja je upoznavanje stručne i šire javnosti s najnovijim pokazateljima o uporabi sredstava ovisnosti među učenicima, kao i poticanje dijaloga o razvoju učinkovitih preventivnih pristupa i mjera koje doprinose smanjenju rizičnih ponašanja mladih. Rezultati istraživanja mogu poslužiti kao temelj za planiranje, unapređenje i evaluaciju nacionalnih i lokalnih preventivnih programa, kao i za jačanje međusektorske suradnje u području zaštite djece i mladih, zbog čega pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže na predstavljanju te zajednički doprinesu razmjeni znanja, iskustava i ideja.

Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026. (45. tjedan 2025.)

U Hrvatskoj je tijekom prvih šest tjedana (40. – 45. tjedan) sezone gripe 2025./2026., zaključno s 9. studenim 2025. godine pristiglo 1070 prijava oboljelih od gripe, od čega je 404 prijava zaprimljeno u 45. tjednu (grafikon 1.).

Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.

Prijave gripe zaprimljene su iz većine županija, pri čemu se u 45. tjednu najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi u Splitsko-dalmatinskoj, Istarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji (grafikon 2.).

Grafikon 2. Stopa prijava gripe prema županijama u 45. tjednu u sezoni 2025./2026.

Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)

Grafikon 3. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.

U usporedbi istim razdobljem zadnjih desetak sezona, porast broja oboljelih od gripe bilježi se nekoliko tjedana ranije.  Primjerice, u prvih mjesec i pol zaprimljeno  je 1070 u odnosu na 112 prijava lanjske sezone. Tijekom prvih šest tjedana ove sezone zbog gripe je na bolničko liječenje zaprimljeno ukupno 48 oboljelih, od kojih  jedan na jedinici intenzivnog liječenja. Lanjske sezone je u isto vrijeme hospitalizirano zbog gripe ukupno 8 oboljelih, od kojih dvoje u jedinici intenzivnog liječenja.

Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnjih 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.

Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona

Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo tjedno se bilježi oko 6% pozitivnih nalaza na gripu u zadnja dva tjedna. U pozitivnim uzrocima detektirani su virusi gripe A, pri čemu je među subtipiziranim uzorcima potvrđeni virusi gripe A/H1N1pdm09 i A/H3N2.

Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.

 

Potpredsjednik Vlade RH i ministar Bačić, ministrica Hrstić i ravnatelj HZJZ-a Capak obišli zgradu u Nazorovoj ulici koja je u procesu obnove

U sklopu programa obilaska obilaska gradilišta poslijepotresne obnove na području grada Zagrebu, potpredsjednik Vlade RH i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić posjetio je zgradu HZJZ-a u Nazorovoj ulici koja je u procesu obnove.

Potpredsjednika Vlade Bačića na gradilištu su dočekali doc. dr. sc. Irena Hrstić, ministrica zdravstva RH i izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a koji su sa suradnicima obišli zgradu u Nazorovoj 53, nakon čega su se obratili medijima.

„Koliko god je potres bio velika katastrofa i nedaća, omogućio je obnovu zgrada koje ne bi bile obnovljene da se potres nije dogodio. Kroz proces obnove i druga ulaganja na području Grada Zagreba i zagrebačkog potresa, u relativno kratkom razdoblju zabilježena su ulaganja kakvih dosad nije bilo. Samo za obnovu zdravstvene infrastrukture na području zagrebačkog potresa utrošeno je 800 milijuna eura“, istaknuo je ministar Bačić.

Ministrica Irena Hrstić dodala je: „Osim što dolazimo do trajnog rješenja za smještaj djelatnosti Medicine rada, kontinuirano kroz politiku Vlade govorimo o poboljšanju uvjeta rada za zdravstvene djelatnike i zdravstveni sustav, a upravo se medicina rada time bavi. Ministarstvo zdravstva izdvojit će iznos od 880.000 eura za nabavu medicinske i nemedicinske opreme i vjerujem da je ovo pokazatelj da se kroz međuresornu suradnju može postići cilj, koji je u ovom slučaju stavljanje medicine rada i anti-doping kontrole pod isti krov“.

Projekt cjelovite obnove zgrade provodi se suradnjom MPGI, MZ i HZJZ te se financira sredstvima Zajma Svjetske banke. Zgrada je površine 3.270  četvornih metara, rasprostranjena na etažama suterena, prizemlja i 3 kata. Smještena je u povijesnoj urbanističkoj cjelini Zagreba koja je zaštićeno kulturno dobro.

„U ovoj zgradi bit će smještena Služba za medicinu rada, koja se bavi zaštitom zdravlja radnika na radnom mjesto i Služba za anti-doping, koja se bavi edukacijama, promicanjem i kontrolom dopinga u sportu. HZJZ se trenutačno nalazi na devet lokacija u Gradu Zagrebu, od Cimermanove do Borongaja – ovo je jedno od rješenja za trajni smještaj krovne ustanove javnog zdravstva u Hrvatskoj“, kazao je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.

Fotogalerija:

 

COVID-19 u Hrvatskoj (11.11.2025.)

COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.

U 45. kalendarskom tjednu (tjedan od 3. do 9. studenog 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 586 prijava COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 45. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.