Održana konferencija “Lived experience and QualityRights program” u Zagrebu

U četvrtak, 17. rujna 2026., u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) u Zagrebu održana je konferencija “Lived experience and QualityRights program – Croatian Achievements and Challenges”, u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), uz potporu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Skup je okupio predstavnike zdravstvenog sustava, institucija za zaštitu ljudskih prava, stručnjake iz područja mentalnog zdravlja te osobe s vlastitim iskustvom korištenja psihijatrijske skrbi, s ciljem sagledavanja dosadašnjih postignuća i izazova u provedbi WHO-ova QualityRights programa u Hrvatskoj.

Uvodni dio i pozdravni govori
Nakon registracije sudionika, konferenciju su pozdravnim govorima otvorili izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, dr. sc. Iva Pejnović Franelić, voditeljica Ureda SZO-a u Hrvatskoj, Tena Šimonović Einwalter, pravobraniteljica Republike Hrvatske, te Ivana Portolan Pajić, dr. med., ravnateljica Uprave za zdravstvenu zaštitu pri Ministarstvu zdravstva RH. U svojim su obraćanjima naglasili važnost daljnje transformacije skrbi za mentalno zdravlje u Hrvatskoj te ulogu iskustava korisnika u oblikovanju humanijih i djelotvornijih usluga.

Ključno predavanje: “Mentalno zdravlje u Europi”
Uvodno, ključno predavanje održala je dr. Ledia Lazeri, regionalna savjetnica za mentalno zdravlje u Regionalnom uredu Svjetske zdravstvene organizacije za Europu, na temu “Mentalno zdravlje u Europi”. U svom je obraćanju istaknula:

„Jako mi je drago što sam danas ovdje i što me Hrvatska pozvala da sudjelujem na ovoj vrlo važnoj konferenciji kojom obilježavamo postignuća hrvatske reforme mentalnog zdravlja, ali i dugogodišnju suradnju Hrvatske i Svjetske zdravstvene organizacije na ovom području.

Hrvatska je tijekom posljednjih nekoliko desetljeća ostvarila značajan napredak u reformi mentalnog zdravlja. U tom je procesu imala i iznimne pionire psihijatrije koji su postavili važne temelje za razvoj ovog područja. Danas je važno prepoznati postignuto, ali istodobno nastaviti graditi sustav koji odgovara suvremenim potrebama ljudi i zajednice.

Ranije danas sastali smo se s Ministarstvom zdravstva kako bismo se upoznali s njihovim planovima i razgovarali o tome kako Svjetska zdravstvena organizacija može nastaviti pružati podršku njihovoj provedbi. Razgovarali smo, među ostalim, o razvoju usluga mentalnog zdravlja, pristupu utemeljenom na ljudskim pravima, podršci osoba s vlastitim iskustvom te daljnjem razvoju skrbi u zajednici.

Važno je razumjeti da reforma mentalnog zdravlja ne podrazumijeva samo promjene u organizaciji i pružanju usluga. Ona mijenja i način na koji pristupamo ljudima kojima su te usluge potrebne – bilo da im je potrebna dugotrajna skrb ili pomoć u akutnoj situaciji.

Pristup utemeljen na ljudskim pravima znači da osoba koja koristi usluge mentalnog zdravlja ima pravo biti informirana o svom liječenju, razumjeti odluke koje se donose i sudjelovati u odlučivanju o vlastitoj skrbi. To zahtijeva promjenu kulture unutar službi, tako da se dostojanstvo, autonomija i prava svake osobe poštuju u svakodnevnoj praksi.

U tom su procesu posebno važne i tehnike deeskalacije. One mogu pomoći u upravljanju napetim situacijama i smanjivanju potrebe za restriktivnim postupcima, kako u odnosima među pacijentima, tako i u odnosima između pacijenata i osoblja. Njihova primjena pridonosi sigurnijem i kvalitetnijem okruženju unutar službi te može pozitivno utjecati na ishode za osobe koje koriste usluge.

Važnu ulogu ima i uključivanje osoba s vlastitim iskustvom, tzv. peer workere. Njihova iskustva mogu značajno pridonijeti oblikovanju i unapređenju usluga jer omogućuju da se potrebe ljudi koji koriste sustav sagledaju iz njihove vlastite perspektive. To je važan dio razvoja usluga koje su usmjerene na osobu, njezina prava i potrebe.

Ova konferencija zato nije samo prilika za obilježavanje onoga što je Hrvatska postigla. Ona je i korak prema daljnjem razvoju reforme te prilika da se hrvatsko iskustvo podijeli s drugim zemljama. Hrvatska može ponuditi vrijedna iskustva zemljama koje prolaze kroz slične procese i traže načine za razvoj kvalitetnijih usluga mentalnog zdravlja u zajednici.

Svjetska zdravstvena organizacija želi nastaviti podržavati Hrvatsku u tim nastojanjima, ali i poticati razmjenu iskustava među zemljama. Upravo kroz takvu suradnju možemo učiti jedni od drugih i razvijati sustave mentalnog zdravlja koji će biti dostupni, kvalitetni, usmjereni na osobu i utemeljeni na ljudskim pravima.

Ono što je Hrvatska ostvarila važno je ne samo za Hrvatsku. To iskustvo može biti vrijedan primjer drugim zemljama i poticaj za daljnje promjene u području mentalnog zdravlja.”

Regionalna perspektiva i nacionalna strategija
Nakon stanke za kavu, Melita Murko, tehnička službenica Regionalnog ureda SZO-a za Europu, predstavila je regionalnu perspektivu u izlaganju “Transformacija mentalnog zdravlja kroz osobno iskustvo i WHO QualityRights program”.

Dr. Ivana Portolan Pajić potom je predstavila nacionalnu strategiju kroz predavanje “Akcijski plan za provedbu skrbi za mentalno zdravlje utemeljene na zajednici u Republici Hrvatskoj”. Predstavljeni nacrt Akcijskog plana, usklađen sa Strateškim okvirom za razvoj mentalnog zdravlja do 2030. koji je Vlada RH usvojila 24. studenoga 2022., pokazuje da je hrvatski sustav skrbi za mentalno zdravlje i dalje pretežno usmjeren na bolničko liječenje: prema podacima iz nacrta plana, u 2022. godini zabilježeno je 30.522 psihijatrijskih hospitalizacija i 858.654 bolničkih dana zbog duševnih smetnji. Cilj plana je izgradnja povezanog sustava u kojem ljudi mogu pravodobno primiti multidisciplinarnu, na oporavak usmjerenu podršku unutar vlastite zajednice – putem mreže mobilnih multidisciplinarnih timova, uključivanjem vršnjačkih radnika u intervencije u zajednici te razvojem podržanog stanovanja, socijalne uključenosti i programa zapošljavanja.

Osvrti sa sastanaka SZO-a i tematski paneli
Program je nastavljen dvama panelima posvećenim praktičnoj primjeni stečenih iskustava.

Panel 1 – Osobno iskustvo i uključivanje vršnjačkih radnika u zdravstvene intervencije
Doc. dr. sc. Natko Gereš govorio je o važnosti osobnog iskustva u zdravstvenom sustavu, dok je Vlatka Ročić Petak, osnivačica udruge Ludruga, u izlaganju “Od osobnog iskustva do vršnjačkog radnika” ispričala svoj osobni put – od prvog susreta s poteškoćama mentalnog zdravlja 2000. godine, preko otkrića vršnjačke podrške 2012. godine, do osnivanja udruge Ludruga iste godine. Istaknula je da je uzajamnost, a ne jednosmjerna pomoć, srž vršnjačke podrške te da vršnjački rad u Hrvatskoj ne smije ovisiti samo o entuzijazmu i neformalnom znanju pojedinaca, već treba jasne smjernice, etička načela, definirane kompetencije i strukturiranu edukaciju.

U sklopu ovog panela predstavljen je i Priručnik za vršnjačke stručnjake koji rade u području mentalnog zdravlja (“Handbook for Peer Support Specialists Working in Mental Health”), koji su izradili Vlatka Ročić Petak, Monika Dubravčić, Ksenija Kapelj i Robert Janeš iz udruge Ludruga, uz urednički doprinos izv. prof. dr. sc. Krunoslava Capaka, prof. dr. sc. Danijele Štimac Grbić i doc. dr. sc. Natka Gereša, a izdavač je Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Priručnik je predstavljen na hrvatskom jeziku, dok je njegovo englesko izdanje trenutno u tisku. Riječ je o prvom sveobuhvatnom dokumentu ove vrste u Hrvatskoj koji objedinjuje ulogu vršnjačkog radnika, kompetencije, komunikaciju i postavljanje granica, korištenje osobnog iskustva te sustav konzultacija i supervizije – s ciljem da posluži kao temelj za strukturiranu edukaciju vršnjačkih radnika u Hrvatskoj, u kojoj takva formalna edukacija do sada nije postojala.

Panel 2 – QualityRights i poštivanje prava osoba s duševnim smetnjama
Prof. dr. sc. Danijela Štimac Grbić predstavila je razvoj implementacije QualityRights programa u Hrvatskoj – od prvih edukacija o deeskalaciji provedenih 2019. u Sisačko-moslavačkoj županiji u suradnji s Klinikom za psihijatriju Vrapče, preko dvodnevnih radionica u Dubrovačko-neretvanskoj (2021.) i Primorsko-goranskoj županiji (2022.), do obilježavanja Dana prava osoba s duševnim smetnjama u Zagrebu 2023. godine, kada je WHO QualityRights platforma prevedena na hrvatski jezik, a poveznica na QR alat postavljena na mrežne stranice relevantnih zdravstvenih institucija. Istaknula je i da HZJZ omogućuje besplatnu e-edukaciju “WHO QualityRights e-obuka o mentalnom zdravlju, oporavku i uključivanju u zajednicu” s mogućnošću stjecanja službenog certifikata Svjetske zdravstvene organizacije.

Prof. dr. sc. Slađana Štrkalj Ivezić u izlaganju “Poštivanje prava pacijenata: put prema oporavku” predstavila je iskustvo Klinike za psihijatriju Vrapče u primjeni WHO-ova QualityRights okvira. Procjena terapijske kulture ustanove izdvojila je prioritete: informirani pristanak, dostupnost informacija o pravima pacijenata, individualne planove oporavka, smanjenje mjera prisile, borbu protiv stigme i suradnju s obiteljima. Na temelju toga razvijene su kliničke smjernice, u suradnji sa strukovnim udrugama, HZJZ-om te udrugama korisnika Svitanje i Feniks. Za provedbu u praksi osnovana je Akademija oporavka, program kontinuirane edukacije za stručnjake, pacijente i obitelji kroz koprodukciju s vršnjačkim stručnjacima, uz podršku Grada Zagreba. Predstavila je i alat Kormilo oporavka, razvijen u Klinici Vrapče za izradu individualnih planova oporavka, te rad mobilnog rehabilitacijskog tima namijenjenog osobama s čestim ili dugotrajnim hospitalizacijama. Zaključila je da QualityRights okvir daje vrijednu strukturu za transformaciju institucionalne skrbi, ali da održiva promjena zahtijeva kontinuiranu edukaciju i smisleno uključivanje pacijenata, stručnjaka i obitelji.

Popodnevni program – okrugli stol
Nakon stanke za ručak, konferencija je zaključena okruglim stolom na kojem su sudjelovali dr. Ledia Lazeri (SZO), dr. Ivana Portolan Pajić (Ministarstvo zdravstva RH), Davorka Vukadin (SUMEZ – Savez udruga za mentalno zdravlje), Marijana Bavčević (vršnjačka radnica), Marina Vidović (predsjednica Udruge Feniks Split), doc. dr. sc. Natko Gereš (HZJZ), Branka Meić (savjetnica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom) te doc. dr. sc. Marko Ćurković (Klinika za psihijatriju Vrapče). Rasprava je pružila priliku za razmjenu iskustava između institucija, stručnjaka i osoba s vlastitim iskustvom, otvarajući pitanja daljnjih koraka u unapređenju sustava zaštite prava i skrbi za osobe s duševnim smetnjama u Hrvatskoj.

Konferencija je pokazala da hrvatska reforma mentalnog zdravlja više nije tek na razini deklaracije, već se odvija na svim razinama sustava – od zakonodavnog okvira, preko bolničke transformacije, do svakodnevne prakse u zajednici. Ono što je ovaj skup posebno istaknuo jest da glas osoba s vlastitim iskustvom više nije rubna tema, već postaje ravnopravan i nezaobilazan dio kreiranja politika i usluga, a skoro englesko izdanje prvog hrvatskog priručnika za vršnjačke stručnjake potvrđuje da hrvatsko iskustvo prerasta nacionalne okvire i postaje resurs za cijelu regiju. Konferencija je time poslala jasnu poruku: suradnja Hrvatske i Svjetske zdravstvene organizacije na provedbi QualityRights standarda nastavlja se, a reforma mentalnog zdravlja u Hrvatskoj ulazi u svoju najzahtjevniju, ali i najkonkretniju fazu.