Hrvatski dan nepušenja – poziv na okrugli stol
22. VELJAČE 2023. , SRIJEDA U 10.30 SATI
EDUKACIJSKI CENTAR HRVATSKOG ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO, ROCKEFELLEROVA 12, ZAGREB
Uz Svjetski dan nepušenja (31. svibnja), u Hrvatskoj se od 2003. godine obilježava i nacionalni dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima (engl. World No Tobacco Day). Hrvatski dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima obilježava se prvog dana Korizme ove godine je 22. veljače, posebnost tog dana je što većina ljudi razmišlja o odricanju od nečega u čemu uživa tijekom godine. Dan bez duhanskog dima je dan kojim se želi potaknuti pušače na prestanak pušenja. Kao i prema modelu koji se provodi u drugim zemljama, obilježavanjem Dana bez duhanskog dima nastoji se potaknuti pušače da ne zapale cigaretu 24 sata kako bi uvidjeli da to nije nemoguće i nastavili s apstinencijom. To je prilika da pušači razmisle o svojoj ovisnosti o cigaretama, da im nepušači pomognu da se odreknu cigareta. Povodom Hrvatskog dana nepušenja – Dana bez duhanskog dima, Hrvatski zavod za javno zdravstvo zajedno sa Nacionalnim povjerenstvom za borbu protiv pušenja Ministarstva zdravstva organizira okrugli stol. Okrugli stol će biti održan 22. veljače 2023., srijeda u 10.30 sati u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Rockefellerova 12, Zagreb.
Okrugli stol bit će i prilika da prikažemo situaciju s pušenjem kod mladih, potaknemo pušače na prestanak, podsjetimo na Škole nepušenja, te izazove koje donose novi duhanski proizvodi i e-cigarete. Pozivamo sve zainteresirane stručnjake da nam se pridruže na Okruglom stolu te sudjeluju u raspravi s primjerima dobre prakse.
Duhan je odgovoran za smrt više od 8 milijuna ljudi godišnje.Više od 7 milijuna tih smrtnih slučajeva posljedica je izravne uporabe duhana, dok je oko 1.2 milijuna posljedica izloženosti nepušača duhanskom dimu. Pušenje duhana izaziva ovisnost, oštećuje sve organske sustave u organizmu te povećava rizik za više od trideset bolesti.
Prema rezultatima istraživanja provedenog 2019. godine „Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji u Republici Hrvatskoj“ (istraživanje HZJZ-a i Institut za društvena istraživanja dr. Ivo Pilar) 38,4% odraslih puši, najviše u dobnoj skupini između 25. i 35. godine života (43,6%), dok muškarci nešto češće puše od žena (41,2% naspram 35,7%) .
Duhanski dim sadrži preko 7 000 različitih kemijskih sastojaka, od kojih neke posebno oštećuju srce i krvne žile. Najštetnije tvari iz duhanskog dima za krvožilni sustav su nikotin, katran i ugljični monoksid.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) “Duhanski proizvodi” se definiraju kao proizvod koji su u cijelosti ili djelomično napravljeni od listova duhana kao sirovine koji se proizvode za pušenje, žvakanje. Na tržištu se pojavio sve veći broj „Novih duhanskih proizvoda” koji se definiraju kao duhanski proizvod koji ne pripada ni jednoj od sljedećih kategorija:cigarete,duhan (za samostalno motanje, za lule i vodene lule,cigare i cigarilosi) ,duhan (za žvakanje, za šmrkanje ili za oralnu potrošnju) .
Prodaja cigareta smanjivala se tijekom godina proteklog desetljeća, što dovodi do razvoja i marketinga e-cigareta i novih duhanskih proizvoda (grijani duhanski proizvodi). Elektronički sustavi za isporuku nikotina(e-cigarete), koji se također nazivaju vaping uređaji ili olovke za vape, uređaji koji se koriste za pušenje ili „vape“ aromatizirane otopine. Prema SZO glavni sastojci otopine e-cigareta su: nikotin, propilen glikol sa ili bez glicerola i različita sredstva za poboljšanje okusa. Uz negativan utjecaj na zdravlje ljudi, negativno utječu na okoliš.Proizvođači e-cigareta ne dostavljaju jasne upute korisnicima kako pravilno odložiti korištene uređaje, litij-ionske baterije i iskorištene uljne patrone. E-cigarete su izrađene od plastike i metala i kao takve nisu biorazgradive što uzrokuje raspršenje mikroplastike i ulja u okoliš. Grijani duhanski proizvodi postupkom zagrijavanja stvaraju aerosol koji sadrži nikotin i štetne sastojke u obliku aditiva i aroma .Prema duhanskim tvrtkama, zagrijavanjem duhana, a ne spaljivanjem kao kod obične cigarete, značajno se smanjuje stvaranje štetnih tvari koje nastaju pri visokoj temperaturi povezane s izgaranjem navodi SZO.
Unatoč naporu duhanskih tvrtki da se dokaže smanjena štetnost kod konzumacije e-cigareta i grijanih duhanskih proizvoda,prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) prijavljeno je više od 2800 slučajeva, uključujući i 68 smrtna slučaja EVALI koja predstavlja upalni odgovor dišnog sustava koji nastaje zagrijavanjem i aerosolizacijom ulja koje se taloži u alveolarnom prostoru. EVALI uključuje stanja kao što su lipoidna pneumonia, pneumonitis uzrokovan preosjetljivošću, difuzno alveolarno krvarenje, akutna eozinofilna pneumonija navodi CDC.
Uz e-cigarete i grijane duhanske proizvode u ,,Proizvode sljedeće generacije“ spadaju SNUS i nikotinske vrećice.
SNUS je tradicionalni skandinavski bezdimni duhanski proizvod, reguliran je kao prehrambeni proizvod prema švedskom zakonu o hrani od 1970-ih. Konzumira se stavljanjem vrećice između desni i gornje usne na određeno vrijeme. Iako je opće prihvaćeno da su opasnosti po zdravlje od korištenja snusa puno manje nego kod pušenja, ostaje nejasnoća oko dugoročnih učinaka. Istraživanja su pokazala povezanost između upotrebe snusa i raka gušterače, te povezanost upotrebe snusa dijabetesom tipa 2, smrtonosnim srčanim udarima, povišenim krvnim tlakom te prijevremenim porodom i mrtvorođenošću.
Nikotinske vrećice slične su vrećicama za snus jer su napravljene za postavljanje između usna i desni, te ne zahtijevaju pljuvanje. Ne sadrže list duhana, već oblik dehidriranog nikotina (s dodanim aromama). Nikotin se apsorbira u krvotok preko sluznice u ustima. Vrećice također općenito sadrže biljna vlakna, arome i zaslađivače. Istraživači su upozorili da se nikotinske vrećice posebno sviđaju mladima i nepušačima, jer se prodaju u raznim voćnim okusima, u atraktivnom pakiranju i mogu se diskretno koristiti.
Tijekom sazrijevanja i traženja svoga identiteta, mlade su osobe sklone burnom, nepromišljenom reagiranju te počinju eksperimentirati sa svime što je zabranjeno. Eksperimentiranje duhanom povezano je sa željom da se isproba „zabranjeno voće“, ali i s obilježjem mladosti i nezrelosti, koja ne priznaje vezu između rizičnih ponašanja i loših posljedica koje mogu nastupiti odmah ili s vremenom.
Prema najnovijem Istraživanju o zdravstvenom ponašanju mladih (engl. Health Behaviour in School-aged Children; HBSC) provedenom 2022 g. veliki broj učenika/ca nije probao cigarete nikad u životu što je vidljivo iz slike 1. Trend pušenja barem jednom u 30 dana kod učenika/ca raste s dobi (slika 2). Vrlo nizak postotak učenika/ca puši cigarete svakodnevno (slika 3) dok najveći broj učenika/ca u dobi od 15 godina puši cigarete najmanje jednom tjedno. (slika 4).
LIITERATURA:
1. https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/tobacco
2. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/
3. Štimac Grbić, D., Glavak Tkalić, R. (Ur.). (2020). Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske: 2019. i analiza trendova uporabe 2011.-2019. Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.
4. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/
5. United States (US) Federal Drug Administration (FDA): Vaporizers, E-Cigarettes, and other Electronic Nicotine Delivery Systems (ENDS)
6. Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, S. Peeters, A. Gilmore, Tobacco Control, 2015
7. J. Foulds, L. Ramstrom, M. Burke, et al. Effect of smokeless tobacco (snus) on smoking and public health in Sweden. Tobacco Control, 2003. Swedish Food Regulations, Food Act (Livsmedelslagen SFS 2006:804). 2006
8. Royal College of Physicians. Harm reduction in nicotine addiction: helping people who can’t quit. A report by the Tobacco Advisory Group of the Royal College of Physicians. 2007
9. J. Luo , W. Ye, K. Zendehdel, et al., Oral use of Swedish moist snuff (snus) and risk for cancer of the mouth, lung, and pancreas in male construction workers: a retrospective cohort study. Lancet, 2007, Jun 16;369(9578),2015-20
10. T. Schmid, Smokeless Alternatives on the Upswing, Tobacco Asia, 3 February 2021
11. S. Peeters, A. Gilmore, Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, Tobacco Control, 2015
12. Gazdek D. (2014) Navika pušenja djelatnika u zdravstvu Koprivničko-križevačke županije. Nove staze 32:25-26
13. HBSC survey conducted in 2022 among Croatian pupils
Sudjelujte u natječaju projekta EU – JAMRAI
Razmišljate li kreativno?
Pozivamo vas da sudjelujete u natječaju za dizajniranje prvog globalnog simbola koji će predstavljati otpornost na antibiotike. Pobjednik dobiva nagradu od 2000 eura!
Upotreba antibiotika nesumnjivo predstavlja revolucionarno medicinsko dostignuće. Zahvaljujući njima, nekad smrtonosne bolesni su postale gotovo pa bezazlene, čime su nebrojeni životi spašeni. Ipak, zbog tih istih antibiotika, točnije, zbog njihove prekomjerne i neprimjerene uporabe, ovo je dostignuće sada pod golemim rizikom. Naime, sve je više bakterija postalo otporno na antibiotike koji su u opticaju, a ukoliko se dosadašnji trendovi nastave, stručnjaci predviđaju kako bi do 2050. godine antimikrobna rezistencija mogla postati vodeći uzrok smrtnosti na globalnoj razini. Ukratko, radi se o gorućem javnozdravstvenom problemu, na koji je potrebna što sveobuhvatnija reakcija, i to u što skorijem roku.
Pristup „Jedno zdravlje“, koje karakterizira dosadašnju borbu s ovim izazovom, naglašava potrebu ujedinjenom pristupu zdravlju čovjeka, životinja i okoliša, kao i najužu suradnju stručnjaka iz područja veterine, humane medicine i znanosti o okolišu. Ipak, ovaj golemi globalni izazov treba dodatno, još udruženije djelovanje, a to je djelovanje svih nas. Zbog toga nam je potreban zajednički, svima poznat simbol oko kojeg ćemo se okupiti, koji će predstavljati našu zajedničku borbu.
Od takvog simbola očekujemo da nam omogući da se dublje razumijemo i na simboličkoj, neverbalnoj, kreativnoj razini djelovanja. Na taj ćemo način imati veće šanse ne samo ujedinjeno djelovati, već će i naše aktivnosti u smjeru zajedničkog cilja moći biti vidljivije, sveobuhvatnije, ali i atraktivnije. Imajući to u vidu, projekt EU-JAMRAI (engl. Joint action on antimicrobial resistance and health care associated infections) je raspisao natječaj kojim se traži prvi globalni simbol za otpornost na antibiotike. Treba napomenuti da se ne traži logo ili nešto slično, već nešto opipljivo, što bi svatko, bilo gdje, mogao izraditi kod kuće i nositi s ponosom, poput crvene vrpce koja označava borbu protiv AIDS-a.
Ovaj natječaj je otvoren do 31. ožujka 2020. godine, a najuspješniji kreativac bit će nagrađen iznosom od 2000 eura.
Više informacija o procesu prijave možete naći ovdje.
Više o projektu EU – JAMRAI možete pročitati ovdje.
Mišja groznica ili hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom
O kakvoj se bolesti radi i što je uzrokuje?
Mišja groznica je naziv bolesti koji se u javnosti često koristi za hemoragijsku groznicu s bubrežnim sindromom (HGBS). HGBS je virusna zoonoza, prvenstveno bolest šumskih mišolikih glodavaca poznata kao bolest prirodnih žarišta. Javlja se u određenim geografskim područjima u kojima su nužno zadovoljeni ekološki uvjeti (abiotički – klima, vodeni tokovi, tlo, padaline, uz biotičke – biljne i životinjske zajednice) da bi se uzročnik bolesti mogao trajno održavati na određenom području.
Bolest uzrokuju Hantavirusi, koji su rasprostranjeni u raznim dijelovima svijeta, kako u Aziji, tako i od sjevera do juga Europe. U Hrvatskoj je bolest stalno prisutna pretežno u kontinentalnim područjima, s različitom učestalošću od godine do godine.
Svake se godine bilježe pojedinačni ili sporadični slučajevi, a ciklički epidemije odnosno povremeno se registrira povećan broj oboljelih osoba, kao što je bilo 1995., 2002., 2012. te 2014. godine.
U Hrvatskoj su poznata neka prirodna žarišta odnosno enzootska područja, npr. neke šume u Lici, Karlovačkoj županiji, Zagrebačkoj županiji, Slavoniji, Gorskom Kotaru, Medvednica, međutim rasprostranjenost ove zoonoze u Hrvatskoj nije u potpunosti poznata.
Tko je rezervoar i domaćin uzročnika?
Mišoliki glodavci su prirodni rezervoari i prenositelji virusa. Uzročnik prirodno kruži i održava se među mišolikim glodavcima.
Kod nas u Hrvatskoj su to: riđa voluharica (Clethrionomys glareolus) i žutogrli miš (Apodemus flavicollis), a uz njih u manjoj mjeri i šumski miš (Apodemus sylvaticus), poljski miš (Apodemus agrarius) te livadna voluharica (Microtus agrestis).
Ta infekcija za njih nije opasna, no čini ih rezervoarima virusa kojeg izlučuju u okolinu, najviše mokraćom i izmetom. Ušavši u njihov svijet odnosno područje tzv. prirodnog žarišta, ljudi se, srećom u pravilu rijetko, u određenim okolnostima mogu zaraziti i razboljeti.
Kako se bolest prenosi?
Čovjek se može zaraziti:
- izravnim ili posrednim kontaktom s izlučevinama (mokraća, izmet ili slina) zaraženih glodavaca, udisanjem aerosola ili prašine koja sadrži uzročnike
- unosom uzročnika iz izlučevina zaraženih glodavaca kroz oštećenu kožu ili sluznicu oka, nosa i usta onečišćenim rukama ili
- kontaminiranom ili zagađenom vodom ili hranom (kao npr. neoprani šumski plodovi)
- neposrednim kontaktom sa zaraženim glodavcima
Bolest se najčešće ne prenosi sa čovjeka na čovjeka.
Mišja groznica je vezana uz izravan ili posredan dodir s divljim mišolikim glodavcima i njihovim izlučevinama, a do nešto češćeg obolijevanja ljudi obično dolazi u godinama velike brojnosti malih glodavaca (tzv. “mišje godine”). Na njihovu brojnost mogu utjecati razni promjenjivi ekološki čimbenici pa se često ne može u potpunosti objasniti niti prognozirati. Poznato je da obilje hrane pogoduje većem broju, dok dugotrajne zimske hladnoće smanjuju broj glodavaca.
Koji su simptomi bolesti?
Bolest se najčešće manifestira 1 do 2 tjedna nakon izlaganja inficiranoj izlučevini glodavca (vrlo rijetko inkubacija može trajati i do 8 tjedana) naglim nastupom visoke tjelesne temperature, praćene zimicom i jakom glavoboljom, nakon kojih slijede jaki bolovi u trbuhu i leđima, koji mogu biti praćeni mučninom i povraćanjem, zamućenim vidom te ponekad crvenilom lica i konjunktiva te osipom. Kasniji se simptomi bolesti mogu manifestirati smanjenom količinom izlučivanja urina i razvitkom zatajenja bubrega, ali i naglim padom tlaka, pojavom krvarenja i razvojem stanja šoka.
Tko najčešće obolijeva?
Na osnovi opisanog se može zaključiti da su osobe koje zbog prirode posla ili rekreativno (šumski radnici, poljoprivrednici, lovci, planinari, izletnici i sl.) dugotrajno i učestalo dolaze u neposredan ili posredan kontakt s malim divljim glodavcima najizloženiji njihovu aerosolu pa mogu biti i najizloženiji ovoj zarazi.
Važno je napomenuti da se čovjek može zaraziti i u zatvorenim prostorima u kojima mogu boraviti glodavci i gdje može biti velika koncentracija uzročnika u prašini (podrumske prostorije, garaže, tavani, ostave i dr.)
Iako rizik od obolijevanja ljudi postoji, na sreću je razmjerno malen prema proširenosti boravka ljudi u prirodi bilo zbog profesionalnih razloga, bilo zbog rekreacije te se ova bolest u ljudi relativno rijetko javlja.
Kako se zaštititi na otvorenom?
- Nemojte sjediti ni ležati izravno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi!
- Tijekom boravka u prirodi čuvajte hranu i piće (u zatvorenim spremnicima) te osobne stvari od dodira s glodavcima i njihovim izlučevinama.
- Prije konzumacije jela i pića te uzimanja cigarete dobro operite ruke toplom vodom i sapunom ili koristite antiseptik ili dezinficijens na bazi alkohola.
- Ne ostavljajte ostatke hrane i druge otpatke u prirodi!
- Nemojte piti vodu iz neuređenih šumskih izvora i lokava.
- Plodove ubrane u prirodi koji se jedu sirovi dobro operite tekućom vodom.
- Ne dirajte gnijezda glodavaca kao niti uginule glodavce bez rukavica i maske.
Kako se zaštiti u zatvorenim prostorijama?
- Osigurajte hranu i piće od pristupa glodavaca, pohranite ih u zatvorene spremnike!
- Smeće držite u zatvorenim čvrstim kontejnerima da ne bude izvor hrane glodavcima.
- Ne ostavljajte smeće u prostorijama kao što su ostave, podrumi, garaže, tavani, vikendice i sl.!
- Spriječite ulaz glodavaca u stambene i gospodarske objekte zatvarajući sve pukotine i rupe u zidovima i podovima!
- Potrebno je skloniti sva odlagališta raznih materijala koji mogu poslužiti glodavcima kao sklonište najmanje 50 m od kuće.
- Redovito provodite uništavanja glodavaca ili deratizaciju (klopke) u kući i neposredno oko kuće (ako se radi o otrovu upozorite ljude, osobito djecu)!
- Ne dirajte uginule glodavce ili njihova gnijezda golim rukama.
- Čišćenje dulje vrijeme nekorištenih prostora obavite uz što manje podizanje prašine, ako je moguće primijenite vlažno čišćenje (uz korištenje maske preko nosa i usta).
- Ne metite niti usisavajte izlučevine glodavaca, kao niti njihova gnijezda. To će pogodovati zaraznom materijalu (izlučevinama glodavaca) da se digne u zrak koji onda možete udahnuti pa se na taj način možete zaraziti.
- Nosite masku koja štiti sluznicu nosa i usta!
- Nosite gumene rukavice!
- Prilikom čišćenja koristite mokru krpu (da se izbjegne dizanje prašine) i klorni ili alkoholni dezinficijens!
U zadnjih petnaest godina broj prijava hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom u Hrvatskoj znatno varira; u prosjeku je oko šezdeset prijava godišnje (najmanje 6 oboljelih 2013. godine; najviše 317 oboljelih 2002. godine). U prva tri mjeseca ove godine prijavljen je nešto veći broj bolesnika s hemoragijskom groznicom u Hrvatskoj nego što se prijavljuje u „mirnim“ godinama, međutim manje nego u istom razdoblju tijekom epidemijskih godina. Bolesnici su iz cijele kontinentalne Hrvatske, iz poznatih endemskih područja/prirodnih žarišta.
U ovom trenutku nije moguće procijeniti kakav će biti trend tijekom ove godine, tj. da li će ova godina po broju oboljelih biti znatno iznad prosjeka.
Rizik od hemoragijske groznice je uvijek prisutan u prirodnim žarištima, a u vrijeme epidemijskih godina je nešto viši, ali se može umanjiti pridržavanjem gore opisanih mjera osobne zaštite.
Povezani članak: Procjene rizika zaražavanja djece virusom HGBS-a u Domu Crvenog križa i bližoj okolici na Sljemenu
Depresija: razgovarajmo
Svake se godine 7. travnja obilježava Svjetski dan zdravlja pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije. Za temu ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja je kao prioritetno područje globalnog javnozdravstvenog interesa odabrana depresija, s glavnom porukom „Depresija: razgovarajmo“ (engl. Depression; let’s talk). Cilj ovogodišnje javnozdravstvene kampanje „Depresija: razgovarajmo“ je osvijestiti ljude koji boluju od depresije da potraže i dobiju pomoć.
Ovom se kampanjom također želi:
- bolje informirati opću javnost o depresiji, njezinim uzrocima i mogućim posljedicama te obliku pomoći koji je dostupan za prevenciju i liječenje depresije
- potaknuti ljude s depresijom da potraže pomoć
- osvijestiti obitelj, prijatelje i kolege koji žive s ljudima koji boluju od depresije da su sposobni pružiti podršku oboljelom
Što je depresija?
Depresija je bolest koju karakteriziraju poremećaji raspoloženja.
Simptomi depresije su:
- dugotrajna tuga
- nesposobnost uživanja u ranije ugodnim stvarima ili aktivnostima
- duševna bol
Depresija utječe na obavljanje najjednostavnijih svakodnevnih zadataka, ponekad s razornim posljedicama za odnose s obitelji i prijateljima i mogućnosti da se zaradi za život. Da bi se postavila dijagnoza depresije odnosno depresivne epizode, ovi simptomi trebaju trajati najmanje 2 tjedna.
Osim navedenog, ljudi koji boluju od depresije mogu imati i neke od sljedećih simptoma:
- manjak energije
- promjene apetita
- nesanicu ili preveliku potrebu za snom
- povećanu tjeskobu ili zabrinutost
- smanjenu koncentraciju
- neodlučnost
- nemir
- osjećaj bezvrijednosti, krivnje ili beznađa
- misli o samoozljeđivanju ili suicidu
Rizik od razvoja depresije se povećava sa stresom, traumatskim životnim događajima kao što su smrt voljene osobe ili prekid veze, fizičkim bolestima, problemima uzrokovanim konzumacijom alkohola ili droge, siromaštvom, nezaposlenošću, nepravilnom prehranom i nedovoljnom tjelesnom aktivnošću. Kod nekih osoba postoji i genetska, urođena predispozicija za razvoj depresije.
Depresija može pogoditi svakoga, to nije znak slabosti. Depresija je izlječiva: razgovorom s psihoterapeutom, uzimanjem antidepresivnih lijekova ili kombinacijom obaju.
Liječenje depresije
- Potražite pomoć liječnika
- Možete se obratiti svom obiteljskom liječniku koji će provjeriti i utvrditi Vaše stanje te Vam po potrebi prepisati lijekove ili vas uputiti stručnjacima iz područja mentalnog zdravlja
- Depresija se liječi lijekovima koji se zovu antidepresivi. Ti lijekovi ne djeluju odmah kao primjerice lijekovi protiv bolova, već im je potrebno oko 1 do 6 tjedana za početak djelovanja
- Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje uzimanje lijekova i 6 do 10 mjeseci nakon prestanka simptoma
- Bitno je napomenuti da ovi lijekovi ne izazivaju ovisnost
- Osim uzimanja antidepresiva, u liječenju depresije je od velike koristi i psihoterapija
Jeste li znali?
Zajednički mentalni poremećaji (depresija i anksiozni poremećaji) su u porastu u cijelom svijetu.
U humanitarnim krizama i tijekom ratnih sukoba, 1 od 5 osoba je pogođena depresijom ili anksioznim poremećajem.
Depresija povećava rizik razvoja drugih nezaraznih bolesti kao što su dijabetes i kardiovaskularne bolesti. Uz to, dijabetes i kardiovaskularne bolesti povećavaju rizik od depresije.
Depresija koja se javlja kod žene nakon poroda može utjecati na razvoj novorođenčeta.
Najučestaliji mentalni poremećaji mogu se prevenirati i izliječiti uz relativno mali trošak.
Novi dokaz iz istraživanja koje je provela Svjetska zdravstvena organizacija pokazuje da depresija i anksiozni poremećaji koštaju globalnu ekonomiju više od US$ 1 bilijuna svake godine.
Broj ljudi s depresijom i anksioznim poremećajem u svijetu se povećava: 1990. godine je u svijetu bilo 416 milijuna oboljelih, dok je 2013. godine njihov broj porastao na 615 milijuna.
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, depresija će do 2020. godine postati drugi svjetski zdravstveni problem, a gledajući samo žensku populaciju, zdravstveni problem broj jedan. Posljedica je to kontinuiranog porasta broja depresivnih osoba.
Ako se osjećate nesretno ili mislite da imate depresiju:
- Razgovarajte o svojim osjećajima s nekim kome vjerujete.
- Potražite profesionalnu pomoć.
- Ne zaboravite da vam uz pravu pomoć može biti bolje.
- Nastavite s aktivnostima u kojima ste uživali kada vam je bilo dobro.
- Budite u kontaktu s obitelji i prijateljima.
- Redovito vježbajte, čak i ako je to samo kratka šetnja.
- Držite se pravilnih navika hranjena i spavanja.
- Prihvatite da bi mogli bolovati od depresije i prilagodite svoja očekivanja. Možda nećete biti u mogućnosti ispuniti svoje svakodnevne aktivnosti ili obveze onoliko koliko ste običavali.
- Izbjegavajte ili ograničite unos alkohola i uzimajte lijekove onako kako vam ih je prepisao liječnik.
ZAPAMTITE
Stigma i diskriminacija koje prate mentalne bolesti, uključujući depresiju, dovode do kasnijeg prepoznavanja problema i odgađaju traženje pomoći, zbog čega liječenje traje dulje, a može doći i do težih posljedica kao što je samoubojstvo.
Depresija je bolest koja pogađa ljude svih dobnih skupina, svih društvenih slojeva i svih zemalja svijeta.
Depresija se može prevenirati i liječiti.
Ako mislite da bolujete od depresije, potražite pomoć.
Izvor: WHO
Učinite korak Za mentalno zdravlje
Hrvatski zavod za javno zdravstvo je u suradnji s Gradskim uredom za zdravstvo Grada Zagreba pokrenuo zajedničko obilježavanje Svjetskog dana zdravlja 2017 posvećenog depresiji. U petak 7.4.2017. od 15.00 do 17.30 sati će se u Parku Zrinjevac u Zagrebu održati Festival mentalnog zdravlja u cilju promicanja važnosti pravovremenog ulaganja u mentalno zdravlje, zdravstvenog prosvjećivanja i informiranja o dostupnim uslugama mentalnog zdravlja u zajednici. Pogledajte obavijest o Festivalu mentalnog zdravlja
Kalendar aktivnosti povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja 2017. godine
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.4. nutricionist koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za promicanje zdravlja
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 11. veljače 2026. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.4. nutricionist koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za promicanje zdravlja.
Više pogledajte ovdje.
Obavijes o rezultatima javnog natječaja – 1.2. doktor medicine u Službi za promicanje zdravlja
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 11. veljače 2026. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.2. doktor medicine u Službi za promicanje zdravlja.
Više pogledajte ovdje.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.3. molekularni biolog koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za mikrobiologiju
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 11. veljače 2026. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.3. molekularni biolog koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za mikrobiologiju.
Više pogledajte ovdje.
Epidemiologija raka debelog i završnog crijeva
Rak debelog i završnog crijeva (C18-C20 prema MKB-10 klasifikaciji) treće je najčešće sijelo raka u svijetu, te drugi najčešći uzrok smrti od raka na globalnoj razini. Procjenjuje se da je 2022. godine u svijetu zabilježeno oko 1,9 milijuna novih slučajeva i više od 900 000 smrti od raka debelog i završnog crijeva.
U Hrvatskoj je rak debelog i završnog crijeva najčešća novodijagnosticirana maligna bolest. Godišnje oboli u prosjeku 3 800 osoba, s nešto većim udjelom muškaraca. Radi se o bolesti koja se prvenstveno javlja kod osoba starijih od 50 godina – oko 95 % oboljelih je starije od 50 godina u trenutku dijagnosticiranja.
Nakon raka pluća, rak debelog i završnog crijeva drugi je najčešći maligni uzrok smrti u Hrvatskoj. U 2024. godini uzrok je smrti kod 1 933 osobe, od čega je 1 136 muškaraca.
Izlječenje raka debelog i završnog crijeva ponajviše ovisi o tome u kojem je stadiju bolest otkrivena. Prema podacima Registra za rak, u 2023. godini je, od slučajeva u kojima je poznat stadij prilikom dijagnoze, 16,5 % njih bilo otkriveno u lokaliziranom stadiju, 62,9 % kad je bolest bila regionalno proširena, a kod 20,6 % slučajeva bile su prisutne udaljene metastaze. Međutim, s obzirom na to da za gotovo trećinu slučajeva nisu dostavljeni podaci o stadiju, stvarna distribucija može se malo razlikovati.
Petogodišnje preživljenje osoba kojima je dijagnosticiran rak debelog i završnog crijeva u razdoblju od 2019. do 2023. godine u Hrvatskoj iznosi 57,3 %. Za usporedbu, u petogodišnjem razdoblju prije toga preživljenje je iznosilo 54,6 %.
S obzirom na vrlo visoku incidenciju i relativno visoko preživljenje, prevalencija bolesti je također visoka. U Hrvatskoj su krajem 2023. godine živjele 25 443 osobe kojima je nekad u životu postavljena dijagnoza raka debelog i završnog crijeva, pri čemu je 12 % dijagnoza postavljeno u 2023. godini, kod 32 % je prošlo 1-4 godine od dijagnoze, kod 25 % je prošlo 5-9 godina od dijagnoze, a 31 % dijagnoza postavljeno je prije 10 i više godina. Samo s dijagnozom raka dojke u Hrvatskoj živi više osoba (39 036).
Epidemiološka istraživanja diljem svijeta u posljednjih nekoliko godina ukazuju na porast incidencije raka debelog i završnog crijeva kod mlađih osoba. Kao mogući uzroci tog porasta spominju se određeni promjenjivi čimbenici rizika, pretilost u dječjoj dobi i kod mlađih osoba, povećana konzumacija procesirane hrane te manjak tjelesne aktivnosti. Osim toga, neki izvori navode i povećanu upotrebu antibiotika i posljedične promjene u crijevnom mikrobiomu kao i preboljenje određenih infekcija u ranoj dobi.
Iako i dalje rijedak kod mlađih osoba, s prosječnom stopom od 14 oboljelih na 100 000 stanovnika u posljednjih 5 godina, incidencija raka debelog i završnog crijeva u Hrvatskoj je u porastu kod osoba u dobi između 20 i 49 godina. Analiza trenda pokazuje da u posljednjih 10 godina standardizirana stopa incidencije u ovoj dobnoj skupini raste 2,3 % godišnje, kod muškaraca 1,9 % a kod žena 4,2 %. Mortalitet od raka debelog i završnog crijeva u ovoj dobnoj skupini je stabilan.
Za usporedbu, u ukupnoj populaciji ne postoji porast incidencije raka debelog i završnog crijeva, kao ni u muškaraca, dok u žena u posljednjih 10 godina vidimo godišnji porast od 1,1 %. Mortalitet je u padu od 1,5 % godišnje, kod muškaraca 1,7 % a kod žena 1 %.
Tablica 1. Prikaz odabranih epidemioloških pokazatelja raka debelog i završnog crijeva
Kršenje „whereabouts“ pravila dovelo do suspenzije atletičarke
Međunarodna antidopinška organizacija izrekla je dvogodišnju suspenziju mladoj atletičarki nakon što je utvrđeno da je prekršila pravila sustava prijavljivanja lokacije, poznatog kao „whereabouts“ sustav. Prema pravilima Svjetske antidopinške agencije (WADA), vrhunski sportaši koji su uključeni u program testiranja dužni su redovito prijavljivati svoju točnu lokaciju i biti dostupni za nenajavljene dopinške kontrole. Ova pravila predstavljaju važan dio globalnog sustava borbe protiv dopinga u sportu.
U konkretnom slučaju utvrđeno je da je atletičarka u razdoblju od dvanaest mjeseci tri puta propustila biti dostupna za testiranje, što se prema antidopinškim pravilima smatra kršenjem pravila. Takvo kršenje naziva se “whereabouts failure”, a uključuje situacije u kojima sportaš ne prijavi točnu lokaciju, propusti ažurirati podatke ili nije prisutan na prijavljenom mjestu u vrijeme kada je planirana nenajavljena kontrola.
Iako sportašica nije bila pozitivna na zabranjene tvari, pravila jasno propisuju da tri propuštena testiranja ili nepravilnosti u prijavi lokacije unutar 12 mjeseci automatski predstavljaju antidopinški prekršaj. Zbog toga je nadležna antidopinška organizacija donijela odluku o suspenziji u trajanju od dvije godine. Tijekom tog razdoblja atletičarka neće imati pravo sudjelovati na službenim natjecanjima niti trenirati u okviru sportskih organizacija koje djeluju pod pravilima WADA-e.
Ovaj slučaj ponovno je otvorio raspravu o važnosti sustava „whereabouts“ u modernom sportu. Stručnjaci naglašavaju da su nenajavljene dopinške kontrole jedan od najučinkovitijih načina otkrivanja dopinga jer sportaš nikada ne može znati kada će biti testiran. Upravo zato je prijavljivanje lokacije ključan za funkcioniranje antidopinških programa. Bez točnih informacija o lokaciji sportaša, provedba takvih kontrola bila bi gotovo nemoguća.
Iako pojedini sportaši smatraju da su ova pravila ponekad zahtjevna i administrativno opterećujuća, antidopinške organizacije ističu da je njihova svrha zaštita poštenog sporta i jednakih uvjeta natjecanja za sve sportaše. Sustav „whereabouts“ osmišljen je kako bi se spriječilo izbjegavanje testiranja te osiguralo da svi vrhunski sportaši podliježu istim pravilima i kontrolama.
Slučajevi poput ovoga podsjećaju koliko je važno da sportaši budu odgovorni i dosljedni u poštivanju antidopinških pravila. Samo kroz strogu provedbu tih pravila moguće je očuvati integritet sporta, povjerenje javnosti i načelo fair-playa. (J.K)
Svjetski dan bubrega 2026.
Ovogodišnji Svjetski dan bubrega, pod sloganom „Zdravlje bubrega za sve: Zdravlje ljudi, zdravlje planeta”, usmjeren je na promicanje prevencije i ranog otkrivanja bubrežnih bolesti te na podizanje svijesti o snažnoj povezanosti između zdravlja bubrega i očuvanja našega planeta.
Sve izraženiji ekološki izazovi poput onečišćenja zraka i ekstremnih vremenskih pojava povećavaju rizik od razvoja bubrežnih bolesti i ubrzavaju njihovo napredovanje. S druge strane, liječenje uznapredovalog zatajenja bubrega, osobito dijaliza, zahtijeva znatne količine vode, energije i jednokratne plastike, što dodatno opterećuje okoliš.
Stoga ovogodišnja poruka naglašava kako brigom o prevenciji, pravodobnom otkrivanju bolesti i primjenom ekološki održivijih terapijskih pristupa možemo istodobno štititi zdravlje bubrega i očuvati naš planet.
Kronična bubrežna bolest (KBB) pogađa svaku desetu osobu u svijetu i predstavlja sve veći javnozdravstveni izazov. Često se razvija bez jasnih simptoma, a otkriva tek u uznapredovaloj fazi, kada već uzrokuje ozbiljne komplikacije, povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti i može dovesti do zatajenja bubrega.
Simptomi blagoga do umjerenog zatajenja bubrega često su blagi, poput učestalog noćnog mokrenja zbog smanjene sposobnosti bubrega da zadrže vodu. Zadržavanje soli i tekućine može uzrokovati povišen krvni tlak te povećati rizik od srčanog udara i zatajenja srca.
S napredovanjem bolesti i porastom štetnih tvari u krvi javljaju se:
- umor
- slabija koncentracija
- mišićna slabost i grčevi
- mučnina
- povraćanje
- pothranjenost
- svrbež.
Glavni uzroci kronične bubrežne bolesti su šećerna bolest i povišen arterijski tlak. Osobe s dijabetesom, hipertenzijom, kardiovaskularnim bolestima ili pozitivnom obiteljskom anamnezom imaju povećan rizik te je važno da se redovito kontroliraju, uzimaju propisanu terapiju i pridržavaju zdravih životnih navika. Održavanjem šećera u krvi i krvnog tlaka u preporučenim granicama može se odgoditi ili spriječiti razvoj bolesti.
Rano otkrivanje bolesti spašava živote.
Jednostavne pretrage krvi i urina omogućuju pravodobno prepoznavanje oštećenja bubrega i usporavanje napredovanja bolesti, osobito kod osoba s dijabetesom, povišenim krvnim tlakom, kardiovaskularnim bolestima, pretilošću ili pozitivnom obiteljskom anamnezom.
Na 78. Svjetskoj zdravstvenoj skupštini Svjetska zdravstvena organizacija je usvojila prvu rezoluciju posvećenu bubrežnom zdravlju („Reducing the burden of noncommunicable diseases through promotion of kidney health and strengthening prevention and control of kidney disease“), čime je ono prepoznato kao globalni prioritet.
Rezolucija ističe sljedeće prioritete:
- Prepoznavanje kronične bubrežne bolesti kao rastućeg globalnog javnozdravstvenog problema.
- Pozivanje država članica na uključivanje skrbi o bubrezima u nacionalne zdravstvene strategije i politike za nezarazne bolesti.
- Naglašavanje važnosti prevencije, ranog otkrivanja i pravodobnog liječenja bubrežnih bolesti.
- Jačanje primarne zdravstvene zaštite radi poboljšanja dostupnosti dijagnostike i skrbi.
- Poticanje osiguravanja pravednog pristupa osnovnim lijekovima, dijagnostičkim testovima i terapijama za sve.
Rano otkrivanje i sprječavanje kronične bubrežne bolesti zasniva se na tzv. osam zlatnih pravila za očuvanje bubrežnog zdravlja:
- Budite tjelesno aktivni.
- Redovito kontrolirajte svoj krvni tlak.
- Redovito kontrolirajte razinu šećera u krvi.
- Zdravo se hranite, smanjite unos soli i kontrolirajte svoju tjelesnu težinu.
- Održavajte zdrav unos tekućine.
- Nemojte pušiti i nemojte boraviti u pušačkim prostorima.
- Imajte na umu štetnost nekontroliranog uzimanja lijekova i savjetujte se sa svojim liječnikom oko lijekova.
- Ako imate jedan ili više rizičnih čimbenika za razvoj kronične bubrežne bolesti (npr. šećerna bolest, povišen krvni tlak), redovito kontrolirajte funkciju svojih bubrega prema uputi liječnika.
Izvori:
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026. (10. tjedan 2026.)
U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2025./2026., zaključno s 8. ožujka 2026. godine, zaprimljeno ukupno 40 788 prijava oboljelih od gripe, od čega je 66 prijava pristiglo u posljednjem, 10. tjednu (grafikon 1.). Nastavlja se trend pada broja zaprimljenih prijava oboljelih od gripe.
Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.
Prijave gripe zaprimljene su iz pet županija, pri čemu se u 10. tjednu najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi u Osječko-baranjskoj županiji (grafikon 2.).
Grafikon 2. Stopa prijava gripe prema županijama u 10. tjednu u sezoni 2025./2026.
Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)
Grafikon 3. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.
Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone do sada je prijavljeno sedamdeset i sedam smrtnih ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.
Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnjih 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.
Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u posljednjem tjednu 1 % uzoraka testiranih na gripu bilo je pozitivno. U pozitivnim uzrocima detektirani je virusi gripe A.
Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.
COVID -19 U Hrvatskoj (10.3.2026)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 10. kalendarskom tjednu (tjedan od 2. do 8. ožujka 2026.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 39 prijava COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 10. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.8. viši referent, arhivar u Službi za pravne poslove
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 11. veljače 2026. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.8. viši referent, arhivar u Službi za pravne poslove.
Više pogledajte ovdje.
Athlete Outreach program na 15. Državnom prvenstvu u powerliftingu u Zadru
Služba za antidoping sudjelovala je 7. i 8. ožujka u Zadru na 15. Državnom prvenstvu u powerliftingu i bench pressu za kadete, juniore i veterane. Tijekom natjecanja proveden je Athlete Outreach program, edukativna aktivnost namijenjena sportašima, trenerima i ostalim sudionicima sportskih događanja.
Program se provodi na natjecanjima na kojima se okuplja veći broj sportaša, trenera i posjetitelja te se pokazao kao idealna platforma za izravnu edukaciju o antidopinškim pravilima, pravima i obvezama sportaša, kao i za promociju čistog sporta i borbe protiv dopinga.
Tijekom dvodnevnog događanja predstavnici Antidopinške službe informirali su sudionike o važnim temama poput dopinških kontrola, zabranjenih tvari i postupaka, terapijskih izuzeća te rizika korištenja dodataka prehrani. Sudionici su imali priliku postavljati pitanja i dobiti stručne i provjerene informacije izravno od djelatnika Antidopinške službe.
Sudjelovanje na ovom natjecanju nastavak je dugogodišnje vrlo dobre suradnje s Hrvatskim powerlifting savezom, koji kontinuirano pokazuje visoku razinu svijesti o važnosti antidopinške edukacije i zaštite integriteta sporta. Upravo ovakva partnerstva između sportskih saveza i antidopinških organizacija ključna su za razvoj odgovorne i transparentne sportske kulture.
Posebna vrijednost Athlete Outreach programa je neposredna komunikacija sa sportašima, osobito s mlađim kategorijama, kojima se na pristupačan način približavaju osnovna načela čistog sporta, fair playa i odgovornog ponašanja u sportu. Edukacija u ranoj fazi sportske karijere jedan je od najvažnijih alata u prevenciji dopinga.
Antidopinška služba i dalje će aktivno sudjelovati na sportskim natjecanjima diljem Hrvatske s ciljem podizanja svijesti o važnosti borbe protiv dopinga te promicanja vrijednosti poštenog i zdravog sporta. ( J.K)
Međunarodni dan žena
Međunarodni dan žena ove godine obilježava 115. obljetnicu pokreta. Ta važna obljetnica podsjeća koliko je ovaj dan postao važan za usklađivanje politika i inicijativa vezanih uz ravnopravnost spolova diljem svijeta. Tijekom više od jednog stoljeća, Međunarodni dan žena prerastao je iz lokalnih prosvjeda u snažnu globalnu inicijativu koja povezuje ljude i organizacije bez obzira na granice, poslovne interese ili političke razlike. Danas je njegov značaj u tome što potiče suradnju različitih institucija, organizacija i zajednica te okuplja potrebnu podršku i sredstva za unapređenje ženskih prava. Ujedno služi kao godišnji podsjetnik i pregled stanja ravnopravnosti i ljudskih prava u svijetu.
Međunarodni dan žena ne smijemo promatrati tek kao simbolično obilježavanje; on je važan poziv na djelovanje (eng. call to action) usmjeren na postizanje mjerljivog i sustavnog napretka. Ovogodišnja kampanja Međunarodnog dana žena nosi slogan „Give To Gain“, koji potiče ljude i organizacije da dijele podršku, znanje i mogućnosti kako bi se unaprijedila ravnopravnost žena diljem svijeta. Ideja kampanje je da davanje, bilo vremena, resursa ili vidljivosti, vodi do zajedničkog napretka i otvaranja novih prilika za sve žene i djevojke.
Kako je to sažeto formulirala Gloria Steinem:
“Priča o borbi žena za ravnopravnost ne pripada niti jednoj pojedinoj feministkinji niti bilo kojoj organizaciji, već kolektivnim naporima svih onih kojima je stalo do ljudskih prava.”
Zdravlje žena i nejednakost
Pristup zdravstvenoj skrbi žena jedna je sfera u kojoj je prisutna nejednakost, naročito u slabije razvijenim zemljama. Nejednakost se u ovom kontekstu primarno odnosi na smanjena prava i pristup zdravstvenim uslugama.
Rodne predrasude u zdravstvenoj skrbi mogu rezultirati odgođenom ili pogrešnom dijagnozom, a u najtežim slučajevima i smrtnim ishodom. Negativna iskustva s medicinskim osobljem mogu dovesti do izbjegavanja ili odgađanja traženja pomoći, što također nosi ozbiljne posljedice. Povijesno gledano, sudionici medicinskih istraživanja bili su gotovo isključivo muškarci, što je dovelo do nedovoljnog razumijevanja specifičnih aspekata ženskog zdravlja. Iako su vidljivi značajni pomaci, i dalje postoji prostor za napredak.
Jedan od ciljeva održivog razvoja (Sustainable Development Goals, SDG), rezolucije UN-a čije su potpisnice 193 države svijeta, je i rodna ravnopravnost. Ovaj cilj podrazumijeva eliminaciju svih oblika rodno utemeljene diskriminacije i nasilja do 2030. godine te omogućavanje jednakih prava svim ženama i djevojčicama. Neki od specifičnih ciljeva kojima se to postiže, a vezani za zdravlje žena i djevojčica, su:
- Eliminirati sve oblike nasilja nad ženama i djevojčicama
- Eliminirati prisilne brakove i žensko obrezivanje
- Osigurati univerzalni pristup reproduktivnoj zdravstvenoj skrbi i reproduktivna prava
Mentalno zdravlje žena
Razlike u mentalnom zdravlju žena i muškaraca se mogu pripisati i biološkim i društvenim čimbenicima, kao i njihovoj interakciji. Kada govorimo o spolu, govorimo o biološkoj kategoriji koja je određena genetikom, anatomijom i fiziologijom, dok rod obuhvaća psihosocijalne čimbenike koji razlikuju žene i muškarce. Biološke razlike u mentalnom zdravlju često su povezane s djelovanjem spolnih hormona i disfunkcijama osi hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda (HPA), osobito kod poremećaja koji su povezani sa stresom. S druge strane, rodne razlike u mentalnom zdravlju mogu se objasniti čimbenicima poput rodno uvjetovanog nasilja, rodnih uloga, društvenih očekivanja, ekonomskih teškoća, sniženog samopoštovanja, koji mogu povećavati rizik za mentalne teškoće. Razumijevanje specifičnih potreba žena u području mentalnog zdravlja ključno je za osiguravanje bolje podrške i kvalitete života.
Pojedini mentalni poremećaji zastupljeniji su kod žena, nego kod muškaraca. To su primarno internalizirane smetnje (depresivni i anksiozni poremećaji te poremećaji hranjenja) (Otten i sur., 2021).
Spolne razlike vidljive su u prevalenciji pojedinih mentalnih poremećaja. Prema podacima iz publikacije „Učestalost vodećih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj“ (HZJZ, 2024), spolno-specifična stopa prevalencije poremećaja raspoloženja (F30-F39) i anksioznih poremećaja (F40-F41) dvostruko je veća kod žena u RH u odnosu na mušku populaciju. Također, razlike s obzirom na spol zabilježene su i u bolničkom pobolu zbog mentalnih poremećaja. Žene su u 2024. godini najčešće bile hospitalizirane zbog depresivnih poremećaja i shizofrenije.
U kontekstu zdravlja žena, a posebno njihovog mentalnog zdravlja, nužno je navesti i neke specifičnosti koje utječu na (mentalno) zdravlje žena. To je izražen utjecaj hormona tijekom i nakon trudnoće, u predmenstrualnom dijelu ciklusa te tijekom menopauze. Tako neke žene za vrijeme ili nakon trudnoće mogu razviti perinatalnu depresiju, dok menopauza može uzrokovati različite simptome poput promjena raspoloženja, anksioznosti i osjećaja potištenosti.
Rodna ravnopravnost i dalje je glavni cilj
Još uvijek često čujemo tvrdnje kako su žene „emocionalnije“, „slabije“ ili „sklone dramatiziranju“. Takvi negativni i neutemeljeni rodni stereotipi ne samo da su pojednostavljeni i netočni, već mogu imati ozbiljne posljedice.
Kada se takvi narativi ukorijene u društvu, iskustva žena nerijetko se umanjuju ili ne shvaćaju dovoljno ozbiljno. Posljedično, simptomi mentalnih teškoća mogu se pogrešno tumačiti kao odraz „osobnosti“, „pretjerane osjetljivosti“ ili stabilnih, trajnih unutarnjih karakteristika, umjesto da se prepoznaju kao stvarni i legitimni zdravstveni problemi koji zahtijevaju razumijevanje, podršku i stručnu pomoć.
Dekonstrukcija ovih stereotipa ključna je za stvaranje sustava koji ženama pristupa s povjerenjem, uvažavanjem i profesionalnom odgovornošću.
Kako bismo osigurali da zdravstveni sustav i društvo pristupaju ženama bez predrasuda, važno je osvijestiti stereotipe te educirati javnost i stručnjake o rodno specifičnim aspektima mentalnog zdravlja, kao i osnažiti žene da prepoznaju simptome te zatraže pomoć bez straha od osuđivanja. Razbijanjem stereotipa i unaprjeđenjem sustava podrške možemo stvarati uvjete u kojima će žene imati pristup nepristranoj dijagnostici i tretmanu mentalnih teškoća (Otten i sur., 2021).
Važni čimbenici koji mogu doprinijeti otpornosti u kontekstu mentalnog zdravlja žena su spremnost na traženje pomoći i dijeljenje osjećaja (riječ je o strategijama suočavanja koje češće koriste žene, a za je dokazano da su povezane s nižim razinama psihopatologije i višim razinama psihološke dobrobiti) te tendencija ka stvaranju snažnijih društvenih veza.
Tijekom prošlog stoljeća žene su ostvarile značajan napredak u borbi za svoja prava: od prava glasa i pristupa obrazovanju do veće zastupljenosti u političkom i javnom životu. Ipak, u mnogim dijelovima svijeta temeljna prava žena i dalje su ozbiljno ugrožena, bilo kroz zakonska ograničenja, institucionalnu nejednakost ili društvene norme koje podržavaju diskriminaciju.
Čak i u razvijenim društvima poput Hrvatske rodna ravnopravnost ne smije se uzimati zdravo za gotovo. Nužno je kontinuirano preispitivati duboko ukorijenjene predrasude, osvještavati suptilne oblike diskriminacije te aktivno i sustavno djelovati na njihovu prevenciju, što podrazumijeva usklađivanje javnih politika, obrazovnih sustava i radnog okruženja s novim društvenim izazovima, poput ekonomskih nejednakosti, neplaćenog rada skrbi te pitanja mentalnog zdravlja i sigurnosti žena.
Rodna ravnopravnost nije statičan cilj, već dinamičan proces koji zahtijeva trajnu društvenu odgovornost, političku volju i aktivno sudjelovanje svih građana.
Upravo zato moramo kontinuirano poticati sve dionike, od donositelja odluka, preko organizacija pa sve do svih pojedinaca da aktivno doprinose gradnji svijeta u kojem su jednake prilike dostupne svima, baš kao što to nalaže „slogan“ ovogodišnje kampanje povodom Međunarodnog dana žena „Give To Gain“.
Izvori:
Mentalni poremećaji u Republici Hrvatskoj, HZJZ
Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2024., HZJZ
Učestalost vodećih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj, HZJZ
National Institute of Mental Health
Otten, D., Tibubos, A. N., Schomerus, G., Brähler, E., Binder, H., Kruse, J., … & Beutel, M. E. (2021). Similarities and differences of mental health in women and men: a systematic review of findings in three large German cohorts. Frontiers in Public Health, 9, 553071.
Poziv na razgovor – zasnivanje radnog odnosa za doktore medicine na neodređeno vrijeme zbog provođenja specijalističkog usavršavanja
Na temelju Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/18, 125/19, 133/20, 147/20, 136/21, 119/22, 156/22, 33/23, 145/23, 36/24, 102/25) i Pravilnika o mjerilima za prijam specijalizanata (NN 83/15,100/18, 33/23) te sukladno Planu specijalizacija i užih specijalizacija za 2025. godinu odobrenom od Ministarstva zdravstva, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 11. veljače 2026. natječaj za prijam u radni odnos doktora medicine na neodređeno vrijeme i upućivanje na specijalizaciju.
Više pogledajte ovdje.
Važne informacije o mrežnim stranicama koje nisu povezane s AI zdravstvenim asistentom ZdrAVKOM
Hrvatski zavod za javno zdravstvo obavještava građane da je službeni AI zdravstveni asistent ZdrAVKO dostupan isključivo putem službenih kanala Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, odnosno na službenim mrežnim stranicama i društvenim profilima HZJZ-a.
Uočeno je da se na internetu pojavljuju mrežne stranice sa sličnim nazivima koje nisu povezane s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo niti s Ministarstvom zdravstva Republike Hrvatske.
Radi sigurnosti i točnosti informacija, građanima savjetujemo da ZdrAVKU pristupaju isključivo putem službene mrežne stranice Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (www.hzjz.hr) te putem službenih profila HZJZ-a na društvenim mrežama. Također napominjemo da je razgovor sa ZdrAVKOM moguć isključivo preko aplikacije WhatsApp.
- Poveznica za razgovor sa ZdrAVKOM
- QR kod za razgovor sa ZdrAVKOM
Hrvatski zavod za javno zdravstvo ne upravlja drugim mrežnim stranicama sa sličnim nazivima niti odgovara za sadržaj, informacije ili usluge koje se na njima nude.
Službeni AI zdravstveni asistent ZdrAVKO razvijen je kako bi građanima pružio pouzdane informacije i smjernice vezane uz očuvanje zdravlja, prevenciju bolesti i javnozdravstvene preporuke. Hrvatski zavod za javno zdravstvo zahvaljuje građanima na povjerenju.
Meningokokna bolest
Meningokokna bolest je akutna bakterijska infekcija uzrokovana bakterijom Neisseria meningitidis (meningokok). Uzročnik se prenosi kapljičnim putem, a izvor zaraze je čovjek. Kliconoštvo u nazofarinksu relativno je često, osobito kod adolescenata i mlađih odraslih osoba, ali samo manji dio nositelja razvije invazivnu bolest. U Europi, a i kod nas bolest se najčešće pojavljuje sporadično (pojedinačni slučajevi) a moguća su i manja grupiranja.
Inkubacija meningokokne bolesti (vrijeme od ulaska meningokoka u organizam do pojave prvih znakova bolesti) traje od 3-4 dana, no može varirati od 2-10 dana.
Invazivna meningokokna bolest najčešće se manifestira kao meningitis i/ili sepsa, s mogućim fulminantnim tijekom i visokom stopom smrtnosti unatoč pravodobnom liječenju. Oboljeli mogu imati trajne posljedice, uključujući neurološka oštećenja, amputacije i oštećenje sluha. Rjeđe se javljaju i druge lokalizirane kliničke slike, poput pneumonije i artritisa.
Meningitis se najčešće očituje klasičnom trijadom simptoma koju čine vrućica, glavobolja i ukočenost vrata, a često je praćen i dodatnim simptomima kao što su poremećaj svijesti, mučnina, povraćanje i fotofobija.
Meningokokna sepsa (meningokokcemija) karakterizirana je vrućicom i petehijalnim ili purpuričnim osipom, a često je udružena sa septičkim šokom, diseminiranom intravaskularnom koagulacijom te zatajenjem više organskih sustava.
U Europi, pa tako i Hrvatskoj, prijavljuju se najteži klinički oblici ove bolesti, tj. invazivna meningokokna bolest koja može biti uzrokovana različitim serogrupama meningokoka, od kojih su klinički najznačajnije B, A, C, W i Y. Prema zadnjim dostupnim podacima Europskog centra za kontrolu i sprječavanje bolesti meningokok serogrupe B naveden je kao uzročnik otprilike 57% slučajeva invazivne meningokokne bolesti, u populaciji ispod 65 godina starosti, dok ostali sojevi (A, C, W, Y) svi zajedno uzrokuju preostalih 43% slučajeva.
Prijavljivanje invazivne meningokokne bolesti (meningokoknog meningitisa/sepse) u Hrvatskoj je obvezno na temelju Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti i treba uslijediti odmah po postavljanju sumnje od strane liječnika. Liječnik koji postavi sumnju, na temelju Pravilnika o načinu prijavljivanja zaraznih bolesti i Definicija zaraznih bolesti , prijavu šalje nadležnom epidemiologu kako bi se protuepidemijska intervencija poduzela čim prije. U Hrvatskoj u prosjeku, na temelju podataka sustava prijavljivanja zaraznih bolesti i Registra zaraznih bolesti, odnosno prijava bolesti u zadnjih 20 godina (točnije od 2005. do 2024. godine), imamo 36 prijava oboljenja od meningokoknog meningitisa/sepse, tj. invazivne meningokokne bolesti godišnje, te od toga 3 smrtna ishoda u prosjeku godišnje (raspon od 0-7 smrtnih ishoda godišnje). Najmani broj oboljelih prema tim podacima bio je 2021. godine (6 prijava), a najveći broj oboljelih tijekom 2009. (61 prijava).
Prijenosu uzročnika pogoduje svakodnevni bliski kontakt (obiteljsko okruženje, kihanje i kašljanje, ljubljenje, gusti smještaj u spavaonicama, pijenje iz istih čaša,…) s kliconošom, a hoće li netko i oboljeti od meningokokne bolesti ovisi o nizu čimbenika, a između ostalog o otpornosti novog domaćina te količini i agresivnosti meningokoka. Skupine koje su u nešto većem riziku za obolijevanje su: imunokompromitirane osobe (npr. asplenija, poremećaji komplementa/terapija inhibitorima komplementa), dojenčad, adolescenti, te putnici u područja s visokom incidencijom.
Kod postavljanja sumnje na invazivnu meningokoknu bolest liječnik kliničar treba odmah obavijestiti nadležnog epidemiologa kako bi se što prije obavio epidemiološki izvid i utvrdili bliski kontakti oboljelog te propisala antibiotska kemoprofilaksa. Kemoprofilaksa podrazumijeva preventivno uzimanje lijekova (u ovom slučaju antibiotika) kako bi se spriječio nastanak infekcije kod osoba izloženih riziku, a prije nego se bolest razvije.
U EU-u je odobreno više cjepiva za zaštitu od nekih vrsta (seroskupina) meningokoknih bakterija, a u RH su trenutačno dostupna dva cjepiva – cjepivo protiv meningokoka serogrupe B (MenB) i cjepivo protiv meningokoka serogrupa ACWY-135 (MenACWY). Raspored cijepljenja ovisi o dobi pri započinjanju cijepljenja i vrsti cjepiva.
Prema trenutačno važećem Programu imunizacije, seroprofilakse i kemoprofilakse za rizične skupine stanovništva cijepljenje protiv meningokoka se preporučuje za individualnu zaštitu osoba pod povećanim rizikom (splenenktomirani, osobe nakon transplanatacije krvotvornih matičnih stanica, osobe s poremećajem komponenti komplementa, uključujući i terapiju ekulizumabom ili ravulizumabom) te protuepidemijskog cijepljenja.
Objava rezultata Natječaja za uključivanje odgojno-obrazovnih ustanova u Mrežu škola koje promiču zdravlje u Republici Hrvatskoj “Schools for Health in Europe Network Foundation (SHE)” za školsku godinu 2026/2027.
Na temelju Natječaja za sudjelovanje u radu Mreža škola koje promiču zdravlje u Republici Hrvatskoj u sklopu mreže Škola za zdravlje u Europi 2026/2027., Povjerenstvo za odabir odgojno-obrazovnih ustanova pregledalo je sve prijave i ustanovilo da prijavljene odgojno-obrazovne ustanove ispunjavaju uvjete propisane Natječajem.
Postojećoj Mreži škola koje promiču zdravlje u Hrvatskoj pridružit će se sljedeće ustanove:
– Osnovna škola Ivana Rabljanina Rab, Rab
– Osnovna škola Sveti Đurđ, Sveti Đurđ
– Osnovna škola Josip Pupačić, Omiš
– Gimnazija Matije Antuna Reljkovića, Vinkovci
– Tehnička škola i prirodoslovna gimnazija Ruđera Boškovića, Osijek
– Srednja škola Hvar
Novoizabrane odgojno-obrazovne ustanove imat će mentora kako bi iduće godine, a prema SHE protokolu na temelju postignutih rezultata rada, dobile priznanje o imenovanju SHE odgojno-obrazovne ustanove.
Koordinatori novoizabranih odgojno-obrazovnih ustanova bit će detaljnije obaviješteni o rezultatima Natječaja putem e-pošte, a sve predstavnike novoizabranih odgojno-obrazovnih ustanova pozivamo da se prijave (http://ettaedu.azoo.hr) na međužupanijski stručni skup 1. travnja 2026. u OŠ Središće u Zagrebu na kojemu će biti prikazana metodologija rada za novoizabrane buduće članice Mreže škola koje promiču zdravlje u Republici Hrvatskoj.
Državni stručni skup održat će se 1. – 3. srpnja 2026. u SŠ Antun Matijašević Karamaneo na otoku Visu. Državni stručni skup se organizira u suradnji Agencije za odgoj i obrazovanje i Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo.
Prijave za skup bit će otvorene u travnju 2026. ( http://ettaedu.azoo.hr )
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026. (9. tjedan 2026.)
U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2025./2026., zaključno s 1. ožujka 2026. godine, zaprimljeno ukupno 40 723 prijava oboljelih od gripe, od čega su 93 prijave pristigle u posljednjem, 9. tjednu (grafikon 1.). Nastavlja se trend pada broja zaprimljenih prijava oboljelih od gripe.
Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.
Prijave gripe zaprimljene su iz svih županija, pri čemu se u 9. tjednu najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi u Varaždinskoj županiji (grafikon 2.).
Grafikon 2. Stopa prijava gripe prema županijama u 8. tjednu u sezoni 2025./2026.
Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)
Grafikon 3. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.
Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone do sada su prijavljena sedamdeset i pet smrtna ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.
Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnjih 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.
Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u posljednjem tjednu 3,6 % uzoraka testiranih na gripu bilo je pozitivno. U pozitivnim uzrocima detektirani je virusi gripe A.
Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo i UNICEF predstavili su Smjernice za medijsko izvještavanje i javnu komunikaciju o dječjem zdravlju i debljini kod djece – „Dijete na prvom mjestu“ povodom Svjetskog dana debljine
Svjetski dan debljine: „Promijenimo priču o debljini“
HZJZ i UNICEF predstavili smjernice za izvještavanje i javnu komunikaciju s ciljem destigmatizacije i prevencije debljine kod djece
Zagreb, 4. ožujka 2026. – U povodu Svjetskog dana debljine, koji se obilježava porukom „Zajedno možemo promijeniti priču o debljini”, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i UNICEF predstavili su Smjernice za medijsko izvještavanje i javnu komunikaciju o dječjem zdravlju i debljini kod djece – „Dijete na prvom mjestu“.
Svako treće dijete osnovnoškolske dobi u Hrvatskoj živi s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom, po čemu je Hrvatska na četvrtom mjestu u Europi. Debljina kod djece predstavlja složen javnozdravstveni problem te ugrožava tjelesno zdravlje i psihosocijalni razvoj djece, uz moguće dugoročne posljedice u odrasloj dobi. Trend porasta učestalosti debljine kod djece prisutan je na globalnoj razini, a istraživanja pokazuju da debljini kod djece doprinose brojni čimbenici, kao što su genetika, društveni i ekonomski uvjeti, način života, promjene u okruženju u kojem djeca odrastaju te izloženost marketingu nutritivno siromašne i kalorijama bogate hrane.
Međutim, u javnom se prostoru i dalje o debljini često govori na pojednostavljen način – uzroci debljine, kao i rješenja za debljinu, pripisuju se ponajviše odgovornosti roditelja i djece. Takva komunikacija doprinosi stigmatizaciji djece s debljinom i može dovesti do ozbiljnih posljedica za mentalno i tjelesno zdravlje djece – narušiti samopoštovanje, povećati rizik za depresiju, anksioznost i razvoj poremećaja hranjenja te dovesti do povlačenja iz tjelesnih i društvenih aktivnosti.
Zdravlje djece uvijek mora biti društveni prioritet te je važan dio javne komunikacije. Mediji, stručnjaci i drugi dionici odgovornom javnom komunikacijom i izvještavanjem mogu značajno doprinijeti prevenciji debljine kod djece, uključujući komunikaciju o debljini kao bolesti na koju utječu brojni čimbenici.
Namjena je Smjernica „Dijete na prvom mjestu“ promicati javnu komunikaciju koja doprinosi razumijevanju uzroka debljine i traženju rješenja, a prije svega vodi brigu o zdravlju, dobrobiti i zaštiti djece. Smjernice nude konkretne pristupe i primjere terminologije, audiovizualnih sadržaja, izvora informacija i pitanja za pripremu medijskih sadržaja i drugih oblika javne komunikacije o temi debljine i zdravlja djece u širem smislu.
Smjernice su razvijene u sklopu šire suradnje HZJZ-a i UNICEF-a s ciljem prevencije debljine kod djece, a kao autorice su sudjelovale i prof. dr. sc. Barbara Kalebić Maglica s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i dr. sc. socio. Nensi Blažević s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. S ciljem što većeg dosega poruka ovih smjernica među različitim publikama i dobnim skupinama, tim Medijskog centra FPZG-a razvit će i videopaket za društvene mreže i korištenje na predavanjima, stručnim skupovima i radionicama.
„Kontinuirano upozoravamo na rastući trend učestalosti djece s debljinom u Hrvatskoj. Iako je ta činjenica sada već, vjerujem, široko poznata, važno je da osim samog isticanja problema obratimo i pozornost na to na koji način govorimo o ovoj temi u javnosti. Debljina je složena bolest s brojnim uzrocima, a njezin trend rasta u suvremenom društvu, uvelike se može pripisati onome što nazivamo obesogenim okruženjem, dakle okruženjem koje potiče nastanak debljine. Pojednostavljivanjem ovog problema ili okrivljavanjem pojedinaca nećemo postići ono što nam je vjerujem svima u interesu, a to je očuvanje zdravlja naše djece. Svi mi koji javno istupamo na temu debljine bilo kao stručnjaci, bilo kao medijski djelatnici, imamo odgovornost promijeniti narativ o debljini i zagovarati multisektorsku suradnju koja će unaprijediti zdravlje sve naše djece“, istaknula je prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravlja u HZJZ-u i Referentnog centra Ministarstva zdravstva za promicanje zdravlja.
“Kako bismo potaknuli promjene i preokrenuli negativni trend, moramo promijeniti i način na koji govorimo o pretilosti kod djece. Medijsko izvještavanje i javna komunikacija mogu imati ključnu ulogu u rješavanju ovog problema, ali ga mogu i produbiti ako nisu odgovorni, utemeljeni na dokazima i konstruktivni. U svakoj vrsti komunikacije zdravlje i dobrobit djece moraju biti na prvom mjestu. Svi bismo trebali više govoriti o brojnim uzrocima pretilosti i o tome kako zajednički raditi na rješenjima za jedan od najhitnijih i najsloženijih javnozdravstvenih izazova našeg vremena,” izjavila je Luisa Brumana, predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku.
Preuzmite „Smjernice za medijsko izvještavanje i javnu komunikaciju o dječjem zdravlju i debljini kod djece – Dijete na prvom mjestu“ – Smjernice za medijsko izvještavanje i javnu komunikaciju o dječjem zdravlju i debljini kod djece – Dijete na prvom mjestu
Kontakti za medije:
HZJZ, Anja Đurić, 099 267 1746, promicanjezdravlja@hzjz.hr
UNICEF, Marin Ilej, 099 3494 579, milej@unicef.org
UNICEF, Marina Knežević Barišić 091 4324 610, mknezevicbarisic@unicef.org
Ekdisteroidi
Za one koji su podložni antidopinškim pravilima, važno je razumjeti kako tvari ulaze u dodatke prehrani i druge tretmane namijenjene sportašima. Na primjer, ekdisteroidi su među mnogim tvarima koje se dodaju dodacima prehrani uz tvrdnje o anaboličkim učincima i poboljšanju sportskih izvedbi.
Iako trenutno nisu zabranjeni prema pravilima Svjetske antidopinške agencije (WADA), ekdisteroidi su u Monitoring programu – Programu praćenja kako bi WADA mogla odlučiti treba li ih dodati na Popis zabranjenih sredstava.
Ekdisteroidi, poput ekdisterona (poznatog i kao 20-hidroksiekdison ili 20E), ekdizona i turkesterona, su spojevi slični steroidima koji se prirodno javljaju kod kukaca, nekih biljaka i nekih gljiva. Ekdisteroidi reguliraju mnoge procese kod kukaca, uključujući rast i razmnožavanje. Kod biljaka ekdisteroidi igraju ulogu u zaštiti biljaka od “stresa” i napada insekata.
Nalaze li se ekdisteroidi u hrani ili dodacima prehrani?
Ekdisteroidi se nalaze u mnogim biljkama s najvišim koncentracijama u špinatu i kvinoji te na taj način konzumirate ekdisteroide kao dio svoje uobičajene prehrane. Ekdisteroidi se također prodaju u dodacima prehrani koji često tvrde da imaju anaboličke učinke. Sportaši koji koriste bilo koji dodatak prehrani, uključujući dodatke s ekdisteroidima, trebali bi biti svjesni rizika dodataka prehrani i koristiti samo dodatke certificirane od strane trećih strana.
Koji su učinci ekdisteroida na ljude?
Ljudi prirodno ne proizvode ekdisteroide, a djelovanje ekdisteroida kod sisavaca nije dobro shvaćeno. Zbog značajnih strukturnih razlika između ekdisteroida i ljudskih steroidnih hormona, dugo se smatralo da se ekdisteroidi neće vezati za nijedan ljudski hormonski receptor i stoga neće imati nikakvo djelovanje u tijelu. Međutim, postoje nedavni dokazi da ekdisteroidi mogu stupiti u interakciju s nekim estrogenskim receptorima u tijelu, te da konzumacija ekdisteroida u dodacima može imati anaboličke učinke. Istraživanja o učincima ekdisteroida na ljude su u tijeku.
Trenutno, WADA nije dodala ekdisteroide na Popis zabranjenih sredstava. Međutim, raste interes za potencijalne učinke ekdisteroida na poboljšanje izvedbi, pa ih je WADA 2020. dodala u Program praćenja. (V.B)
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.2. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za zdravstvenu ekologiju
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 11. veljače 2026. za prijam na rad na određeno vrijeme do povratka radnice s porodiljnog dopsuta za radno mjesto 2.2. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za zdravstvenu ekologiju.
Više pogledajte ovdje.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.5. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za zdravstvenu ekologiju
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 11. veljače 2026. za prijam na rad na određeno vrijeme za radno mjesto 2.5. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za zdravstvenu ekologiju.
Više pogledajte ovdje.