Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Hrvatski dan nepušenja – poziv na okrugli stol

22. VELJAČE 2023. , SRIJEDA U 10.30 SATI

EDUKACIJSKI CENTAR HRVATSKOG ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO, ROCKEFELLEROVA 12, ZAGREB

Uz Svjetski dan nepušenja (31. svibnja), u Hrvatskoj se od 2003. godine obilježava i nacionalni dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima (engl. World No Tobacco Day). Hrvatski dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima obilježava se prvog dana Korizme ove godine je 22. veljače, posebnost tog dana je što većina ljudi razmišlja o odricanju od nečega u čemu uživa tijekom godine. Dan bez duhanskog dima je dan kojim se želi potaknuti pušače na prestanak pušenja. Kao i prema modelu koji se provodi u drugim zemljama, obilježavanjem Dana bez duhanskog dima nastoji se potaknuti pušače da ne zapale cigaretu 24 sata kako bi uvidjeli da to nije nemoguće i nastavili s apstinencijom. To je prilika da pušači razmisle o svojoj ovisnosti o cigaretama, da im nepušači pomognu da se odreknu cigareta. Povodom Hrvatskog dana nepušenja – Dana bez duhanskog dima, Hrvatski zavod za javno zdravstvo zajedno sa Nacionalnim povjerenstvom za borbu protiv pušenja Ministarstva zdravstva organizira okrugli stol. Okrugli stol će biti održan 22. veljače 2023., srijeda u 10.30 sati u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Rockefellerova 12, Zagreb.

Okrugli stol bit će i prilika da prikažemo situaciju s pušenjem kod mladih, potaknemo pušače na prestanak, podsjetimo na Škole nepušenja, te izazove koje donose novi duhanski proizvodi i e-cigarete. Pozivamo sve zainteresirane stručnjake da nam se pridruže na Okruglom stolu te sudjeluju u raspravi s primjerima dobre prakse.

Duhan je odgovoran za smrt više od 8 milijuna ljudi godišnje.Više od 7 milijuna tih smrtnih slučajeva posljedica je izravne uporabe duhana, dok je oko 1.2 milijuna posljedica izloženosti nepušača duhanskom dimu. Pušenje duhana izaziva ovisnost, oštećuje sve organske sustave u organizmu te povećava rizik za više od trideset bolesti.

Prema rezultatima istraživanja provedenog 2019. godine „Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji u Republici Hrvatskoj“ (istraživanje HZJZ-a i Institut za društvena istraživanja dr. Ivo Pilar) 38,4% odraslih puši, najviše u dobnoj skupini između 25. i 35. godine života (43,6%), dok muškarci nešto češće puše od žena (41,2% naspram 35,7%) .

Duhanski dim sadrži preko 7 000 različitih kemijskih sastojaka, od kojih neke posebno oštećuju srce i krvne žile. Najštetnije tvari iz duhanskog dima za krvožilni sustav su nikotin, katran i ugljični monoksid.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) “Duhanski proizvodi” se definiraju kao proizvod koji su u cijelosti ili djelomično napravljeni od listova duhana kao sirovine koji se proizvode za pušenje, žvakanje. Na tržištu se pojavio sve veći broj „Novih duhanskih proizvoda” koji se definiraju kao duhanski proizvod koji ne pripada ni jednoj od sljedećih kategorija:cigarete,duhan (za samostalno motanje, za lule i vodene lule,cigare i cigarilosi) ,duhan (za žvakanje, za šmrkanje ili za oralnu potrošnju) .

Prodaja cigareta smanjivala se tijekom godina proteklog desetljeća, što dovodi do razvoja i marketinga e-cigareta i novih duhanskih proizvoda (grijani duhanski proizvodi). Elektronički sustavi za isporuku nikotina(e-cigarete), koji se također nazivaju vaping uređaji ili olovke za vape, uređaji koji se koriste za pušenje ili „vape“ aromatizirane otopine. Prema SZO glavni sastojci otopine e-cigareta su: nikotin, propilen glikol sa ili bez glicerola i različita sredstva za poboljšanje okusa. Uz negativan utjecaj na zdravlje ljudi, negativno utječu na okoliš.Proizvođači e-cigareta ne dostavljaju jasne upute korisnicima kako pravilno odložiti korištene uređaje, litij-ionske baterije i iskorištene uljne patrone. E-cigarete su izrađene od plastike i metala i kao takve nisu biorazgradive što uzrokuje raspršenje mikroplastike i ulja u okoliš. Grijani duhanski proizvodi postupkom zagrijavanja stvaraju aerosol koji sadrži nikotin i štetne sastojke u obliku aditiva i aroma .Prema duhanskim tvrtkama, zagrijavanjem duhana, a ne spaljivanjem kao kod obične cigarete, značajno se smanjuje stvaranje štetnih tvari koje nastaju pri visokoj temperaturi povezane s izgaranjem navodi SZO.

Unatoč naporu duhanskih tvrtki da se dokaže smanjena štetnost kod konzumacije e-cigareta i grijanih duhanskih proizvoda,prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) prijavljeno je više od 2800 slučajeva, uključujući i 68 smrtna slučaja EVALI koja predstavlja upalni odgovor dišnog sustava koji nastaje zagrijavanjem i aerosolizacijom ulja koje se taloži u alveolarnom prostoru. EVALI uključuje stanja kao što su lipoidna pneumonia, pneumonitis uzrokovan preosjetljivošću, difuzno alveolarno krvarenje, akutna eozinofilna pneumonija navodi CDC.

Uz e-cigarete i grijane duhanske proizvode u ,,Proizvode sljedeće generacije“ spadaju SNUS i nikotinske vrećice.

SNUS je tradicionalni skandinavski bezdimni duhanski proizvod, reguliran je kao prehrambeni proizvod prema švedskom zakonu o hrani od 1970-ih. Konzumira se stavljanjem vrećice između desni i gornje usne na određeno vrijeme. Iako je opće prihvaćeno da su opasnosti po zdravlje od korištenja snusa puno manje nego kod pušenja, ostaje nejasnoća oko dugoročnih učinaka. Istraživanja su pokazala povezanost između upotrebe snusa i raka gušterače, te povezanost upotrebe snusa dijabetesom tipa 2, smrtonosnim srčanim udarima, povišenim krvnim tlakom te prijevremenim porodom i mrtvorođenošću.

Nikotinske vrećice slične su vrećicama za snus jer su napravljene za postavljanje između usna i desni, te ne zahtijevaju pljuvanje. Ne sadrže list duhana, već oblik dehidriranog nikotina (s dodanim aromama). Nikotin se apsorbira u krvotok preko sluznice u ustima. Vrećice također općenito sadrže biljna vlakna, arome i zaslađivače. Istraživači su upozorili da se nikotinske vrećice posebno sviđaju mladima i nepušačima, jer se prodaju u raznim voćnim okusima, u atraktivnom pakiranju i mogu se diskretno koristiti.

Tijekom sazrijevanja i traženja svoga identiteta, mlade su osobe sklone burnom, nepromišljenom reagiranju te počinju eksperimentirati sa svime što je zabranjeno. Eksperimentiranje duhanom povezano je sa željom da se isproba „zabranjeno voće“, ali i s obilježjem mladosti i nezrelosti, koja ne priznaje vezu između rizičnih ponašanja i loših posljedica koje mogu nastupiti odmah ili s vremenom.

Prema najnovijem Istraživanju o zdravstvenom ponašanju mladih (engl. Health Behaviour in School-aged Children; HBSC) provedenom 2022 g. veliki broj učenika/ca nije probao cigarete nikad u životu što je vidljivo iz slike 1. Trend pušenja barem jednom u 30 dana kod učenika/ca raste s dobi (slika 2). Vrlo nizak postotak učenika/ca puši cigarete svakodnevno (slika 3) dok najveći broj učenika/ca u dobi od 15 godina puši cigarete najmanje jednom tjedno. (slika 4).

LIITERATURA:

1. https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/tobacco

2. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/

3. Štimac Grbić, D., Glavak Tkalić, R. (Ur.). (2020). Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske: 2019. i analiza trendova uporabe 2011.-2019. Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.

4. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/

5. United States (US) Federal Drug Administration (FDA): Vaporizers, E-Cigarettes, and other Electronic Nicotine Delivery Systems (ENDS)

6. Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, S. Peeters, A. Gilmore, Tobacco Control, 2015

7. J. Foulds, L. Ramstrom, M. Burke, et al. Effect of smokeless tobacco (snus) on smoking and public health in Sweden. Tobacco Control, 2003. Swedish Food Regulations, Food Act (Livsmedelslagen SFS 2006:804). 2006

8. Royal College of Physicians. Harm reduction in nicotine addiction: helping people who can’t quit. A report by the Tobacco Advisory Group of the Royal College of Physicians. 2007

9. J. Luo , W. Ye, K. Zendehdel, et al., Oral use of Swedish moist snuff (snus) and risk for cancer of the mouth, lung, and pancreas in male construction workers: a retrospective cohort study. Lancet, 2007, Jun 16;369(9578),2015-20

10. T. Schmid, Smokeless Alternatives on the Upswing, Tobacco Asia, 3 February 2021

11. S. Peeters, A. Gilmore, Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, Tobacco Control, 2015

12. Gazdek D. (2014) Navika pušenja djelatnika u zdravstvu Koprivničko-križevačke županije. Nove staze 32:25-26

13. HBSC survey conducted in 2022 among Croatian pupils

Sudjelujte u natječaju projekta EU – JAMRAI

Razmišljate li kreativno?

#AntibioticResistanceSymbol

Pozivamo vas da sudjelujete u natječaju za dizajniranje prvog globalnog simbola koji će predstavljati otpornost na antibiotike. Pobjednik dobiva nagradu od 2000 eura!

Upotreba antibiotika nesumnjivo predstavlja revolucionarno medicinsko dostignuće. Zahvaljujući njima, nekad smrtonosne bolesni su postale gotovo pa bezazlene, čime su nebrojeni životi spašeni. Ipak, zbog tih istih antibiotika, točnije, zbog njihove prekomjerne i neprimjerene uporabe, ovo je dostignuće sada pod golemim rizikom. Naime, sve je više bakterija postalo otporno na antibiotike koji su u opticaju, a ukoliko se dosadašnji trendovi nastave, stručnjaci predviđaju kako bi do 2050. godine antimikrobna rezistencija mogla postati vodeći uzrok smrtnosti na globalnoj razini. Ukratko, radi se o gorućem javnozdravstvenom problemu, na koji je potrebna što sveobuhvatnija reakcija, i to u što skorijem roku.

Pristup „Jedno zdravlje“, koje karakterizira dosadašnju borbu s ovim izazovom, naglašava potrebu ujedinjenom pristupu zdravlju čovjeka, životinja i okoliša, kao i najužu suradnju stručnjaka iz područja veterine, humane medicine i znanosti o okolišu. Ipak, ovaj golemi globalni izazov treba dodatno, još udruženije djelovanje, a to je djelovanje svih nas. Zbog toga nam je potreban zajednički, svima poznat simbol oko kojeg ćemo se okupiti, koji će predstavljati našu zajedničku borbu.

Od takvog simbola očekujemo da nam omogući da se dublje razumijemo i na simboličkoj, neverbalnoj, kreativnoj razini djelovanja. Na taj ćemo način imati veće šanse ne samo ujedinjeno djelovati, već će i naše aktivnosti u smjeru zajedničkog cilja moći biti vidljivije, sveobuhvatnije, ali i atraktivnije. Imajući to u vidu, projekt EU-JAMRAI (engl. Joint action on antimicrobial resistance and health care associated infections) je raspisao natječaj kojim se traži prvi globalni simbol za otpornost na antibiotike. Treba napomenuti da se ne traži logo ili nešto slično, već nešto opipljivo, što bi svatko, bilo gdje, mogao izraditi kod kuće i nositi s ponosom, poput crvene vrpce koja označava borbu protiv AIDS-a.

Ovaj natječaj je otvoren do 31. ožujka 2020. godine, a najuspješniji kreativac bit će nagrađen iznosom od 2000 eura.

Više informacija o procesu prijave možete naći ovdje.

Više o projektu EU – JAMRAI možete pročitati ovdje.

Mišja groznica ili hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom

O kakvoj se bolesti radi i što je uzrokuje?

Mišja groznica je naziv bolesti koji se u javnosti često koristi za hemoragijsku groznicu s bubrežnim sindromom (HGBS). HGBS je virusna zoonoza, prvenstveno bolest šumskih mišolikih glodavaca poznata kao bolest prirodnih žarišta. Javlja se u određenim geografskim područjima u kojima su nužno zadovoljeni ekološki uvjeti (abiotički – klima, vodeni tokovi, tlo, padaline, uz biotičke – biljne i životinjske zajednice) da bi se uzročnik bolesti mogao trajno održavati na određenom području.

Bolest uzrokuju Hantavirusi, koji su rasprostranjeni u raznim dijelovima svijeta, kako u Aziji, tako i od sjevera do juga Europe. U Hrvatskoj je bolest stalno prisutna pretežno u kontinentalnim područjima, s različitom učestalošću od godine do godine.

Svake se godine bilježe pojedinačni ili sporadični slučajevi, a ciklički epidemije odnosno povremeno se registrira povećan broj oboljelih osoba, kao što je bilo 1995., 2002., 2012. te 2014. godine.

U Hrvatskoj su poznata neka prirodna žarišta odnosno enzootska područja, npr. neke šume u Lici, Karlovačkoj županiji, Zagrebačkoj županiji, Slavoniji, Gorskom Kotaru, Medvednica, međutim rasprostranjenost ove zoonoze u Hrvatskoj nije u potpunosti poznata.

Tko je rezervoar i domaćin uzročnika?

Mišoliki glodavci su prirodni rezervoari i prenositelji virusa. Uzročnik prirodno kruži i održava se među mišolikim glodavcima.

Kod nas u Hrvatskoj su to: riđa voluharica (Clethrionomys glareolus) i žutogrli miš (Apodemus flavicollis), a uz njih u manjoj mjeri i šumski miš (Apodemus sylvaticus), poljski miš (Apodemus agrarius) te livadna voluharica (Microtus agrestis).

Ta infekcija za njih nije opasna, no čini ih rezervoarima virusa kojeg izlučuju u okolinu, najviše mokraćom i izmetom. Ušavši u njihov svijet odnosno područje tzv. prirodnog žarišta, ljudi se, srećom u pravilu rijetko, u određenim okolnostima mogu zaraziti i razboljeti.

Kako se bolest prenosi?

Čovjek se može zaraziti:

izravnim ili posrednim kontaktom s izlučevinama (mokraća, izmet ili slina) zaraženih glodavaca, udisanjem aerosola ili prašine koja sadrži uzročnike
unosom uzročnika iz izlučevina zaraženih glodavaca kroz oštećenu kožu ili sluznicu oka, nosa i usta onečišćenim rukama ili
kontaminiranom ili zagađenom vodom ili hranom (kao npr. neoprani šumski plodovi)
neposrednim kontaktom sa zaraženim glodavcima

Bolest se najčešće ne prenosi sa čovjeka na čovjeka.

Mišja groznica je vezana uz izravan ili posredan dodir s divljim mišolikim glodavcima i njihovim izlučevinama, a do nešto češćeg obolijevanja ljudi obično dolazi u godinama velike brojnosti malih glodavaca (tzv. “mišje godine”). Na njihovu brojnost mogu utjecati razni promjenjivi ekološki čimbenici pa se često ne može u potpunosti objasniti niti prognozirati. Poznato je da obilje hrane pogoduje većem broju, dok dugotrajne zimske hladnoće smanjuju broj glodavaca.

Koji su simptomi bolesti?

Bolest se najčešće manifestira 1 do 2 tjedna nakon izlaganja inficiranoj izlučevini glodavca (vrlo rijetko inkubacija može trajati i do 8 tjedana) naglim nastupom visoke tjelesne temperature, praćene zimicom i jakom glavoboljom, nakon kojih slijede jaki bolovi u trbuhu i leđima, koji mogu biti praćeni mučninom i povraćanjem, zamućenim vidom te ponekad crvenilom lica i konjunktiva te osipom. Kasniji se simptomi bolesti mogu manifestirati smanjenom količinom izlučivanja urina i razvitkom zatajenja bubrega, ali i naglim padom tlaka, pojavom krvarenja i razvojem stanja šoka.

Tko najčešće obolijeva?

Na osnovi opisanog se može zaključiti da su osobe koje zbog prirode posla ili rekreativno (šumski radnici, poljoprivrednici, lovci, planinari, izletnici i sl.) dugotrajno i učestalo dolaze u neposredan ili posredan kontakt s malim divljim glodavcima najizloženiji njihovu aerosolu pa mogu biti i najizloženiji ovoj zarazi.

Važno je napomenuti da se čovjek može zaraziti i u zatvorenim prostorima u kojima mogu boraviti glodavci i gdje može biti velika koncentracija uzročnika u prašini (podrumske prostorije, garaže, tavani, ostave i dr.)

Iako rizik od obolijevanja ljudi postoji, na sreću je razmjerno malen prema proširenosti boravka ljudi u prirodi bilo zbog profesionalnih razloga, bilo zbog rekreacije te se ova bolest u ljudi relativno rijetko javlja.

Kako se zaštititi na otvorenom?

Nemojte sjediti ni ležati izravno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi!
Tijekom boravka u prirodi čuvajte hranu i piće (u zatvorenim spremnicima) te osobne stvari od dodira s glodavcima i njihovim izlučevinama.
Prije konzumacije jela i pića te uzimanja cigarete dobro operite ruke toplom vodom i sapunom ili koristite antiseptik ili dezinficijens na bazi alkohola.
Ne ostavljajte ostatke hrane i druge otpatke u prirodi!
Nemojte piti vodu iz neuređenih šumskih izvora i lokava.
Plodove ubrane u prirodi koji se jedu sirovi dobro operite tekućom vodom.
Ne dirajte gnijezda glodavaca kao niti uginule glodavce bez rukavica i maske.

Kako se zaštiti u zatvorenim prostorijama?

Osigurajte hranu i piće od pristupa glodavaca, pohranite ih u zatvorene spremnike!
Smeće držite u zatvorenim čvrstim kontejnerima da ne bude izvor hrane glodavcima.
Ne ostavljajte smeće u prostorijama kao što su ostave, podrumi, garaže, tavani, vikendice i sl.!
Spriječite ulaz glodavaca u stambene i gospodarske objekte zatvarajući sve pukotine i rupe u zidovima i podovima!
Potrebno je skloniti sva odlagališta raznih materijala koji mogu poslužiti glodavcima kao sklonište najmanje 50 m od kuće.
Redovito provodite uništavanja glodavaca ili deratizaciju (klopke) u kući i neposredno oko kuće (ako se radi o otrovu upozorite ljude, osobito djecu)!
Ne dirajte uginule glodavce ili njihova gnijezda golim rukama.
Čišćenje dulje vrijeme nekorištenih prostora obavite uz što manje podizanje prašine, ako je moguće primijenite vlažno čišćenje (uz korištenje maske preko nosa i usta).
Ne metite niti usisavajte izlučevine glodavaca, kao niti njihova gnijezda. To će pogodovati zaraznom materijalu (izlučevinama glodavaca) da se digne u zrak koji onda možete udahnuti pa se na taj način možete zaraziti.
Nosite masku koja štiti sluznicu nosa i usta!
Nosite gumene rukavice!
Prilikom čišćenja koristite mokru krpu (da se izbjegne dizanje prašine) i klorni ili alkoholni dezinficijens!

U zadnjih petnaest godina broj prijava hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom u Hrvatskoj znatno varira; u prosjeku je oko šezdeset prijava godišnje (najmanje 6 oboljelih 2013. godine; najviše 317 oboljelih 2002. godine). U prva tri mjeseca ove godine prijavljen je nešto veći broj bolesnika s hemoragijskom groznicom u Hrvatskoj nego što se prijavljuje u „mirnim“ godinama, međutim manje nego u istom razdoblju tijekom epidemijskih godina. Bolesnici su iz cijele kontinentalne Hrvatske, iz poznatih endemskih područja/prirodnih žarišta.

U ovom trenutku nije moguće procijeniti kakav će biti trend tijekom ove godine, tj. da li će ova godina po broju oboljelih biti znatno iznad prosjeka.

Rizik od hemoragijske groznice je uvijek prisutan u prirodnim žarištima, a u vrijeme epidemijskih godina je nešto viši, ali se može umanjiti pridržavanjem gore opisanih mjera osobne zaštite.

Povezani članak: Procjene rizika zaražavanja djece virusom HGBS-a u Domu Crvenog križa i bližoj okolici na Sljemenu

Depresija: razgovarajmo

Svake se godine 7. travnja obilježava Svjetski dan zdravlja pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije. Za temu ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja je kao prioritetno područje globalnog javnozdravstvenog interesa odabrana depresija, s glavnom porukom „Depresija: razgovarajmo“ (engl. Depression; let’s talk). Cilj ovogodišnje javnozdravstvene kampanje „Depresija: razgovarajmo“ je osvijestiti ljude koji boluju od depresije da potraže i dobiju pomoć.

Ovom se kampanjom također želi:

bolje informirati opću javnost o depresiji, njezinim uzrocima i mogućim posljedicama te obliku pomoći koji je dostupan za prevenciju i liječenje depresije
potaknuti ljude s depresijom da potraže pomoć
osvijestiti obitelj, prijatelje i kolege koji žive s ljudima koji boluju od depresije da su sposobni pružiti podršku oboljelom

Što je depresija?

Depresija je bolest koju karakteriziraju poremećaji raspoloženja.

Simptomi depresije su:

dugotrajna tuga
nesposobnost uživanja u ranije ugodnim stvarima ili aktivnostima
duševna bol

Depresija utječe na obavljanje najjednostavnijih svakodnevnih zadataka, ponekad s razornim posljedicama za odnose s obitelji i prijateljima i mogućnosti da se zaradi za život. Da bi se postavila dijagnoza depresije odnosno depresivne epizode, ovi simptomi trebaju trajati najmanje 2 tjedna.

Osim navedenog, ljudi koji boluju od depresije mogu imati i neke od sljedećih simptoma:

manjak energije
promjene apetita
nesanicu ili preveliku potrebu za snom
povećanu tjeskobu ili zabrinutost
smanjenu koncentraciju
neodlučnost
nemir
osjećaj bezvrijednosti, krivnje ili beznađa
misli o samoozljeđivanju ili suicidu

Rizik od razvoja depresije se povećava sa stresom, traumatskim životnim događajima kao što su smrt voljene osobe ili prekid veze, fizičkim bolestima, problemima uzrokovanim konzumacijom alkohola ili droge, siromaštvom, nezaposlenošću, nepravilnom prehranom i nedovoljnom tjelesnom aktivnošću. Kod nekih osoba postoji i genetska, urođena predispozicija za razvoj depresije.

Depresija može pogoditi svakoga, to nije znak slabosti. Depresija je izlječiva: razgovorom s psihoterapeutom, uzimanjem antidepresivnih lijekova ili kombinacijom obaju.

Liječenje depresije

Potražite pomoć liječnika
Možete se obratiti svom obiteljskom liječniku koji će provjeriti i utvrditi Vaše stanje te Vam po potrebi prepisati lijekove ili vas uputiti stručnjacima iz područja mentalnog zdravlja
Depresija se liječi lijekovima koji se zovu antidepresivi. Ti lijekovi ne djeluju odmah kao primjerice lijekovi protiv bolova, već im je potrebno oko 1 do 6 tjedana za početak djelovanja
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje uzimanje lijekova i 6 do 10 mjeseci nakon prestanka simptoma
Bitno je napomenuti da ovi lijekovi ne izazivaju ovisnost
Osim uzimanja antidepresiva, u liječenju depresije je od velike koristi i psihoterapija

Jeste li znali?

Zajednički mentalni poremećaji (depresija i anksiozni poremećaji) su u porastu u cijelom svijetu.

U humanitarnim krizama i tijekom ratnih sukoba, 1 od 5 osoba je pogođena depresijom ili anksioznim poremećajem.

Depresija povećava rizik razvoja drugih nezaraznih bolesti kao što su dijabetes i kardiovaskularne bolesti. Uz to, dijabetes i kardiovaskularne bolesti povećavaju rizik od depresije.

Depresija koja se javlja kod žene nakon poroda može utjecati na razvoj novorođenčeta.

Najučestaliji mentalni poremećaji mogu se prevenirati i izliječiti uz relativno mali trošak.

Novi dokaz iz istraživanja koje je provela Svjetska zdravstvena organizacija pokazuje da depresija i anksiozni poremećaji koštaju globalnu ekonomiju više od US$ 1 bilijuna svake godine.

Broj ljudi s depresijom i anksioznim poremećajem u svijetu se povećava: 1990. godine je u svijetu bilo 416 milijuna oboljelih, dok je 2013. godine njihov broj porastao na 615 milijuna.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, depresija će do 2020. godine postati drugi svjetski zdravstveni problem, a gledajući samo žensku populaciju, zdravstveni problem broj jedan. Posljedica je to kontinuiranog porasta broja depresivnih osoba.

Ako se osjećate nesretno ili mislite da imate depresiju:

Razgovarajte o svojim osjećajima s nekim kome vjerujete.
Potražite profesionalnu pomoć.
Ne zaboravite da vam uz pravu pomoć može biti bolje.
Nastavite s aktivnostima u kojima ste uživali kada vam je bilo dobro.
Budite u kontaktu s obitelji i prijateljima.
Redovito vježbajte, čak i ako je to samo kratka šetnja.
Držite se pravilnih navika hranjena i spavanja.
Prihvatite da bi mogli bolovati od depresije i prilagodite svoja očekivanja. Možda nećete biti u mogućnosti ispuniti svoje svakodnevne aktivnosti ili obveze onoliko koliko ste običavali.
Izbjegavajte ili ograničite unos alkohola i uzimajte lijekove onako kako vam ih je prepisao liječnik.

ZAPAMTITE

Stigma i diskriminacija koje prate mentalne bolesti, uključujući depresiju, dovode do kasnijeg prepoznavanja problema i odgađaju traženje pomoći, zbog čega liječenje traje dulje, a može doći i do težih posljedica kao što je samoubojstvo.

Depresija je bolest koja pogađa ljude svih dobnih skupina, svih društvenih slojeva i svih zemalja svijeta.

Depresija se može prevenirati i liječiti.

Ako mislite da bolujete od depresije, potražite pomoć.

Izvor: WHO

Učinite korak Za mentalno zdravlje

Hrvatski zavod za javno zdravstvo je u suradnji s Gradskim uredom za zdravstvo Grada Zagreba pokrenuo zajedničko obilježavanje Svjetskog dana zdravlja 2017 posvećenog depresiji. U petak 7.4.2017. od 15.00 do 17.30 sati će se u Parku Zrinjevac u Zagrebu održati Festival mentalnog zdravlja u cilju promicanja važnosti pravovremenog ulaganja u mentalno zdravlje, zdravstvenog prosvjećivanja i informiranja o dostupnim uslugama mentalnog zdravlja u zajednici. Pogledajte obavijest o Festivalu mentalnog zdravlja

Kalendar aktivnosti povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja 2017. godine

Svjetska prvakinja u maratonu Peres Jepchirchir – EPO

Jedinica za integritet u atletici (Athletics Integrity Unit – AIU) objavila je u petak, 23. listopada 2026., da je privremeno suspendirala kenijsku atletičarku Peres Jepchirchir, aktualnu svjetsku prvakinju u maratonu i olimpijsku pobjednicu s Igara u Tokiju. U uzorku koji je od nje uzet izvan natjecanja u Keniji, prije njezine pobjede na maratonu u Sydneyju 30. kolovoza, utvrđen je nepovoljan analitički nalaz na eritropoetin (EPO).

Eritropoetin je hormon koji potiče stvaranje crvenih krvnih stanica i tako povećava sposobnost krvi da prenosi kisik, zbog čega se zlouporabljuje osobito u sportovima izdržljivosti. Nalazi se na Popisu zabranjenih tvari i metoda Svjetske antidopinške agencije (WADA) i zabranjen je u svakom trenutku, i na natjecanju i izvan njega.

Tridesettrogodišnja Jepchirchir jedna je od najuspješnijih maratonki današnjice. Osim naslova olimpijske i svjetske prvakinje, pobjeđivala je na maratonima u Bostonu, Londonu, New Yorku, Valenciji i Sydneyju, a tri je puta postala svjetska prvakinja u polumaratonu.

Privremena suspenzija nije konačna sankcija. Dok traje, sportašica ne smije nastupati na natjecanjima, a o tome je li prekršila antidopinška pravila i kolika će biti sankcija odlučit će se kad postupak završi.

Ovaj slučaj nov je udarac kenijskoj atletici, u kojoj je od osnivanja AIU-a 2017. godine sankcionirano ili suspendirano više od 140 sportaša. Vijest je objavljena svega nekoliko tjedana nakon što je Nairobi dobio domaćinstvo Svjetskog atletskog prvenstva 2029. godine. Dan ranije AIU je izrekao šestogodišnju zabranu nastupa i etiopskoj maratonki Ruti Agi.(J.K.)

Mjesec borbe protiv raka prostate

Studeni je mjesec posvećen podizanju svijesti o raku prostate i važnosti njegova ranog otkrivanja.

U sklopu globalnog pokreta Movember, čiji je naziv nastao spajanjem engleskih riječi moustache (brkovi) i November (studeni), naglasak se stavlja na važnost preventivnih pregleda, pravodobnog prepoznavanja bolesti i informiranja o čimbenicima rizika. Inicijativa je pokrenuta 2003. godine u Australiji, a puštanjem brkova sudionici potiču razgovor o zdravlju muškaraca. Kampanja ujedno promiče brigu o vlastitom zdravlju, otvoren razgovor o zdravstvenim poteškoćama te očuvanje fizičkog i mentalnog zdravlja.

Prema procjenama Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC), rak prostate bio je 2024. godine drugi najčešći rak u muškaraca i četvrti najčešći rak ukupno. U svijetu je te godine dijagnosticirano više od 1,5 milijuna slučajeva, što čini gotovo 8 % ukupnog opterećenja rakom.

Prostata je mala žlijezda veličine oraha, smještena ispod mokraćnog mjehura. Proizvodi gustu, bijelu tekućinu koja se miješa sa spermijima i čini sjeme.

Većina muškaraca s rakom prostate nema nikakve simptome, međutim, neki muškarci mogu iskusiti:

učestalo mokrenje
poteškoće pri mokrenju
krv u mokraći ili sjemenu
bol u leđima, kukovima ili zdjelici.

U kasnijim fazama bolesti, rak prostate može se proširiti na okolna tkiva i limfne čvorove u zdjelici, a ponekad i na druge dijelove tijela. Tada se mogu pojaviti simptomi poput umora, slabosti i gubitka tjelesne težine.

Većina bolesti se otkrije digitorektalnim pregledom i određivanjem PSA (tumorski biljeg za prostatu), što se obično provodi svake godine muškarcima starijim od 50 god.

Čimbenici rizika za rak prostate smatraju se starija životna dob (najčešći je kod muškaraca iznad 50 godina), nasljeđe i etničko porijeklo. Također, prehrana, debljina, upale prostate i spolno prenosive infekcije mogu predstavljati čimbenike rizika za razvoj bolesti.

Od raka prostate 2023. godine u Hrvatskoj su oboljela 2927 muškarca, što ga čini najčešćim novodijagnosticiranim rakom u muškaraca u Hrvatskoj. U Hrvatskoj je 2025. godine od raka prostate umro 781 muškarac.

Nacionalni program ranog otkrivanja raka prostate

Rano otkrivanje raka prostate moguće je redovitim pregledima koji se preporučuju svim muškarcima koji su stariji od 40 godina. Budući da se bolest često prepoznaje kada je kasno i kada više ishodi liječenja nisu toliko povoljni, Ministarstvo zdravstva odlučilo je pokrenuti Nacionalni program ranog otkrivanja raka prostate, nastao kao rezultat rada Povjerenstva za izradu nacrta Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka prostate.

Nacionalnom programu prethodi Poseban program za probir i rano otkrivanje raka prostate u Hrvatskoj čija je provedba počela 1. veljače 2024., a koji se trenutno provodi na području Grada Zagreba. Program se implementira na temelju preporuke Vijeća Europske unije iz prosinca 2022. o probiru raka kako bi se smanjila smrtnost povezana s rakom prostate.

Izvori:

https://movember.com/

https://www.iarc.who.int/news-events/prostate-cancer-awareness-month-2026/

Izvješće – Korištenje zdravstvene zaštite u djelatnosti dentalne medicine u Hrvatskoj u 2025. godini

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) u suradnji s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO) od 2019. g. redovito analizira i objavljuje podatke iz Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava Republike Hrvatske (CEZIH), koji se odnose na zdravstvenu skrb pruženu građanima u ordinacijama na razini primarne zdravstvene zaštite (opća/obiteljska medicina, zdravstvena zaštita predškolske djece, zdravstvena zaštita žena, dentalna /polivalentna/ zdravstvena zaštita).

U ovom izvješću analizirani su podaci sadržani u komunikacijskim porukama koje su pristigle u HZZO iz ordinacija dentalne medicine u Republici Hrvatskoj tijekom 2025. g., uključujući ordinacije dentalne medicine u sklopu domova zdravlja, privatne ordinacije (u zakupu doma zdravlja), ustanove za zdravstvenu skrb i vojne ordinacije.

Izvješće Korištenje zdravstvene zaštite u djelatnosti dentalne medicine u Hrvatskoj u 2025. godini dostupno je putem sljedeće poveznice: Korištenje zdravstvene zaštite u djelatnosti dentalne medicine u Hrvatskoj u 2025. godini.

Tablice objavljene u ovom izvješću možete preuzeti putem sljedeće poveznice: Korištenje zdravstvene zaštite u djelatnosti dentalne medicine u Hrvatskoj u 2025. godini-tablični podaci

Izvješće – Pobačaji u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2025. g.

U ovom izvješću su prikazani i analizirani podaci o vrstama pobačaja (spontani gubici trudnoće, namjerni prekidi trudnoće i ostali oblici pobačaja) u Republici Hrvatskoj u 2025. godini. Izvor podataka su isključivo bolnice jer se prema Zakonu o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece iz 1978. godine (NN 18/1978, 88/2009), medicinski postupci dovršetka pobačaja i prekidi trudnoće mogu obavljati samo u stacionarnim zdravstvenim ustanovama.

Izvješće o pobačajima u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2025. godine dostupno je putem sljedeće poveznice: Pobačaji u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2025. g.

Izvješće – Porodi u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2025. godine

U 2025. g. u rodilištima Hrvatske je ukupno zabilježeno 32.584 poroda s ukupno 33.062 rođenih. Od 33.062 ukupno rođenih je 32.936 živorođenih i 126 mrtvorođenih, a od živorođenih je u prvih sedam dana života umrlo 57 novorođenčadi. Rodilišni podaci se odnose na sve rođene u zdravstvenim ustanovama, neovisno o državi stalnog prebivališta majke, a od 32.584 rodilje je 144 žena sa stalnim prebivalištem izvan Hrvatske (144 živorođenja).

Podaci iz zdravstvenih ustanova su odraz rada rodilišta i razlikuju se po metodologiji prikupljanja i broju rođenih od podataka Državnog zavoda za statistiku, odnosno vitalno-statističkih podataka. Podaci vitalne statistike se, prema UN-ovoj i Eurostatovoj metodologiji (u primjeni u Hrvatskoj od 1998. g.), odnose na djecu čije majke imaju stalno prebivalište u Hrvatskoj i nisu izbivale iz zemlje dulje od jedne godine, kao i na djecu majki koje nemaju stalno prebivalište u Hrvatskoj, ali na području Hrvatske borave jednu godinu ili dulje.

Izvješće o porodima u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2025. godine dostupno je putem sljedeće poveznice: Porodi u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2025. godine.

Izvješće – Korištenje zdravstvene zaštite u djelatnosti zdravstvene zaštite predškolske djece u Hrvatskoj u 2025. godini

U ovom izvješću analizirani su podaci sadržani u komunikacijskim porukama koje su pristigle u HZZO iz ordinacija zdravstvene zaštite predškolske djece u Republici Hrvatskoj tijekom 2025. g., uključujući domove zdravlja, ordinacije posebnog dežurstva i privatne ordinacije (u zakupu doma zdravlja).

Izvješće Korištenje zdravstvene zaštite u djelatnosti zdravstvene zaštite predškolske djece u Hrvatskoj u 2025. godini dostupno je putem sljedeće poveznice: Korištenje zdravstvene zaštite u djelatnosti zdravstvene zaštite predškolske djece u Hrvatskoj u 2025. godini.

Tablice objavljene u ovom izvješću možete preuzeti putem sljedeće poveznice: Korištenje zdravstvene zaštite u djelatnosti zdravstvene zaštite predškolske djece u Hrvatskoj u 2025. godini – tablični podaci

Izvješće – Korištenje zdravstvene zaštite u djelatnosti obiteljske (opće) medicine u Hrvatskoj u 2025. godini

U ovom izvješću analizirani su podaci sadržani u komunikacijskim porukama koje su pristigle u HZZO iz ordinacija opće/obiteljske medicine u Republici Hrvatskoj tijekom 2025. g., uključujući domove zdravlja, ordinacije posebnog dežurstva, privatne ordinacije (u zakupu doma zdravlja), ustanove za zdravstvenu skrb i vojne ordinacije.

Izvješće Korištenje zdravstvene zaštite u djelatnosti obiteljske (opće) medicine u Hrvatskoj u 2025. godini dostupno je putem sljedeće poveznice: Korištenje zdravstvene zaštite u djelatnosti obiteljske (opće) medicine u Hrvatskoj u 2025. godini.

Tablice objavljene u ovom izvješću možete preuzeti putem sljedeće poveznice: Korištenje zdravstvene zaštite u djelatnosti obiteljske (opće) medicine u Hrvatskoj u 2025. godini – tablični podaci

Izvješće – Korištenje zdravstvene zaštite u djelatnosti zdravstvene zaštite žena u Hrvatskoj u 2025. godini

U ovom izvješću analizirani su podaci sadržani u komunikacijskim porukama koje su pristigle u HZZO iz ordinacija zdravstvene zaštite žena u Republici Hrvatskoj tijekom 2025. g., uključujući ginekološke ordinacije u domovima zdravlja i privatne ordinacije (u zakupu doma zdravlja).

Izvješće Korištenje zdravstvene zaštite u djelatnosti zdravstvene zaštite žena u Hrvatskoj u 2025. godini dostupno je putem sljedeće poveznice: Korištenje zdravstvene zaštite u djelatnosti zdravstvene zaštite žena u Hrvatskoj u 2025. godini

Tablice objavljene u ovom izvješću možete preuzeti putem sljedeće poveznice: Korištenje zdravstvene zaštite u djelatnosti zdravstvene zaštite žena u Hrvatskoj u 2025. godini_tablični podaci

Izvješće o financijskim zdravstvenim pokazateljima za Hrvatsku u 2024. godini prema metodologiji sustava zdravstvenih računa

S obzirom na trend naglog porasta izdvajanja za zdravstvo u razvijenim zemljama tijekom posljednjih desetljeća, pojavila se potreba za praćenjem pokazatelja potrošnje u zdravstvu koji bi pružili uvid u strukturu te potrošnje i omogućili usporedbu između različitih zemalja. Kao odgovor na tu potrebu, Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) razvila je Sustav zdravstvenih računa (System of Health Accounts) – metodologiju prikazivanja financijskih zdravstvenih pokazatelja koja obuhvaća niz vrlo detaljnih i preciznih klasifikacija dionika i funkcija u zdravstvu, čijim se kombiniranjem u tablicama i unosom pripadajućih izdataka dobiva pregled strukture zdravstvene potrošnje.

Tom metodologijom je započeto prikupljanje podataka za Hrvatsku – istraživanje, u sklopu kojega su prikupljeni financijski podaci za 2011. godinu, prvi je put provedeno 2012. godine. Podaci za 2012. godinu prikupljeni su tijekom 2013. godine – u obama navedenima ciklusima korištena je metodologija Sustava zdravstvenih računa 1.0 (System of Health Accounts, Version 1.0). Prikupljanje podataka za 2013. godinu provedeno je tijekom 2014. godine i to po prvi put prema metodologiji Sustava zdravstvenih računa 2011 (System of Health Accounts, Version 2011), a prema toj metodologiji prikupljani su i svi podaci za sljedeće godine, uključujući i podatke za 2024. godinu, koji su prikupljeni tijekom 2025. godine. Kao izdaci za 2024. godinu uračunati su izdaci za aktivnosti koje su izvršene tijekom te godine, bez obzira na vrijeme kada je ta aktivnost zaista i plaćena.

Izvješće možete pogledati i preuzeti putem sljedeće poveznice: Izvješće o financijskim zdravstvenim pokazateljima za Hrvatsku u 2024. godini prema metodologiji sustava zdravstvenih računa.

Nove analize dubokih podzemnih voda u Gospiću: nema pokazatelja prodora onečišćenja s odlagališta

Provedeno je novo izvanredno uzorkovanje podzemne vode iz četiri duboka zdenca tvrtke Calcit Lika d.o.o. na području grada Gospića, 17. rujna 2026. godine. Rezultati ponovljenih analiza nisu pokazali znakove utjecaja odlagališta na duboke podzemne vode te u svim uzorcima nije utvrđena prisutnost PFAS spojeva iznad granice određivanja.

Kao ni tijekom prethodnog uzorkovanja, nisu utvrđeni kemijski pokazatelji koji bi upućivali na prodor onečišćenja s odlagališta u dublje slojeve podzemnih voda.

Riječ je o zdencima dubine od 150 do 350 metara, a važno je naglasiti da je riječ o sirovoj podzemnoj vodi koja se ne koristi za piće, već isključivo kao tehnološka voda u proizvodnom procesu. Ponovljeno uzorkovanje provedeno je radi daljnjeg praćenja kakvoće dubokih podzemnih voda.

U pojedinim uzorcima zabilježena su odstupanja pojedinih fizikalno-kemijskih pokazatelja, uključujući povišenu mutnoću i boju te koncentracije aluminija, mangana, željeza i vanadija. Takva odstupanja mogu biti povezana s prirodnim obilježjima krških podzemnih voda.

Dosadašnje stručne analize pokazuju da se lokacija odlagališta nalazi izvan zona sanitarne zaštite i slivnih područja izvorišta koja se koriste za javnu vodoopskrbu.

Za građane je najvažnije da dosadašnja redovita i izvanredna ispitivanja potvrđuju zdravstvenu ispravnost vode iz javne vodoopskrbe na području Ličko-senjske županije.

Nalazi su dostupni za preuzimanje u nastavku.

2026_9_17-CALCIT LIKA_ zdenac GCL-1_(dubina 215 m)_An.br._ZJZLSŽ-3192_HZJZ-7038 (PDF, 314.6 KB)
2026_9_17-CALCIT LIKA_ zdenac GCL-2_(dubina 350 m)_An.br._ZJZLSŽ-3195_HZJZ-7037 (PDF, 315.3 KB)
2026_9_17-CALCIT LIKA_ zdenac V-1_(dubina 150 m)_An.br._ZJZLSŽ-3194_HZJZ-7039 (PDF, 315.2 KB)
2026_9_17-CALCIT LIKA_ zdenac V-2_(dubina 319 m)–An.br._ZJZLSŽ-3193_HZJZ-7036 (PDF, 314.6 KB)

Analiziran 231 uzorak vode iz javne vodoopskrbe: PFAS spojevi nisu utvrđeni ni u jednom uzorku

U razdoblju od 12. do 15. listopada uzorkovana je i analizirana voda iz javne vodoopskrbne mreže na području Ličko-senjske županije te na otocima Pagu i Rabu. Ni u jednom uzorku PFAS spojevi nisu utvrđeni u koncentracijama iznad granice određivanja.

Uz nove uzorke, do sada je od 11. kolovoza ukupno obrađen i objavljen ukupno 231 uzorak obrađene vode iz vodoopskrbne mreže.

U najnovijem uzorkovanju u četiri uzorka utvrđene su nesukladnosti s propisanim vrijednostima fizikalno-kemijskih parametara. Utvrđena odstupanja mogla bi biti povezana sa zadržavanjem vode u dijelovima interne vodoopskrbne instalacije koji nisu redovito u upotrebi, slično slučaju opisanom u objavi od 14. listopada.

Naime, navedena odstupanja potrebno je sagledati u kontekstu izrazito nepovoljnih hidroloških prilika koje su obilježile promatrano razdoblje te nemaju poveznicu s odlagalištem otpada u Gospiću. Zbog toga je potrebno provesti temeljito ispiranje tih dijelova instalacije.

Dodatno su analizirana 3 uzorka sirove vode koja su uzorkovana 28. rujna 2026., a odnose se na Izvor Mrđenovac, Vodozahvat Hrmotine te Izvor Tonković vrilo. Sva tri uzorka su očekivano nesukladna zbog mikrobiologije, dok su svi ostali parametri sukladni te PFAS spojevi ni u njima nisu utvrđeni iznad granice određivanja.

Na temelju Odluke Stručnog povjerenstva za vodu namijenjenu ljudskoj potrošnji od 11. kolovoza 2026., Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji sa županijskim zavodima za javno zdravstvo nastavlja pojačani monitoring vode iz javnih vodoopskrbnih sustava.

Nalaze uzoraka uzetih u zonama opskrbe GOSPIĆ 1, SENJ, TONKOVIĆA VRILO, MRĐENOVAC, NOVALJA, PAG SJEVER, PAG JUG i POVLJANA u razdoblju od 12. do 15. listopada te ostalih navedenih dodatnih uzoraka sirove vode možete preuzeti u nastavku.

2026_9_28_IZVOR_MRĐENOVAC_An.br._ZJZLSŽ-3358_An.br._HZJZ-7390_(sirova) (PDF, 356.1 KB)
2026_9_28_IZVOR_TONKOVIĆA_VRILO_An.br._ZJZLSŽ-3367_An.br._HZJZ-7392_(sirova) (PDF, 355.3 KB)
2026_9_28_VODOZAHVAT HRMOTINE_An.br._ZJZLSŽ-3366_An.br._HZJZ-_7391(sirova) (PDF, 355 KB)
2026_10_12_ZO_GOSPIĆ_1_An.br._ZJZLSŽ-3523_HZJZ-7842 (PDF, 315 KB)
2026_10_12_ZO_GOSPIĆ_1_An.br._ZJZLSŽ-3524_HZJZ-7843 (PDF, 315 KB)
2026_10_12_ZO_GOSPIĆ_1_An.br._ZJZLSŽ-3525_HZJZ-7844 (PDF, 314.9 KB)
2026_10_12_ZO_GOSPIĆ_1_An.br._ZJZLSŽ-3526_HZJZ-7845 (PDF, 314.9 KB)
2026_10_12_ZO_GOSPIĆ_1_An.br._ZJZLSŽ-3527_HZJZ-7846 (PDF, 315.5 KB)
2026_10_12_ZO_GOSPIĆ_1_An.br._ZJZLSŽ-3528_HZJZ-7847 (PDF, 315.2 KB)
2026_10_12_ZO_PAG_JUG_An.br._ZJZZ-10931_HZJZ-7936 (PDF, 3.6 MB)
2026_10_12_ZO_PAG_SJEVER_An.br._ZJZZ-10933_HZJZ-7935 (PDF, 3.5 MB)
2026_10_12_ZO_POVLJANA_An.br._ZJZZ-10932_HZJZ-7937 (PDF, 3.6 MB)
2026_10_14_ZO_MRĐENOVAC_An.br._ZJZLSŽ-3558_HZJZ-8081 (PDF, 315.3 KB)
2026_10_14_ZO_MRĐENOVAC_An.br._ZJZLSŽ-3559_HZJZ-8082 (PDF, 315 KB)
2026_10_14_ZO_MRĐENOVAC_An.br._ZJZLSŽ-3560_HZJZ-8083 (PDF, 315 KB)
2026_10_14_ZO_MRĐENOVAC_An.br._ZJZLSŽ-3561_HZJZ-8084 (PDF, 314.8 KB)
2026_10_14_ZO_RAB PRIMORJE_An.br.NZJZPGŽ-221_26-11493_HZJZ-8097 (PDF, 4.8 MB)
2026_10_14_ZO_SENJ_An.br._ZJZLSŽ-3563_HZJZ-8085 (PDF, 314.8 KB)
2026_10_14_ZO_SENJ_An.br._ZJZLSŽ-3565_HZJZ-8087 (PDF, 314.8 KB)
2026_10_14_ZO_TONKOVIĆ_VRILO_An.br._ZJZLSŽ-3567_HZJZ-8088 (PDF, 314.7 KB)
2026_10_14_ZO_TONKOVIĆ_VRILO_An.br._ZJZLSŽ-3568_HZJZ-8089 (PDF, 315.2 KB)
2026_10_14_ZO_TONKOVIĆ_VRILO_An.br._ZJZLSŽ-3569_HZJZ-8090 (PDF, 314.9 KB)
2026_10_14_ZO_TONKOVIĆ_VRILO_An.br._ZJZLSŽ-3570_HZJZ-8091 (PDF, 315.2 KB)
2026_10_14_ZO_TONKOVIĆ_VRILO_An.br._ZJZLSŽ-3571_HZJZ-8092 (PDF, 314.9 KB)
2026_10_14_ZO_TONKOVIĆ_VRILO_An.br._ZJZLSŽ-3573_HZJZ-8093 (PDF, 315.9 KB)
2026_10_15_ZO_NOVALJA_An.br._ZJZLSŽ-3579_HZJZ-8105 (PDF, 315.4 KB)

Svjetski dan moždanog udara 2026.

Svjetski dan moždanog udara obilježava se 29. listopada.

Nastavno na prošlogodišnu kampanju, i ove godine je naglasak kampanje povodom Svjetskog dana moždanog udara na značaju vremena, važnosti ranog prepoznavanja znakova i brzom djelovanju.

Sloganom kampanje ”Svaka minuta je važna” naglašava se važnost brzog prepoznavanja simptoma moždanog udara. Prvih nekoliko sati nakon moždanog udara ključno je za spašavanje moždanih stanica i povećanje šansi za preživljavanje i oporavak. Ako liječenje započne pravodobno, a najbolje je unutar prva 3 ili 4 sata, veće su šanse za oporavak.

Svake minute čak 30 ljudi u svijetu doživi svoj prvi moždani udar, a statistike pokazuju da će jedna od četiri osobe tijekom života iskusiti ovu ozbiljnu bolest. Moždani udar je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u cijelom svijetu. Učestalost moždanog udara značajno raste s dobi, no više od 60 % moždanih udara događa se osobama mlađim od 70 godina, a 16 % osoba je mlađe od 50 godina.

Moždani udar (cerebrovaskularni inzult, apopleksija, kap) označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije, zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica, što ima za posljedicu oštećenje mozga i gubitak funkcija koje taj dio mozga kontrolira.

Moždani udar može biti posljedica začepljenja arterije koja opskrbljuje mozak krvlju, što se naziva ishemijski moždani udar ili infarkt mozga, koji je i najčešći. Međutim, može nastati i zbog puknuća krvne žile u mozgu kada dolazi do izljeva krvi u mozak, odnosno do hemoragijskog moždanog udara.

Kod moždanog udara vrijeme igra ključnu ulogu — u samo jednoj minuti može propasti čak 1,9 milijuna moždanih stanica.

Brza reakcija može značiti razliku između života i smrti, između oporavka i trajnih posljedica.
Zato je važno prepoznati simptome i odmah djelovati.

Kako prepoznati moždani udar?
Kao udar GROM-a!

Govor – Može li osoba razgovjetno govoriti? Zamoliti osobu da ponovi jednostavnu rečenicu. Na udar može upućivati nesuvisao, čudan ili nerazumljiv govor.
Ruke – Može li osoba ravnomjerno podići obje ruke? Zamoliti osobu da podigne obje ruke. Ako je jedna ruka slaba i “pada”, to je znak za uzbunu.
Oduzetost – Je li prisutna oduzetost polovine tijela ili lica? Zamoliti osobu da hoda. Pogledati je li lice simetrično. Čini li vam se da jedna strana “visi”, recite osobi da se nasmije – ako ne može podići oba kuta usana, nešto nije u redu.
Minute – Minute su važne, moždani udar je hitno stanje. Reagirajte odmah, pozovite hitnu pomoć!

Osobe koje su preživjele moždani udar često se suočavaju s nizom posljedica koje mogu biti privremene ili trajne, ovisno o području mozga koje je zahvaćeno i brzini pružene pomoći. Pravovremeno prepoznavanje i reagiranje na simptome moždanog udara ključni su za spašavanje života i poboljšanje šansi za uspješan oporavak.

U Hrvatskoj je moždani udar 2025. godine bio treći po redu uzrok smrti.
U 2025. godini od moždanog udara umrlo je 3 541 osoba, odnosno 7,1 % svih umrlih. Od toga je 1 548 umrlih muškarca (6,2 % od svih umrlih muškaraca) i 1 993 umrlih žena (8,0 % od svih umrlih žena).

Čimbenici rizika za moždani udar na koje možemo utjecati su:

pušenje
nepravilna prehrana
tjelesna neaktivnost
pretilost
povećana konzumacija alkohola
visoki krvni tlak
povišeni kolesterol
šećerna bolest
bolesti srca (osobito fibrilacija atrija)
tranzitorna ishemijska ataka (TIA)

Svatko može znatno smanjiti vlastiti rizik jednostavno se pridržavajući sljedećih preporuka:

Prepoznajte i liječite svoje čimbenike rizika: visoki krvni tlak, šećernu bolest, visoku razinu kolesterola i fibrilaciju atrija.
Budite tjelesno aktivni i redovito vježbajte.
Održavajte pravilnu prehranu bogatu voćem i povrćem, a smanjite unos soli, šećera i masnoća.
Ograničite konzumaciju alkohola.
Nemojte pušiti.
Naučite prepoznati simptome upozorenja i odmah zatražite pomoć

Izvori:

World Stroke Campaign | World Stroke Organization

I Z V J E Š Ć E O UMRLIM OSOBAMA U HRVATSKOJ U 2025. GODINI

Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2026./2027. (43. tjedan 2026.)

Tijekom sezone gripe 2026./2027., zaključno s 25. listopada 2026. godine, u Hrvatskoj je zaprimljeno 298 prijava oboljelih od gripe, od čega 97 prijava u 43. tjednu 2026. godine.

Slučajevi gripe zabilježeni su u desetak županija, a najviša stopa prijave na 100.000 stanovnika zabilježena je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Prema pristiglim prijavama, najviša stopa incidencije bilježi se u djece predškolske dobi.

Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u posljednjem tjednu laboratorijski je potvrđen samo jedan uzorak pozitivan na virus gripe, i to tipa B.

Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC), sporadični slučajevi gripe bilježe se i u drugim državama Europske unije. Među laboratorijski potvrđenim uzorcima prevladava virus gripe tipa A.

Više podataka o sezoni gripe u državama Europske unije i širem europskom području dostupno je na mrežnoj stranici ERVISS.

Nova Pravila o antidopingu

Otvorerno je e-savjetovanje s javnošću vezano uz donošenje Pravila o antidopingu u sklopu implementacije novog Kodeksa.

Poveznica: https://www.hzjz.hr/savjetovanje-sa-zainteresiranom-javnoscu/

Cilj savjetovanja je: osigurati učinkovitu provedbu antidopinškog programa sukladno odredbama novog Svjetskog antidopinškog kodeksa i međunarodnih standarda Svjetske antidopinške agencije i međunarodnih konvencija za borbu protiv dopinga.

E-savjetovanje je otvoreno do 26. studenoga 2026.

Održana javnozdravstvena akcija na Dugom otoku

Na Dugom otoku (Sali, Božava i Žman) održane su javnozdravstvene akcije pod nazivom „Rujan – mjesec zdravlja srca i krvnih žila“, koje su organizirali Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Dom zdravlja Zadarske županije, u suorganizaciji tvrtke Mesi d.o.o.

Javnozdravstvenoj akciji su prisustvovali načelnik Općine Sali Zoran Morović, glavna sestra Doma zdravlja Zadarske županije Marija Vidaić, mag. med. techn., a iz tvrtke Mesi d.o.o. Marko Groboljšek.

U sklopu javnozdravstvene akcije svim stanovnicima iz krvi se odeđivao šećer, ukupni kolesterol, lipidogram i HbA1c, mjerenje krvnog tlaka i pedobrahijalnog indeksa (ABI).

Ovom javnozdravstvenom akcijom želimo skrenuti pozornost javnosti na potrebu povećanja znanja o KVB i perifernoj arterijskoj bolesti (PAB), te mogućnostima prevencije. Akcije su bile namijenjene općoj odrasloj populaciji za otkrivanje čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti, a vezano uz obilježavanje Svjetskog dana srca 29. rujna 2026. godine.

Na javnozdravstvenoj akciji iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prisustvovale su voditeljica Odjela za srčano-žilne bolesti s registrima prim. Verica Kralj, dr.med. i Marinka Šimunović Gašpar, mag. med. techn., univ. mag. admin. sanit.

Svjetski dan svjesnosti o mijelodisplastičnom sindromu

Svjetski dan mijelodisplastičnog sindroma obilježava se 25. listopada s ciljem informiranja javnosti i podizanja svijesti o ovoj rijetkoj zloćudnoj bolesti krvi.

Mijelodisplastični sindromi (MDS) skupina su zloćudnih bolesti krvotvornog sustava koje zahvaćaju koštanu srž, mjesto u kojem nastaju krvne stanice. Kod osoba s MDS-om krvne stanice ne razvijaju se i ne sazrijevaju pravilno, zbog čega ih organizam može stvarati premalo ili one ne mogu normalno obavljati svoju funkciju.

MDS se može pojaviti u različitim oblicima – neki su blagi i mogu dugo ostati neprepoznati, dok su drugi ozbiljniji i mogu znatno narušiti kvalitetu života oboljelih.

Prema podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo godišnje u Hrvatskoj registrira oko 150 novih slučajeva.

Znakovi i simptomi MDS-a

Znakovi i simptomi promjene su u organizmu koje mogu upućivati na bolest. Znakovi se utvrđuju liječničkim pregledom ili dijagnostičkim pretragama, dok su simptomi tegobe koje osoba osjeća ili primjećuje.

MDS se može otkriti i prije pojave simptoma, primjerice rutinskom krvnom pretragom koja pokaže smanjen broj krvnih stanica. Simptomi ovise o tome koja je vrsta krvnih stanica smanjena i u kojoj mjeri.

Smanjen broj eritrocita (anemija) može uzrokovati:

umor i slabost
vrtoglavicu i glavobolju
otežano disanje pri tjelesnom naporu
ubrzan ili nepravilan rad srca
bljedilo kože.

Smanjen broj neutrofila (neutropenija), vrste bijelih krvnih stanica koje pomažu u obrani organizma od infekcija, može povećati sklonost infekcijama koje se mogu učestalo ponavljati ili dulje trajati.

Smanjen broj trombocita (trombocitopenija), krvnih stanica važnih za zgrušavanje krvi, može se očitovati:

lakim nastankom modrica
produljenim krvarenjem iz manjih rana
pojavom sitnih crvenih točkica na koži (petehija)
učestalim krvarenjem iz nosa ili desni.

Kako se dijagnosticira MDS?

Na mijelodisplastični sindrom (MDS) može se posumnjati na temelju nalaza kompletne krvne slike koji pokazuje smanjen broj jedne ili više vrsta krvnih stanica. Za postavljanje dijagnoze potrebne su dodatne pretrage, uključujući pregled krvnog razmaza i analizu koštane srži. Ovisno o nalazima, provode se i genetičke pretrage koje pomažu u potvrđivanju dijagnoze i procjeni rizika bolesti.

Prije postavljanja dijagnoze potrebno je isključiti druge moguće uzroke smanjenog broja krvnih stanica, poput nedostatka vitamina B12 ili folata, određenih bolesti i nuspojava lijekova.

Liječenje

Liječenje MDS-a prilagođava se svakom bolesniku, ovisno o vrsti bolesti, procijenjenom riziku, simptomima i općem zdravstvenom stanju. Mogućnosti liječenja uključuju potporno liječenje i ublažavanje simptoma, primjenu kemoterapije te transplantaciju krvotvornih matičnih stanica.

Izvori:

https://llsorg.widen.net/view/pdf/ui6ipokzzv/en-booklet-myelodysplastic-syndromes-ps22.pdf?t.download=true&u=swuzoq

https://www.msdmanuals.com/professional/oncology/leukemias/myelodysplastic-syndromes-mds#Diagnosis_v975316

Hrvatska udruga leukemija i limfomi – hull.hr

Objavljen Radni Program EU za zdravlje za 2026. godinu

Europska komisija objavila je Program rada EU za zdravlje za 2026. godinu, kojim će se poduprijeti provedba prioriteta Europske unije u području javnog zdravlja.

Ukupni proračun programa iznosi 680 milijuna eura, a financijska potpora usmjerena je na pet glavnih područja:

pripravnost za krize,
promicanje zdravlja i prevenciju bolesti,
zdravstvene sustave i zdravstvenu radnu snagu,
digitalno zdravlje
nezarazne bolesti.

Program omogućuje financiranje nacionalnih tijela, zdravstvenih organizacija, nevladinih organizacija i drugih tijela putem bespovratnih sredstava i postupaka javne nabave.

Europska izvršna agencija za zdravlje i digitalno gospodarstvo (HaDEA) upravlja većinom ukupnog proračuna Radnog Programa EU za zdravlje te provodi program upravljajući pozivima za podnošenje prijedloga i postupcima javne nabave.

Okvirni kalendar poziva i natječaja

HaDEA je objavila i okvirni kalendar poziva za podnošenje prijedloga, izravnih dodjela bespovratnih sredstava i postupaka javne nabave povezanih s Programom rada EU za zdravlje za 2026. godinu. Kalendar sadržava planirane datume objave poziva i rokove za prijavu, kao i informacije o indikativnim proračunima pojedinih aktivnosti. Navedeni datumi su okvirni i mogu se promijeniti.

Izvorne informacije i dokumenti dostupni su na poveznicama Europske komisije

2026 EU4Health Work Programme – Program rada EU4Health za 2026. godinu
EU4Health work programme 2026 – obavijest Europske komisije
Tentative calendar 2026-2027 – kalendar poziva i natječaja

Održane javnozdravstvene akcije u Županji, Iloku, Vukovaru i Vinkovcima

Javnozdravstvene akcije održane su od 5. do 8. listopada 2026. godine u Županji, Iloku, Vukovaru i Vinkovcima, u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Doma zdravlja Vukovarsko-srijemske županije, a u suorganizaciji tvrtke Mesi d.o.o.

Na javnozdravstvenim akcijama prisustvovali su Ivan Bosančić, župan Vukovarsko-srijemske županije, Josip Romić gradonačelnik Vinkovaca, Mario Adamović, pročelnik Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Vukovarsko-srijemske županije, ravnateljica Dom zdravlja Vukovarsko-srijemske županije Zrinka Čobanković i glavna sestra Dom zdravlja Vukovarsko-srijemske županije Ahnetka Stjepanović, mag. med. techn.

U sklopu javnozdravstvene akcije određivale su se vrijednosti šećera u krvi, ukupnog kolesterola, lipidograma i HbA1c-a te su se mjerili pedobrahijalni indeks (ABI), PWV i krvni tlak. Ovom javnozdravstvenom akcijom želimo skrenuti pozornost javnosti na potrebu povećanja znanja o KVB i perifernoj arterijskoj bolesti (PAB), te mogućnostima prevencije. Akcije su bile namijenjene općoj odrasloj populaciji za otkrivanje čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti, a vezano uz obilježavanje Svjetskog dana srca 29. rujna 2026. godine.

Na javnozdravstvenoj akciji iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prisustvovali su prim. Verica Kralj dr. med. i Marinka Šimunović Gašpar, mag. med. techn., univ. mag. admin. sanit.

Svjetski dan borbe protiv dječje paralize

Početkom 20. stoljeća dječja paraliza bila je jedan od glavnih uzroka smrti, akutne paralize i doživotnog invaliditeta. U razvijenijim zemljama dječja paraliza je stavljena pod kontrolu i praktički eliminirana kao javnozdravstveni problem ubrzo nakon uvođenja učinkovitih cjepiva 1950-ih i 1960-ih. Trebalo je nešto više vremena da se dječja paraliza prepozna kao javnozdravstveni problem u zemljama u razvoju, te je tijekom 1970-ih uvedena rutinska imunizacija širom svijeta kao dio nacionalnih programa imunizacije, pomažući u kontroli bolesti u mnogim zemljama u razvoju.

Svjetska zdravstvena organizacija 1988. godine donijela je rezoluciju o iskorjenjivanju dječje paralize, te je zahvaljujući sustavnom cijepljenju uspješno iskorijenjen divlji tip poliovirusa u većem dijelu svijeta. Danas divlji poliovirus i dalje cirkulira u samo dvije zemlje (Afganistan i Pakistan), a globalna učestalost slučajeva dječje paralize smanjila se za 99 %.

U Hrvatskoj je cijepljenje protiv dječje paralize uvedeno 1961. godine. Tijekom 1961. i 1962. godine je provedena masovna kampanja cijepljenja kojom su obuhvaćene sve osobe do 20 godina starosti. S obzirom na ovakav način uvođenja cijepljenja, došlo je do upadljivog pada morbiditeta pa je poliomijelitis postao rijetka bolest, a 1989. godine je zabilježen zadnji slučaj poliomijelitisa u Hrvatskoj.

Prijave dječje paralize u Hrvatskoj 1949.-2025.

Republika Hrvatska je stekla status zemlje bez dječje paralize („polio-free”) 2002. godine.

Dok god virus nije u potpunosti iskorijenjen u svijetu postoji mogućnost ponovnog unosa u osjetljive populacije. Stoga je iznimno važno nastaviti sa aktivnostima:

održavanje visokih cijepnih obuhvata.
kontinuirano praćenje kretanja enterovirusa među stanovništvom pretragom stolica na enteroviruse, prvenstveno kod djece, te pretraživanjem otpadnih voda na enteroviruse.
svaki slučaj akutne mlohave kljenuti kod djece obvezno prijaviti uz provođenje epidemiološke ankete i virološke obrade

Svake godine 24. listopada obilježava se Svjetski dan borbe protiv dječje paralize, kako bi se skrenula pažnja na ovu opasnu bolest te naglasila važnost nastavka ispunjavanja uvjeta za održivost proglašenja Europske regije Svjetske zdravstvene organizacije slobodnom od dječje paralize.

Obilježavanjem ovoga dana želimo ponovno zahvaliti svim cjepiteljima u Hrvatskoj koji su unazad više od 60 godina pridonijeli ovom velikom uspjehu.

Javna vodoopskrba u Lici zdravstveno ispravna, nastavlja se praćenje privatnih bunara i izvora

Zavod za javno zdravstvo Ličko-senjske županije u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo nastavio je izvanredno uzorkovanje i analizu vode iz individualnih vodoopskrbnih objekata – privatnih bunara i izvora koji nisu dio mreže javne vodoopskrbe.

Dosadašnja redovita i izvanredna ispitivanja potvrđuju zdravstvenu ispravnost vode iz javne vodoopskrbe na području Ličko-senjske županije te otoka Paga i Raba.

Od 15. do 29. rujna 2026. voda je uzorkovana na ukupno 21 lokaciji – 18 novih i tri prethodno ispitane lokacije na kojima je uzorkovanje ponovljeno. Obuhvaćeno je 20 bunara i jedan izvor, čime je ukupan broj dosad analiziranih uzoraka u oba ciklusa povećan na 64.

Na 18 novih lokacija PFAS spojevi nisu utvrđeni. Kao i u prvom krugu testiranja, prisutnost PFAS spojeva ponovno je utvrđena u ista dva bunara u neposrednoj blizini nezakonitog odlagališta otpada, od kojih je u jednom koncentracija iznad dopuštene vrijednosti. Voda iz tih bunara ne koristi se za piće, a građani na tom području priključeni su na javnu vodoopskrbu.

Sukladno analizama, nalazi upućuju na lokalni karakter onečišćenja PFAS spojevima, u neposrednoj blizini nezakonitog odlagališta. Također, rezultati ispitivanja vode iz javne vodoopskrbe ne upućuju na utjecaj tog onečišćenja na zdravstvenu ispravnost vode u javnom vodoopskrbnom sustavu.

Ostali nalazi i upute vlasnicima

Od ukupno 21 uzorka iz novog ciklusa, 20 je bilo očekivano mikrobiološki neispravno, a u šest od tih uzoraka utvrđene su i povišene vrijednosti pojedinih fizikalno-kemijskih pokazatelja. Mikrobiološko onečišćenje nije neuobičajeno u privatnim bunarima i izvorima, u kojima voda nije podvrgnuta postupcima obrade i dezinfekcije kao u sustavu javne vodoopskrbe. Takav nalaz sam po sebi ne upućuje na povezanost s nezakonitim odlagalištem otpada, ali potvrđuje važnost provjere zdravstvene ispravnosti vode prije korištenja za piće. Ovi se rezultati odnose na ispitane privatne bunare i izvor, dok dosadašnja ispitivanja vode iz javne vodoopskrbe potvrđuju njezinu zdravstvenu ispravnost.

Vlasnici svih objekata obuhvaćenih ovim uzorkovanjem obaviješteni su o rezultatima i dobili su odgovarajuće upute.

Privatni bunari, cisterne i izvori nisu obuhvaćeni državnim monitoringom, a za njihovo održavanje i zdravstvenu ispravnost vode odgovorni su vlasnici odnosno korisnici. Voda iz takvih objekata ne preporučuje se za piće bez prethodne provjere zdravstvene ispravnosti.

Praćenje i obavještavanje javnosti se nastavljaju

Zavodi za javno zdravstvo nastavit će pratiti kvalitetu vode na trima lokacijama na kojima je uzorkovanje ponovljeno, kao i u dodatnim individualnim vodoopskrbnim objektima koje su građani prijavili. O rezultatima će nastaviti izvještavati vlasnike i javnost.

Istodobno se nastavlja praćenje vode iz javne vodoopskrbe, čiju zdravstvenu ispravnost potvrđuju dosadašnja redovita i izvanredna ispitivanja.

Niže su dostupni ispitni izvještaji iz kojih su, radi zaštite privatnosti, uklonjeni osobni podaci vlasnika odnosno korisnika individualnih vodnih objekata, u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR). Također je priložena karta lokacija uzorkovanih individualnih vodnih objekata.

2026_9_15_I44_An.br._ZJZLSŽ-3121_HZJZ_6960 (PDF, 312.6 KB)
2026_9_15_I45_An.br._ZJZLSŽ-3122_HZJZ_6961 (PDF, 313.3 KB)
2026_9_15_I46_An.br._ZJZLSŽ-3125_HZJZ_6962 (PDF, 313.2 KB)
2026_9_15_I47_An.br._ZJZLSŽ-3128_HZJZ_6963 (PDF, 314.6 KB)
2026_9_17_I48_An.br._ZJZLSŽ-3185_HZJZ_7109 (PDF, 314.5 KB)
2026_9_22_I1_An.br._ZJZLSŽ-3253_HZJZ_7228 (PDF, 314.6 KB)
2026_9_22_I2_An.br._ZJZLSŽ-3254_HZJZ_7229 (PDF, 314.9 KB)
2026_9_22_I14_An.br._ZJZLSŽ-3255_HZJZ_7230 (PDF, 314.8 KB)
2026_9_22_I49_An.br._ZJZLSŽ-3247_HZJZ_7222 (PDF, 314.1 KB)
2026_9_22_I50_An.br._ZJZLSŽ-3248_HZJZ_7223 (PDF, 314.9 KB)
2026_9_22_I51_An.br._ZJZLSŽ-3249_HZJZ_7224 (PDF, 314.3 KB)
2026_9_22_I52_An.br._ZJZLSŽ-3250_HZJZ_7225 (PDF, 314.4 KB)
2026_9_22_I53_An.br._ZJZLSŽ-3251_HZJZ_7226 (PDF, 314 KB)
2026_9_22_I54_An.br._ZJZLSŽ-3252_HZJZ_7227 (PDF, 313.8 KB)
2026_9_22_I55_An.br._ZJZLSŽ-3256_HZJZ_7231 (PDF, 314.1 KB)
2026_9_22_I56_An.br._ZJZLSŽ-3257_HZJZ_7232 (PDF, 314 KB)
2026_9_22_I57_An.br._ZJZLSŽ-3258_HZJZ_7233 (PDF, 314.6 KB)
2026_9_22_I58_An.br._ZJZLSŽ-3259_HZJZ_7234 (PDF, 314.4 KB)
2026_9_29_I59_An.br._ZJZLSŽ-3374_HZJZ_7444 (PDF, 314.1 KB)
2026_9_29_I60_An.br._ZJZLSŽ-3375_HZJZ_7445 (PDF, 314.2 KB)
2026_9_29_I61_An.br._ZJZLSŽ-3376_HZJZ_7446 (PDF, 313.8 KB)

Slika 1: Lokacije uzorkovanih individualnih vodnih objekata