Hrvatski dan nepušenja – poziv na okrugli stol
22. VELJAČE 2023. , SRIJEDA U 10.30 SATI
EDUKACIJSKI CENTAR HRVATSKOG ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO, ROCKEFELLEROVA 12, ZAGREB
Uz Svjetski dan nepušenja (31. svibnja), u Hrvatskoj se od 2003. godine obilježava i nacionalni dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima (engl. World No Tobacco Day). Hrvatski dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima obilježava se prvog dana Korizme ove godine je 22. veljače, posebnost tog dana je što većina ljudi razmišlja o odricanju od nečega u čemu uživa tijekom godine. Dan bez duhanskog dima je dan kojim se želi potaknuti pušače na prestanak pušenja. Kao i prema modelu koji se provodi u drugim zemljama, obilježavanjem Dana bez duhanskog dima nastoji se potaknuti pušače da ne zapale cigaretu 24 sata kako bi uvidjeli da to nije nemoguće i nastavili s apstinencijom. To je prilika da pušači razmisle o svojoj ovisnosti o cigaretama, da im nepušači pomognu da se odreknu cigareta. Povodom Hrvatskog dana nepušenja – Dana bez duhanskog dima, Hrvatski zavod za javno zdravstvo zajedno sa Nacionalnim povjerenstvom za borbu protiv pušenja Ministarstva zdravstva organizira okrugli stol. Okrugli stol će biti održan 22. veljače 2023., srijeda u 10.30 sati u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Rockefellerova 12, Zagreb.
Okrugli stol bit će i prilika da prikažemo situaciju s pušenjem kod mladih, potaknemo pušače na prestanak, podsjetimo na Škole nepušenja, te izazove koje donose novi duhanski proizvodi i e-cigarete. Pozivamo sve zainteresirane stručnjake da nam se pridruže na Okruglom stolu te sudjeluju u raspravi s primjerima dobre prakse.
Duhan je odgovoran za smrt više od 8 milijuna ljudi godišnje.Više od 7 milijuna tih smrtnih slučajeva posljedica je izravne uporabe duhana, dok je oko 1.2 milijuna posljedica izloženosti nepušača duhanskom dimu. Pušenje duhana izaziva ovisnost, oštećuje sve organske sustave u organizmu te povećava rizik za više od trideset bolesti.
Prema rezultatima istraživanja provedenog 2019. godine „Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji u Republici Hrvatskoj“ (istraživanje HZJZ-a i Institut za društvena istraživanja dr. Ivo Pilar) 38,4% odraslih puši, najviše u dobnoj skupini između 25. i 35. godine života (43,6%), dok muškarci nešto češće puše od žena (41,2% naspram 35,7%) .
Duhanski dim sadrži preko 7 000 različitih kemijskih sastojaka, od kojih neke posebno oštećuju srce i krvne žile. Najštetnije tvari iz duhanskog dima za krvožilni sustav su nikotin, katran i ugljični monoksid.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) “Duhanski proizvodi” se definiraju kao proizvod koji su u cijelosti ili djelomično napravljeni od listova duhana kao sirovine koji se proizvode za pušenje, žvakanje. Na tržištu se pojavio sve veći broj „Novih duhanskih proizvoda” koji se definiraju kao duhanski proizvod koji ne pripada ni jednoj od sljedećih kategorija:cigarete,duhan (za samostalno motanje, za lule i vodene lule,cigare i cigarilosi) ,duhan (za žvakanje, za šmrkanje ili za oralnu potrošnju) .
Prodaja cigareta smanjivala se tijekom godina proteklog desetljeća, što dovodi do razvoja i marketinga e-cigareta i novih duhanskih proizvoda (grijani duhanski proizvodi). Elektronički sustavi za isporuku nikotina(e-cigarete), koji se također nazivaju vaping uređaji ili olovke za vape, uređaji koji se koriste za pušenje ili „vape“ aromatizirane otopine. Prema SZO glavni sastojci otopine e-cigareta su: nikotin, propilen glikol sa ili bez glicerola i različita sredstva za poboljšanje okusa. Uz negativan utjecaj na zdravlje ljudi, negativno utječu na okoliš.Proizvođači e-cigareta ne dostavljaju jasne upute korisnicima kako pravilno odložiti korištene uređaje, litij-ionske baterije i iskorištene uljne patrone. E-cigarete su izrađene od plastike i metala i kao takve nisu biorazgradive što uzrokuje raspršenje mikroplastike i ulja u okoliš. Grijani duhanski proizvodi postupkom zagrijavanja stvaraju aerosol koji sadrži nikotin i štetne sastojke u obliku aditiva i aroma .Prema duhanskim tvrtkama, zagrijavanjem duhana, a ne spaljivanjem kao kod obične cigarete, značajno se smanjuje stvaranje štetnih tvari koje nastaju pri visokoj temperaturi povezane s izgaranjem navodi SZO.
Unatoč naporu duhanskih tvrtki da se dokaže smanjena štetnost kod konzumacije e-cigareta i grijanih duhanskih proizvoda,prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) prijavljeno je više od 2800 slučajeva, uključujući i 68 smrtna slučaja EVALI koja predstavlja upalni odgovor dišnog sustava koji nastaje zagrijavanjem i aerosolizacijom ulja koje se taloži u alveolarnom prostoru. EVALI uključuje stanja kao što su lipoidna pneumonia, pneumonitis uzrokovan preosjetljivošću, difuzno alveolarno krvarenje, akutna eozinofilna pneumonija navodi CDC.
Uz e-cigarete i grijane duhanske proizvode u ,,Proizvode sljedeće generacije“ spadaju SNUS i nikotinske vrećice.
SNUS je tradicionalni skandinavski bezdimni duhanski proizvod, reguliran je kao prehrambeni proizvod prema švedskom zakonu o hrani od 1970-ih. Konzumira se stavljanjem vrećice između desni i gornje usne na određeno vrijeme. Iako je opće prihvaćeno da su opasnosti po zdravlje od korištenja snusa puno manje nego kod pušenja, ostaje nejasnoća oko dugoročnih učinaka. Istraživanja su pokazala povezanost između upotrebe snusa i raka gušterače, te povezanost upotrebe snusa dijabetesom tipa 2, smrtonosnim srčanim udarima, povišenim krvnim tlakom te prijevremenim porodom i mrtvorođenošću.
Nikotinske vrećice slične su vrećicama za snus jer su napravljene za postavljanje između usna i desni, te ne zahtijevaju pljuvanje. Ne sadrže list duhana, već oblik dehidriranog nikotina (s dodanim aromama). Nikotin se apsorbira u krvotok preko sluznice u ustima. Vrećice također općenito sadrže biljna vlakna, arome i zaslađivače. Istraživači su upozorili da se nikotinske vrećice posebno sviđaju mladima i nepušačima, jer se prodaju u raznim voćnim okusima, u atraktivnom pakiranju i mogu se diskretno koristiti.
Tijekom sazrijevanja i traženja svoga identiteta, mlade su osobe sklone burnom, nepromišljenom reagiranju te počinju eksperimentirati sa svime što je zabranjeno. Eksperimentiranje duhanom povezano je sa željom da se isproba „zabranjeno voće“, ali i s obilježjem mladosti i nezrelosti, koja ne priznaje vezu između rizičnih ponašanja i loših posljedica koje mogu nastupiti odmah ili s vremenom.
Prema najnovijem Istraživanju o zdravstvenom ponašanju mladih (engl. Health Behaviour in School-aged Children; HBSC) provedenom 2022 g. veliki broj učenika/ca nije probao cigarete nikad u životu što je vidljivo iz slike 1. Trend pušenja barem jednom u 30 dana kod učenika/ca raste s dobi (slika 2). Vrlo nizak postotak učenika/ca puši cigarete svakodnevno (slika 3) dok najveći broj učenika/ca u dobi od 15 godina puši cigarete najmanje jednom tjedno. (slika 4).
LIITERATURA:
1. https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/tobacco
2. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/
3. Štimac Grbić, D., Glavak Tkalić, R. (Ur.). (2020). Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske: 2019. i analiza trendova uporabe 2011.-2019. Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.
4. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/
5. United States (US) Federal Drug Administration (FDA): Vaporizers, E-Cigarettes, and other Electronic Nicotine Delivery Systems (ENDS)
6. Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, S. Peeters, A. Gilmore, Tobacco Control, 2015
7. J. Foulds, L. Ramstrom, M. Burke, et al. Effect of smokeless tobacco (snus) on smoking and public health in Sweden. Tobacco Control, 2003. Swedish Food Regulations, Food Act (Livsmedelslagen SFS 2006:804). 2006
8. Royal College of Physicians. Harm reduction in nicotine addiction: helping people who can’t quit. A report by the Tobacco Advisory Group of the Royal College of Physicians. 2007
9. J. Luo , W. Ye, K. Zendehdel, et al., Oral use of Swedish moist snuff (snus) and risk for cancer of the mouth, lung, and pancreas in male construction workers: a retrospective cohort study. Lancet, 2007, Jun 16;369(9578),2015-20
10. T. Schmid, Smokeless Alternatives on the Upswing, Tobacco Asia, 3 February 2021
11. S. Peeters, A. Gilmore, Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, Tobacco Control, 2015
12. Gazdek D. (2014) Navika pušenja djelatnika u zdravstvu Koprivničko-križevačke županije. Nove staze 32:25-26
13. HBSC survey conducted in 2022 among Croatian pupils
Sudjelujte u natječaju projekta EU – JAMRAI
Razmišljate li kreativno?
Pozivamo vas da sudjelujete u natječaju za dizajniranje prvog globalnog simbola koji će predstavljati otpornost na antibiotike. Pobjednik dobiva nagradu od 2000 eura!
Upotreba antibiotika nesumnjivo predstavlja revolucionarno medicinsko dostignuće. Zahvaljujući njima, nekad smrtonosne bolesni su postale gotovo pa bezazlene, čime su nebrojeni životi spašeni. Ipak, zbog tih istih antibiotika, točnije, zbog njihove prekomjerne i neprimjerene uporabe, ovo je dostignuće sada pod golemim rizikom. Naime, sve je više bakterija postalo otporno na antibiotike koji su u opticaju, a ukoliko se dosadašnji trendovi nastave, stručnjaci predviđaju kako bi do 2050. godine antimikrobna rezistencija mogla postati vodeći uzrok smrtnosti na globalnoj razini. Ukratko, radi se o gorućem javnozdravstvenom problemu, na koji je potrebna što sveobuhvatnija reakcija, i to u što skorijem roku.
Pristup „Jedno zdravlje“, koje karakterizira dosadašnju borbu s ovim izazovom, naglašava potrebu ujedinjenom pristupu zdravlju čovjeka, životinja i okoliša, kao i najužu suradnju stručnjaka iz područja veterine, humane medicine i znanosti o okolišu. Ipak, ovaj golemi globalni izazov treba dodatno, još udruženije djelovanje, a to je djelovanje svih nas. Zbog toga nam je potreban zajednički, svima poznat simbol oko kojeg ćemo se okupiti, koji će predstavljati našu zajedničku borbu.
Od takvog simbola očekujemo da nam omogući da se dublje razumijemo i na simboličkoj, neverbalnoj, kreativnoj razini djelovanja. Na taj ćemo način imati veće šanse ne samo ujedinjeno djelovati, već će i naše aktivnosti u smjeru zajedničkog cilja moći biti vidljivije, sveobuhvatnije, ali i atraktivnije. Imajući to u vidu, projekt EU-JAMRAI (engl. Joint action on antimicrobial resistance and health care associated infections) je raspisao natječaj kojim se traži prvi globalni simbol za otpornost na antibiotike. Treba napomenuti da se ne traži logo ili nešto slično, već nešto opipljivo, što bi svatko, bilo gdje, mogao izraditi kod kuće i nositi s ponosom, poput crvene vrpce koja označava borbu protiv AIDS-a.
Ovaj natječaj je otvoren do 31. ožujka 2020. godine, a najuspješniji kreativac bit će nagrađen iznosom od 2000 eura.
Više informacija o procesu prijave možete naći ovdje.
Više o projektu EU – JAMRAI možete pročitati ovdje.
Mišja groznica ili hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom
O kakvoj se bolesti radi i što je uzrokuje?
Mišja groznica je naziv bolesti koji se u javnosti često koristi za hemoragijsku groznicu s bubrežnim sindromom (HGBS). HGBS je virusna zoonoza, prvenstveno bolest šumskih mišolikih glodavaca poznata kao bolest prirodnih žarišta. Javlja se u određenim geografskim područjima u kojima su nužno zadovoljeni ekološki uvjeti (abiotički – klima, vodeni tokovi, tlo, padaline, uz biotičke – biljne i životinjske zajednice) da bi se uzročnik bolesti mogao trajno održavati na određenom području.
Bolest uzrokuju Hantavirusi, koji su rasprostranjeni u raznim dijelovima svijeta, kako u Aziji, tako i od sjevera do juga Europe. U Hrvatskoj je bolest stalno prisutna pretežno u kontinentalnim područjima, s različitom učestalošću od godine do godine.
Svake se godine bilježe pojedinačni ili sporadični slučajevi, a ciklički epidemije odnosno povremeno se registrira povećan broj oboljelih osoba, kao što je bilo 1995., 2002., 2012. te 2014. godine.
U Hrvatskoj su poznata neka prirodna žarišta odnosno enzootska područja, npr. neke šume u Lici, Karlovačkoj županiji, Zagrebačkoj županiji, Slavoniji, Gorskom Kotaru, Medvednica, međutim rasprostranjenost ove zoonoze u Hrvatskoj nije u potpunosti poznata.
Tko je rezervoar i domaćin uzročnika?
Mišoliki glodavci su prirodni rezervoari i prenositelji virusa. Uzročnik prirodno kruži i održava se među mišolikim glodavcima.
Kod nas u Hrvatskoj su to: riđa voluharica (Clethrionomys glareolus) i žutogrli miš (Apodemus flavicollis), a uz njih u manjoj mjeri i šumski miš (Apodemus sylvaticus), poljski miš (Apodemus agrarius) te livadna voluharica (Microtus agrestis).
Ta infekcija za njih nije opasna, no čini ih rezervoarima virusa kojeg izlučuju u okolinu, najviše mokraćom i izmetom. Ušavši u njihov svijet odnosno područje tzv. prirodnog žarišta, ljudi se, srećom u pravilu rijetko, u određenim okolnostima mogu zaraziti i razboljeti.
Kako se bolest prenosi?
Čovjek se može zaraziti:
- izravnim ili posrednim kontaktom s izlučevinama (mokraća, izmet ili slina) zaraženih glodavaca, udisanjem aerosola ili prašine koja sadrži uzročnike
- unosom uzročnika iz izlučevina zaraženih glodavaca kroz oštećenu kožu ili sluznicu oka, nosa i usta onečišćenim rukama ili
- kontaminiranom ili zagađenom vodom ili hranom (kao npr. neoprani šumski plodovi)
- neposrednim kontaktom sa zaraženim glodavcima
Bolest se najčešće ne prenosi sa čovjeka na čovjeka.
Mišja groznica je vezana uz izravan ili posredan dodir s divljim mišolikim glodavcima i njihovim izlučevinama, a do nešto češćeg obolijevanja ljudi obično dolazi u godinama velike brojnosti malih glodavaca (tzv. “mišje godine”). Na njihovu brojnost mogu utjecati razni promjenjivi ekološki čimbenici pa se često ne može u potpunosti objasniti niti prognozirati. Poznato je da obilje hrane pogoduje većem broju, dok dugotrajne zimske hladnoće smanjuju broj glodavaca.
Koji su simptomi bolesti?
Bolest se najčešće manifestira 1 do 2 tjedna nakon izlaganja inficiranoj izlučevini glodavca (vrlo rijetko inkubacija može trajati i do 8 tjedana) naglim nastupom visoke tjelesne temperature, praćene zimicom i jakom glavoboljom, nakon kojih slijede jaki bolovi u trbuhu i leđima, koji mogu biti praćeni mučninom i povraćanjem, zamućenim vidom te ponekad crvenilom lica i konjunktiva te osipom. Kasniji se simptomi bolesti mogu manifestirati smanjenom količinom izlučivanja urina i razvitkom zatajenja bubrega, ali i naglim padom tlaka, pojavom krvarenja i razvojem stanja šoka.
Tko najčešće obolijeva?
Na osnovi opisanog se može zaključiti da su osobe koje zbog prirode posla ili rekreativno (šumski radnici, poljoprivrednici, lovci, planinari, izletnici i sl.) dugotrajno i učestalo dolaze u neposredan ili posredan kontakt s malim divljim glodavcima najizloženiji njihovu aerosolu pa mogu biti i najizloženiji ovoj zarazi.
Važno je napomenuti da se čovjek može zaraziti i u zatvorenim prostorima u kojima mogu boraviti glodavci i gdje može biti velika koncentracija uzročnika u prašini (podrumske prostorije, garaže, tavani, ostave i dr.)
Iako rizik od obolijevanja ljudi postoji, na sreću je razmjerno malen prema proširenosti boravka ljudi u prirodi bilo zbog profesionalnih razloga, bilo zbog rekreacije te se ova bolest u ljudi relativno rijetko javlja.
Kako se zaštititi na otvorenom?
- Nemojte sjediti ni ležati izravno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi!
- Tijekom boravka u prirodi čuvajte hranu i piće (u zatvorenim spremnicima) te osobne stvari od dodira s glodavcima i njihovim izlučevinama.
- Prije konzumacije jela i pića te uzimanja cigarete dobro operite ruke toplom vodom i sapunom ili koristite antiseptik ili dezinficijens na bazi alkohola.
- Ne ostavljajte ostatke hrane i druge otpatke u prirodi!
- Nemojte piti vodu iz neuređenih šumskih izvora i lokava.
- Plodove ubrane u prirodi koji se jedu sirovi dobro operite tekućom vodom.
- Ne dirajte gnijezda glodavaca kao niti uginule glodavce bez rukavica i maske.
Kako se zaštiti u zatvorenim prostorijama?
- Osigurajte hranu i piće od pristupa glodavaca, pohranite ih u zatvorene spremnike!
- Smeće držite u zatvorenim čvrstim kontejnerima da ne bude izvor hrane glodavcima.
- Ne ostavljajte smeće u prostorijama kao što su ostave, podrumi, garaže, tavani, vikendice i sl.!
- Spriječite ulaz glodavaca u stambene i gospodarske objekte zatvarajući sve pukotine i rupe u zidovima i podovima!
- Potrebno je skloniti sva odlagališta raznih materijala koji mogu poslužiti glodavcima kao sklonište najmanje 50 m od kuće.
- Redovito provodite uništavanja glodavaca ili deratizaciju (klopke) u kući i neposredno oko kuće (ako se radi o otrovu upozorite ljude, osobito djecu)!
- Ne dirajte uginule glodavce ili njihova gnijezda golim rukama.
- Čišćenje dulje vrijeme nekorištenih prostora obavite uz što manje podizanje prašine, ako je moguće primijenite vlažno čišćenje (uz korištenje maske preko nosa i usta).
- Ne metite niti usisavajte izlučevine glodavaca, kao niti njihova gnijezda. To će pogodovati zaraznom materijalu (izlučevinama glodavaca) da se digne u zrak koji onda možete udahnuti pa se na taj način možete zaraziti.
- Nosite masku koja štiti sluznicu nosa i usta!
- Nosite gumene rukavice!
- Prilikom čišćenja koristite mokru krpu (da se izbjegne dizanje prašine) i klorni ili alkoholni dezinficijens!
U zadnjih petnaest godina broj prijava hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom u Hrvatskoj znatno varira; u prosjeku je oko šezdeset prijava godišnje (najmanje 6 oboljelih 2013. godine; najviše 317 oboljelih 2002. godine). U prva tri mjeseca ove godine prijavljen je nešto veći broj bolesnika s hemoragijskom groznicom u Hrvatskoj nego što se prijavljuje u „mirnim“ godinama, međutim manje nego u istom razdoblju tijekom epidemijskih godina. Bolesnici su iz cijele kontinentalne Hrvatske, iz poznatih endemskih područja/prirodnih žarišta.
U ovom trenutku nije moguće procijeniti kakav će biti trend tijekom ove godine, tj. da li će ova godina po broju oboljelih biti znatno iznad prosjeka.
Rizik od hemoragijske groznice je uvijek prisutan u prirodnim žarištima, a u vrijeme epidemijskih godina je nešto viši, ali se može umanjiti pridržavanjem gore opisanih mjera osobne zaštite.
Povezani članak: Procjene rizika zaražavanja djece virusom HGBS-a u Domu Crvenog križa i bližoj okolici na Sljemenu
Depresija: razgovarajmo
Svake se godine 7. travnja obilježava Svjetski dan zdravlja pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije. Za temu ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja je kao prioritetno područje globalnog javnozdravstvenog interesa odabrana depresija, s glavnom porukom „Depresija: razgovarajmo“ (engl. Depression; let’s talk). Cilj ovogodišnje javnozdravstvene kampanje „Depresija: razgovarajmo“ je osvijestiti ljude koji boluju od depresije da potraže i dobiju pomoć.
Ovom se kampanjom također želi:
- bolje informirati opću javnost o depresiji, njezinim uzrocima i mogućim posljedicama te obliku pomoći koji je dostupan za prevenciju i liječenje depresije
- potaknuti ljude s depresijom da potraže pomoć
- osvijestiti obitelj, prijatelje i kolege koji žive s ljudima koji boluju od depresije da su sposobni pružiti podršku oboljelom
Što je depresija?
Depresija je bolest koju karakteriziraju poremećaji raspoloženja.
Simptomi depresije su:
- dugotrajna tuga
- nesposobnost uživanja u ranije ugodnim stvarima ili aktivnostima
- duševna bol
Depresija utječe na obavljanje najjednostavnijih svakodnevnih zadataka, ponekad s razornim posljedicama za odnose s obitelji i prijateljima i mogućnosti da se zaradi za život. Da bi se postavila dijagnoza depresije odnosno depresivne epizode, ovi simptomi trebaju trajati najmanje 2 tjedna.
Osim navedenog, ljudi koji boluju od depresije mogu imati i neke od sljedećih simptoma:
- manjak energije
- promjene apetita
- nesanicu ili preveliku potrebu za snom
- povećanu tjeskobu ili zabrinutost
- smanjenu koncentraciju
- neodlučnost
- nemir
- osjećaj bezvrijednosti, krivnje ili beznađa
- misli o samoozljeđivanju ili suicidu
Rizik od razvoja depresije se povećava sa stresom, traumatskim životnim događajima kao što su smrt voljene osobe ili prekid veze, fizičkim bolestima, problemima uzrokovanim konzumacijom alkohola ili droge, siromaštvom, nezaposlenošću, nepravilnom prehranom i nedovoljnom tjelesnom aktivnošću. Kod nekih osoba postoji i genetska, urođena predispozicija za razvoj depresije.
Depresija može pogoditi svakoga, to nije znak slabosti. Depresija je izlječiva: razgovorom s psihoterapeutom, uzimanjem antidepresivnih lijekova ili kombinacijom obaju.
Liječenje depresije
- Potražite pomoć liječnika
- Možete se obratiti svom obiteljskom liječniku koji će provjeriti i utvrditi Vaše stanje te Vam po potrebi prepisati lijekove ili vas uputiti stručnjacima iz područja mentalnog zdravlja
- Depresija se liječi lijekovima koji se zovu antidepresivi. Ti lijekovi ne djeluju odmah kao primjerice lijekovi protiv bolova, već im je potrebno oko 1 do 6 tjedana za početak djelovanja
- Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje uzimanje lijekova i 6 do 10 mjeseci nakon prestanka simptoma
- Bitno je napomenuti da ovi lijekovi ne izazivaju ovisnost
- Osim uzimanja antidepresiva, u liječenju depresije je od velike koristi i psihoterapija
Jeste li znali?
Zajednički mentalni poremećaji (depresija i anksiozni poremećaji) su u porastu u cijelom svijetu.
U humanitarnim krizama i tijekom ratnih sukoba, 1 od 5 osoba je pogođena depresijom ili anksioznim poremećajem.
Depresija povećava rizik razvoja drugih nezaraznih bolesti kao što su dijabetes i kardiovaskularne bolesti. Uz to, dijabetes i kardiovaskularne bolesti povećavaju rizik od depresije.
Depresija koja se javlja kod žene nakon poroda može utjecati na razvoj novorođenčeta.
Najučestaliji mentalni poremećaji mogu se prevenirati i izliječiti uz relativno mali trošak.
Novi dokaz iz istraživanja koje je provela Svjetska zdravstvena organizacija pokazuje da depresija i anksiozni poremećaji koštaju globalnu ekonomiju više od US$ 1 bilijuna svake godine.
Broj ljudi s depresijom i anksioznim poremećajem u svijetu se povećava: 1990. godine je u svijetu bilo 416 milijuna oboljelih, dok je 2013. godine njihov broj porastao na 615 milijuna.
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, depresija će do 2020. godine postati drugi svjetski zdravstveni problem, a gledajući samo žensku populaciju, zdravstveni problem broj jedan. Posljedica je to kontinuiranog porasta broja depresivnih osoba.
Ako se osjećate nesretno ili mislite da imate depresiju:
- Razgovarajte o svojim osjećajima s nekim kome vjerujete.
- Potražite profesionalnu pomoć.
- Ne zaboravite da vam uz pravu pomoć može biti bolje.
- Nastavite s aktivnostima u kojima ste uživali kada vam je bilo dobro.
- Budite u kontaktu s obitelji i prijateljima.
- Redovito vježbajte, čak i ako je to samo kratka šetnja.
- Držite se pravilnih navika hranjena i spavanja.
- Prihvatite da bi mogli bolovati od depresije i prilagodite svoja očekivanja. Možda nećete biti u mogućnosti ispuniti svoje svakodnevne aktivnosti ili obveze onoliko koliko ste običavali.
- Izbjegavajte ili ograničite unos alkohola i uzimajte lijekove onako kako vam ih je prepisao liječnik.
ZAPAMTITE
Stigma i diskriminacija koje prate mentalne bolesti, uključujući depresiju, dovode do kasnijeg prepoznavanja problema i odgađaju traženje pomoći, zbog čega liječenje traje dulje, a može doći i do težih posljedica kao što je samoubojstvo.
Depresija je bolest koja pogađa ljude svih dobnih skupina, svih društvenih slojeva i svih zemalja svijeta.
Depresija se može prevenirati i liječiti.
Ako mislite da bolujete od depresije, potražite pomoć.
Izvor: WHO
Učinite korak Za mentalno zdravlje
Hrvatski zavod za javno zdravstvo je u suradnji s Gradskim uredom za zdravstvo Grada Zagreba pokrenuo zajedničko obilježavanje Svjetskog dana zdravlja 2017 posvećenog depresiji. U petak 7.4.2017. od 15.00 do 17.30 sati će se u Parku Zrinjevac u Zagrebu održati Festival mentalnog zdravlja u cilju promicanja važnosti pravovremenog ulaganja u mentalno zdravlje, zdravstvenog prosvjećivanja i informiranja o dostupnim uslugama mentalnog zdravlja u zajednici. Pogledajte obavijest o Festivalu mentalnog zdravlja
Kalendar aktivnosti povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja 2017. godine
Objavljen Radni Program EU za zdravlje za 2026. godinu
Europska komisija objavila je Program rada EU za zdravlje za 2026. godinu, kojim će se poduprijeti provedba prioriteta Europske unije u području javnog zdravlja.
Ukupni proračun programa iznosi 680 milijuna eura, a financijska potpora usmjerena je na pet glavnih područja:
- pripravnost za krize,
- promicanje zdravlja i prevenciju bolesti,
- zdravstvene sustave i zdravstvenu radnu snagu,
- digitalno zdravlje
- nezarazne bolesti.
Program omogućuje financiranje nacionalnih tijela, zdravstvenih organizacija, nevladinih organizacija i drugih tijela putem bespovratnih sredstava i postupaka javne nabave.
Europska izvršna agencija za zdravlje i digitalno gospodarstvo (HaDEA) upravlja većinom ukupnog proračuna Radnog Programa EU za zdravlje te provodi program upravljajući pozivima za podnošenje prijedloga i postupcima javne nabave.
Izvorne informacije i dokumenti dostupni su na poveznicama Europske komisije:
2026 EU4Health Work Programme – Program rada EU4Health za 2026. godinu
EU4Health work programme 2026 – obavijest Europske komisije
Održane javnozdravstvene akcije u Županji, Iloku, Vukovaru i Vinkovcima
Javnozdravstvene akcije održane su od 5. do 8. listopada 2026. godine u Županji, Iloku, Vukovaru i Vinkovcima, u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Doma zdravlja Vukovarsko-srijemske županije, a u suorganizaciji tvrtke Mesi d.o.o.
Na javnozdravstvenim akcijama prisustvovali su Ivan Bosančić, župan Vukovarsko-srijemske županije, Josip Romić gradonačelnik Vinkovaca, Mario Adamović, pročelnik Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Vukovarsko-srijemske županije, ravnateljica Dom zdravlja Vukovarsko-srijemske županije Zrinka Čobanković i glavna sestra Dom zdravlja Vukovarsko-srijemske županije Ahnetka Stjepanović, mag. med. techn.
U sklopu javnozdravstvene akcije određivale su se vrijednosti šećera u krvi, ukupnog kolesterola, lipidograma i HbA1c-a te su se mjerili pedobrahijalni indeks (ABI), PWV i krvni tlak. Ovom javnozdravstvenom akcijom želimo skrenuti pozornost javnosti na potrebu povećanja znanja o KVB i perifernoj arterijskoj bolesti (PAB), te mogućnostima prevencije. Akcije su bile namijenjene općoj odrasloj populaciji za otkrivanje čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti, a vezano uz obilježavanje Svjetskog dana srca 29. rujna 2026. godine.
Na javnozdravstvenoj akciji iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prisustvovali su prim. Verica Kralj dr. med. i Marinka Šimunović Gašpar, mag. med. techn., univ. mag. admin. sanit.
Svjetski dan borbe protiv dječje paralize
Početkom 20. stoljeća dječja paraliza bila je jedan od glavnih uzroka smrti, akutne paralize i doživotnog invaliditeta. U razvijenijim zemljama dječja paraliza je stavljena pod kontrolu i praktički eliminirana kao javnozdravstveni problem ubrzo nakon uvođenja učinkovitih cjepiva 1950-ih i 1960-ih. Trebalo je nešto više vremena da se dječja paraliza prepozna kao javnozdravstveni problem u zemljama u razvoju, te je tijekom 1970-ih uvedena rutinska imunizacija širom svijeta kao dio nacionalnih programa imunizacije, pomažući u kontroli bolesti u mnogim zemljama u razvoju.
Svjetska zdravstvena organizacija 1988. godine donijela je rezoluciju o iskorjenjivanju dječje paralize, te je zahvaljujući sustavnom cijepljenju uspješno iskorijenjen divlji tip poliovirusa u većem dijelu svijeta. Danas divlji poliovirus i dalje cirkulira u samo dvije zemlje (Afganistan i Pakistan), a globalna učestalost slučajeva dječje paralize smanjila se za 99 %.
U Hrvatskoj je cijepljenje protiv dječje paralize uvedeno 1961. godine. Tijekom 1961. i 1962. godine je provedena masovna kampanja cijepljenja kojom su obuhvaćene sve osobe do 20 godina starosti. S obzirom na ovakav način uvođenja cijepljenja, došlo je do upadljivog pada morbiditeta pa je poliomijelitis postao rijetka bolest, a 1989. godine je zabilježen zadnji slučaj poliomijelitisa u Hrvatskoj.
Prijave dječje paralize u Hrvatskoj 1949.-2025.
Republika Hrvatska je stekla status zemlje bez dječje paralize („polio-free”) 2002. godine.
Dok god virus nije u potpunosti iskorijenjen u svijetu postoji mogućnost ponovnog unosa u osjetljive populacije. Stoga je iznimno važno nastaviti sa aktivnostima:
- održavanje visokih cijepnih obuhvata.
- kontinuirano praćenje kretanja enterovirusa među stanovništvom pretragom stolica na enteroviruse, prvenstveno kod djece, te pretraživanjem otpadnih voda na enteroviruse.
- svaki slučaj akutne mlohave kljenuti kod djece obvezno prijaviti uz provođenje epidemiološke ankete i virološke obrade
Svake godine 24. listopada obilježava se Svjetski dan borbe protiv dječje paralize, kako bi se skrenula pažnja na ovu opasnu bolest te naglasila važnost nastavka ispunjavanja uvjeta za održivost proglašenja Europske regije Svjetske zdravstvene organizacije slobodnom od dječje paralize.
Obilježavanjem ovoga dana želimo ponovno zahvaliti svim cjepiteljima u Hrvatskoj koji su unazad više od 60 godina pridonijeli ovom velikom uspjehu.
Javna vodoopskrba u Lici zdravstveno ispravna, nastavlja se praćenje privatnih bunara i izvora
Zavod za javno zdravstvo Ličko-senjske županije u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo nastavio je izvanredno uzorkovanje i analizu vode iz individualnih vodoopskrbnih objekata – privatnih bunara i izvora koji nisu dio mreže javne vodoopskrbe.
Dosadašnja redovita i izvanredna ispitivanja potvrđuju zdravstvenu ispravnost vode iz javne vodoopskrbe na području Ličko-senjske županije te otoka Paga i Raba.
Od 15. do 29. rujna 2026. voda je uzorkovana na ukupno 21 lokaciji – 18 novih i tri prethodno ispitane lokacije na kojima je uzorkovanje ponovljeno. Obuhvaćeno je 20 bunara i jedan izvor, čime je ukupan broj dosad analiziranih uzoraka u oba ciklusa povećan na 64.
Na 18 novih lokacija PFAS spojevi nisu utvrđeni. Kao i u prvom krugu testiranja, prisutnost PFAS spojeva ponovno je utvrđena u ista dva bunara u neposrednoj blizini nezakonitog odlagališta otpada, od kojih je u jednom koncentracija iznad dopuštene vrijednosti. Voda iz tih bunara ne koristi se za piće, a građani na tom području priključeni su na javnu vodoopskrbu.
Sukladno analizama, nalazi upućuju na lokalni karakter onečišćenja PFAS spojevima, u neposrednoj blizini nezakonitog odlagališta. Također, rezultati ispitivanja vode iz javne vodoopskrbe ne upućuju na utjecaj tog onečišćenja na zdravstvenu ispravnost vode u javnom vodoopskrbnom sustavu.
Ostali nalazi i upute vlasnicima
Od ukupno 21 uzorka iz novog ciklusa, 20 je bilo očekivano mikrobiološki neispravno, a u šest od tih uzoraka utvrđene su i povišene vrijednosti pojedinih fizikalno-kemijskih pokazatelja. Mikrobiološko onečišćenje nije neuobičajeno u privatnim bunarima i izvorima, u kojima voda nije podvrgnuta postupcima obrade i dezinfekcije kao u sustavu javne vodoopskrbe. Takav nalaz sam po sebi ne upućuje na povezanost s nezakonitim odlagalištem otpada, ali potvrđuje važnost provjere zdravstvene ispravnosti vode prije korištenja za piće. Ovi se rezultati odnose na ispitane privatne bunare i izvor, dok dosadašnja ispitivanja vode iz javne vodoopskrbe potvrđuju njezinu zdravstvenu ispravnost.
Vlasnici svih objekata obuhvaćenih ovim uzorkovanjem obaviješteni su o rezultatima i dobili su odgovarajuće upute.
Privatni bunari, cisterne i izvori nisu obuhvaćeni državnim monitoringom, a za njihovo održavanje i zdravstvenu ispravnost vode odgovorni su vlasnici odnosno korisnici. Voda iz takvih objekata ne preporučuje se za piće bez prethodne provjere zdravstvene ispravnosti.
Praćenje i obavještavanje javnosti se nastavljaju
Zavodi za javno zdravstvo nastavit će pratiti kvalitetu vode na trima lokacijama na kojima je uzorkovanje ponovljeno, kao i u dodatnim individualnim vodoopskrbnim objektima koje su građani prijavili. O rezultatima će nastaviti izvještavati vlasnike i javnost.
Istodobno se nastavlja praćenje vode iz javne vodoopskrbe, čiju zdravstvenu ispravnost potvrđuju dosadašnja redovita i izvanredna ispitivanja.
Niže su dostupni ispitni izvještaji iz kojih su, radi zaštite privatnosti, uklonjeni osobni podaci vlasnika odnosno korisnika individualnih vodnih objekata, u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR). Također je priložena karta lokacija uzorkovanih individualnih vodnih objekata.
2026_9_15_I44_An.br._ZJZLSŽ-3121_HZJZ_6960 (PDF, 312.6 KB)
2026_9_15_I45_An.br._ZJZLSŽ-3122_HZJZ_6961 (PDF, 313.3 KB)
2026_9_15_I46_An.br._ZJZLSŽ-3125_HZJZ_6962 (PDF, 313.2 KB)
2026_9_15_I47_An.br._ZJZLSŽ-3128_HZJZ_6963 (PDF, 314.6 KB)
2026_9_17_I48_An.br._ZJZLSŽ-3185_HZJZ_7109 (PDF, 314.5 KB)
2026_9_22_I1_An.br._ZJZLSŽ-3253_HZJZ_7228 (PDF, 314.6 KB)
2026_9_22_I2_An.br._ZJZLSŽ-3254_HZJZ_7229 (PDF, 314.9 KB)
2026_9_22_I14_An.br._ZJZLSŽ-3255_HZJZ_7230 (PDF, 314.8 KB)
2026_9_22_I49_An.br._ZJZLSŽ-3247_HZJZ_7222 (PDF, 314.1 KB)
2026_9_22_I50_An.br._ZJZLSŽ-3248_HZJZ_7223 (PDF, 314.9 KB)
2026_9_22_I51_An.br._ZJZLSŽ-3249_HZJZ_7224 (PDF, 314.3 KB)
2026_9_22_I52_An.br._ZJZLSŽ-3250_HZJZ_7225 (PDF, 314.4 KB)
2026_9_22_I53_An.br._ZJZLSŽ-3251_HZJZ_7226 (PDF, 314 KB)
2026_9_22_I54_An.br._ZJZLSŽ-3252_HZJZ_7227 (PDF, 313.8 KB)
2026_9_22_I55_An.br._ZJZLSŽ-3256_HZJZ_7231 (PDF, 314.1 KB)
2026_9_22_I56_An.br._ZJZLSŽ-3257_HZJZ_7232 (PDF, 314 KB)
2026_9_22_I57_An.br._ZJZLSŽ-3258_HZJZ_7233 (PDF, 314.6 KB)
2026_9_22_I58_An.br._ZJZLSŽ-3259_HZJZ_7234 (PDF, 314.4 KB)
2026_9_29_I59_An.br._ZJZLSŽ-3374_HZJZ_7444 (PDF, 314.1 KB)
2026_9_29_I60_An.br._ZJZLSŽ-3375_HZJZ_7445 (PDF, 314.2 KB)
2026_9_29_I61_An.br._ZJZLSŽ-3376_HZJZ_7446 (PDF, 313.8 KB)
Slika 1: Lokacije uzorkovanih individualnih vodnih objekata
Radna bilježnica “Kako raditi, a ne sagorijeti?”
Služba za medicinu rada i sporta, prevenciju invalidnosti i psihosocijalne rizike na radnom mjestu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo izradila je radnu bilježnicu Kako raditi, a ne sagorjeti? Radna bilježnica za prevenciju (povrata) sindroma sagorijevanja, namijenjenu osobama koje žele pravodobno prepoznati znakove sindroma sagorijevanja i unaprijediti vlastite strategije očuvanja mentalnog zdravlja.
Radna bilježnica predstavljena je 16. listopada 2026. godine u hotelu Zonar na stručnom skupu „Dobrobit radnika u modernim uvjetima rada”. Na predstavljanju su sudjelovale autorice Barbara Raguž Pečur, Petra Bekavac i Helena Koren te recenzentica doc. dr. sc. Jelena Maričić, koja je govorila o recenziji publikacije i o ulozi studenata i fakulteta u njezinoj izradi.
Publikacija je zamišljena kao praktičan alat, a ne samo kao izvor informacija. Sadrži sadržaje za razumijevanje sagorijevanja i njegovih simptoma, vježbe samoprocjene i samorefleksije te područja koja se odnose na postavljanje granica, promjenu perspektive, rješavanje problema i određivanje prioriteta, odmor, socijalnu podršku i zdrave navike. Završava izradom osobnog plana brige o sebi.
Radna bilježnica polazi od stajališta da se prevencija sagorijevanja ne može svesti na individualnu odgovornost. Uz razvoj osobnih vještina, jednako se naglašava važnost organizacijskih čimbenika, poput opterećenja, jasnoće uloga, mogućnosti odlučivanja i podrške na radnome mjestu.
Radna bilježnica ne zamjenjuje stručnu pomoć. Osobe kojima je potrebna podrška mogu se obratiti Savjetovalištu za psihosocijalne rizike na radnom mjestu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (Radoslava Cimermana 64a, Zagreb; tel. 01/6474-349 i 01/6474-352; e-pošta: savjetovaliste.mr@hzjz.hr). Savjetovanje je besplatno i anonimno, a upućivanje liječnika nije potrebno.
Publikacija je dostupna na poveznici: Radna bilježnica – Kako raditi, a ne sagorjeti?
Održana Nacionalna konferencija o ponašajnim ovisnostima
Hrvatski zavod za javno zdravstvo održao je 20. listopada 2026. u hotelu Dubrovnik u Zagrebu Nacionalnu konferenciju o ponašajnim ovisnostima „Jačanje javnozdravstvenih odgovora na kockanje i digitalne rizike“. Konferencija je okupila predstavnike tijela javne vlasti, regulatornih tijela, privatnog sektora, akademske zajednice i civilnog društva. Sudionici su raspravljali o nacionalnim prioritetima i jačanju koordiniranih odgovora na štete povezane s online kockanjem i igranjem videoigara.
Konferenciju je suorganizirao Hrvatski zavod za javno zdravstvo u okviru zajedničkog projekta Europske unije i Vijeća Europe „Promicanje mentalnog zdravlja djece i mladih rješavanjem rizika online kockanja i igranja videoigara“ (TSI projekt). Projekt se financira putem Instrumenta za tehničku potporu. Na konferenciji je istaknut napredak u jačanju suradnje javnog i privatnog sektora u odgovoru na ponašajne ovisnosti.
Središnja tema konferencije bile su Smjernice za suradnju s industrijom igara na sreću i Smjernice za suradnju s industrijom videoigara. Hrvatski zavod za javno zdravstvo usvojio ih je u rujnu 2026. godine, a smatraju se ključnim postignućem te suradnje. Izradila ih je nacionalna radna skupina od 18 stručnjaka koji predstavljaju nadležna ministarstva i privatni sektor. Smjernice sadrže preporuke za odgovorno poslovanje i zaštitu djece i mladih, osobito u online okruženju. Obuhvaćaju provjeru dobi, dizajn proizvoda, oglašavanje i ulogu influencera.
Izradu Smjernica stručno je vodio prof. dr. sc. Marc N. Potenza, dr. med., sa Sveučilišta Yale, međunarodno priznati stručnjak za poremećaje povezane s kockanjem i ovisničkim ponašanjima. Na konferenciji je predstavio svoj doprinos Smjernicama. Sudjelovao je i u raspravi o izazovima u skrbi za osobe s ponašajnim ovisnostima te o mogućoj ulozi umjetne inteligencije.
Na konferenciji se raspravljalo i o nacionalnim strategijama, epidemiološkim trendovima, digitalnim rizicima za djecu i mlade te pristupima prevenciji i tretmanu. Predstavljena su i međunarodna iskustva i primjeri dobre prakse. Posebno je predstavljeno iskustvo Portugala, koji je uz potporu TSI projekta razvio Nacionalni forum o kockanju, internetu i igranju videoigara.
Izrada Smjernica važno je postignuće sudjelovanja Hrvatske u TSI projektu. Ona pokazuje vrijednost prekogranične znanstvene suradnje i međusektorske suradnje u jačanju nacionalnih odgovora na problematično kockanje i igranje videoigara. Pokazuje i njihovu važnost za zaštitu zdravlja i dobrobiti djece i mladih.
Konferencija je održana u okviru TSI projekta, koji sufinancira Europska unija, a provodi Vijeće Europe u suradnji s Europskom komisijom.
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2026./2027. (42. tjedan 2026.)
Tijekom sezone gripe 2026./2027., zaključno s 18. listopada 2026. godine, u Hrvatskoj je zaprimljena 201 prijava oboljelih od gripe, od čega 79 prijava u 42. tjednu 2026. godine.
Slučajevi gripe zabilježeni su u desetak županija, a najviša stopa prijave na 100.000 stanovnika zabilježena je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Prema pristiglim prijavama, najviša stopa incidencije bilježi se u djece predškolske dobi.
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u laboratorijskim uzorcima sporadično je potvrđen virus gripe tipa A.
Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC), sporadični slučajevi gripe bilježe se i u drugim državama Europske unije. Među laboratorijski potvrđenim uzorcima prevladava virus gripe tipa A.
Više podataka o sezoni gripe u državama Europske unije i širem europskom području dostupno je na mrežnoj stranici ERVISS.
Što sportaši trebaju znati o GLP-1
Lijekovi za mršavljenje koji sadrže GLP-1 agoniste posljednjih godina su eksplodirali u popularnosti, privukavši interes potrošača za uporabu daleko izvan FDA odobrene svrhe za liječenje dijabetesa tipa 2 i pretilosti. Ovaj rašireni i izvan odobrenih indikacija interes za lijekove za mršavljenje doveo je i do eksplozije neodobrenih proizvoda dostupnih online i putem društvenih mreža, što nosi sigurnosne rizike za potrošače.
Iako su GLP-1 trenutno dopušteni u sportu, važno je da sportaši znaju da Svjetska antidopinška agencija (WADA) prati upotrebu GLP-1 agonista kako bi utvrdila treba li ih u budućnosti zabraniti.
Što su GLP1?
GLP-1 agonisti, poput semaglutida (Ozempic, Wegovy), dulaglutida (Trulicity) i eksenatida (Byetta), utječu na tijelo na nekoliko načina. Pomažu tijelu otpustiti inzulin, usporavaju brzinu pražnjenja želuca i smanjuju količinu hrane koju ljudi jedu. Pokazalo se da ti lijekovi poboljšavaju kontrolu šećera u krvi kod osoba s dijabetesom i pomažu u gubitku težine kod osoba s prekomjernom težinom ili pretilošću.
Jesu li GLP-1 zabranjeni u sportu?
GLP-1 nisu zabranjeni u sportu. Međutim, WADA trenutno prati i procjenjuje upotrebu GLP-1 agonista kod sportaša kako bi utvrdila treba li ih u budućnosti zabraniti. Također je važno prepoznati da postoji mnogo neodobrenih GLP-1 proizvoda dostupnih potrošačima koji nose značajne sigurnosne rizike
Sportaši se mogu suočiti s dodatnim nuspojavama vezanim uz sportsku izvedbu. Poput suzbijanja apetita što nekim sportašima može otežati da jedu dovoljno za sve svoje kalorijske i nutritivne potrebe. (V.B)
PFAS-a nema ni u jednom od 26 novih uzoraka vode u Ličko-senjskoj županiji te na Pagu i Rabu
U razdoblju od 28. rujna do 8. listopada uzorkovano je i analizirano 26 uzoraka vode na području Ličko-senjske županije te na otocima Pagu i Rabu. Ni u jednom uzorku PFAS spojevi nisu utvrđeni u koncentracijama iznad granice određivanja.
Time je od 11. kolovoza analizirano ukupno 197 uzoraka vode i ni u jednom PFAS spojevi nisu utvrđeni u koncentracijama iznad granice određivanja.
Svi uzorci iz ovog razdoblja zdravstveno su ispravni, osim jednog u kojem je utvrđena povišena koncentracija aluminija. Uzorak je uzet na vanjskoj slavini u vrtu obiteljske kuće koja se ne koristi redovito. Pretpostavlja se da slavina nije bila u upotrebi otkad je isporučitelj vodnih usluga obavijestio potrošače o potrebi ispiranja interne vodoopskrbne instalacije. Riječ je o sličnom slučaju kao onaj opisan u objavi od 14. listopada.
Na temelju Odluke Stručnog povjerenstva za vodu namijenjenu ljudskoj potrošnji od 11. kolovoza 2026., Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji sa županijskim zavodima za javno zdravstvo nastavlja pojačani monitoring vode iz javnih vodoopskrbnih sustava.
Nalaze 26 uzoraka uzetih od 28. rujna do 8. listopada u zonama opskrbe Gospić 1, Senj, Tonkovića vrilo, Mrđenovac, Novalja, Pag sjever, Pag jug i Povljana možete preuzeti u nastavku.
2026_9_28_ZO_PAG_JUG_An.br._ZJZZ-10387_HZJZ-7387 (PDF, 3.6 MB)
2026_9_28_ZO_PAG_POVLJANA_An.br._ZJZZ-10389_HZJZ-7388 (PDF, 3.5 MB)
2026_9_28_ZO_PAG_SJEVER_An.br._ZJZZ-10388_HZJZ-7389 (PDF, 3.6 MB)
2026_10_5_ZO_GOSPIĆ_1_An.br._ZJZLSŽ-3432_HZJZ-7618 (PDF, 316.5 KB)
2026_10_5_ZO_GOSPIĆ_1_An.br._ZJZLSŽ-3433_HZJZ-7619 (PDF, 314.3 KB)
2026_10_5_ZO_GOSPIĆ_1_An.br._ZJZLSŽ-3436_HZJZ-7620 (PDF, 314.4 KB)
2026_10_5_ZO_GOSPIĆ_1_An.br._ZJZLSŽ-3437_HZJZ-7621 (PDF, 314.4 KB)
2026_10_5_ZO_GOSPIĆ_1_An.br._ZJZLSŽ-3438_HZJZ-7622 (PDF, 314.9 KB)
2026_10_5_ZO_GOSPIĆ_1_An.br._ZJZLSŽ-3439_HZJZ-7623 (PDF, 314.8 KB)
2026_10_5_ZO_PAG_JUG_An.br._ZJZZ-10604_HZJZ-7645 (PDF, 3.6 MB)
2026_10_5_ZO_PAG_SJEVER_An.br._ZJZZ-10603_HZJZ-7644 (PDF, 3.5 MB)
2026_10_5_ZO_POVLJANA_An.br._ZJZZ-10605_HZJZ-7646 (PDF, 3.6 MB)
2026_10_07_ZO_RAB PRIMORJE_An.br.NZJZPGŽ-221_26-11227_HZJZ-7759 (PDF, 5.2 MB)
2026_10_7_ZO_MRĐENOVAC_An.br._ZJZLSŽ-3472_HZJZ-7809 (PDF, 314.5 KB)
2026_10_7_ZO_MRĐENOVAC_An.br._ZJZLSŽ-3473_HZJZ-7810 (PDF, 314.4 KB)
2026_10_7_ZO_MRĐENOVAC_An.br._ZJZLSŽ-3474_HZJZ-7811 (PDF, 314.9 KB)
2026_10_7_ZO_MRĐENOVAC_An.br._ZJZLSŽ-3475_HZJZ-7812 (PDF, 315.1 KB)
2026_10_7_ZO_SENJ_An.br._ZJZLSŽ-3476_HZJZ-7813 (PDF, 314.7 KB)
2026_10_7_ZO_SENJ_An.br._ZJZLSŽ-3477_HZJZ-7814 (PDF, 314.9 KB)
2026_10_7_ZO_TONKOVIĆ VRILO_An.br._ZJZLSŽ-3484_HZJZ-7815 (PDF, 315.2 KB)
2026_10_7_ZO_TONKOVIĆ VRILO_An.br._ZJZLSŽ-3485_HZJZ-7816 (PDF, 315.5 KB)
2026_10_7_ZO_TONKOVIĆ VRILO_An.br._ZJZLSŽ-3486_HZJZ-7817 (PDF, 315 KB)
2026_10_7_ZO_TONKOVIĆ VRILO_An.br._ZJZLSŽ-3487_HZJZ-7818 (PDF, 315.2 KB)
2026_10_7_ZO_TONKOVIĆ VRILO_An.br._ZJZLSŽ-3489_HZJZ-7819 (PDF, 315.5 KB)
2026_10_7_ZO_TONKOVIĆ VRILO_An.br._ZJZLSŽ-3492_HZJZ-7820 (PDF, 314.8 KB)
2026_10_8_ZO_NOVALJA_An.br._ZJZLSŽ-3493_HZJZ-7821 (PDF, 315.1 KB)
Održana javnozdravstvena akcija „Sačuvajmo zdrave dojke” u Zagrebu
U subotu, 17. listopada 2026. godine, u središtu Zagreba održana je javnozdravstvena akcija „Sačuvajmo zdrave dojke”, u organizaciji udruge P.I.N.K. life i partnera, povodom obilježavanja listopada – mjeseca svjesnosti o raku dojke.
Cilj događanja bio je podizanje svijesti o važnosti prevencije i ranog otkrivanja raka dojke te pružanje podrške oboljelima i njihovim obiteljima.
Program je započeo okupljanjem na Zrinjevcu, nakon čega je održan simbolični mimohod do Cvjetnog trga, kojim su sudionici poslali poruku zajedništva, solidarnosti i podrške ženama oboljelima od raka dojke.
U događanju je sudjelovala i prim. dr. sc. Andrea Šupe Parun, dr. med., specijalistica epidemiologije iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i nacionalna koordinatorica Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke, istaknuvši važnost redovitih preventivnih pregleda i odaziva na mamografiju u sklopu nacionalnog programa.
Na Cvjetnom trgu organizirane su edukativne i javnozdravstvene aktivnosti, a održana je i modna revija u kojoj su sudjelovale žene koje su se suočile s rakom dojke.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo podsjeća da rano otkrivanje raka dojke značajno povećava mogućnosti uspješnog liječenja te poziva žene na redovite preglede i brigu o vlastitom zdravlju.
Akcija „Sačuvajmo zdrave dojke” naglasila je važnost zajedničkog djelovanja zdravstvenih institucija, udruga i građana u promicanju zdravlja žena.
Posebni Eurobarometar 574 (2026. godine) – Sport i tjelesna aktivnost
Najnoviji rezultati Posebnog Eurobarometra o sportu i tjelesnoj aktivnosti pokazuju određene promjene u obrascima tjelesne aktivnosti građana Hrvatske između 2022. i 2026. godine. Istraživanje je u Hrvatskoj provedeno od 10. do 29. travnja 2026. godine na 1.007 ispitanika, dok su podaci iz 2022. godine prikupljeni na 1.008 ispitanika. Pri usporedbi rezultata potrebno je uzeti u obzir da su se pojedine formulacije i kategorije odgovora između dvaju istraživanja razlikovale, zbog čega nisu svi pokazatelji izravno usporedivi.
Za javnozdravstveni kontekst posebno je važan podatak o tjelesnoj aktivnosti koja nije izravno povezana sa sportom. Udio građana koji se takvom aktivnošću bave gotovo svakodnevno povećao se s 11 % u 2022. na 24 % u 2026. godini, dok se udio onih koji je nikada ne provode smanjio s 23 % na 18 %. U ovu vrstu aktivnosti uključeni su, među ostalim, hodanje, bicikliranje u svrhu prijevoza, ples, vrtlarenje i druge aktivnosti svakodnevnog života.
Posebno je izražen porast aktivnog kretanja u svakodnevnom životu. Udio građana koji navode tjelesnu aktivnost na putu od kuće do škole, posla ili trgovine povećao se s 23 % na 37 %, odnosno za 14 postotnih bodova. Istodobno je porastao i udio tjelesne aktivnosti u parkovima i na otvorenom, s 23 % na 31 %. Ovi rezultati ukazuju na sve veću važnost uključivanja kretanja u svakodnevne aktivnosti i korištenja prostora u zajednici za tjelesnu aktivnost.
Važan dodatni pokazatelj predstavlja hodanje. U 2026. godini 70 % građana Hrvatske navodi da hoda najmanje 10 minuta u kontinuitetu četiri do sedam dana tjedno, 27 % jedan do tri dana tjedno, a 2 % navodi da nikada ne hoda u trajanju od najmanje 10 minuta. Budući da ovaj pokazatelj nije u istom obliku prikazan u dostupnim hrvatskim podacima za 2022. godinu, ne može se koristiti za izravnu praćenje promjena tijekom vremena.
Istodobno, rezultati pokazuju da se formalno bavljenje sportom i tjelovježbom nije povećalo u jednoznačnom smjeru. Udio građana koji se sportom ili tjelovježbom bave gotovo svakodnevno povećao se sa 6 % na 8 %, ali je udio onih koji se nikada ne bave sportom povećan s 40 % na 43 %. Zbog promjena u kategorijama odgovora između dvaju istraživanja ove rezultate potrebno je tumačiti oprezno.
Pritom, vrijeme provedeno sjedeći ostalo je gotovo nepromijenjeno. Udio građana koji sjede više od 8,5 sati dnevno iznosi 12 % i u 2022. i u 2026. godini. To pokazuje da povećanje pojedinih oblika tjelesne aktivnosti ne mora nužno biti praćeno smanjenjem sjedilačkog ponašanja.
Javnozdravstveno značenje rezultata
Najvažnija poruka novih rezultata za javno zdravstvo jest da se promjene između 2022. i 2026. godine ne očituju prvenstveno kroz povećanje formalnog bavljenja sportom, već kroz veće uključivanje tjelesne aktivnosti u svakodnevni život. Porast gotovo svakodnevne tjelesne aktivnosti izvan sporta, aktivnog kretanja tijekom svakodnevnog putovanja te aktivnosti u parkovima i na otvorenom pokazuje važnost stvaranja okruženja koja građanima omogućuju i olakšavaju redovito kretanje.
Hodanje, aktivni odlazak u školu, na posao ili u kupovinu te korištenje prostora u lokalnoj zajednici predstavljaju jednostavne i široko dostupne mogućnosti za uključivanje tjelesne aktivnosti u svakodnevni život, bez potrebe za posebnim sportskim znanjem, opremom ili organiziranim treningom. Takav pristup u skladu je s Nacionalnim programom „Živjeti zdravo“, u okviru kojega se kroz aktivnosti poput „Hodanjem do zdravlja“ promiče redovito hodanje kao jednostavan i dostupan oblik tjelesne aktivnosti.
Za djecu i mlade ovi su nalazi posebno važni jer škola predstavlja jedno od ključnih okruženja za stvaranje navike svakodnevnog kretanja. Aktivno putovanje do škole može se poticati sigurnim pješačkim i biciklističkim dolaskom, ali i stvaranjem dodatnih prilika za kretanje tijekom boravka u školi. U tom kontekstu aktivnosti programa „Živjeti zdravo“, poput Poligona za tjelesnu aktivnost školske djece i svakodnevnog 10-minutnog vježbanja, predstavljaju mogućnosti za povećanje vremena koje djeca provode u kretanju i stvaranje navike svakodnevne tjelesne aktivnosti.
Rezultati stoga podupiru pristup prema kojemu se tjelesna aktivnost ne treba promatrati samo kroz organizirani sport, već kao sastavni dio svakodnevnog života – tijekom putovanja, boravka u školi, kod kuće i u lokalnoj zajednici. Za javnozdravstvene intervencije to znači da je, uz poticanje bavljenja sportom, važno nastaviti razvijati i održavati okruženja koja ljudima olakšavaju hodanje, aktivni prijevoz i kratke, redovite oblike kretanja.
Zaključak
Rezultati Eurobarometra 2026. ukazuju na pomak prema većem uključivanju tjelesne aktivnosti u svakodnevni život građana Hrvatske, osobito kroz zdravstveno usmjerene tjelesne aktivnosti izvan sporta, aktivno kretanje te boravak i kretanje na otvorenom. Istodobno, činjenica da se formalno bavljenje sportom nije povećalo u jednoznačnom smjeru, kao i da je vrijeme provedeno sjedeći ostalo gotovo nepromijenjeno, pokazuje da je potrebno nastaviti djelovati kroz različita okruženja i oblike tjelesne aktivnosti.
U tom je kontekstu važno nastaviti sustavno ulagati u okruženja koja omogućuju svakodnevno kretanje, osobito za djecu i mlade. Cilj nije samo povećati sudjelovanje u sportu, već stvoriti uvjete u kojima zdravstveno usmjerena tjelesna aktivnost postaje prirodan, jednostavan i održiv dio svakodnevnog života.
| Pokazatelj | 2022. | 2026. | Promjena |
| Gotovo svakodnevna tjelesna aktivnost izvan sporta | 11 % | 24 % | ↑+13 p.b. |
| Nikada ne provodi tjelesnu aktivnost izvan sporta | 23 % | 18 % | −5 p.b. |
| Tjelesna aktivnost na putu (škola/posao/trgovina) | 23 % | 37 % | +14 p.b. |
| Tjelesna aktivnost u parkovima i na otvorenom | 23 % | 31 % | + 8 p.b. |
| Gotovo svakodnevno bavljenje sportom/tjelovježbom | 6 % | 8 % | + 2 p.b. |
| Nikada se ne bavi sportom | 40 % | 43 % | + 3 p.b. |
| Sjedenje > 8,5 sati dnevno | 12 % | 12 % | 0 p.b. |
Održan stručni skup „Dobrobit radnika u modernim uvjetima rada“
Mentalno zdravlje zaposlenika, prevencija psihosocijalnih rizika i stvaranje zdravog, sigurnog i poticajnog radnog okruženja bili su u središtu stručnog skupa „Dobrobit radnika u modernim uvjetima rada“, održanog 16. listopada 2026. godine u hotelu Zonar u Zagrebu.
Stručni skup održan je u okviru kampanje „Together for Mental Health at Work 2026. – 2028.“ Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA), usmjerene na promicanje mentalnog zdravlja na radnom mjestu te prepoznavanje i prevenciju psihosocijalnih rizika.
Skup je otvorio ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med., spec., istaknuvši važnost očuvanja mentalnog zdravlja zaposlenika i stvaranja radnog okruženja koje podupire zdravlje, sigurnost i dobrobit radnika.
U stručnom programu sudjelovali su predstavnici državnih institucija, zdravstvenog sustava, akademske zajednice i poslovnog sektora, koji su kroz svoja izlaganja obradili različite aspekte zaštite mentalnog zdravlja i dobrobiti radnika.
Marina Prelec, viša savjetnica u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, predstavila je kampanju EU-OSHA-e „Together for Mental Health at Work 2026. – 2028.“. Petra Bekavac, mag. psych., iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo govorila je o psihosocijalnim rizicima na vremenskoj liniji, dok je Helena Koren, mag. psych., spec. psihologije medicine rada, iz HZJZ-a istaknula važnost promicanja mentalnog zdravlja kroz povećanje zdravstvene pismenosti na radnom mjestu.
O problemima uznemiravanja, nasilja i mobbinga na radnom mjestu, uz primjere iz prakse, govorila je Suzana Blanuša, mag. iur., iz Udruge Mobbing. Božica Martinko, dipl. ing. sig., iz tvrtke Violeta d.o.o. predstavila je primjer dobre prakse u brizi za zdravlje zaposlenika, a Tamara Radošević Kutičić, dr. med., spec. medicine rada i sporta, obradila je povezanost ozljeda na radu i mentalnog zdravlja zaposlenika.
Završni dio stručnog programa bio je posvećen predstavljanju radne bilježnice „Kako raditi, a ne sagorjeti?“, usmjerene na prepoznavanje i prevenciju sindroma sagorijevanja koju su predstavile doc. dr. sc. Jelena Maričić, prof. psihologije s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, te Barbara Raguž Pečur, Petra Bekavac i Helena Koren iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Stručni skup istaknuo je važnost pravodobnog prepoznavanja psihosocijalnih rizika, prevencije nasilja i uznemiravanja na radnom mjestu, promicanja zdravstvene pismenosti te sustavne brige o fizičkom i mentalnom zdravlju zaposlenika. Dobrobit radnika važan je preduvjet održivog i uspješnog radnog okruženja. Ulaganjem u mentalno zdravlje, jačanjem preventivnih aktivnosti i razvojem kulture međusobnog poštovanja moguće je unaprijediti kvalitetu radnog života te pridonijeti zdravlju i zadovoljstvu zaposlenika.
Održavanjem ovog skupa Hrvatski zavod za javno zdravstvo nastavlja pridonositi podizanju svijesti o važnosti mentalnog zdravlja na radnom mjestu i poticati suradnju svih dionika u stvaranju zdravijih, sigurnijih i kvalitetnijih uvjeta rada.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – zasnivanje radnog odnosa za doktore medicine na neodređeno vrijeme zbog provođenja specijalističkog usavršavanja
Na osnovu članka 9. Pravilnika o mjerilima za prijam specijalizanata (NN33/23) Ministarstva zdravstva, a povodom raspisanog natječaja koji je objavljen dana 1. rujna 2026., ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med. spec. donosi Odluku.
Klinička farmakologija s toksikologijom
Zahvaljujemo svim kandidatima na interesu za rad u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Svjetski dan osteoporoze
Svjetski dan osteoporoze obilježava se 20. listopada s ciljem podizanja svijesti o važnosti zdravlja kostiju te o prevenciji, ranom otkrivanju i liječenju osteoporoze.
Ovogodišnja kampanja provodi se pod sloganom „Gradimo, štitimo i jačamo kosti za cijeli život” (engl. Build, Protect, Strengthen Your Bones for Life), kojim se ističe važnost brige o zdravlju kostiju u svim životnim razdobljima.
Osteoporoza je bolest kod koje se smanjuju gustoća, kvaliteta i čvrstoća kostiju, zbog čega one postaju krhkije i podložnije prijelomima. Jedna je od takozvanih „nevidljivih“ bolesti, jer do simptoma i posljedica dolazi kada je već u uznapredovalom stadiju.
Međunarodna zaklada za osteoporozu (IOF) ističe da će svaka treća žena i svaki peti muškarac stariji od 50 godina doživjeti prijelom kosti povezan s osteoporozom te naglašava važnost ranog postavljanja dijagnoze, koje omogućuje pravodobno i učinkovitije liječenje.
Osteoporoza često nema jasne simptome sve dok ne dođe do prijeloma. Kada se simptomi pojave, mogu uključivati bol u leđima, koja je neposredno nakon prijeloma kralješka obično oštra i nagla, a s vremenom može postati tupa, kao i smanjenje tjelesne visine. Na smanjenje visine može upućivati, primjerice, činjenica da su nogavice hlača odjednom preduge. Može se razviti i pogrbljenost, odnosno stvaranje grbe, što je posljedica kolapsa kralješka. Prijelom kosti nakon vrlo male traume također može biti znak osteoporoze.
Na sam razvoj osteoporoze mogu utjecati brojni rizični čimbenici, među kojima su dulja razdoblja imobilizacije, obiteljska anamneza osteoporoze, nedovoljan unos kalcija, fosfora, magnezija i vitamina D, nizak indeks tjelesne mase, pušenje te primjena lijekova koji mogu pridonijeti smanjenju gustoće kostiju.
Osteoporoza se najčešće dijagnosticira denzitometrijom, jednostavnom i neinvazivnom pretragom kojom se mjeri gustoća kostiju. Pretraga se preporučuje ženama starijima od 65 godina, ženama nakon menopauze koje imaju čimbenike rizika te osobama koje su doživjele prijelom nakon manje traume.
Liječenje osteoporoze temelji se na promjenama životnih navika, odgovarajućem unosu kalcija i vitamina D te, prema procjeni liječnika, primjeni lijekova koji smanjuju rizik od prijeloma. Cilj liječenja je očuvati ili povećati čvrstoću kostiju te spriječiti prijelome.
Važan dio liječenja čine redovita tjelesna aktivnost, osobito vježbe s opterećenjem i vježbe za jačanje mišića, zdrava i uravnotežena prehrana, dovoljan unos kalcija i vitamina D, prestanak pušenja te ograničavanje konzumacije alkohola.
Izvori:
Uspjesi u korištenju Biološke putovnice sportaša (ABP)
Od svoje provedbe 2009. godine, Svjetska antidopinška agencija (WADA) preuzela je vodstvo u razvoju Biološke putovnice sportaša (ABP), višeslojnog antidopinškog alata koji pruža dokaze o dopingu kroz longitudinalno profiliranje biomarkera u krvi ili urinu sportaša. Jednostavno rečeno, ABP gradi dugoročnu sliku biološkog profila sportaša i identificira promjene koje mogu ukazivati na doping. Ispitivanjem gdje, kada i kako su se te abnormalnosti pojavile, ABP pruža bogatu polazišnu točku za daljnja istraživanja od strane antidopinških organizacija (ADO). Kada se uoče odstupanja u ABP-u sportaša, ADO-i mogu brzo provoditi ciljano testiranje temeljeno na inteligenciji.
Predsjednik WADA-e, Witold Bańka, rekao je: “WADA s ponosom ističe ulogu koju je Biološka putovnica sportaša imala u nekoliko nedavnih uspješnih priča, osobito u otkrivanju steroidnog dopinga, otkrivanju manipulacije uzorcima i prepoznavanju abnormalnosti u uzorcima krvi. U konačnici, većina sankcija uključuje analitičke podatke kao dokaze, što naglašava važnost napredovanja metoda testiranja za jačanje antidopinškog sustava. Korištenjem najsuvremenijih funkcionalnosti ABP-a poput krvnih steroidnih markera i endokrinog modula, ostvarujemo značajan povrat ulaganja za sportaše diljem svijeta. Zato je jedan od ključnih prioriteta WADA-e osigurati dodatna sredstva za znanstvena istraživanja u antidopingu koja mogu podržati daljnji razvoj ABP-a.”
WADA je lansirala nove ABP značajke koje čine opipljivu razliku.
Godine 2023. WADA je lansirala dvije nove značajke ABP-a, i to:
o Novi krvni markeri upotrebe steroida kao dio Steroidnog modula; i
o Endokrini modul, koji ima za cilj otkriti upotrebu hormona rasta (GH) i srodnih tvari.
Novi krvni steroidni markeri Steroidnog modula povećali su sposobnost otkrivanja steroidnog dopinga, posebno kod osoba koje luče niske razine steroida u urin.
Voditelj testiranja i usklađenosti u Athletics Integrity Unity, Thomas Capdevielle, rekao je: “Utjecaj novih krvnih steroidnih markera bio je trenutan, jer su Jedinici za integritet sporta dali dodatne informacije o mogućoj zlouporabi steroida kod osoba za koje sami podaci iz urina nisu bili dovoljni za utvrđivanje dopinga. Sada smo identificirali nekoliko slučajeva steroidnog dopinga na temelju abnormalnosti u krvnim steroidnim markerima i nastavljamo povećavati upotrebu tih novih markera.”
Endokrini modul također je doveo do prvog kršenja antidopinških pravila (ADRV) na temelju identifikacije sumnjivog uzorka za daljnju analizu primjenom GH diferencijalnog izoformnog imunotesta. WADA potiče ADO-e da nastave širiti primjenu ovog alata.
ABP otkriva manipulaciju uzorcima
ABP također ima ključnu ulogu u istraživanju i identificiranju slučajeva u kojima su uzorci manipulirani. Longitudinalno profiliranje, koje uključuje praćenje specifičnih biomarkera pojedinca tijekom vremena, ima dugu povijest prepoznavanja uzoraka koji su možda zamijenjeni čistim uzorcima kako bi se izbjegao ADRV. Značajan primjer je identifikacija sedam ruskih sportaša od strane Međunarodne asocijacije atletskih saveza (danas World Athletics) koji su 2007. godine manipulirali uzorcima.
Godine 2017. ABP je koristila Jedinica za upravljanje putovnicama sportaša (APMU) u laboratoriju u Kölnu za otkrivanje velikog broja slučajeva manipulacije uzorcima u dizanju utega. Ovi su nalazi pokrenuli višeslojnu istragu koja je na kraju dovela do Operacije Arrow – tajne istrage WADA Intelligence & Investigation (I&I) o praksi zamjene urina na mjestu prikupljanja. U ožujku ove godine (2026.) objavljeni su rezultati operacije Obsidian WADA I&I i World Rugbyja – koja je otkrila zamjenu uzoraka u gruzijskom ragbiju i kršenja od strane Gruzijske antidopinške agencije – koji pokazuju nastavak uspješne primjene ABP-a.
Direktor WADA-e za I&I, Günter Younger, rekao je: “Analitička stručnost i operativne smjernice koje pružaju Jedinice za upravljanje putovnicama sportaša bile su ključne za jačanje istražnih napora WADA-e u otkrivanju slučajeva zamjene uzorka. Posebno je ABP odigrao ključnu ulogu u identificiranju i potvrđivanju praksi supstitucije uzorka u Gruziji kao dio Operacije Obsidian. Na temelju ovog iskustva, Odjel za obavještaje i istrage WADA-e preporučio je da se antidopinške organizacije odmah angažiraju sa svojim APMU-om kad god se uzorci označe kao sumnjivi kao moguća zamjena.”
Hematološki modul
Hematološki modul, koji tijekom vremena prikuplja pojedinačne biomarkere krvi radi otkrivanja krvnog dopinga, i dalje rezultira ADRV-ovima temeljenim na nepovoljnim analitičkim nalazima (AAF) za tvari poput eritropoetina (EPO) ili za utvrđivanje upotrebe zabranjene tvari ili metode (tzv. “ABP slučajevi”). Ovaj modul ima ključnu ulogu u hvatanju i sprječavanju dopinga u sportovima izdržljivosti. To potvrđuje rad Međunarodne agencije za testiranje (ITA), čiji je nadzor antidopinških aktivnosti za Union Cycliste Internationale (UCI) nedavno doveo do toga da je nekoliko biciklista sankcionirano na temelju abnormalnosti pronađenih u Hematološkom modulu.
Voditelj Odjela za znanost i medicinu ITA, dr. Neil Robinson, rekao je: “Što ste znatiželjniji i skeptičniji prema ABP podacima, to su veće vaše šanse da otkrijete značajne abnormalnosti. U Međunarodnoj agenciji za testiranje ključno je identificirati i primijeniti značajne čimbenike rizika kako bismo usmjeravali naše antidopinške aktivnosti. Podaci dobiveni iz ABP-a ključni su za našu sposobnost identificiranja uzoraka i osoba u riziku od dopinga, ali potrebna je stručnost za prevođenje bioloških informacija u konkretne antidopinške mjere.”
Ovu stručnost pruža mreža WADA-inih odobrenih APMU-a primjenjivih u 17 WADA-akreditiranih laboratorija, koji omogućuju neovisno i anonimno upravljanje putovnicama u ime ADO-a.
Utjecaj APMU mreže na biciklizam bio je značajan, osobito za biciklizam u Portugalu.
Podrška istraživanju i implementacija novih značajki
Uz uključivanje javnih vlasti u financijsku podršku razvoju ABP-a, WADA je identificirala nekoliko ključnih prioriteta za istraživanja ABP-a, a to su:
o Otkrivanje i validacija novih markera za daljnje poboljšanje hematoloških, steroidnih i endokrinih modula ABP-a;
o Otkrivanje i evaluacija zbunjujućih faktora te validacija novih biomarkera tih zbunjujućih faktora;
o Poboljšanje analitičkih metoda za detekciju ABP markera i istraživanje alternativnih tipova uzoraka s ciljem smanjenja troškova analize i poboljšanja stabilnosti markera tijekom transporta/skladištenja; i
o Razvoj novih pristupa za analizu bioloških podataka, uključujući višedimenzionalne pristupe, strojno učenje i pristupe temeljene na umjetnoj inteligenciji (AI).
Za kraj, zamjenik ravnatelja ABP-a WADA-e, dr. Reid Aikin, rekao je: “Bez sumnje, WADA i antidopinška zajednica imali su velike uspjehe zahvaljujući ABP-u. Zahvaljujući važnim ulaganjima u znanstvena istraživanja i izvrsnom radu istraživačkih timova diljem svijeta, ABP ima uzbudljivih razvojnih događaja. Radujemo se nastavku uvođenja novih značajki u nadolazećim godinama koje će dodatno poboljšati sposobnost otkrivanja dopinga, informirati inteligentno testiranje i potaknuti istrage za dobrobit sportaša i sporta diljem svijeta.”
Godine 2027. WADA će biti domaćin četvrtog izdanja ABP simpozija, koji će okupiti vodeće stručnjake i donositelje odluka kako bi oblikovali budući razvoj i provedbu ABP-a. Simpozij će se održati od 27. do 29. rujna 2027. u Tokiju. (V.B)
Europski tjedan za sigurnost i zdravlje na radu
Europski tjedan za sigurnost i zdravlje na radu svake se godine obilježava u 43. kalendarskom tjednu s ciljem podizanja svijesti o važnosti sigurnosti i zaštite zdravlja na radu.
Ove se godine obilježava od 19. do 25. listopada, a usmjeren je na aktivnosti koje promiču izgradnju zdravih i održivih radnih mjesta i radnih organizacija. Ovaj tjedan ujedno označava i početak nove kampanje za zdrava radna mjesta za razdoblje 2026. – 2028. pod nazivom „Zajedno za mentalno zdravlje na radu” koja ima za cilj podići svijest o psihosocijalnim rizicima na radnom mjestu, njihovom utjecaju na zdravlje radnika i na radne organizacije te o važnosti njihove učinkovite prevencije.
Kampanja će se provoditi u trideset europskih zemalja, uključujući i Hrvatsku i to pod pokroviteljstvom Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA). Kampanja je prilika za razmjenu iskustava i primjera dobre prakse u području prevencije i upravljanja psihosocijalnim rizicima na radnom mjestu u čemu mogu sudjelovati radnici, radne organizacije te svi drugi dionici stručni u navedenom području.
Više o novoj kampanji za zdrava radna mjesta možete pronaći na poveznici https://healthy-workplaces.osha.europa.eu/hr/media-centre/news/healthy-workplaces-campaign-launch-improving-mental-health-workers-eu-starts-here
Obilježen je Svjetski dan hrane 2026.
Zagreb, 16. listopada 2026. – Povodom obilježavanja Svjetskog dana hrane, Služba za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) organizirala je u petak, 16. listopada 2026., stručni skup pod nazivom „Utjecaj prehrambenog okruženja na naše izbore: Kako danas biramo hranu?”. Skup je održan u Edukacijskom centru HZJZ-a u Zagrebu, a okupio je stručnjake iz područja javnog zdravstva, poljoprivrede, prehrambene industrije i akademske zajednice radi razmjene znanja i iskustava o čimbenicima koji utječu na naše svakodnevne prehrambene izbore.
Skup su otvorili doc. dr. sc. Tomislav Benjak, pomoćnik ravnatelja za kvalitetu HZJZ-a, i prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravlja HZJZ-a i Referentnog centra Ministarstva zdravstva za promicanje zdravlja. Središnji dio stručnog programa bilo je predavanje „Kako danas biramo hranu iz perspektive javnog zdravstva u Hrvatskoj?”, koje je održala dr. sc. Jasmina Hasanović, mag. nutr. Govoreći o čimbenicima koji oblikuju naše prehrambene izbore, istaknula je važnost prehrambenog okruženja i javnozdravstvenih politika u stvaranju uvjeta koji potrošačima olakšavaju donošenje informiranih odluka.
Nakon predavanja uslijedila je zanimljiva panel-rasprava u kojoj su sudionici iz različitih sektora razmijenili mišljenja i iskustva o čimbenicima koji oblikuju prehrambene izbore te mogućnostima unapređenja prehrambenog okruženja. Raspravljalo se o važnosti prehrambene pismenosti, razumijevanju informacija o hrani, označavanju prehrambenih proizvoda i reformulaciji, odnosno poboljšanju njihova nutritivnog sastava. Razmjena različitih perspektiva istaknula je važnost suradnje javnozdravstvenog sektora, poljoprivrede, prehrambene industrije i akademske zajednice u stvaranju uvjeta koji potrošačima olakšavaju donošenje informiranih odluka.
Istaknuto je da u prepoznavanju nutritivno povoljnijih proizvoda potrošačima mogu pomoći i inicijative poput jamstvenog žiga „Živjeti zdravo”, koji se dodjeljuje u okviru istoimenog nacionalnog programa HZJZ-a. Žig potrošačima pruža dodatnu informaciju pri odabiru proizvoda koji udovoljavaju utvrđenim kriterijima te pridonosi promicanju pravilne prehrane i osvještavanju važnosti nutritivnog sastava hrane.
„Kao i u cijelom projektu Živjeti zdravo, tako i u Komponenti 3, koja povezuje hranu i zdravlje, naš je cilj educirati i zdravstveno opismenjavati građane. Vjerujemo da informiranost i znanje pomažu ljudima u donošenju odluka kojima mogu aktivno pridonositi očuvanju vlastitog zdravlja. No, nije dovoljno samo pružiti informacije – važno je omogućiti da se znanje pretoči u svakodnevne izbore. Upravo zato, kroz Jamstveni žig Živjeti zdravo, građanima nastojimo olakšati prepoznavanje proizvoda s nutritivno povoljnijim sastavom. Danas se naš Jamstveni žig nalazi na više od 1.000 proizvoda koji su dostupni na tržištima dvadesetak europskih zemalja. Malim zelenim oblačićem građanima olakšavamo prepoznavanje proizvoda koji zadovoljavaju propisane nutritivne kriterije i predstavljaju nutritivno povoljniji izbor unutar svoje kategorije.“, istaknula je prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravlja HZJZ-a i Referentnog centra Ministarstva zdravstva za promicanje zdravlja.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.2. zdravstveni radnik prvostupnik u javnom zdravstvu u Službi za mikrobiologiju
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 23. rujna 2026. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.2. zdravstveni radnik prvostupnik u javnom zdravstvu u Službi za mikrobiologiju.
Više pogledajte ovdje.
Svjetski dan hrane
Danas, 16. listopada, obilježava se Svjetski dan hrane (World Food Day), koji je 1979. godine ustanovila Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO), u spomen na dan njezina osnutka 1945. godine.
Cilj obilježavanja je podizanje svijesti o važnosti dostupnosti sigurne, nutritivno vrijedne i dovoljne količine hrane za sve ljude te upozoravanje na probleme gladi, pothranjenosti, nesigurnosti opskrbe hranom i bacanja hrane.
Svjetski dan hrane također naglašava važnost zdrave i uravnotežene prehrane, održive proizvodnje hrane i odgovornog korištenja prirodnih resursa.
Iz javnozdravstvene perspektive, ovaj dan podsjeća da je pravilna prehrana jedan od ključnih čimbenika očuvanja zdravlja i prevencije kroničnih nezaraznih bolesti.
Tema Svjetskog dana hrane 2026. glasi „Innovate today. Nourish tomorrow.” („Inovirajmo danas. Osigurajmo hranu za sutra.”). Naglasak je na inovacijama, znanju i zajedničkom djelovanju kako bi se osigurala dostupnost kvalitetne hrane za sve, uz očuvanje okoliša i održivost prehrambenih sustava.
Više informacija: FAO – World Food Day 2026.