Hrvatski dan nepušenja – poziv na okrugli stol
22. VELJAČE 2023. , SRIJEDA U 10.30 SATI
EDUKACIJSKI CENTAR HRVATSKOG ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO, ROCKEFELLEROVA 12, ZAGREB
Uz Svjetski dan nepušenja (31. svibnja), u Hrvatskoj se od 2003. godine obilježava i nacionalni dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima (engl. World No Tobacco Day). Hrvatski dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima obilježava se prvog dana Korizme ove godine je 22. veljače, posebnost tog dana je što većina ljudi razmišlja o odricanju od nečega u čemu uživa tijekom godine. Dan bez duhanskog dima je dan kojim se želi potaknuti pušače na prestanak pušenja. Kao i prema modelu koji se provodi u drugim zemljama, obilježavanjem Dana bez duhanskog dima nastoji se potaknuti pušače da ne zapale cigaretu 24 sata kako bi uvidjeli da to nije nemoguće i nastavili s apstinencijom. To je prilika da pušači razmisle o svojoj ovisnosti o cigaretama, da im nepušači pomognu da se odreknu cigareta. Povodom Hrvatskog dana nepušenja – Dana bez duhanskog dima, Hrvatski zavod za javno zdravstvo zajedno sa Nacionalnim povjerenstvom za borbu protiv pušenja Ministarstva zdravstva organizira okrugli stol. Okrugli stol će biti održan 22. veljače 2023., srijeda u 10.30 sati u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Rockefellerova 12, Zagreb.
Okrugli stol bit će i prilika da prikažemo situaciju s pušenjem kod mladih, potaknemo pušače na prestanak, podsjetimo na Škole nepušenja, te izazove koje donose novi duhanski proizvodi i e-cigarete. Pozivamo sve zainteresirane stručnjake da nam se pridruže na Okruglom stolu te sudjeluju u raspravi s primjerima dobre prakse.
Duhan je odgovoran za smrt više od 8 milijuna ljudi godišnje.Više od 7 milijuna tih smrtnih slučajeva posljedica je izravne uporabe duhana, dok je oko 1.2 milijuna posljedica izloženosti nepušača duhanskom dimu. Pušenje duhana izaziva ovisnost, oštećuje sve organske sustave u organizmu te povećava rizik za više od trideset bolesti.
Prema rezultatima istraživanja provedenog 2019. godine „Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji u Republici Hrvatskoj“ (istraživanje HZJZ-a i Institut za društvena istraživanja dr. Ivo Pilar) 38,4% odraslih puši, najviše u dobnoj skupini između 25. i 35. godine života (43,6%), dok muškarci nešto češće puše od žena (41,2% naspram 35,7%) .
Duhanski dim sadrži preko 7 000 različitih kemijskih sastojaka, od kojih neke posebno oštećuju srce i krvne žile. Najštetnije tvari iz duhanskog dima za krvožilni sustav su nikotin, katran i ugljični monoksid.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) “Duhanski proizvodi” se definiraju kao proizvod koji su u cijelosti ili djelomično napravljeni od listova duhana kao sirovine koji se proizvode za pušenje, žvakanje. Na tržištu se pojavio sve veći broj „Novih duhanskih proizvoda” koji se definiraju kao duhanski proizvod koji ne pripada ni jednoj od sljedećih kategorija:cigarete,duhan (za samostalno motanje, za lule i vodene lule,cigare i cigarilosi) ,duhan (za žvakanje, za šmrkanje ili za oralnu potrošnju) .
Prodaja cigareta smanjivala se tijekom godina proteklog desetljeća, što dovodi do razvoja i marketinga e-cigareta i novih duhanskih proizvoda (grijani duhanski proizvodi). Elektronički sustavi za isporuku nikotina(e-cigarete), koji se također nazivaju vaping uređaji ili olovke za vape, uređaji koji se koriste za pušenje ili „vape“ aromatizirane otopine. Prema SZO glavni sastojci otopine e-cigareta su: nikotin, propilen glikol sa ili bez glicerola i različita sredstva za poboljšanje okusa. Uz negativan utjecaj na zdravlje ljudi, negativno utječu na okoliš.Proizvođači e-cigareta ne dostavljaju jasne upute korisnicima kako pravilno odložiti korištene uređaje, litij-ionske baterije i iskorištene uljne patrone. E-cigarete su izrađene od plastike i metala i kao takve nisu biorazgradive što uzrokuje raspršenje mikroplastike i ulja u okoliš. Grijani duhanski proizvodi postupkom zagrijavanja stvaraju aerosol koji sadrži nikotin i štetne sastojke u obliku aditiva i aroma .Prema duhanskim tvrtkama, zagrijavanjem duhana, a ne spaljivanjem kao kod obične cigarete, značajno se smanjuje stvaranje štetnih tvari koje nastaju pri visokoj temperaturi povezane s izgaranjem navodi SZO.
Unatoč naporu duhanskih tvrtki da se dokaže smanjena štetnost kod konzumacije e-cigareta i grijanih duhanskih proizvoda,prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) prijavljeno je više od 2800 slučajeva, uključujući i 68 smrtna slučaja EVALI koja predstavlja upalni odgovor dišnog sustava koji nastaje zagrijavanjem i aerosolizacijom ulja koje se taloži u alveolarnom prostoru. EVALI uključuje stanja kao što su lipoidna pneumonia, pneumonitis uzrokovan preosjetljivošću, difuzno alveolarno krvarenje, akutna eozinofilna pneumonija navodi CDC.
Uz e-cigarete i grijane duhanske proizvode u ,,Proizvode sljedeće generacije“ spadaju SNUS i nikotinske vrećice.
SNUS je tradicionalni skandinavski bezdimni duhanski proizvod, reguliran je kao prehrambeni proizvod prema švedskom zakonu o hrani od 1970-ih. Konzumira se stavljanjem vrećice između desni i gornje usne na određeno vrijeme. Iako je opće prihvaćeno da su opasnosti po zdravlje od korištenja snusa puno manje nego kod pušenja, ostaje nejasnoća oko dugoročnih učinaka. Istraživanja su pokazala povezanost između upotrebe snusa i raka gušterače, te povezanost upotrebe snusa dijabetesom tipa 2, smrtonosnim srčanim udarima, povišenim krvnim tlakom te prijevremenim porodom i mrtvorođenošću.
Nikotinske vrećice slične su vrećicama za snus jer su napravljene za postavljanje između usna i desni, te ne zahtijevaju pljuvanje. Ne sadrže list duhana, već oblik dehidriranog nikotina (s dodanim aromama). Nikotin se apsorbira u krvotok preko sluznice u ustima. Vrećice također općenito sadrže biljna vlakna, arome i zaslađivače. Istraživači su upozorili da se nikotinske vrećice posebno sviđaju mladima i nepušačima, jer se prodaju u raznim voćnim okusima, u atraktivnom pakiranju i mogu se diskretno koristiti.
Tijekom sazrijevanja i traženja svoga identiteta, mlade su osobe sklone burnom, nepromišljenom reagiranju te počinju eksperimentirati sa svime što je zabranjeno. Eksperimentiranje duhanom povezano je sa željom da se isproba „zabranjeno voće“, ali i s obilježjem mladosti i nezrelosti, koja ne priznaje vezu između rizičnih ponašanja i loših posljedica koje mogu nastupiti odmah ili s vremenom.
Prema najnovijem Istraživanju o zdravstvenom ponašanju mladih (engl. Health Behaviour in School-aged Children; HBSC) provedenom 2022 g. veliki broj učenika/ca nije probao cigarete nikad u životu što je vidljivo iz slike 1. Trend pušenja barem jednom u 30 dana kod učenika/ca raste s dobi (slika 2). Vrlo nizak postotak učenika/ca puši cigarete svakodnevno (slika 3) dok najveći broj učenika/ca u dobi od 15 godina puši cigarete najmanje jednom tjedno. (slika 4).
LIITERATURA:
1. https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/tobacco
2. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/
3. Štimac Grbić, D., Glavak Tkalić, R. (Ur.). (2020). Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske: 2019. i analiza trendova uporabe 2011.-2019. Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.
4. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/
5. United States (US) Federal Drug Administration (FDA): Vaporizers, E-Cigarettes, and other Electronic Nicotine Delivery Systems (ENDS)
6. Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, S. Peeters, A. Gilmore, Tobacco Control, 2015
7. J. Foulds, L. Ramstrom, M. Burke, et al. Effect of smokeless tobacco (snus) on smoking and public health in Sweden. Tobacco Control, 2003. Swedish Food Regulations, Food Act (Livsmedelslagen SFS 2006:804). 2006
8. Royal College of Physicians. Harm reduction in nicotine addiction: helping people who can’t quit. A report by the Tobacco Advisory Group of the Royal College of Physicians. 2007
9. J. Luo , W. Ye, K. Zendehdel, et al., Oral use of Swedish moist snuff (snus) and risk for cancer of the mouth, lung, and pancreas in male construction workers: a retrospective cohort study. Lancet, 2007, Jun 16;369(9578),2015-20
10. T. Schmid, Smokeless Alternatives on the Upswing, Tobacco Asia, 3 February 2021
11. S. Peeters, A. Gilmore, Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, Tobacco Control, 2015
12. Gazdek D. (2014) Navika pušenja djelatnika u zdravstvu Koprivničko-križevačke županije. Nove staze 32:25-26
13. HBSC survey conducted in 2022 among Croatian pupils
Sudjelujte u natječaju projekta EU – JAMRAI
Razmišljate li kreativno?
Pozivamo vas da sudjelujete u natječaju za dizajniranje prvog globalnog simbola koji će predstavljati otpornost na antibiotike. Pobjednik dobiva nagradu od 2000 eura!
Upotreba antibiotika nesumnjivo predstavlja revolucionarno medicinsko dostignuće. Zahvaljujući njima, nekad smrtonosne bolesni su postale gotovo pa bezazlene, čime su nebrojeni životi spašeni. Ipak, zbog tih istih antibiotika, točnije, zbog njihove prekomjerne i neprimjerene uporabe, ovo je dostignuće sada pod golemim rizikom. Naime, sve je više bakterija postalo otporno na antibiotike koji su u opticaju, a ukoliko se dosadašnji trendovi nastave, stručnjaci predviđaju kako bi do 2050. godine antimikrobna rezistencija mogla postati vodeći uzrok smrtnosti na globalnoj razini. Ukratko, radi se o gorućem javnozdravstvenom problemu, na koji je potrebna što sveobuhvatnija reakcija, i to u što skorijem roku.
Pristup „Jedno zdravlje“, koje karakterizira dosadašnju borbu s ovim izazovom, naglašava potrebu ujedinjenom pristupu zdravlju čovjeka, životinja i okoliša, kao i najužu suradnju stručnjaka iz područja veterine, humane medicine i znanosti o okolišu. Ipak, ovaj golemi globalni izazov treba dodatno, još udruženije djelovanje, a to je djelovanje svih nas. Zbog toga nam je potreban zajednički, svima poznat simbol oko kojeg ćemo se okupiti, koji će predstavljati našu zajedničku borbu.
Od takvog simbola očekujemo da nam omogući da se dublje razumijemo i na simboličkoj, neverbalnoj, kreativnoj razini djelovanja. Na taj ćemo način imati veće šanse ne samo ujedinjeno djelovati, već će i naše aktivnosti u smjeru zajedničkog cilja moći biti vidljivije, sveobuhvatnije, ali i atraktivnije. Imajući to u vidu, projekt EU-JAMRAI (engl. Joint action on antimicrobial resistance and health care associated infections) je raspisao natječaj kojim se traži prvi globalni simbol za otpornost na antibiotike. Treba napomenuti da se ne traži logo ili nešto slično, već nešto opipljivo, što bi svatko, bilo gdje, mogao izraditi kod kuće i nositi s ponosom, poput crvene vrpce koja označava borbu protiv AIDS-a.
Ovaj natječaj je otvoren do 31. ožujka 2020. godine, a najuspješniji kreativac bit će nagrađen iznosom od 2000 eura.
Više informacija o procesu prijave možete naći ovdje.
Više o projektu EU – JAMRAI možete pročitati ovdje.
Mišja groznica ili hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom
O kakvoj se bolesti radi i što je uzrokuje?
Mišja groznica je naziv bolesti koji se u javnosti često koristi za hemoragijsku groznicu s bubrežnim sindromom (HGBS). HGBS je virusna zoonoza, prvenstveno bolest šumskih mišolikih glodavaca poznata kao bolest prirodnih žarišta. Javlja se u određenim geografskim područjima u kojima su nužno zadovoljeni ekološki uvjeti (abiotički – klima, vodeni tokovi, tlo, padaline, uz biotičke – biljne i životinjske zajednice) da bi se uzročnik bolesti mogao trajno održavati na određenom području.
Bolest uzrokuju Hantavirusi, koji su rasprostranjeni u raznim dijelovima svijeta, kako u Aziji, tako i od sjevera do juga Europe. U Hrvatskoj je bolest stalno prisutna pretežno u kontinentalnim područjima, s različitom učestalošću od godine do godine.
Svake se godine bilježe pojedinačni ili sporadični slučajevi, a ciklički epidemije odnosno povremeno se registrira povećan broj oboljelih osoba, kao što je bilo 1995., 2002., 2012. te 2014. godine.
U Hrvatskoj su poznata neka prirodna žarišta odnosno enzootska područja, npr. neke šume u Lici, Karlovačkoj županiji, Zagrebačkoj županiji, Slavoniji, Gorskom Kotaru, Medvednica, međutim rasprostranjenost ove zoonoze u Hrvatskoj nije u potpunosti poznata.
Tko je rezervoar i domaćin uzročnika?
Mišoliki glodavci su prirodni rezervoari i prenositelji virusa. Uzročnik prirodno kruži i održava se među mišolikim glodavcima.
Kod nas u Hrvatskoj su to: riđa voluharica (Clethrionomys glareolus) i žutogrli miš (Apodemus flavicollis), a uz njih u manjoj mjeri i šumski miš (Apodemus sylvaticus), poljski miš (Apodemus agrarius) te livadna voluharica (Microtus agrestis).
Ta infekcija za njih nije opasna, no čini ih rezervoarima virusa kojeg izlučuju u okolinu, najviše mokraćom i izmetom. Ušavši u njihov svijet odnosno područje tzv. prirodnog žarišta, ljudi se, srećom u pravilu rijetko, u određenim okolnostima mogu zaraziti i razboljeti.
Kako se bolest prenosi?
Čovjek se može zaraziti:
- izravnim ili posrednim kontaktom s izlučevinama (mokraća, izmet ili slina) zaraženih glodavaca, udisanjem aerosola ili prašine koja sadrži uzročnike
- unosom uzročnika iz izlučevina zaraženih glodavaca kroz oštećenu kožu ili sluznicu oka, nosa i usta onečišćenim rukama ili
- kontaminiranom ili zagađenom vodom ili hranom (kao npr. neoprani šumski plodovi)
- neposrednim kontaktom sa zaraženim glodavcima
Bolest se najčešće ne prenosi sa čovjeka na čovjeka.
Mišja groznica je vezana uz izravan ili posredan dodir s divljim mišolikim glodavcima i njihovim izlučevinama, a do nešto češćeg obolijevanja ljudi obično dolazi u godinama velike brojnosti malih glodavaca (tzv. “mišje godine”). Na njihovu brojnost mogu utjecati razni promjenjivi ekološki čimbenici pa se često ne može u potpunosti objasniti niti prognozirati. Poznato je da obilje hrane pogoduje većem broju, dok dugotrajne zimske hladnoće smanjuju broj glodavaca.
Koji su simptomi bolesti?
Bolest se najčešće manifestira 1 do 2 tjedna nakon izlaganja inficiranoj izlučevini glodavca (vrlo rijetko inkubacija može trajati i do 8 tjedana) naglim nastupom visoke tjelesne temperature, praćene zimicom i jakom glavoboljom, nakon kojih slijede jaki bolovi u trbuhu i leđima, koji mogu biti praćeni mučninom i povraćanjem, zamućenim vidom te ponekad crvenilom lica i konjunktiva te osipom. Kasniji se simptomi bolesti mogu manifestirati smanjenom količinom izlučivanja urina i razvitkom zatajenja bubrega, ali i naglim padom tlaka, pojavom krvarenja i razvojem stanja šoka.
Tko najčešće obolijeva?
Na osnovi opisanog se može zaključiti da su osobe koje zbog prirode posla ili rekreativno (šumski radnici, poljoprivrednici, lovci, planinari, izletnici i sl.) dugotrajno i učestalo dolaze u neposredan ili posredan kontakt s malim divljim glodavcima najizloženiji njihovu aerosolu pa mogu biti i najizloženiji ovoj zarazi.
Važno je napomenuti da se čovjek može zaraziti i u zatvorenim prostorima u kojima mogu boraviti glodavci i gdje može biti velika koncentracija uzročnika u prašini (podrumske prostorije, garaže, tavani, ostave i dr.)
Iako rizik od obolijevanja ljudi postoji, na sreću je razmjerno malen prema proširenosti boravka ljudi u prirodi bilo zbog profesionalnih razloga, bilo zbog rekreacije te se ova bolest u ljudi relativno rijetko javlja.
Kako se zaštititi na otvorenom?
- Nemojte sjediti ni ležati izravno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi!
- Tijekom boravka u prirodi čuvajte hranu i piće (u zatvorenim spremnicima) te osobne stvari od dodira s glodavcima i njihovim izlučevinama.
- Prije konzumacije jela i pića te uzimanja cigarete dobro operite ruke toplom vodom i sapunom ili koristite antiseptik ili dezinficijens na bazi alkohola.
- Ne ostavljajte ostatke hrane i druge otpatke u prirodi!
- Nemojte piti vodu iz neuređenih šumskih izvora i lokava.
- Plodove ubrane u prirodi koji se jedu sirovi dobro operite tekućom vodom.
- Ne dirajte gnijezda glodavaca kao niti uginule glodavce bez rukavica i maske.
Kako se zaštiti u zatvorenim prostorijama?
- Osigurajte hranu i piće od pristupa glodavaca, pohranite ih u zatvorene spremnike!
- Smeće držite u zatvorenim čvrstim kontejnerima da ne bude izvor hrane glodavcima.
- Ne ostavljajte smeće u prostorijama kao što su ostave, podrumi, garaže, tavani, vikendice i sl.!
- Spriječite ulaz glodavaca u stambene i gospodarske objekte zatvarajući sve pukotine i rupe u zidovima i podovima!
- Potrebno je skloniti sva odlagališta raznih materijala koji mogu poslužiti glodavcima kao sklonište najmanje 50 m od kuće.
- Redovito provodite uništavanja glodavaca ili deratizaciju (klopke) u kući i neposredno oko kuće (ako se radi o otrovu upozorite ljude, osobito djecu)!
- Ne dirajte uginule glodavce ili njihova gnijezda golim rukama.
- Čišćenje dulje vrijeme nekorištenih prostora obavite uz što manje podizanje prašine, ako je moguće primijenite vlažno čišćenje (uz korištenje maske preko nosa i usta).
- Ne metite niti usisavajte izlučevine glodavaca, kao niti njihova gnijezda. To će pogodovati zaraznom materijalu (izlučevinama glodavaca) da se digne u zrak koji onda možete udahnuti pa se na taj način možete zaraziti.
- Nosite masku koja štiti sluznicu nosa i usta!
- Nosite gumene rukavice!
- Prilikom čišćenja koristite mokru krpu (da se izbjegne dizanje prašine) i klorni ili alkoholni dezinficijens!
U zadnjih petnaest godina broj prijava hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom u Hrvatskoj znatno varira; u prosjeku je oko šezdeset prijava godišnje (najmanje 6 oboljelih 2013. godine; najviše 317 oboljelih 2002. godine). U prva tri mjeseca ove godine prijavljen je nešto veći broj bolesnika s hemoragijskom groznicom u Hrvatskoj nego što se prijavljuje u „mirnim“ godinama, međutim manje nego u istom razdoblju tijekom epidemijskih godina. Bolesnici su iz cijele kontinentalne Hrvatske, iz poznatih endemskih područja/prirodnih žarišta.
U ovom trenutku nije moguće procijeniti kakav će biti trend tijekom ove godine, tj. da li će ova godina po broju oboljelih biti znatno iznad prosjeka.
Rizik od hemoragijske groznice je uvijek prisutan u prirodnim žarištima, a u vrijeme epidemijskih godina je nešto viši, ali se može umanjiti pridržavanjem gore opisanih mjera osobne zaštite.
Povezani članak: Procjene rizika zaražavanja djece virusom HGBS-a u Domu Crvenog križa i bližoj okolici na Sljemenu
Depresija: razgovarajmo
Svake se godine 7. travnja obilježava Svjetski dan zdravlja pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije. Za temu ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja je kao prioritetno područje globalnog javnozdravstvenog interesa odabrana depresija, s glavnom porukom „Depresija: razgovarajmo“ (engl. Depression; let’s talk). Cilj ovogodišnje javnozdravstvene kampanje „Depresija: razgovarajmo“ je osvijestiti ljude koji boluju od depresije da potraže i dobiju pomoć.
Ovom se kampanjom također želi:
- bolje informirati opću javnost o depresiji, njezinim uzrocima i mogućim posljedicama te obliku pomoći koji je dostupan za prevenciju i liječenje depresije
- potaknuti ljude s depresijom da potraže pomoć
- osvijestiti obitelj, prijatelje i kolege koji žive s ljudima koji boluju od depresije da su sposobni pružiti podršku oboljelom
Što je depresija?
Depresija je bolest koju karakteriziraju poremećaji raspoloženja.
Simptomi depresije su:
- dugotrajna tuga
- nesposobnost uživanja u ranije ugodnim stvarima ili aktivnostima
- duševna bol
Depresija utječe na obavljanje najjednostavnijih svakodnevnih zadataka, ponekad s razornim posljedicama za odnose s obitelji i prijateljima i mogućnosti da se zaradi za život. Da bi se postavila dijagnoza depresije odnosno depresivne epizode, ovi simptomi trebaju trajati najmanje 2 tjedna.
Osim navedenog, ljudi koji boluju od depresije mogu imati i neke od sljedećih simptoma:
- manjak energije
- promjene apetita
- nesanicu ili preveliku potrebu za snom
- povećanu tjeskobu ili zabrinutost
- smanjenu koncentraciju
- neodlučnost
- nemir
- osjećaj bezvrijednosti, krivnje ili beznađa
- misli o samoozljeđivanju ili suicidu
Rizik od razvoja depresije se povećava sa stresom, traumatskim životnim događajima kao što su smrt voljene osobe ili prekid veze, fizičkim bolestima, problemima uzrokovanim konzumacijom alkohola ili droge, siromaštvom, nezaposlenošću, nepravilnom prehranom i nedovoljnom tjelesnom aktivnošću. Kod nekih osoba postoji i genetska, urođena predispozicija za razvoj depresije.
Depresija može pogoditi svakoga, to nije znak slabosti. Depresija je izlječiva: razgovorom s psihoterapeutom, uzimanjem antidepresivnih lijekova ili kombinacijom obaju.
Liječenje depresije
- Potražite pomoć liječnika
- Možete se obratiti svom obiteljskom liječniku koji će provjeriti i utvrditi Vaše stanje te Vam po potrebi prepisati lijekove ili vas uputiti stručnjacima iz područja mentalnog zdravlja
- Depresija se liječi lijekovima koji se zovu antidepresivi. Ti lijekovi ne djeluju odmah kao primjerice lijekovi protiv bolova, već im je potrebno oko 1 do 6 tjedana za početak djelovanja
- Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje uzimanje lijekova i 6 do 10 mjeseci nakon prestanka simptoma
- Bitno je napomenuti da ovi lijekovi ne izazivaju ovisnost
- Osim uzimanja antidepresiva, u liječenju depresije je od velike koristi i psihoterapija
Jeste li znali?
Zajednički mentalni poremećaji (depresija i anksiozni poremećaji) su u porastu u cijelom svijetu.
U humanitarnim krizama i tijekom ratnih sukoba, 1 od 5 osoba je pogođena depresijom ili anksioznim poremećajem.
Depresija povećava rizik razvoja drugih nezaraznih bolesti kao što su dijabetes i kardiovaskularne bolesti. Uz to, dijabetes i kardiovaskularne bolesti povećavaju rizik od depresije.
Depresija koja se javlja kod žene nakon poroda može utjecati na razvoj novorođenčeta.
Najučestaliji mentalni poremećaji mogu se prevenirati i izliječiti uz relativno mali trošak.
Novi dokaz iz istraživanja koje je provela Svjetska zdravstvena organizacija pokazuje da depresija i anksiozni poremećaji koštaju globalnu ekonomiju više od US$ 1 bilijuna svake godine.
Broj ljudi s depresijom i anksioznim poremećajem u svijetu se povećava: 1990. godine je u svijetu bilo 416 milijuna oboljelih, dok je 2013. godine njihov broj porastao na 615 milijuna.
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, depresija će do 2020. godine postati drugi svjetski zdravstveni problem, a gledajući samo žensku populaciju, zdravstveni problem broj jedan. Posljedica je to kontinuiranog porasta broja depresivnih osoba.
Ako se osjećate nesretno ili mislite da imate depresiju:
- Razgovarajte o svojim osjećajima s nekim kome vjerujete.
- Potražite profesionalnu pomoć.
- Ne zaboravite da vam uz pravu pomoć može biti bolje.
- Nastavite s aktivnostima u kojima ste uživali kada vam je bilo dobro.
- Budite u kontaktu s obitelji i prijateljima.
- Redovito vježbajte, čak i ako je to samo kratka šetnja.
- Držite se pravilnih navika hranjena i spavanja.
- Prihvatite da bi mogli bolovati od depresije i prilagodite svoja očekivanja. Možda nećete biti u mogućnosti ispuniti svoje svakodnevne aktivnosti ili obveze onoliko koliko ste običavali.
- Izbjegavajte ili ograničite unos alkohola i uzimajte lijekove onako kako vam ih je prepisao liječnik.
ZAPAMTITE
Stigma i diskriminacija koje prate mentalne bolesti, uključujući depresiju, dovode do kasnijeg prepoznavanja problema i odgađaju traženje pomoći, zbog čega liječenje traje dulje, a može doći i do težih posljedica kao što je samoubojstvo.
Depresija je bolest koja pogađa ljude svih dobnih skupina, svih društvenih slojeva i svih zemalja svijeta.
Depresija se može prevenirati i liječiti.
Ako mislite da bolujete od depresije, potražite pomoć.
Izvor: WHO
Učinite korak Za mentalno zdravlje
Hrvatski zavod za javno zdravstvo je u suradnji s Gradskim uredom za zdravstvo Grada Zagreba pokrenuo zajedničko obilježavanje Svjetskog dana zdravlja 2017 posvećenog depresiji. U petak 7.4.2017. od 15.00 do 17.30 sati će se u Parku Zrinjevac u Zagrebu održati Festival mentalnog zdravlja u cilju promicanja važnosti pravovremenog ulaganja u mentalno zdravlje, zdravstvenog prosvjećivanja i informiranja o dostupnim uslugama mentalnog zdravlja u zajednici. Pogledajte obavijest o Festivalu mentalnog zdravlja
Kalendar aktivnosti povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja 2017. godine
Izvrsni rezultati prve godine nacionalnih preventivnih zdravstvenih pregleda
Danas su Ministarstvo zdravstva RH i Hrvatski zavod za javno zdravstvo predstavili rezultate prve godine nacionalnih preventivnih zdravstvenih pregleda. Nakon 12 mjeseci provedbe, rezultati pokazuju visoku učinkovitost, a odaziv građana dosegao je 75 posto.
U prvoj fazi provedbe pregleda ciljana skupina bile su osobe starije od 40 godina koje zadnje dvije godine nisu bile u kontaktu sa svojim izabranim liječnikom obiteljske medicine. Tako je od studenog 2024. godine do danas, na preventivni zdravstveni pregled upućen poziv za 28.287 osoba, pri čemu je pregledano 21.100 osoba te na taj način odaziv u odnosu na broj upućenih poziva iznosi 75 posto.
Najveći broj preventivnih pregleda proveden je u Gradu Zagrebu, Zagrebačkoj i Osječko-baranjskoj županiji, dok je najveći udio odaziva u odnosu na broj pozvanih zabilježen u Brodsko-posavskoj županiji – rekordnih 97,2 posto.
Medijima su se obratili ministrica zdravstva doc. dr. sc. Irena Hrstić, dr. med., ravnatelj HZJZ-a izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med., doc. dr. sc. Tomislav Benjak, dr. med., pomoćnik ravnatelja HZJZ-a za kvalitetu i Martina Bogut Barić, dipl. oec., univ. mag. admin. sanit., načelnica Samostalnog sektora za sustav kontrolinga i ljudske resurse u Ministarstvu zdravstva te su izrazili veliko zadovoljstvo odazivom i dosadašnjom provedbom na nacionalnoj razini.
Pregledima je utvrđeno kako čak 73 posto čak pregledanih osoba ima neki od faktora rizika za razvoj kroničnih bolesti (povišene masnoće, povišen šećer u krvi, pušenje, povišeni krvni tlak, tjelesna neaktivnost, povećana tjelesna masa). Na tiskovnoj konferenciji istaknut je velik doprinos liječnika obiteljske medicine i zdravstvenog osoblja u bolnicama, čiji je stručni rad i svakodnevni angažman bio ključan za uspjeh programa i postizanje visokog odaziva građana.
Tim povodom, ministrica zdravstva doc. dr. sc. Irena Hrstić, dr. med., istaknula je:
„Ovaj je program u apsolutnom okviru ključnih strateških ciljeva zdravstvene administracije u Republici Hrvatskoj, a to je naš glavni zadatak, odnosno da dodamo zdrave godine životu naših građana. Preventiva je osnovni postulat i dugotrajna tradicija hrvatskog zdravstva. Moramo djelovati na one faktore koji su korektivni. Vratili smo se onome što je cilj medicine, više od dvije trećine načina na koje se postavlja dijagnoza predstavljaju anamneza i klinički pregled. Hvala svim liječnicima obiteljske medicine što su se potrudili kod uzimanja anamnestičkih podataka i kliničkim pregledima i na temelju toga postavljali dijagnoze i slali pacijente na dopunske preglede.“
Ravnatelj HZJZ-a izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med. iznio je podatke o zastupljenosti kroničnih nezaraznih bolesti te je dodatno istaknuo važnost prevencije.
„Htio bih naglasiti kako smo već duže vremena suočeni s pandemijom kroničnih nezaraznih bolesti na globalnoj razini. Oko 41 milijun ljudi u svijetu godišnje umre zbog kroničnih nezaraznih bolesti, a to je 74 posto ukupnog mortaliteta što je porazno. Slično je i u Hrvatskoj, a to je oko 70 posto ukupnog mortaliteta. Treba istaknuti da su kronične nezarazne bolesti i glavni uzročnik morbiditeta, hospitalizacija, troškova zdravstvene zaštite, apsentizma s radnog mjesta i na kraju invalidnosti. Ovakve aktivnosti Ministarstva zdravstva i cijelog zdravstvenog sustava daju pozitivne rezultate jer nam je mortalitet od raka već nekoliko godina u padu, stoga preventivni programi dokazano djeluju i donose nam dobre rezultate.“
doc. dr. sc. Tomislav Benjak, dr. med. naglasio je važnost medija u podizanju zdravstvene pismenosti te se zahvalio predstavnicima medija na naporima koje ulažu.
„Zahvalio bih se predstavnicima medija na pozitivnom pristupu i praćenju područja preventive. Svjedočimo da nam takva pomoć itekako pomaže na terenu što se vidi i prema rezultatima koje smo danas prezentirali. Ono što je medijski popraćeno odmah se reflektira i na naše napore u poboljšanju zdravlja građana. Tako svjedočimo jednoj sinergiji koja ima konačni cilj, a to je postizanje zdravstvene pismenosti.“
Medijima se obratila i Martina Bogut Barić, dipl. oec., univ. mag. admin. sanit., koja je izrazila zadovoljstvo odazivom u svim županijama.
„Preventivne zdravstvene preglede pokrenuli smo iz više razloga, a to su prvenstveno očuvanje zdravlja i rano prepoznavanje bolesti s ciljem dolaska do boljih ishoda liječenja. Osim toga, pratimo i organizacijski dio, odnosno kako se odvija provedba te proaktivno djelujemo i brzo mijenjamo sve ono što se može poboljšati. Zadovoljni smo odazivom u svim županijama, što pokazuje kako građani vrlo dobro znaju što je preventiva i koliko je ona bitna.“
U suradnji HZJZ, Ureda SZO u RH i SZO održana edukacija „Kratke intervencije zbog uporabe alkohola u primarnoj zdravstvenoj zaštiti“, (Zagreb, 1. prosinca 2025.)
Štetna konzumacija alkohola jedan je od vodećih čimbenika rizika za brojne bolesti i smrtnost u Republici Hrvatskoj. Podaci istraživanja o stanju u području ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske (2023.) pokazuju da je devet od deset odraslih barem jednom u životu konzumiralo alkohol (89.7%).
Najveća prevalencija konzumacije alkohola je utvrđena u dobnoj skupini između 25 i 34 godine (73.5%), dok je udio onih koji su skloni svakodnevnom opijanju bio najviši u dobnoj skupini između 55 i 64 godine. Unatoč dostupnim podacima o štetnosti, problematična konzumacija alkohola često ostaje neprepoznata u ranijim fazama, osobito u sustavu primarne zdravstvene zaštite.
Kako bi se osnažile stručne kompetencije zdravstvenih djelatnika i ostalih stručnjaka koji se u svom radu susreću s osobama kod kojih je prisutna rizična konzumacija alkohola, u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, 01. prosinca 2025. godine održala se edukacija „Kratke intervencije zbog uporabe alkohola u primarnoj zdravstvenoj zaštiti“.
Edukaciju su otvorili izv.prof.dr.sc. Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i dr. sc. Iva Pejnović Franelić, voditeljica Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Republici Hrvatskoj, a na istoj su sudjelovali zdravstveni djelatnici iz primarne zdravstvene zaštite, županijskih službi za zaštitu mentalnog zdravlja i prevenciju ovisnosti, koji se u svom radu susreću s pacijentima s problematičnom konzumacijom alkohola te predstavnici udruga osoba s invaliditetom.
Tijekom edukacije, sudionici su upoznati sa svim elementima i temeljnim načelima kratkih intervencija te je dan pregled osnovnih mitova i zabluda o alkoholu. Dr. Frederico Rosario, specijalist obiteljske medicine s Odjela obiteljske medicine Tondela iz Portugala vodio je praktične vježbe u kojima su sudjelovali svi sudionici, a edukacija je zaključena razmjenom iskustava te su dane ključne poruke i obaveze za primjenu novih vještina.
WADA je imenovala promatrače za Milano Cortinu
Svjetska antidopinška agencija imenovala je članove svojih neovisnih nadzornih timova za Zimske olimpijske i paraolimpijske igre 2026., koje su zakazane od 6. do 22. veljače i 6. do 15. ožujka. Cilj je povećati povjerenje u učinkovitost i pouzdanost čistih sportskih izvedbi, izvedbi bez korištenja zabranjenih tvari.
Glavni direktor WADA-e Olivier Niggli rekao je: “Neovisni promatrački timovi WADA-e za Zimske olimpijske i paraolimpijske igre Milano Cortina 2026. sastoje se od iskusnih i upućenih stručnjaka za borbu protiv dopinga koji su dobro upoznati s osnovama snažnog antidopinškog programa. Ovi timovi igraju ključnu ulogu u osiguravanju ravnopravnih uvjeta za sve sportaše koji će sudjelovati na ovim Zimskim olimpijskim i paraolimpijskim igrama. Njihov rad tijekom i nakon Igara imat će značajan utjecaj u stvarnom vremenu i na budućim velikim sportskim događajima diljem svijeta.”
Antidopinškim programom na Zimskim olimpijskim igrama upravljat će Međunarodna agencija za testiranje u ime Međunarodnog olimpijskog odbora, dok će programom Zimskih paraolimpijskih igara upravljati Međunarodni paraolimpijski odbor. Oba programa provodit će se zajedno s Antidopinškim odjelom Organizacijskog odbora Milano Cortina, uz podršku NADO-a Italia. Sve prikupljene uzorke analizirat će WADA-in akreditirani laboratorij Antidoping FMSI u Rimu.
IO timovi pratit će sve aspekte antidopinškog programa Igara, uključujući planiranje i provedbu distribucije testova; zapošljavanje i obuku osoblja za prikupljanje uzoraka; postupke odabira, obavještavanja i prikupljanja uzoraka sportaša; transport i lanac čuvanja uzoraka; postupaka za terapijska izuzeća; upravljanja rezultatima i laboratorijskih operacija (samo Olimpijske igre).
IO tim za Zimske olimpijske igre čine: Thomas Capdevielle (Francuska), voditelj testiranja i usklađenosti Jedinice za integritet atletike (predsjednik); Ilaria Baudo (Italija), viša menadžerica za testiranje (WADA); Osquel Barroso (Italija/Kuba), viši zamjenik direktora za laboratorije (WADA); Iman Gomaa (Egipat), glavni izvršni direktor Egipatske antidopinške organizacije; Justin Lessard (Kanada/Švicarska), viši menadžer za integritet, World Aquatics; i Radka Zapletalova (Češka), medicinska i antidopinška menadžerica, Union Internationale de Pentathlon Moderne.
Za Zimske paraolimpijske igre, IO tim čine dr. Milica Vukasinović-Vesić (Srbija), ravnateljica Antidopinške agencije Srbije (predsjednica); George Tsamis (Grčka), voditelj inovacija i testiranja u WADA-i (zamjenik predsjednika i voditelj tima); Richard Perot (Francuska), potpredsjednik para badmintona Svjetske federacije badmintona i bivši predsjednik Komisije sportaša za para badminton; i dr. Sasha Sutherland (Barbados), izvršna direktorica Karipske regionalne antidopinške organizacije.
Dodatno, dva člana WADA-inog tima pomoći će IO timovima u prikupljanju povratnih informacija sportaša tijekom Igara. Elisabeth Vathje, bivša kanadska skeleton atletičarka, podržat će program tijekom prvog dijela Igara u Cortini, dok će Toby Cunliffe-Steel, bivši novozelandski veslač, biti prisutan tijekom drugog dijela u Milanu. Oboje su članovi WADA-inog Vijeća sportaša, a njihov doprinos konačnom IO izvješću, kao i njihova uloga u timu za angažman sportaša, bit će neprocjenjiv.
WADA blisko surađuje sa svojim partnerima kako bi osigurala to da sportaši budu informirani i pripremljeni za Milano Cortina 2026. U svibnju je WADA pokrenula edukativni tečaj na svojoj platformi za edukaciju i učenje o dopingu/antidopingu, pod nazivom ‘ADEL za Zimske olimpijske igre Milano Cortina 2026’, razvijen u suradnji s MOO-om i ITA-om za sportaše i trenere koji sudjeluju na Igrama. U srpnju je WADA pokrenula sličan tečaj za sportaše, njihovo prateće osoblje i trenere koji sudjeluju na Zimskim paraolimpijskim igrama razvijen u partnerstvu s IPC-om.
Ovi tečajevi odražavaju kontinuiranu predanost WADA-e obrazovanju i podršci sportašima i trenerima uoči Igara u skladu s Međunarodnim standardom edukacije. WADA također podržava antidopinški program prije Igara koji koordinira ITA i koji je započeo sredinom 2025., a službeno je pokrenut u listopadu 2025., te pomaže IPC-ovoj radnoj skupini za borbu protiv dopinga Milano Cortina 2026. Ova radna skupina ima za cilj pomoći antidopinškim organizacijama provedbu i koordinaciju učinkovitih programa testiranja za sportaše koji će vjerojatno sudjelovati na Zimskim paraolimpijskim igrama.
U tjednima koji prethode Igrama, WADA će podsjetiti antidopinške organizacije na važnost ciljanog testiranja sportaša, tražeći da se obrasci s dopinške kontrole brzo unose u ADAMS sustav te da se da prioritet analizi uzoraka onih sportaša koji će sudjelovati na ZOI-u. (V.B)
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026. (48. tjedan 2025.)
U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2025./2026., zaključno s 30. studenim 2025. godine pristiglo 3708 prijava oboljelih od gripe, od čega je 1271 prijava zaprimljena u posljednjem, 48. tjednu (grafikon 1.).
Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.
Prijave gripe zaprimljene su iz gotovo svih županija, pri čemu se u 48. tjednu najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi u Splitsko-dalmatinskoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Šibensko-kninskoj županiji (grafikon 2.).
Grafikon 2. Stopa prijava gripe prema županijama u 48. tjednu u sezoni 2025./2026.
Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)
Grafikon 3. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.
U usporedbi s istim razdobljem zadnjih desetak sezona, porast broja oboljelih od gripe bilježi se nekoliko tjedana ranije. Primjerice, u prvih dva mjeseca zaprimljeno je 3708 prijava u odnosu na 181 prijava lanjske sezone. Tijekom prvih devet tjedana ove sezone zbog gripe je na bolničko liječenje zaprimljeno ukupno 111 oboljelih, od kojih 4 na jedinici intenzivnog liječenja. Lanjske sezone je u isto vrijeme hospitalizirano zbog gripe ukupno 13 oboljelih, od kojih 2 u jedinici intenzivnog liječenja.
Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone do sada su prijavljena dva smrtna ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.
Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnjih 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.
Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u posljednjem tjednu zabilježeno je 16 % pozitivnih nalaza na gripu. U pozitivnim uzrocima detektirani je virusi gripe A, pri čemu je među subtipiziranim uzorcima potvrđen virus gripe A/H1N1pdm09 i A/H3.
Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.
Pokrenut nacionalni edukativni program za liječnike primarne zdravstvene zaštite s ciljem prevencije debljine u djece
Danas je započela provedba nacionalnog edukativnog programa „Uloga liječnika primarne zdravstvene zaštite u prevenciji debljine u djece od 0 do 9 godina“, s ciljem osnaživanja liječnika primarne zdravstvene zaštite u području prevencije debljine u djece, kao jednog od najvažnijih javnozdravstvenih izazova današnjice. Provedbu nacionalne edukacije organizira Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Ured UNICEF-a za Hrvatsku u suradnji s Hrvatskom liječničkom komorom.
Istraživanje „Europska inicijativa praćenja debljine u djece“ iz 2022. godine ukazalo je da svako treće dijete osnovnoškolske dobi u Hrvatskoj živi s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom, a Hrvatska bilježi porast prevalencije prekomjerne tjelesne mase i debljine djece.
U publikaciji „Analiza stanja uhranjenosti i prehrane djece 0-9 godina u Republici Hrvatskoj“, koja je također nastala u sklopu suradnje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, objavljenoj 2024., liječnici primarne zdravstvene zaštite ukazali su na potrebe za dodatnom edukacijom u područjima promicanja adekvatne prehrane i tjelesne aktivnosti, savjetovanja i motivacijskih intervjua te liječenja debljine.
Liječnici primarne zdravstvene zaštite imaju ključnu ulogu u borbi s izazovima nezdravih životnih navika i porastom debljine od najranije životne dobi, u prepoznavanju rizičnih obrazaca, savjetovanju roditelja te podržavanju zdravih izbora od najranijih dana djetetova života.
Ovaj nacionalni edukativni program nastao je kao odgovor na potrebe liječnika primarne zdravstvene zaštite u području promicanja pravilne prehrane i prevencije prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece. Cilj mu je osnažiti kompetencije liječnika zaposlenih u primarnoj zdravstvenoj zaštiti da učinkovito djeluju u prvim godinama života djeteta te im pružiti smjernice i alate koji im mogu pomoći u savjetovanju obitelji.
Kroz dinamičan multidisciplinarni pristup, program i predavanja vodećih stručnjaka iz područja pedijatrije, epidemiologije, neonatologije, prehrane i javnog zdravstva, liječnici će steći znanje i praktične vještine o epidemiologiji debljine u djece, praćenju uhranjenosti, tjelesne aktivnosti i neaktivnosti djece, čimbenicima rizika, važnosti pravilne prehrane i dojenja u ranoj prevenciji debljine, javnozdravstvenim strategijama za prevenciju i postupanje s djecom s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom.
Dodatni doprinos su smjernice i prikazi slučajeva iz stvarne pedijatrijske prakse.
Edukativni program se provodi online u obliku webinara, kako bi se omogućilo sudjelovanje što većeg broja liječnika primarne zdravstvene zaštite, a pripremljen je i priručnik za polaznike edukacije.
Okolišni čimbenici – pozitivan test
Svjetska antidopinška agencija zatvorila je krajem stuudenog 2025. opsežnu istragu koja je potpuno oslobodila norvešku nogometašicu koja je bila pozitivna nakon što je slučajno progutala zabranjeni stimulans sadržan u granuliranoj gumi na terenu sa sintetičkom podlogom.
Slučaj je izbio u travnju nakon utakmice norveške ženske lige između Vålerenge i LSK Kvinner. Ništa u toj utakmici nije sugeriralo na to da će osam igračica, po četiri iz svake ekipe, kasnije biti povezano s pozitivnim testom na 1,3-dimetilbutilamin (DMBA), zabranjen Popisom zabranjenih sredstava. Rutinski testovi nakon utakmice otkrili su tragove tvari u svim uzorcima, a jedna od igračica Vålerenge premašila je dopušteni prag od 50 ng/ml, što je odmah pokrenulo protokol sankcioniranja.
“Pozitivna” igračica ostatala je anonimna tijekom cijelog procesa, ali je za The Guardian ispričala kako je emotivno taj slučaj na nju djelovao. “Bio je to strašan trenutak,” rekla je. “Bilo je to vrlo uznemirujuće iskustvo i nisam mogala shvatiti što se događa.” Sportašica je rekla da se osjeća vrlo sretnom zbog primljene podrška, ali je istaknula i težinu neizvjesnosti koja ju je pratila mjesecima čekajući rješenje.
Čim su otkriveni pozitivni rezultati, Norveška antidopinška agencija pokrenula je zajedničku istragu uz suradnju oba kluba kako bi razjasnila podrijetlo DMBA-e. Prema The Guardianu, sportski dodaci, hrana, piće ili bilo koji proizvod koji su igračice konzumirale bili su potpuno isključeni. Nije postojao zajednički obrazac koji bi objasnio prisutnost tvari, što je povećavalo zbrku i predstavljalo rizik za nogometašicu kod koje je prekoračen dopušteni limit. Prema načelu stroge odgovornosti sama prisutnost tvari u njezinom tijelu mogla je dovesti do dugotrajne suspenzije.
Istraga je dobila zaokret u srpnju kada je Norveška antidopinška agencija završila ekološke analize LSK-Hallena (igrališta na kojoj je odigrana utakmica). Uzeti su uzorci vode, prašine i smole, i tako je identificiran izvor: reciklirana guma korištena kao ispuna umjetne trave sadržavala je DMBA. Prema britanskim novinama tvar je dokumentirana znanstvenim studijama kao nusprodukt razgradnje određenih vrsta granulata u gumama. Prenesen na kožu i odjeću tijekom igre, ušao je u tijelo igračica.
Nogometašica je to jasno sažela u svojim izjavama za The Guardian rekavši: “Oduvijek sam znala da nisam učinila ništa loše.” Iako je doživjela olakšanje, izrazila je i zabrinutost zbog krhkosti sustava. “Proces i ishod djeluju donekle proizvoljno. Da se granulat nije mogao identificirati kao razlog pozitivnog testa, moja bi situacija bila puno teža. Kad si iznimno oprezan, slijediš sva pravila, a ipak završiš uvučen u ovakav slučaj, to pokazuje koliko si ranjiv kao sportaš.”
Nakon što je podrijetlo DMBA razjašnjeno, Norveška antidopinška agencija iznijela je slučaj svom neovisnom odboru koji je odlučio da igračica ne smije i ne može biti suspendirana. WADA je nakon pregleda spisa, konzultacija s vanjskim stručnjacima i prikupljanja dodatnih informacija, odlučila ne uložiti žalbu. WADA izjavljuje da za sada ima sve razloge vjerovati da je takva situacija s DMBA-om ograničena na određene umjetne travnate terene u Norveškoj.
Javna rasprava se intenzivirala tijekom rješavanja slučaja. Harriet Rudd, izvršna direktorica Vålerenge, izrazila je zabrinutost kluba zbog nedostatka regulacije materijala koji se koriste na tisućama sintetičkih terena diljem Europe. Rekla je za The Guardian da “okolišni čimbenici ubuduće zaista moraju biti visoko na radaru u borbi protiv dopinga” i upozorila da epizoda pokazuje da “antidopinški rad mora napredovati i da ovakva pitanja moraju postati mnogo veći dio onoga što treba uzeti u obzir.”
Ovaj slučaj također potiče razmišljanje o upotrebi umjetnih površina. Iako zdravstvene vlasti ne smatraju da ovakve situacije predstavljaju zdravstveni rizik, suočavaju se s kritikama zbog doprinosa onečišćenju mikroplastikom. Europska unija već je odobrila zabranu prodaje reciklirane gume i drugih polimernih ispuna od 2031. godine, mjeru koja će potpuno transformirati dizajn sintetičkih polja. U Norveškoj je nogometni savez preporučio premještanje natjecateljskih utakmica iz zatvorenih dvorana na otvoreno igralište kako bi se smanjili rizici. (V.B)
COVID-19 u Hrvatskoj (2.12.2025.)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 48. kalendarskom tjednu (tjedan od 24. do 30. studenog 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljene su 263 prijave COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 48. kalendarskom tjednu zabilježena je jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19 koji je nastupio u tjednu ranije.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.
Razmišljajte o zdravlju!
Iako je doping prisutan još od davnina (zlo)uporaba dopinga eksponencijalno je porasla posljednjih godina dosežući sve razine sportskih aktivnosti, od mladih sportaša, profesionalnih sportaša pa sve do amaterskih sportaša što ukupno predstavlja dramatičan porast i gubitak poštene konkurencije. Doping nije samo ilegalan već može uzrokovati značajne neželjene nuspojave, osobito na kardiovaskularni (CV) sustav. Ti učinci spadaju među najštetnije, određujući ozbiljna stanja i bolesti CV-a te doprinoseći povećanju morbiditeta i smrtnosti od CV-a među korisnicima tvari i metoda za poboljšanje sportskih izvedbi. Važno je napomenuti da različiti čimbenici utječu na težinu nuspojava CV-a, poput vrste tvari, doze (obično veće od terapijske) i trajanja uzimanja, kao i epigenetskog učinka i međuindividualne varijabilnosti. (V.B)
Izvješće o ženama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj – stanje 11./2025.
Ovogodišnje izvješće o ženama s invaliditetom sadrži prikaze općih sociodemografskih parametara te podatke o vrstama oštećenja, oštećenjima funkcionalnih sposobnosti i vrstama pomagala koje koriste žene s invaliditetom za Republiku Hrvatsku te za svaku županiju zasebno. Sve obrade iz ovog izvještaja provedene su s obzirom na stanje dana 17.11.2025. godine i u potpunosti su prilagođene novom načinu vještačenja te nema mogućnosti za analizu podataka koji su se nekad prikupljali po starom načinu utvrđivanja invaliditeta. Iz navedenog razloga se ne može primjerice provesti obrada prema završenom stupnju obrazovanja i životnim uvjetima (Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom to nema kao obavezno polje prilikom vještačenja). Obrada podataka o vrstama pomagala koje koriste žene s invaliditetom provedena je sukladno dostavljenim podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Izvješće je dostupno putem sljedeće poveznice: Izvješće o ženama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj – stanje 11./2025.
Umjetna trava “kriva” za pozitivan dopinški test
Norveška nogometna scena posljednjih je dana u središtu međunarodne pozornosti zbog slučaja koji bi mogao promijeniti način na koji se sportaši diljem svijeta štite od nenamjerne kontaminacije. Nogometašica kluba Vålerenga, čiji identitet nije javno objavljen radi zaštite privatnosti, pala je na dopinškom testu nakon ligaške utakmice kada je u njezinom uzorku pronađen zabranjeni stimulans 1,3-dimethylbutylamine (DMBA). Naizgled rutinska provjera pretvorila se u sedmomjesečnu istragu koja je na kraju prerasla u presedan bez presedana.
DMBA je tvar koja se povremeno pojavljivala u nekim rizičnim dodacima prehrani, ali se u profesionalnom sportu vrlo strogo kontrolira. Nalaz je stoga isprva izazvao opravdanu sumnju, iznenađenje i zabrinutost: kako je tvar završila u sportašičinom organizmu? U suradnji s antidopinškim stručnjacima, klub je odmah proveo internu reviziju dodataka, medicinske dokumentacije i prehrambenih navika igračice, no ništa nije upućivalo na namjernu ili nehotičnu konzumaciju.
Pravi obrat dogodio se tek nakon opsežnih laboratorijskih analiza i rekonstrukcije uvjeta utakmice. Istražitelji su otkrili da su tragovi DMBA pronađeni u gumenim granulama (tzv. “rubber crumb”), koje se koriste kao punilo na umjetnoj travi terena na kojem se utakmica odigrala. Granulati su tijekom intenzivne igre bili u neposrednom kontaktu sa sportašicom, lijepljenjem na kožu i opremu, a dio čestica završio je u organizmu kroz udisanje ili dodir s mukoznim membranama. Količina je bila minimalna, ali, što je ključno – dovoljno visoka da prijeđe prag definiran WADA-inim pravilima.
Ovaj zaključak otvorio je novo poglavlje u raspravi o “strict liability” principu, prema kojem je sportaš uvijek u potpunosti odgovoran za sve što se nađe u njegovom tijelu — neovisno o izvoru. Iako je igračica oslobođena krivnje, slučaj je pokazao koliko se profesionalni sport promijenio i koliko su izvori potencijalne kontaminacije sofisticiraniji i nepredvidljiviji nego ikad prije.
Stručnjaci iz antidopinških agencija sada upozoravaju da sintetički tereni, koji su posljednjih godina postali standard na mnogim stadionima, mogu predstavljati rizik koji dosad nije bio dovoljno istražen. Postavlja se pitanje treba li provoditi obvezna testiranja podloga, uvesti strože kontrole materijala ili redefinirati protokole testiranja u situacijama gdje postoji visoka vjerojatnost kontaminacije iz okoliša.
Norveška antidopinška agencija najavila je dodatni set mjera, uključujući analizu svih umjetnih terena u profesionalnim ligama, a rasprava se sada širi i na europske i globalne sportske institucije. Čak i pravni stručnjaci koji se bave sportskim pravom ističu da će ovaj slučaj vjerojatno postati referentna točka u budućim žalbama i revizijama antidopinških pravila.
Za samu igračicu, slučaj je završio pozitivno — bez sankcija i uz službeno priznanje da je bila žrtva nenamjerne kontaminacije. No za sportski svijet, ovo je tek početak. Slučaj Vålerenge otvara nova pitanja o tome koliko su današnji sportaši zapravo izloženi nevidljivim rizicima, koliko su antidopinška pravila prilagođena modernim uvjetima te može li sustav koji počiva na strogoj odgovornosti izdržati u vremenu kada sam okoliš može postati izvor/posljedica dopinškog pada? (J.K)
Svjetski dan AIDS-a 2025. – Prevladavanjem izazova unapređujemo odgovor na HIV/AIDS
Svjetski dan AIDS-a, koji se svake godine obilježava 1. prosinca, globalna je inicijativa posvećena podizanju svijesti o HIV-u i AIDS-u te pružanju podrške osobama koje žive s HIV-om i njihovim obiteljima. Svake godine organizacije Ujedinjenih naroda, vlade i civilno društvo udružuju snage kako bi provodili kampanje vezane uz specifične teme povezane s HIV-om.
Crvena vrpca (engl. red ribbon) međunarodni je simbol Svjetskog dana AIDS-a, koji izražava svijest, podršku osobama koje žive s HIV-om te važnost prevencije i liječenja. Njeno nošenje također je znak solidarnosti s oboljelima i podsjetnik na one koji su preminuli.
Ovogodišnji slogan i tema Svjetskog dana AIDS-a „Prevladavanjem izazova unapređujemo odgovor na HIV/AIDS“ (engl. “Overcoming disruption, transforming the AIDS response”) naglašavaju potrebu za kontinuiranom političkom voljom, međunarodnom suradnjom te pristupima utemeljenim na ljudskim pravima kako bi se HIV/AIDS okončao do 2030. godine.
Nakon desetljeća napretka, napori u sprječavanju i suzbijanju infekcije HIV-a i AIDS-a nalaze se na prekretnici. Usluge koje spašavaju živote prekidaju se ili su otežane, a brojne zajednice suočavaju se s povećanim rizicima i ranjivostima. Unatoč tim izazovima, zadržava se snažan optimizam zahvaljujući upornosti, trudu i inovativnosti zajednica koje svakodnevno doprinose cilju okončanja AIDS-a do 2030. godine.
Povodom Svjetskog dana AIDS-a Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ponovno su potvrdili svoju posvećenost i predanost podršci zemljama u ubrzavanju napretka prema postizanju cilja održivog razvoja Ujedinjenih naroda za okončanje novih slučajeva HIV/AIDS-a.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo pridružuje se i ove godine, sudjelovanjem u edukativno informativnim i preventivnim aktivnostima. Hrvatski zavod za javno zdravstvo obilježava Svjetski dan AIDS-a objavljujući nove epidemiološke podatke o praćenju HIV infekcije i AIDS-a u Hrvatskoj, aktivnim sudjelovanjem s predavanjem o epidemiologiji HIV infekcije na Simpoziju povodom dana AIDS-a koji 28. studenoga organizira Hrvatsko društvo za infektivne bolesti Hrvatskoga liječničkog zbora u Klinici za infektivne bolesti.
Prema procjenama SZO-a, u svijetu je u 2024. godini 40.8 milijuna ljudi živjelo s HIV-om, a oko 630 000 ljudi je umrlo od posljedica infekcije HIV-om. Procjenjuje se da je u 2024. zabilježeno 1,3 milijuna novih infekcija.
Ključne poruke su:
- Postavljanje prioriteta i integracija: pojednostaviti i objediniti pristup prevenciji, testiranju i liječenju HIV-a te ih ugraditi u primarnu zdravstvenu zaštitu.
- Otklanjanje nejednakosti: zaštititi prava i osigurati pristup uslugama za sve, osobito za ranjive skupine i ključne populacije, kako bi se smanjio rizik od HIV-a.
- Širenje inovacija: korištenje nove terapije i antiretrovirusnih lijekova za prevenciju i liječenje te osigurati da stignu do onih kojima su najpotrebniji.
- Osnaživanje zajednica: uključiti osobe koje žive s HIV-om i pogođene zajednice u donošenje odluka i provedbu programa jer udruživanjem ovih zajednica sa zdravstvenim radnicima, donositeljima politika i partnerima, postižu se rezultati koji doprinose ostvarivanju zajedničkog cilja.
Epidemiološki podaci u Hrvatskoj
Prema preliminarnim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, od prvih zabilježenih slučajeva 1985. godine do studenoga 2025. u Hrvatskoj je dijagnosticirano ukupno 2308 osobe s HIV-om, od kojih je 675 razvilo AIDS, a 284 osobe umrle su od posljedica bolesti.
U 2025. godini zabilježeno je 99 novih slučajeva infekcije HIV-om, što predstavlja povećanje u odnosu na prethodnu godinu. Hrvatska se i dalje ubraja među zemlje s niskom učestalošću HIV infekcije, sa stopom od oko 2,3 na 100 000 stanovnika, dok je prosjek za zemlje EU/EEA u 2023. iznosio 5,3 na 100.000.
Ipak, izazov ostaje kasno otkrivanje infekcije — čak 60 % novih dijagnoza postavlja se u kasnom stadiju, kada su već prisutne komplikacije, što naglašava važnost pravovremenog testiranja, liječenja, kao i redovitih edukacija.
Uspjeh liječenja i važnost prevencije
Hrvatska postiže dobre rezultate u liječenju HIV infekcije i uključivanju osoba oboljelih od infekcije HIV-om u zdravstvenu skrb. U 2024. godini, 98% osoba koje se liječe redovito je uzimalo antiretrovirusnu terapiju, što značajno smanjuje prijenos virusa te poboljšava kvalitetu života. Međutim, važno je dodatno raditi na prevenciji i ranoj dijagnostici kako bi se smanjio broj novih infekcija.
Prevencija je ključni alat u zaštiti zdravlja i prava pojedinaca i društva u cjelini. Pristup edukaciji, testiranju i mjerama za prevenciju, poput kondoma i PrEP-a (profilaksa prije izlaganja za one koje su u najvećem riziku za zarazu HIV-om), ima važnu ulogu u sprječavanju infekcije HIV-om.
Svjetski dan AIDS-a 2025. naglašava važnost zajedničkog djelovanja i ulaganja u unaprjeđenje odgovora na HIV — kroz stabilne zdravstvene usluge, politike koje osiguravaju uključivanje svih grupa i zaštitu ljudskih prava. Unatoč postojećim izazovima, napredak je ostvariv. Globalna zajednica, uključujući Hrvatsku, mora nastaviti djelovati prema cilju suzbijanja AIDS-a kroz provedbu mjera prevencije i liječenja, kao i jačanjem preventivnih aktivnosti usmjerenih na skupine s povećanim rizikom zaraze HIV-om. Posebno je važno poticati testiranje, uključujući testiranje u zajednici, koje predstavlja ključni korak u postizanju globalnog cilja okončanja novih infekcija.
Infekcija HIV-om i AIDS u Hrvatskoj u 2025. godini – epidemiološki podaci
Prema preliminarnim podacima Registra za HIV/AIDS Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Referentnog centra za epidemiologiju Ministarstva zdravstva RH, u razdoblju od 1985. godine, kada su zabilježeni prvi slučajevi zaraze HIV-om, do 15.11.2025. godine, u Hrvatskoj je ukupno zabilježeno 2308 osoba (2028 muškaraca, 280 žena) kojima je dijagnosticirana infekcija HIV-om, od čega ih je 675 oboljelo od AIDS-a. U istom je razdoblju od AIDS-a umrlo 284 osoba (ukupno 410 od HIV-a/AIDS-a).
U 2025. godini zabilježeno je 99 osoba kojima je dijagnosticirana infekcija HIV-om (uključujući AIDS), što je za 41 više nego je bilo u isto vrijeme prošle godine (58).
Među osobama koje su dijagnosticirane i ušle u skrb tijekom prvih jedanaest mjeseci 2025. godine (99), 22 ih je oboljelo od AIDS-a, a devet je umrlo od AIDS-a. Prema spolu, bilo je 79 (80 %) muškaraca, a 20 žena (20 %). Među slučajevima sa zabilježenim putem prijenosa kod 56 osoba (57 %) je vjerojatni put prijenosa bio spolni odnos između muškaraca, u 32 osobe (32 %) spolni odnos između muškarca i žene, a kod jedne osobe (1 %) injektiranje droga. Kod jedne osobe (1 %) kao vjerojatan put prijenosa označen je prijenos s majke na dijete (radi se o odrasloj osobi koja otprije zna svoj HIV status, liječila se izvan Hrvatske i koja je ove godine ušla u hrvatski zdravstveni sustav skrbi i liječenja), dok je kod 1 osobe (1 %) taj put označen kao primatelj zaražene transfuzije/krvnih preparata (oboljela osoba otprije zna za HIV status, za prijenos navodi primanje krvi u afričkoj zemlji, te je ove godine ušla u hrvatski sustav skrbi i liječenja). Nadalje, kod 8 (8 % ) osoba za put prijenosa je upisano nepoznato.
Posljednjih pet godina bilježi se značajan udio osoba koje su od ranije imali poznatu dijagnozu infekcije HIV-om (od ranije poznat HIV pozitivan status) i koje su ušle u skrb i liječenje u Hrvatskoj. Taj udio se u razdoblju od 2019. do 2024. kretao od 12% do 32%. Velika većina osoba koje su od ranije imale postavljenu dijagnozu infekcije HIV-om su osobe s porijeklom izvan Hrvatske (u 2025. godini 34,3% stranaca otprije HIV pozitivno). Prema izvještaju Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), slično stanje sa značajnim udjelom osoba s otprije poznatim HIV pozitivnim statusom i drugom zemljom porijekla nego zemlja koja izvještava podatke među novim dijagnizama infekcije HIV-om, se bilježi i u zemljama članicama EU/EEA.
Posljednjih se godina u Hrvatskoj prosječno godišnje bilježi oko 90 novodijagnosticiranih slučajeva infekcije HIV-om, što stopom od oko 2,3 na 100 000 Hrvatsku svrstava među zemlje s niskom učestalošću infekcije HIV-om (5,3 na 100 000 je bio prosjek za zemlje EU/EEA u 2024. godini).
Prema podacima Klinke za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Referentnom centru za dijagnostiku i liječenje zaraze HIV-om Ministarstva zdravstva RH, u prvih jedanaest mjeseci 2025. godine je 1619 osoba s HIV-om bilo uključeno u skrb (od toga 106 onih koji su po prvi puta uključeni u sustav liječenja), od kojih je njih 1599 uzimalo antiretrovirusne lijekove, što čini 99 posto (tijekom 2024. g. je od 1549 osoba u skrbi, 1540 uzimalo terapiju).
Pokazatelji ishoda liječenja te uključivanja i zadržavanja u skrbi je dobro i uspješno, no još je uvijek nepovoljno to što se dio zaraza HIV-om (oko 60 %) otkrije u kasnom stadiju HIV infekcije ili kad je zaražena osoba već oboljela od AIDS-a.
Više o epidemiologiji AIDS-a i infekcije HIV-om pročitajte na stranici Epidemiologija HIV infekcije i AIDS-a u Hrvatskoj.
Održana javnozdravstvena akcija u Veteranskom centru – podružnica Daruvar
U Veteranskom centru Daruvar 4. studenog 2025. godine, održana je javnozdravstvena akcija za hrvatske branitelje, koju su organizirali Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Ministarstvo hrvatskih branitelja, u suorganizaciji s Veteranskim centrom – podružnica Daruvar.
Javnozdravstvenoj akciji su prisustvovali ravnatelj Veteranskog centar dr. sc. Josip Lucić, umirovljeni general i pomoćnik ravnatelja Veteranskog centra – podružnica Daruvar Dren Stoček.
U sklopu javnozdravstvene akcije hrvatskim braniteljima se iz krvi određivao šećer, kolesterol i HbA1c, mjerio pedobrahijalni indeks (ABI) i krvni tlak.
Ovom se javnozdravstvenom akcijom želi skrenuti pozornost hrvatskih branitelja na veću brigu za svoje zdravlje i važnosti prevencije te ranog otkrivanja vodećih kroničnih nezaraznih bolesti, posebno kardiovaskularnih bolesti, periferne arterijske bolesti i dijabetesa. Na javnozdravstvenoj akciji iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo nazočila je Marinka Šimunović Gašpar, mag. med. techn., univ. mag. admin. sanit.
Tužba protiv Poboljšanih igara odbačena
Kontroverzni, doping-prijateljski naklonjeni antimonopolski zahtjevi protiv Svjetske antidopinške agencije i dvaju olimpijskih plivačkih tijela odbačeni su ovaj tjedan na sudu u New Yorku, šest mjeseci prije planiranog početka u Las Vegasu.
Revolucionarni i često kritizirani projekt Aron D’Souza doživio je pravni udarac u ponedjeljak, kada je sudac iz Manhattana Jesse Furman odbacio njegov pravni zahtjev tražeći naknadu od 800 milijuna dolara (694 milijuna eura) od tri međunarodne sportske organizacije, koje je optužio za monopolističku moć nad svjetskim plivačkim natjecanjima.
Svjetska antidopinška agencija, koja je javno protivila Enhanced Games od samih početaka ove inicijative i vršila pritisak na Američku antidopinšku agenciju da preuzme veću ulogu provoditelja u vezi s kontroverznim turnirom, pozdravila je rezoluciju suca Furmana na društvenim mrežama. “WADA pozdravlja odluku saveznog suda u Sjedinjenim Državama da odbaci antimonopolsku tužbu protiv Agencije, World Aquatics i USA Swiminga koju su pokrenuli organizatori Enhanced Games. WADA je zadovoljna što je zdrav razum prevladao i ostaje usredotočena na svoju temeljnu misiju zaštite čistog sporta za dobrobit sportaša diljem svijeta,” objavio je globalni nadzornik na X-u.
Kao odgovor na očekivano pokretanje Poboljšanih igara, koje uključuje nekoliko plivačkih olimpijaca u rastućem popisu registriranih sportaša, World Aquatics je izvorno izradio novi pravilnik namijenjen ‘relevantnim osobama’ koje obnašaju više uloga kao “trener, menadžer, partner za trening, liječnik ili fizioterapeut”, kao i službeno upisane EG sportaše kako bi bili nepodobni za buduću akreditaciju World Aquatics na više razina.
Od svog osnutka Enhanced Games zabrinjavaju kritičare zbog zdravstvenih rizika dopinga koji uključuju oštećenje jetre i bubrega, pa čak i smrt. “Tijekom godina bilo je mnogo primjera sportaša koji su patili od ozbiljnih dugoročnih nuspojava zbog korištenja zabranjenih tvari i metoda. Neki su preminuli,” upozorila je WADA u priopćenju za medije ranije ove godine.
Suočeni s kritikama, organizatori su ostali pri svom stavu i branili upotrebu sredstava za poboljšanje sportskih izvedbi znanstvenim i ekonomskim argumentima, tvrdeći da događaj ima za cilj prihvatiti kapitalizam, ponovno koristiti postojeću infrastrukturu, pravedno plaćati sportaše, usredotočiti se na ključne sportove, rušiti svjetske rekorde i promicati poboljšanja. Prema njihovom pristupu, “jednostavno rečeno, poboljšanja performansi pojačavaju učinke treninga i pomažu sportašima da dosegnu pravi vrhunac svoje sportske sposobnosti.”
Iza ovog pothvata stoji ekstrovertirani D’Souza, australski poduzetnik sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu, koji tvrdi da je ideja nastala 2022. nakon što je svjedočio “desetinama ljudi koji otvoreno koriste steroide u američkoj teretani.” S Donaldom Trumpom mlađim – sinom američkog predsjednika Donalda Trumpa – među svojim partnerima u tvrtki rizičnog kapitala 1789 Capital, tvrdi da bi Igre pružile ‘sigurno i transparentno’ okruženje za one koji žele istražiti granice ljudskih mogućnosti pod medicinskim nadzorom.
WADA to vidi sasvim drugačije. “Upravo to desetljećima pokušavamo iskorijeniti,” inzistirao je njegov predsjednik Witold Banka. “Ne možete prodavati doping kao oblik osobne slobode.”
Furman, imenovan od strane bivšeg američkog predsjednika Baracka Obame 2012., ipak je Enhanced Gamesu dao mogućnost podnošenja izmijenjene tužbe u roku od 30 dana.
U svom pravnom obrazloženju sudac Furman odbacio je argument da su optuženici “ušli u zavjeru za monopolizaciju tržišta” za elitna međunarodna plivačka natjecanja i usluge elitnih međunarodnih plivača na tim natjecanjima, navodeći nedostatak dokaza.
Prva izvedba turnira prilagođenog dopingu zakazana je za 21. i 24. svibnja 2026. u Las Vegasu, a uključivat će plivanje na kratke staze, sprint i dizanje utega, s do 1 milijun dolara (867,628 €) novčanih nagrada za svaki novi svjetski rekord. Međunarodni olimpijski odbor javno je osudio koncept Poboljšanih igara, rekavši: “Ako želite uništiti bilo kakav koncept poštene igre i poštenog natjecanja u sportu, ovo bi bio dobar način za to.” (V.B)
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026. (47. tjedan 2025.)
U Hrvatskoj je tijekom prvih osam tjedana (40. – 47. tjedan) sezone gripe 2025./2026., zaključno s 23. studenim 2025. godine pristiglo 2437 prijava oboljelih od gripe, od čega su 803 prijave zaprimljene u 47. tjednu (grafikon 1.).
Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.
Prijave gripe zaprimljene su iz većine županija, pri čemu se u 47. tjednu najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi u Splitsko-dalmatinskoj, Istarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji (grafikon 2.).
Grafikon 2. Stopa prijava gripe prema županijama u 47. tjednu u sezoni 2025./2026.
Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)
Grafikon 3. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.
U usporedbi s istim razdobljem zadnjih desetak sezona, porast broja oboljelih od gripe bilježi se nekoliko tjedana ranije. Primjerice, u prvih mjesec i pol zaprimljeno je 2437 u odnosu na 158 prijava lanjske sezone. Tijekom prvih osam tjedana ove sezone zbog gripe je na bolničko liječenje zaprimljeno ukupno 77 oboljelih, od kojih 4 na jedinici intenzivnog liječenja. Lanjske sezone je u isto vrijeme hospitalizirano zbog gripe ukupno 13 oboljelih, od kojih 2 u jedinici intenzivnog liječenja.
Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnjih 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.
Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo tjedno se bilježi oko 6% pozitivnih nalaza na gripu u zadnja tri tjedna. U posljednjem, 47. tjednu zabilježeno je oko 12 % pozitivnih nalaza na gripu. U pozitivnim uzrocima detektirani je virusi gripe A, pri čemu je među subtipiziranim uzorcima potvrđen virus gripe A/H1N1pdm09.
Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.
Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama
Dana 25. studenog obilježava se Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Tog su dana 1960. godine ubijene tri sestre Mirabal, zbog svog otpora diktaturi u Dominikanskoj Republici, te su postale simbol borbe za pravednije društvo.
Svake godine tog datuma kreće kampanja „16 dana aktivizma za globalnu borbu protiv nasilja nad ženama i djevojčicama“, koja završava 10. prosinca, na Međunarodni dan ljudskih prava.
Kroz povijest, pa i danas, rodno uvjetovano nasilje događa se u cijelom svijetu i u svim dijelovima društva. Pojavom interneta, razvojem tehnologije i rastom popularnosti društvenih mreža dio nasilja preselio se online.
Digitalno nasilje postaje jedan od vodećih oblika nasilja u Europskoj Uniji te se procjenjuje kako je oko 70 % djevojčica i žena doživjelo neki oblik digitalnog nasilja. U skladu s tim su i rezultati nacionalnog istraživanja Safe Click ++, rezultati kojeg pokazuju da je 75 % žena u Hrvatskoj doživjelo barem jedan oblik digitalnog nasilja.(1)
Iako digitalno nasilje može biti usmjereno i protiv dječaka i muškaraca, žene su, posebno djevojčice, djevojke, poznate ličnosti i pripadnice manjinskih skupina, pod povećanim rizikom, a rodna komponenta digitalnog nasilja često je neprepoznata. Upravo je zato tema ovogodišnjih 16 dana aktivizma „Zaustavimo digitalno nasilje nad svim ženama i djevojčicama.“. Cilj je pokrenuti sve dijelove društva u nastojanju sprečavanja digitalnog nasilja: vlade trebaju donijeti i provoditi zakone koje tu vrstu nasilja penaliziraju, tehnološke tvrtke trebaju osigurati sigurno digitalno okruženje i uklanjati štetan sadržaj, društvo treba donirati sredstva feminističkim udrugama kako bi radile na sprečavanju nasilja, a svatko od nas treba stati na stranu žrtava i pružiti im podršku.
Neki oblici digitalnog nasilja su:
- Dijeljenje intimnih slika bez pristanka – često nazivano osvetničkom pornografijom
- Kibernetičko nasilje, trolanje i online prijetnje
- Online uznemiravanje i seksualno uznemiravanje
- Deepfakeovi generirani umjetnom inteligencijom, poput seksualno eksplicitnih slika, deepfake pornografije i digitalno manipuliranih slika, videozapisa ili zvuka
- Govor mržnje i dezinformacije na platformama društvenih medija
- Doxxing – objavljivanje privatnih podataka
- Online uhođenje ili nadzor/praćenje radi praćenja nečijih aktivnosti
- Online grooming i seksualno iskorištavanje
- Catfishing i lažno predstavljanje
- Promicanje mizoginije – npr. manosfera ili incel forumi.
Digitalno nasilje ne prestaje na društvenim mrežama
Tjelesno nasilje lako prepoznajemo kao nasilje te ne preispitujemo njegovu štetnost. Važno je prepoznati da je cyber nasilje često jednako štetno, a može i prethoditi drugim oblicima nasilja poput psihičkog, tjelesnog, seksualnog i ekonomskog nasilja – dijeljenje privatnih informacija može dovesti do uhođenja, seksualnog zlostavljanja i silovanja, a osvetnička pornografija i deepfake generirani sadržaji mogu ugroziti ekonomsku sigurnost zbog narušavanja ugleda žrtve.
Zbog slabe regulacije odgovornosti tehnoloških kompanija, nedovoljne pravne prepoznatosti ovog oblika nasilja, anonimnosti počinitelja i činjenice da ovaj oblik nasilja prelazi granice država, često ga je teže prijaviti i zaustaviti. Problem predstavlja i razvoj umjetne inteligencije koji dovodi do novih oblika digitalnog nasilja i otežava njegovo zaustavljanje.
Republika Hrvatska je 2021. godine u Kazneni zakon uvela novo kazneno djelo – zlouporaba snimke spolno eksplicitnog sadržaja. Tim su kaznenim djelom propisani uvjeti i kazne za dijeljenje snimke spolno eksplicitnog sadržaja trećoj osobi bez pristanka snimane osobe (tzv. osvetnička pornografija) te izradu ili izmjenu postojeće snimke spolno eksplicitnog sadržaja radi stvaranja lažne snimke i njezino korištenje kao autentične (tzv. deepfake).
Digitalno okruženje sve je važniji faktor rizika za nasilje nad ženama i djevojčicama
Kao što je borba protiv rodno uvjetovanog nasilja učinila javne prostore i domove sigurnijima za žene, isto je potrebno napraviti i s virtualnim svijetom.
Digitalno nasilje često dovodi do povlačenja žena s interneta, s raznih foruma i društvenih mreža, čime im se onemogućuje sudjelovanje u zajednici i ograničavaju ili uskraćuju prilike za druženje, edukaciju, informiranje i zabavu. Izloženost manipulaciji, prijetnjama, ucjenama, seksualiziranom sadržaju, širenju intimnih materijala bez pristanka te psihološkom uznemiravanju u online prostoru može imati ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje, sigurnost i dobrobit žrtava.
Kako bi se smanjili rizici, ključno je:
- jačati digitalnu pismenost djece, mladih i odraslih, osobito djevojaka i žena
- poticati odgovorno online ponašanje i prepoznavanje manipulativnih obrazaca
- educirati roditelje i stručnjake koji rade s mladima o sigurnom korištenju digitalnih tehnologija
- osigurati dostupnu psihosocijalnu podršku žrtvama digitalnog nasilja
- ojačati mehanizme prijave i sankcioniranja nasilja na digitalnim platformama
Digitalno nasilje nad ženama i djevojčicama predstavlja javnozdravstveni izazov, a učinkovito sprječavanje zahtijeva suradnju obrazovnih institucija, zdravstvenog sustava, socijalnih službi, pravosuđa i lokalne zajednice.
U sprječavanju nasilja nad ženama ključno je uključivanje muškaraca i dječaka
Modeli ponašanja koje mladi muškarci preuzimaju iz obitelji, vrtića, škole, medija i digitalnog okruženja utječu na njihove stavove o rodnim ulogama, moći i prihvatljivosti nasilja.
Važno je poticati:
- razvoj empatije i nenasilne komunikacije
- kritičko razmišljanje o medijskim i digitalnim sadržajima koji normaliziraju mizoginiju
- jačanje emocionalne pismenosti i prihvaćanje ranjivosti
- edukaciju o zdravim odnosima, granicama i odgovornosti
- mlade muškarce na to da reagiraju kao saveznici (bystander intervention)
Muškarci imaju ključnu ulogu u stvaranju kulture u kojoj se nasilje ne tolerira, a žene i djevojčice osjećaju sigurno i podržano.
Ako ste vi ili netko vama blizak izloženi nasilju (uključujući digitalno nasilje), važno je potražiti pomoć što ranije
Pomoć i podrška dostupne su kroz županijske zavode za javno zdravstvo, SOS linije, savjetovališta i skloništa, kao i profesionalne službe koje pružaju psihološku i pravnu podršku žrtvama nasilja.
U Hrvatskoj su dostupni sljedeći oblici podrške:
1.ŽUPANIJSKI ZAVODI ZA JAVNO ZDRAVSTVO
Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti pružaju:
- psihološko savjetovanje
- kriznu intervenciju
- savjete u vezi digitalnog nasilja
- podršku roditeljima, djeci i mladima
Popis svih zavoda možete pronaći na linku.
2. SOS TELEFONI
• 116 006 – Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja
• informacije o SOS linijama, kontaktima i radnom vremenu možete pronaći na linku
3. SKLONIŠTA ZA ŽENE I DJECU ŽRTVE NASILJA
Skloništa pružaju siguran smještaj, psihološku podršku, socijalne usluge i pravnu pomoć.
4. ZAVODI ZA SOCIJALNI RAD
Možete zatražiti hitnu intervenciju, savjetovanje, zaštitu djece te upućivanje u dodatne službe.
5. POLICIJA I HITNE SLUŽBE
• 192 – Policija
• 112 – Jedinstveni broj za hitne službe
U slučaju neposredne opasnosti uvijek nazovite policiju.
Pomoć je dostupna i važno je znati da nitko ne mora prolaziti kroz nasilje sam.
Služba za mentalno zdravlje HZJZ-a pruža podršku i informacije svima kojima je potrebna pomoć u vezi mentalnog zdravlja. Telefonsko savjetovanje je dostupno svakog radnog dana od 10:00 do 14:00 sati na broju: 01 7815 652 ili +385 91 468 3067 (u slučaju nedostupnosti fiksne linije).
Ako vam je lakše komunicirati putem e-maila, slobodno pošaljite upit u bilo kojem trenutku na adresu: mentalno.zdravlje@hzjz.hr. Na vaš upit bit će odgovoreno u najkraćem mogućem roku, a sve informacije bit će pružene u skladu s vašim potrebama i situacijom.
Izvori:
(1) https://www.sabor.hr/hr/press/priopcenja/na-okruglom-stolu-u-hrvatskome-saboru-istaknuto-digitalno-nasilje-dozivjelo-je-cak
COVID-19 u Hrvatskoj (25.11.2025.)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 47. kalendarskom tjednu (tjedan od 11. do 23. studenog 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljene su 273 prijave COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 47. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.
Obilježen Svjetski tjedan svjesnosti o antimikrobnoj otpornosti
Povodom obilježavanja Svjetskog tjedna svjesnosti o antimikrobnoj otpornosti, u četvrtak 20. studenoga održan je Simpozij u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Akademije medicinskih znanosti Hrvatske te Škole narodnog zdravlja “Andrija Štampar”
Središnja tema panela bila je iznimno aktualna – Nacionalni akcijski plan za suzbijanje antimikrobne otpornosti. Stručnjaci iz područja medicine, veterine, ljekarništva i poljoprivrede raspravljali su o ključnim izazovima i prioritetima u borbi protiv antimikrobne otpornosti u Hrvatskoj, naglašavajući važnost pristupa Jednog zdravlja (One Health).
U panelu je istaknuta potreba za koordiniranim djelovanjem svih sektora, jačanjem nadzora, racionalnom primjenom antimikrobnih lijekova te kontinuiranim edukacijama zdravstvenih i drugih stručnjaka, kao i šire javnosti.
Osim Simpozija, dana 20. i 21. studenoga na Trgu Petra Preradovića održana je i javna kampanja podizanja svjesnosti o pravilnoj upotrebi antibiotika i drugih antimikrobnih lijekova, u suradnji sa studentima Medicinskog i Stomatološkog fakulteta te prof. Ivanom Šutej.
Tijekom kampanje građanima su se dijelili informativni i kreativni promotivni materijali, a stručnjaci i studenti razgovarali su s posjetiteljima o važnosti odgovorne primjene antimikrobnih lijekova te o rizicima antimikrobne otpornosti.
Poseban doprinos kampanji dala je likovna umjetnica Tisja Kljaković Braić, koja je u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i voditeljicom projekta EU JAMRAI-2 mr.sc. Selmom Bošnjak, dr.med. izradila izvrsnu ilustraciju. Ilustracija je jednostavnim, pristupačnim stilom prenijela jasnu i razumljivu poruku namijenjenu široj javnosti.
Fotogalerija:
Kampanja „Brini o nutrini“: fokus na muško mentalno zdravlje
U okviru obilježavanja Mjeseca muškog zdravlja provodi se kampanja o muškom mentalnom zdravlju pod nazivom „Brini o nutrini“, s ciljem poticanja otvorenog razgovora o emocionalnom zdravlju muškaraca, smanjenja stigme i jačanja svijesti o važnosti prepoznavanja i izražavanja osjećaja. Kampanju provodi Answear.hr, uz podršku Službe za mentalno zdravlje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Izložba fotografija „Muška strana priče”
Tim povodom su u Zagrebu 21. studenoga 2025. Answear.hr i MNK Futsal Dinamo predstavili izložbu fotografija koja ističe važnost brige o mentalnom zdravlju muškaraca. Pod nazivom „Muška strana priče”, izložba motivira muškarce da prepoznaju i prihvate svoje emocije te prihvate brigu o sebi kao snagu, odgovornost i znak zrelosti. Često složen emotivni svijet muškaraca prikazan je kroz deset emocija koje gotovo svakodnevno osjećaju: tuga, sreća, tjeskoba, ljutnja, strah, ponos, razočaranje, sumnja, sram i ljubav.
Emocije utjelovljuju članovi MNK Futsal Dinamo, sportskog kolektiva koji se svakodnevno susreće s pritiskom rezultata, očekivanja i potrebe za timskim zajedništvom. Kroz ovu suradnju naglašava se važnost podrške, povezanosti i otvorenosti u očuvanju mentalnog zdravlja. Autor fotografija je Mario Poje.
Fotografije s otvorenja izložbe pogledajte u galeriji na kraju teksta.
Struka naglašava potrebu prepoznavanja i izražavanja osjećaja
Važan stručni doprinos kampanji pružen je od strane Službe za mentalno zdravlje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Doc. dr. sc. Natko Gereš, psihijatar i voditelj Odjela za djelatnost savjetovališta za mentalno zdravlje pri Službi za mentalno zdravlje HZJZ-a, ističe kako se muškarci danas suočavaju s brojnim društvenim i osobnim izazovima, uz snažna očekivanja da budu emocionalno suzdržani i samodostatni.
Takvi obrasci ponašanja često dovode do potiskivanja emocija i izbjegavanja traženja pomoći, što može rezultirati dugoročnim negativnim posljedicama po mentalno i tjelesno zdravlje. Podaci ukazuju da muškarci u Hrvatskoj imaju kraće očekivano trajanje života u odnosu na žene, višu stopu samoubojstava te veću učestalost rizičnih ponašanja poput zlouporabe alkohola, impulzivnosti, nasilja i prometnih nesreća.
Stručnjaci upozoravaju na fenomen emocionalnog maskiranja, pri čemu ljutnja često prikriva tugu, a humor služi kao obrambeni mehanizam za skrivanje straha. Iako takve strategije mogu kratkoročno pomoći, dugoročno povećavaju rizik od mentalnog preopterećenja i razvoja psihičkih teškoća.
Poticanje razgovora i dostupnost podrške
Kampanja „Brini o nutrini“ usmjerena je na osnaživanje muškaraca da prepoznaju vlastite emocije, otvoreno govore o njima te, prema potrebi, potraže stručnu pomoć. U okviru kampanje razvijeni su i edukativni sadržaji koji pružaju smjernice za prepoznavanje emocionalnih poteškoća te informacije o dostupnim oblicima psihološke podrške, uključujući savjetovališta i krizne linije.
Poseban naglasak stavlja se na destigmatizaciju mentalnog zdravlja i poruku da traženje pomoći nije znak slabosti, već odgovoran korak prema očuvanju zdravlja i unapređenju kvalitete života.
Podrška kroz digitalne alate i informativne sadržaje kampanje
Predstavljena je i web stranica brinionutrini.answear.hr čija je svrha motivacija na razgovor o potisnutim emocijama i traženje pomoći. Na stranici su dostupni konkretni alati: načini kako prepoznati i imenovati vlastite osjećaje, savjeti za muškarce kako bi se uspješno nosili s izazovima današnjice te kontakti organizacija koje pružaju profesionalnu psihološku podršku, uključujući besplatne krizne linije.
Također, tijekom studenog će 5 000 kupaca dobiti pošiljku s Answear.hr koja uključuje i edukativnu brošuru s PHQ-9 testom – alatom koji pomaže provjeriti vlastito mentalno stanje, prepoznati upozoravajuće znakove i procijeniti treba li potražiti stručnu pomoć.
Izložba je otvorena za javnost do nedjelje 23. studenog u Concept by Atlas na zagrebačkom Zrinjevcu 17, te kroz Go2Digital mrežu u Zagrebu, Varaždinu, Koprivnici i Vinkovcima.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.3. zdravstveni radnik prvostupnik u javnom zdravstvu, pripravnik
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 2. srpnja 2025. za prijam na rad na određeno vrijeme za radno mjesto 2.3. zdravstveni radnik prvostupnik u javnom zdravstvu, pripravnik.
Više pogledajte ovdje.