Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Hrvatski dan nepušenja – poziv na okrugli stol

22. VELJAČE 2023. , SRIJEDA U 10.30 SATI

EDUKACIJSKI CENTAR HRVATSKOG ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO, ROCKEFELLEROVA 12, ZAGREB

Uz Svjetski dan nepušenja (31. svibnja), u Hrvatskoj se od 2003. godine obilježava i nacionalni dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima (engl. World No Tobacco Day). Hrvatski dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima obilježava se prvog dana Korizme ove godine je 22. veljače, posebnost tog dana je što većina ljudi razmišlja o odricanju od nečega u čemu uživa tijekom godine. Dan bez duhanskog dima je dan kojim se želi potaknuti pušače na prestanak pušenja. Kao i prema modelu koji se provodi u drugim zemljama, obilježavanjem Dana bez duhanskog dima nastoji se potaknuti pušače da ne zapale cigaretu 24 sata kako bi uvidjeli da to nije nemoguće i nastavili s apstinencijom. To je prilika da pušači razmisle o svojoj ovisnosti o cigaretama, da im nepušači pomognu da se odreknu cigareta. Povodom Hrvatskog dana nepušenja – Dana bez duhanskog dima, Hrvatski zavod za javno zdravstvo zajedno sa Nacionalnim povjerenstvom za borbu protiv pušenja Ministarstva zdravstva organizira okrugli stol. Okrugli stol će biti održan 22. veljače 2023., srijeda u 10.30 sati u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Rockefellerova 12, Zagreb.

Okrugli stol bit će i prilika da prikažemo situaciju s pušenjem kod mladih, potaknemo pušače na prestanak, podsjetimo na Škole nepušenja, te izazove koje donose novi duhanski proizvodi i e-cigarete. Pozivamo sve zainteresirane stručnjake da nam se pridruže na Okruglom stolu te sudjeluju u raspravi s primjerima dobre prakse.

Duhan je odgovoran za smrt više od 8 milijuna ljudi godišnje.Više od 7 milijuna tih smrtnih slučajeva posljedica je izravne uporabe duhana, dok je oko 1.2 milijuna posljedica izloženosti nepušača duhanskom dimu. Pušenje duhana izaziva ovisnost, oštećuje sve organske sustave u organizmu te povećava rizik za više od trideset bolesti.

Prema rezultatima istraživanja provedenog 2019. godine „Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji u Republici Hrvatskoj“ (istraživanje HZJZ-a i Institut za društvena istraživanja dr. Ivo Pilar) 38,4% odraslih puši, najviše u dobnoj skupini između 25. i 35. godine života (43,6%), dok muškarci nešto češće puše od žena (41,2% naspram 35,7%) .

Duhanski dim sadrži preko 7 000 različitih kemijskih sastojaka, od kojih neke posebno oštećuju srce i krvne žile. Najštetnije tvari iz duhanskog dima za krvožilni sustav su nikotin, katran i ugljični monoksid.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) “Duhanski proizvodi” se definiraju kao proizvod koji su u cijelosti ili djelomično napravljeni od listova duhana kao sirovine koji se proizvode za pušenje, žvakanje. Na tržištu se pojavio sve veći broj „Novih duhanskih proizvoda” koji se definiraju kao duhanski proizvod koji ne pripada ni jednoj od sljedećih kategorija:cigarete,duhan (za samostalno motanje, za lule i vodene lule,cigare i cigarilosi) ,duhan (za žvakanje, za šmrkanje ili za oralnu potrošnju) .

Prodaja cigareta smanjivala se tijekom godina proteklog desetljeća, što dovodi do razvoja i marketinga e-cigareta i novih duhanskih proizvoda (grijani duhanski proizvodi). Elektronički sustavi za isporuku nikotina(e-cigarete), koji se također nazivaju vaping uređaji ili olovke za vape, uređaji koji se koriste za pušenje ili „vape“ aromatizirane otopine. Prema SZO glavni sastojci otopine e-cigareta su: nikotin, propilen glikol sa ili bez glicerola i različita sredstva za poboljšanje okusa. Uz negativan utjecaj na zdravlje ljudi, negativno utječu na okoliš.Proizvođači e-cigareta ne dostavljaju jasne upute korisnicima kako pravilno odložiti korištene uređaje, litij-ionske baterije i iskorištene uljne patrone. E-cigarete su izrađene od plastike i metala i kao takve nisu biorazgradive što uzrokuje raspršenje mikroplastike i ulja u okoliš. Grijani duhanski proizvodi postupkom zagrijavanja stvaraju aerosol koji sadrži nikotin i štetne sastojke u obliku aditiva i aroma .Prema duhanskim tvrtkama, zagrijavanjem duhana, a ne spaljivanjem kao kod obične cigarete, značajno se smanjuje stvaranje štetnih tvari koje nastaju pri visokoj temperaturi povezane s izgaranjem navodi SZO.

Unatoč naporu duhanskih tvrtki da se dokaže smanjena štetnost kod konzumacije e-cigareta i grijanih duhanskih proizvoda,prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) prijavljeno je više od 2800 slučajeva, uključujući i 68 smrtna slučaja EVALI koja predstavlja upalni odgovor dišnog sustava koji nastaje zagrijavanjem i aerosolizacijom ulja koje se taloži u alveolarnom prostoru. EVALI uključuje stanja kao što su lipoidna pneumonia, pneumonitis uzrokovan preosjetljivošću, difuzno alveolarno krvarenje, akutna eozinofilna pneumonija navodi CDC.

Uz e-cigarete i grijane duhanske proizvode u ,,Proizvode sljedeće generacije“ spadaju SNUS i nikotinske vrećice.

SNUS je tradicionalni skandinavski bezdimni duhanski proizvod, reguliran je kao prehrambeni proizvod prema švedskom zakonu o hrani od 1970-ih. Konzumira se stavljanjem vrećice između desni i gornje usne na određeno vrijeme. Iako je opće prihvaćeno da su opasnosti po zdravlje od korištenja snusa puno manje nego kod pušenja, ostaje nejasnoća oko dugoročnih učinaka. Istraživanja su pokazala povezanost između upotrebe snusa i raka gušterače, te povezanost upotrebe snusa dijabetesom tipa 2, smrtonosnim srčanim udarima, povišenim krvnim tlakom te prijevremenim porodom i mrtvorođenošću.

Nikotinske vrećice slične su vrećicama za snus jer su napravljene za postavljanje između usna i desni, te ne zahtijevaju pljuvanje. Ne sadrže list duhana, već oblik dehidriranog nikotina (s dodanim aromama). Nikotin se apsorbira u krvotok preko sluznice u ustima. Vrećice također općenito sadrže biljna vlakna, arome i zaslađivače. Istraživači su upozorili da se nikotinske vrećice posebno sviđaju mladima i nepušačima, jer se prodaju u raznim voćnim okusima, u atraktivnom pakiranju i mogu se diskretno koristiti.

Tijekom sazrijevanja i traženja svoga identiteta, mlade su osobe sklone burnom, nepromišljenom reagiranju te počinju eksperimentirati sa svime što je zabranjeno. Eksperimentiranje duhanom povezano je sa željom da se isproba „zabranjeno voće“, ali i s obilježjem mladosti i nezrelosti, koja ne priznaje vezu između rizičnih ponašanja i loših posljedica koje mogu nastupiti odmah ili s vremenom.

Prema najnovijem Istraživanju o zdravstvenom ponašanju mladih (engl. Health Behaviour in School-aged Children; HBSC) provedenom 2022 g. veliki broj učenika/ca nije probao cigarete nikad u životu što je vidljivo iz slike 1. Trend pušenja barem jednom u 30 dana kod učenika/ca raste s dobi (slika 2). Vrlo nizak postotak učenika/ca puši cigarete svakodnevno (slika 3) dok najveći broj učenika/ca u dobi od 15 godina puši cigarete najmanje jednom tjedno. (slika 4).

LIITERATURA:

1. https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/tobacco

2. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/

3. Štimac Grbić, D., Glavak Tkalić, R. (Ur.). (2020). Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske: 2019. i analiza trendova uporabe 2011.-2019. Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.

4. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/

5. United States (US) Federal Drug Administration (FDA): Vaporizers, E-Cigarettes, and other Electronic Nicotine Delivery Systems (ENDS)

6. Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, S. Peeters, A. Gilmore, Tobacco Control, 2015

7. J. Foulds, L. Ramstrom, M. Burke, et al. Effect of smokeless tobacco (snus) on smoking and public health in Sweden. Tobacco Control, 2003. Swedish Food Regulations, Food Act (Livsmedelslagen SFS 2006:804). 2006

8. Royal College of Physicians. Harm reduction in nicotine addiction: helping people who can’t quit. A report by the Tobacco Advisory Group of the Royal College of Physicians. 2007

9. J. Luo , W. Ye, K. Zendehdel, et al., Oral use of Swedish moist snuff (snus) and risk for cancer of the mouth, lung, and pancreas in male construction workers: a retrospective cohort study. Lancet, 2007, Jun 16;369(9578),2015-20

10. T. Schmid, Smokeless Alternatives on the Upswing, Tobacco Asia, 3 February 2021

11. S. Peeters, A. Gilmore, Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, Tobacco Control, 2015

12. Gazdek D. (2014) Navika pušenja djelatnika u zdravstvu Koprivničko-križevačke županije. Nove staze 32:25-26

13. HBSC survey conducted in 2022 among Croatian pupils

Sudjelujte u natječaju projekta EU – JAMRAI

Razmišljate li kreativno?

#AntibioticResistanceSymbol

Pozivamo vas da sudjelujete u natječaju za dizajniranje prvog globalnog simbola koji će predstavljati otpornost na antibiotike. Pobjednik dobiva nagradu od 2000 eura!

Upotreba antibiotika nesumnjivo predstavlja revolucionarno medicinsko dostignuće. Zahvaljujući njima, nekad smrtonosne bolesni su postale gotovo pa bezazlene, čime su nebrojeni životi spašeni. Ipak, zbog tih istih antibiotika, točnije, zbog njihove prekomjerne i neprimjerene uporabe, ovo je dostignuće sada pod golemim rizikom. Naime, sve je više bakterija postalo otporno na antibiotike koji su u opticaju, a ukoliko se dosadašnji trendovi nastave, stručnjaci predviđaju kako bi do 2050. godine antimikrobna rezistencija mogla postati vodeći uzrok smrtnosti na globalnoj razini. Ukratko, radi se o gorućem javnozdravstvenom problemu, na koji je potrebna što sveobuhvatnija reakcija, i to u što skorijem roku.

Pristup „Jedno zdravlje“, koje karakterizira dosadašnju borbu s ovim izazovom, naglašava potrebu ujedinjenom pristupu zdravlju čovjeka, životinja i okoliša, kao i najužu suradnju stručnjaka iz područja veterine, humane medicine i znanosti o okolišu. Ipak, ovaj golemi globalni izazov treba dodatno, još udruženije djelovanje, a to je djelovanje svih nas. Zbog toga nam je potreban zajednički, svima poznat simbol oko kojeg ćemo se okupiti, koji će predstavljati našu zajedničku borbu.

Od takvog simbola očekujemo da nam omogući da se dublje razumijemo i na simboličkoj, neverbalnoj, kreativnoj razini djelovanja. Na taj ćemo način imati veće šanse ne samo ujedinjeno djelovati, već će i naše aktivnosti u smjeru zajedničkog cilja moći biti vidljivije, sveobuhvatnije, ali i atraktivnije. Imajući to u vidu, projekt EU-JAMRAI (engl. Joint action on antimicrobial resistance and health care associated infections) je raspisao natječaj kojim se traži prvi globalni simbol za otpornost na antibiotike. Treba napomenuti da se ne traži logo ili nešto slično, već nešto opipljivo, što bi svatko, bilo gdje, mogao izraditi kod kuće i nositi s ponosom, poput crvene vrpce koja označava borbu protiv AIDS-a.

Ovaj natječaj je otvoren do 31. ožujka 2020. godine, a najuspješniji kreativac bit će nagrađen iznosom od 2000 eura.

Više informacija o procesu prijave možete naći ovdje.

Više o projektu EU – JAMRAI možete pročitati ovdje.

Mišja groznica ili hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom

O kakvoj se bolesti radi i što je uzrokuje?

Mišja groznica je naziv bolesti koji se u javnosti često koristi za hemoragijsku groznicu s bubrežnim sindromom (HGBS). HGBS je virusna zoonoza, prvenstveno bolest šumskih mišolikih glodavaca poznata kao bolest prirodnih žarišta. Javlja se u određenim geografskim područjima u kojima su nužno zadovoljeni ekološki uvjeti (abiotički – klima, vodeni tokovi, tlo, padaline, uz biotičke – biljne i životinjske zajednice) da bi se uzročnik bolesti mogao trajno održavati na određenom području.

Bolest uzrokuju Hantavirusi, koji su rasprostranjeni u raznim dijelovima svijeta, kako u Aziji, tako i od sjevera do juga Europe. U Hrvatskoj je bolest stalno prisutna pretežno u kontinentalnim područjima, s različitom učestalošću od godine do godine.

Svake se godine bilježe pojedinačni ili sporadični slučajevi, a ciklički epidemije odnosno povremeno se registrira povećan broj oboljelih osoba, kao što je bilo 1995., 2002., 2012. te 2014. godine.

U Hrvatskoj su poznata neka prirodna žarišta odnosno enzootska područja, npr. neke šume u Lici, Karlovačkoj županiji, Zagrebačkoj županiji, Slavoniji, Gorskom Kotaru, Medvednica, međutim rasprostranjenost ove zoonoze u Hrvatskoj nije u potpunosti poznata.

Tko je rezervoar i domaćin uzročnika?

Mišoliki glodavci su prirodni rezervoari i prenositelji virusa. Uzročnik prirodno kruži i održava se među mišolikim glodavcima.

Kod nas u Hrvatskoj su to: riđa voluharica (Clethrionomys glareolus) i žutogrli miš (Apodemus flavicollis), a uz njih u manjoj mjeri i šumski miš (Apodemus sylvaticus), poljski miš (Apodemus agrarius) te livadna voluharica (Microtus agrestis).

Ta infekcija za njih nije opasna, no čini ih rezervoarima virusa kojeg izlučuju u okolinu, najviše mokraćom i izmetom. Ušavši u njihov svijet odnosno područje tzv. prirodnog žarišta, ljudi se, srećom u pravilu rijetko, u određenim okolnostima mogu zaraziti i razboljeti.

Kako se bolest prenosi?

Čovjek se može zaraziti:

izravnim ili posrednim kontaktom s izlučevinama (mokraća, izmet ili slina) zaraženih glodavaca, udisanjem aerosola ili prašine koja sadrži uzročnike
unosom uzročnika iz izlučevina zaraženih glodavaca kroz oštećenu kožu ili sluznicu oka, nosa i usta onečišćenim rukama ili
kontaminiranom ili zagađenom vodom ili hranom (kao npr. neoprani šumski plodovi)
neposrednim kontaktom sa zaraženim glodavcima

Bolest se najčešće ne prenosi sa čovjeka na čovjeka.

Mišja groznica je vezana uz izravan ili posredan dodir s divljim mišolikim glodavcima i njihovim izlučevinama, a do nešto češćeg obolijevanja ljudi obično dolazi u godinama velike brojnosti malih glodavaca (tzv. “mišje godine”). Na njihovu brojnost mogu utjecati razni promjenjivi ekološki čimbenici pa se često ne može u potpunosti objasniti niti prognozirati. Poznato je da obilje hrane pogoduje većem broju, dok dugotrajne zimske hladnoće smanjuju broj glodavaca.

Koji su simptomi bolesti?

Bolest se najčešće manifestira 1 do 2 tjedna nakon izlaganja inficiranoj izlučevini glodavca (vrlo rijetko inkubacija može trajati i do 8 tjedana) naglim nastupom visoke tjelesne temperature, praćene zimicom i jakom glavoboljom, nakon kojih slijede jaki bolovi u trbuhu i leđima, koji mogu biti praćeni mučninom i povraćanjem, zamućenim vidom te ponekad crvenilom lica i konjunktiva te osipom. Kasniji se simptomi bolesti mogu manifestirati smanjenom količinom izlučivanja urina i razvitkom zatajenja bubrega, ali i naglim padom tlaka, pojavom krvarenja i razvojem stanja šoka.

Tko najčešće obolijeva?

Na osnovi opisanog se može zaključiti da su osobe koje zbog prirode posla ili rekreativno (šumski radnici, poljoprivrednici, lovci, planinari, izletnici i sl.) dugotrajno i učestalo dolaze u neposredan ili posredan kontakt s malim divljim glodavcima najizloženiji njihovu aerosolu pa mogu biti i najizloženiji ovoj zarazi.

Važno je napomenuti da se čovjek može zaraziti i u zatvorenim prostorima u kojima mogu boraviti glodavci i gdje može biti velika koncentracija uzročnika u prašini (podrumske prostorije, garaže, tavani, ostave i dr.)

Iako rizik od obolijevanja ljudi postoji, na sreću je razmjerno malen prema proširenosti boravka ljudi u prirodi bilo zbog profesionalnih razloga, bilo zbog rekreacije te se ova bolest u ljudi relativno rijetko javlja.

Kako se zaštititi na otvorenom?

Nemojte sjediti ni ležati izravno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi!
Tijekom boravka u prirodi čuvajte hranu i piće (u zatvorenim spremnicima) te osobne stvari od dodira s glodavcima i njihovim izlučevinama.
Prije konzumacije jela i pića te uzimanja cigarete dobro operite ruke toplom vodom i sapunom ili koristite antiseptik ili dezinficijens na bazi alkohola.
Ne ostavljajte ostatke hrane i druge otpatke u prirodi!
Nemojte piti vodu iz neuređenih šumskih izvora i lokava.
Plodove ubrane u prirodi koji se jedu sirovi dobro operite tekućom vodom.
Ne dirajte gnijezda glodavaca kao niti uginule glodavce bez rukavica i maske.

Kako se zaštiti u zatvorenim prostorijama?

Osigurajte hranu i piće od pristupa glodavaca, pohranite ih u zatvorene spremnike!
Smeće držite u zatvorenim čvrstim kontejnerima da ne bude izvor hrane glodavcima.
Ne ostavljajte smeće u prostorijama kao što su ostave, podrumi, garaže, tavani, vikendice i sl.!
Spriječite ulaz glodavaca u stambene i gospodarske objekte zatvarajući sve pukotine i rupe u zidovima i podovima!
Potrebno je skloniti sva odlagališta raznih materijala koji mogu poslužiti glodavcima kao sklonište najmanje 50 m od kuće.
Redovito provodite uništavanja glodavaca ili deratizaciju (klopke) u kući i neposredno oko kuće (ako se radi o otrovu upozorite ljude, osobito djecu)!
Ne dirajte uginule glodavce ili njihova gnijezda golim rukama.
Čišćenje dulje vrijeme nekorištenih prostora obavite uz što manje podizanje prašine, ako je moguće primijenite vlažno čišćenje (uz korištenje maske preko nosa i usta).
Ne metite niti usisavajte izlučevine glodavaca, kao niti njihova gnijezda. To će pogodovati zaraznom materijalu (izlučevinama glodavaca) da se digne u zrak koji onda možete udahnuti pa se na taj način možete zaraziti.
Nosite masku koja štiti sluznicu nosa i usta!
Nosite gumene rukavice!
Prilikom čišćenja koristite mokru krpu (da se izbjegne dizanje prašine) i klorni ili alkoholni dezinficijens!

U zadnjih petnaest godina broj prijava hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom u Hrvatskoj znatno varira; u prosjeku je oko šezdeset prijava godišnje (najmanje 6 oboljelih 2013. godine; najviše 317 oboljelih 2002. godine). U prva tri mjeseca ove godine prijavljen je nešto veći broj bolesnika s hemoragijskom groznicom u Hrvatskoj nego što se prijavljuje u „mirnim“ godinama, međutim manje nego u istom razdoblju tijekom epidemijskih godina. Bolesnici su iz cijele kontinentalne Hrvatske, iz poznatih endemskih područja/prirodnih žarišta.

U ovom trenutku nije moguće procijeniti kakav će biti trend tijekom ove godine, tj. da li će ova godina po broju oboljelih biti znatno iznad prosjeka.

Rizik od hemoragijske groznice je uvijek prisutan u prirodnim žarištima, a u vrijeme epidemijskih godina je nešto viši, ali se može umanjiti pridržavanjem gore opisanih mjera osobne zaštite.

Povezani članak: Procjene rizika zaražavanja djece virusom HGBS-a u Domu Crvenog križa i bližoj okolici na Sljemenu

Depresija: razgovarajmo

Svake se godine 7. travnja obilježava Svjetski dan zdravlja pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije. Za temu ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja je kao prioritetno područje globalnog javnozdravstvenog interesa odabrana depresija, s glavnom porukom „Depresija: razgovarajmo“ (engl. Depression; let’s talk). Cilj ovogodišnje javnozdravstvene kampanje „Depresija: razgovarajmo“ je osvijestiti ljude koji boluju od depresije da potraže i dobiju pomoć.

Ovom se kampanjom također želi:

bolje informirati opću javnost o depresiji, njezinim uzrocima i mogućim posljedicama te obliku pomoći koji je dostupan za prevenciju i liječenje depresije
potaknuti ljude s depresijom da potraže pomoć
osvijestiti obitelj, prijatelje i kolege koji žive s ljudima koji boluju od depresije da su sposobni pružiti podršku oboljelom

Što je depresija?

Depresija je bolest koju karakteriziraju poremećaji raspoloženja.

Simptomi depresije su:

dugotrajna tuga
nesposobnost uživanja u ranije ugodnim stvarima ili aktivnostima
duševna bol

Depresija utječe na obavljanje najjednostavnijih svakodnevnih zadataka, ponekad s razornim posljedicama za odnose s obitelji i prijateljima i mogućnosti da se zaradi za život. Da bi se postavila dijagnoza depresije odnosno depresivne epizode, ovi simptomi trebaju trajati najmanje 2 tjedna.

Osim navedenog, ljudi koji boluju od depresije mogu imati i neke od sljedećih simptoma:

manjak energije
promjene apetita
nesanicu ili preveliku potrebu za snom
povećanu tjeskobu ili zabrinutost
smanjenu koncentraciju
neodlučnost
nemir
osjećaj bezvrijednosti, krivnje ili beznađa
misli o samoozljeđivanju ili suicidu

Rizik od razvoja depresije se povećava sa stresom, traumatskim životnim događajima kao što su smrt voljene osobe ili prekid veze, fizičkim bolestima, problemima uzrokovanim konzumacijom alkohola ili droge, siromaštvom, nezaposlenošću, nepravilnom prehranom i nedovoljnom tjelesnom aktivnošću. Kod nekih osoba postoji i genetska, urođena predispozicija za razvoj depresije.

Depresija može pogoditi svakoga, to nije znak slabosti. Depresija je izlječiva: razgovorom s psihoterapeutom, uzimanjem antidepresivnih lijekova ili kombinacijom obaju.

Liječenje depresije

Potražite pomoć liječnika
Možete se obratiti svom obiteljskom liječniku koji će provjeriti i utvrditi Vaše stanje te Vam po potrebi prepisati lijekove ili vas uputiti stručnjacima iz područja mentalnog zdravlja
Depresija se liječi lijekovima koji se zovu antidepresivi. Ti lijekovi ne djeluju odmah kao primjerice lijekovi protiv bolova, već im je potrebno oko 1 do 6 tjedana za početak djelovanja
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje uzimanje lijekova i 6 do 10 mjeseci nakon prestanka simptoma
Bitno je napomenuti da ovi lijekovi ne izazivaju ovisnost
Osim uzimanja antidepresiva, u liječenju depresije je od velike koristi i psihoterapija

Jeste li znali?

Zajednički mentalni poremećaji (depresija i anksiozni poremećaji) su u porastu u cijelom svijetu.

U humanitarnim krizama i tijekom ratnih sukoba, 1 od 5 osoba je pogođena depresijom ili anksioznim poremećajem.

Depresija povećava rizik razvoja drugih nezaraznih bolesti kao što su dijabetes i kardiovaskularne bolesti. Uz to, dijabetes i kardiovaskularne bolesti povećavaju rizik od depresije.

Depresija koja se javlja kod žene nakon poroda može utjecati na razvoj novorođenčeta.

Najučestaliji mentalni poremećaji mogu se prevenirati i izliječiti uz relativno mali trošak.

Novi dokaz iz istraživanja koje je provela Svjetska zdravstvena organizacija pokazuje da depresija i anksiozni poremećaji koštaju globalnu ekonomiju više od US$ 1 bilijuna svake godine.

Broj ljudi s depresijom i anksioznim poremećajem u svijetu se povećava: 1990. godine je u svijetu bilo 416 milijuna oboljelih, dok je 2013. godine njihov broj porastao na 615 milijuna.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, depresija će do 2020. godine postati drugi svjetski zdravstveni problem, a gledajući samo žensku populaciju, zdravstveni problem broj jedan. Posljedica je to kontinuiranog porasta broja depresivnih osoba.

Ako se osjećate nesretno ili mislite da imate depresiju:

Razgovarajte o svojim osjećajima s nekim kome vjerujete.
Potražite profesionalnu pomoć.
Ne zaboravite da vam uz pravu pomoć može biti bolje.
Nastavite s aktivnostima u kojima ste uživali kada vam je bilo dobro.
Budite u kontaktu s obitelji i prijateljima.
Redovito vježbajte, čak i ako je to samo kratka šetnja.
Držite se pravilnih navika hranjena i spavanja.
Prihvatite da bi mogli bolovati od depresije i prilagodite svoja očekivanja. Možda nećete biti u mogućnosti ispuniti svoje svakodnevne aktivnosti ili obveze onoliko koliko ste običavali.
Izbjegavajte ili ograničite unos alkohola i uzimajte lijekove onako kako vam ih je prepisao liječnik.

ZAPAMTITE

Stigma i diskriminacija koje prate mentalne bolesti, uključujući depresiju, dovode do kasnijeg prepoznavanja problema i odgađaju traženje pomoći, zbog čega liječenje traje dulje, a može doći i do težih posljedica kao što je samoubojstvo.

Depresija je bolest koja pogađa ljude svih dobnih skupina, svih društvenih slojeva i svih zemalja svijeta.

Depresija se može prevenirati i liječiti.

Ako mislite da bolujete od depresije, potražite pomoć.

Izvor: WHO

Učinite korak Za mentalno zdravlje

Hrvatski zavod za javno zdravstvo je u suradnji s Gradskim uredom za zdravstvo Grada Zagreba pokrenuo zajedničko obilježavanje Svjetskog dana zdravlja 2017 posvećenog depresiji. U petak 7.4.2017. od 15.00 do 17.30 sati će se u Parku Zrinjevac u Zagrebu održati Festival mentalnog zdravlja u cilju promicanja važnosti pravovremenog ulaganja u mentalno zdravlje, zdravstvenog prosvjećivanja i informiranja o dostupnim uslugama mentalnog zdravlja u zajednici. Pogledajte obavijest o Festivalu mentalnog zdravlja

Kalendar aktivnosti povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja 2017. godine

Priopćenje HZJZ-a o slučaju hantavirusne infekcije na kruzeru u južnom Atlantiku

Povodom pojave infekcije hantavirusom na kruzeru MV Hondius u južnom Atlantiku, povećanog interesa javnosti te procjene ECDC-a prema kojoj se trenutačni rizik za opću populaciju u Europi smatra vrlo niskim, Hrvatski zavod za javno zdravstvo donosi pregled ključnih činjenica i trenutačno dostupnih informacija.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Europskog centra za kontrolu bolesti (ECDC), na kruzeru je zabilježeno više slučajeva teške respiratorne bolesti, uključujući smrtne ishode, a laboratorijskim analizama potvrđena je infekcija Andes hantavirusom, uzročnikom hantavirusnog plućnog sindroma (HPS). Trenutačno su u tijeku dodatna epidemiološka i virološka istraživanja kako bi se utvrdio točan izvor i način izloženosti putnika na kruzeru.

HZJZ kontinuirano prati razvoj situacije u suradnji s međunarodnim javnozdravstvenim institucijama i po potrebi će pravodobno obavještavati javnost o svim relevantnim informacijama.

Što su hantavirusi?

Važno je naglasiti da naziv hantavirus ne označava jedan virus, već skupinu više od 20 različitih virusa iz roda hantavirusa koji mogu uzrokovati različite bolesti kod ljudi.

Hantavirusi se prirodno održavaju u populacijama glodavaca, a ljudi se najčešće zaraze udisanjem sitnih čestica prašine kontaminirane urinom, izmetom ili slinom zaraženih glodavaca, a rjeđe izravnim kontaktom sa zaraženim materijalom.

U pravilu se hantavirusi ne prenose s čovjeka na čovjeka.

Andes virus i hantavirusni plućni sindrom (HPS)

Andes virus je hantavirus koji je endemski prisutan u dijelovima Južne Amerike, osobito u Argentini i Čileu. Virus uzrokuje hantavirusni plućni sindrom (HPS), rijetku, ali potencijalno vrlo tešku zaraznu bolest. Bolest obično započinje nespecifičnim simptomima sličnima gripi:

povišenom temperaturom,
bolovima u mišićima,
glavoboljom,
malaksalošću,
mučninom i probavnim smetnjama.

Kod dijela oboljelih bolest može brzo napredovati prema teškom oštećenju pluća, zatajenju disanja i poremećajima rada srca, s mogućim smrtnim ishodom.

Inkubacija bolesti traje od jednog do 8 tjedna nakon izlaganja virusu.

Andes virus je specifičan po tome što je jedini hantavirus za koji je u rijetkim slučajevima opisan prijenos s čovjeka na čovjeka. Dosadašnji podaci pokazuju da se takav prijenos uglavnom događa među osobama koje su bile u vrlo bliskom i produljenom kontaktu s oboljelim osobama.

Ne postoji specifičan antivirusni lijek niti cjepivo odobreno za prevenciju Andes virusne infekcije. Liječenje je potporno i usmjereno na pravodobno zbrinjavanje respiratornih i cirkulacijskih komplikacija.

Važno je naglasiti da u Europi ne postoji prirodni rezervoar Andes virusa, odnosno vrste glodavaca koje prirodno održavaju ovaj virus u okolišu. Stoga se ne očekuje unos Andes virusa u populacije europskih glodavaca niti uspostava trajnog lanca prijenosa sa glodavaca na ljude u Europi.

Rizik za Europu i Hrvatsku

Hantavirusi koji uzrokuju hantavirusni plućni sindrom nisu endemski prisutni u Europi, pa tako ni u Hrvatskoj, te takav oblik bolesti do sada nije zabilježen u Republici Hrvatskoj.

Prema procjeni ECDC-a, trenutačni rizik za opću populaciju u Europi smatra se vrlo niskim.

Hantavirusi u Hrvatskoj – „mišja groznica“

U Hrvatskoj i Europi češće se javlja hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom (HGBS), poznata i kao „mišja groznica“, koju najčešće uzrokuju Puumala i Dobrava hantavirus.

Bolest može imati različitu kliničku sliku, od blagih do težih oblika bolesti, a simptomi uključuju povišenu temperaturu, glavobolju, bolove u leđima i trbuhu, mučninu i prolazno oštećenje funkcije bubrega.

Europski hantavirusi ne prenose se s čovjeka na čovjeka, a ne prenose ga ni kukci.

Više informacija o bolesti i načinima prevencije dostupno je na mrežnim stranicama HZJZ-a:

HZJZ – Mišja groznica ili hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom

„Međunarodni dan tjelesne aktivnosti – Dan kretanja za zdravlje“

Svjetska zdravstvena organizacija, kao krovna zdravstvena organizacija, promiče zdrave stilove života i navodi redovitu tjelesnu aktivnost kao jedan od najvažnijih preduvjeta dobrog zdravlja. U tu svrhu je 2003. godine i pokrenula inicijativu da se 10. svibnja, na nacionalnoj razini, provode aktivnosti kojima se promiče redovita tjelesna aktivnost. Taj dan je poznat kao Međunarodni dan tjelesne aktivnosti, odnosno Dan kretanja za zdravlje, a odnosi se na provođenje tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta bez obzira na sadržaj, mjesto i vrijeme izvođenja te predstavlja izvrstan način povezivanja pojedinaca, zajednica i naroda u promicanju zdravlja i dobrobiti zdravih stilova života.

Tjelesna neaktivnost uz nepravilnu prehranu predstavlja sve veći problem današnjice i rizik za razvoj prekomjerne tjelesne mase i debljine. Prekomjerna tjelesna masa i debljina predstavljaju značajan rizik za razvoj danas vodećih kroničnih nezaraznih bolesti, poput kardiovaskularnih bolesti, kronične opstruktivne bolesti pluća, šećerne bolesti tipa 2, mentalnih poremećaja i nekih sijela tumora. Ona je najčešće rezultat „sjedilačkog“ načina života, velikog broja obaveza, manjka slobodnog vremena i nedovoljne informiranosti o važnosti tjelesne aktivnosti. Redovita tjelesna aktivnost u djece i mladih iznimno je važna za njihov rast i razvoj, a usvojena navika redovite tjelesne aktivnosti ostaje i u odrasloj dobi.

Kako je ljudsko tijelo stvoreno za kretanje, tjelesno aktivan način života dokazano donosi brojne dobrobiti za mentalno zdravlje. Tjelesna aktivnost povećava otpornost na stres, povećava osjećaj sreće i zadovoljstva, pridonosi razvoju boljeg mišljenje o samome sebi, doprinosi očuvanju kognitivnih funkcija – pažnja, pamćenje, učenje. Također, tjelesna aktivnost pruža mogućnost za druženje i razvoj vještina važnih za svakodnevno dobro funkcioniranje.

Na tragu navedenog, Svjetska zdravstvena organizacija je izdala preporučene razine tjelesne aktivnosti za sve dobne skupine. U skladu s tim preporukama djeca i adolescenti (od 5 – 17 godina) bi trebali svakodnevno sudjelovati u tjelesnim aktivnostima, umjerenog do visokog intenziteta, prosječno 60 minuta dnevno tijekom tjedna, a mlađi od 5 godina minimalno 180 minuta dnevno provesti u aktivnoj igri. Osobe starije od 18 godina trebale bi prikupiti minimalno 150 – 300 minuta aerobne tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta ili 75 – 150 minuta aerobne aktivnosti visokog intenziteta tjedno i provoditi vježbe snage za velike mišićne skupine barem dva puta tjedno. Dodatne zdravstvene učinke moguće je ostvariti većom količinom tjelesne aktivnosti. I ne zaboravite da svaka tjelesna aktivnost mora biti u skladu sa zdravstvenim stanjem i funkcionalnim sposobnostima pojedinca kako bi se provodila na siguran i učinkovit način.

Upravo zbog toga Hrvatski zavod za javno zdravstvo, i ove godine, poziva pripadnike svih dobnih skupina da smanje svoje „sjedilačko“ vrijeme i u svoj život uključe više tjelesne aktivnosti te tako učine veliki korak prema očuvanju i unaprjeđenju vlastitog tjelesnog i mentalnog zdravlja.

Svjetski dan borbe protiv raka jajnika 2026.

Svjetski dan borbe protiv raka jajnika, osnovan 2013., okuplja globalnu zajednicu s ciljem poboljšanja ishoda za žene oboljele od ove bolesti. Obilježava se 8. svibnja kao platforma za podizanje svijesti i poticanje djelovanja, uz sudjelovanje više od 200 organizacija diljem svijeta. Sloganom obilježavanja „Nijedna žena ne smije biti zaboravljena“ (engl. “No woman left behind”), naglašava se kako sve žene pogođene rakom jajnika trebaju imati jednaku šansu za pravovremenu dijagnozu i optimalno liječenje.

Rak jajnika u kliničkoj praksi podrazumijeva niz različitih vrsta raka koji zahvaćaju jajnike, jajovode i primarni rak potrbušnice. Zabrinjavajući je podatak da se radi o osmom najčešćem raku kod žena i osmom najčešćem uzroku smrti od raka kod žena u svijetu.

Prema posljednjim dostupnim podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u 2023. godini dijagnozu raka jajnika (C56 prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti) dobilo je 369 žena uz stopu od 18,5 na 100 000 žena; 418 žena ako uključimo i rak jajovoda i potrbušnice. Srednja dob prilikom dijagnoze je 65 godina, međutim svaka šesta žena je kod dijagnoze mlađa od 50 godina. Godišnje od raka jajnika u Hrvatskoj umire oko 300 žena. Analize trenda u posljednjih 10 godina pokazuju prosječno godišnje smanjenje dobno-standardizirane stope incidencije od 1 %, dok je trend stope mortaliteta stabilan.

U usporedbi s drugim zemljama Europske unije, a prema procjenama Europske komisije, Hrvatska se nalazi na 7. mjestu i po incidenciji i po mortalitetu od raka jajnika; te smo po oba indikatora iznad prosjeka EU27.

Iako se prognoza same bolesti jako razlikuje ovisno o tipu raka jajnika, petogodišnje preživljenje je i dalje ispod 50 %. Međutim, bilježimo pomak u pozitivnom smjeru, pa tako petogodišnje čisto preživljenje za žene dijagnosticirane između 2019. i 2023. godine iznosi 44,7 %, što je poboljšanje u odnosu na žene dijagnosticirane između 2014. i 2018. godine, kad je iznosilo 40,8 %.

Ne postoji pouzdan probirni test koji bi mogao rano i sigurno otkriti rak jajnika. Probir vrata maternice (tj. Papa test) ne otkriva rak jajnika.

Simptomi su često nespecifični poput:

napuhnutosti i osjećaja težine u trbuhu
gubitka teka
čestog poriva za mokrenjem
nenamjernog gubitka težine

Faktori koji povećavaju rizik od raka jajnika:

starija životna dob
prehrana bogata masnoćama
nuliparitet (žene koje nisu rodile)
hormonska nadomjesna terapija nakon menopauze
obiteljska povijest raka jajnika, raka dojke ili raka debelog crijeva
određene genske mutacije (najčešće BRCA1 i BRCA2)
pušenje

Jedan od najznačajnijih zaštitnih čimbenika je korištenje oralnih kontraceptiva, koje prema nekim istraživanjima smanjuje rizik od raka jajnika za čak 30-50 %. Osim toga, trudnoća i dojenje također smanjuju rizik od nastanka raka jajnika, pri čemu je dojenje duže od 12 mjeseci povezano sa značajnijim smanjenjem rizika.

Mnoge žene ne potraže liječničku pomoć na vrijeme ili se bolest ne prepozna odmah, pa se dijagnoza najčešće postavlja tek kada je rak već uznapredovao i proširio se, što značajno otežava liječenje i smanjuje šanse za preživljenje. Stoga je važno poznavati simptome i na njih reagirati na vrijeme.

Liječenje raka jajnika ovisi o veličini i vrsti raka jajnika, mjestu na kojem se rak nalazi, o tome je li se proširio i o općem zdravstvenom stanju oboljele osobe. Glavni oblici liječenja su operacija i kemoterapija.

Izvor:

https://worldovariancancercoalition.org/

Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026. (17. tjedan 2026.)

U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2025./2026., zaključno s 3. svibnja 2026. godine, zaprimljeno ukupno 40 879 prijava oboljelih od gripe, od čega su 2 prijave pristigle u posljednjem, 18. tjednu (grafikon 1.).

Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.

Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 2.)

Grafikon 2. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.

Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone do sada je prijavljeno sedamdeset i osam smrtnih ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.

Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnjih 5 sezona prikazano je na grafikonu 3.

Grafikon 3. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona

Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u posljednjem tjednu među testiranim uzorcima nije bilo uzoraka pozitivnih na virus gripe.

Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.

Pokrenuto javno savjetovanje o nacrtima smjernica za sekundarnu uporabu podataka u okviru EHDS-a

Projekt TEHDAS2, u kojem sudjeluje i Hrvatski zavod za javno zdravstvo, pokrenuo je treće i završno javno savjetovanje o nacrtima dokumenata koji podupiru provedbu Europskog prostora za zdravstvene podatke (European Health Data Space – EHDS). Riječ je o važnoj prekretnici u zajedničkim europskim naporima usmjerenima na uspostavu učinkovitog i pouzdanog sustava za sekundarnu uporabu zdravstvenih podataka.

Javno savjetovanje predstavlja priliku za sve dionike – institucije, stručnjake, istraživače, predstavnike zdravstvenog sustava i druge zainteresirane strane – da doprinesu oblikovanju smjernica koje će imati važnu ulogu u budućem razvoju EHDS-a u Europi. Sudjelovanjem u savjetovanju moguće je doprinijeti stvaranju kvalitetnog, transparentnog i interoperabilnog ekosustava za uporabu zdravstvenih podataka.

Pozivamo sve zainteresirane da dostave svoje komentare i prijedloge na sedam nacrta smjernica za sekundarnu uporabu zdravstvenih podataka:

Nacrt smjernica o okviru za suradnju
Nacrt smjernica za tijela za pristup zdravstvenim podacima o međunarodnom pristupu i prijenosu elektroničkih zdravstvenih podataka u treće zemlje
Nacrt smjernica za obogaćivanje podataka
Nacrt smjernica za korisnike podataka o snalaženju u katalogu podataka
Nacrt smjernica o povezivanju zdravstvenih skupova podataka
Nacrt smjernica za tijela za pristup zdravstvenim podacima o informiranju građana o uporabi zdravstvenih podataka – „Citizen Information Point“
Nacrt smjernica za korisnike podataka o postupanju s rezultatima istraživanja

Javno savjetovanje otvoreno je do 28. lipnja 2026. godine. Nacrti dokumenata i ankete za dostavu komentara dostupni su na mrežnim stranicama projekta TEHDAS2: https://tehdas.eu/public-consultations/

Sve pristigle primjedbe i prijedlozi bit će pažljivo razmotreni tijekom procesa revizije dokumenata. Završne verzije sadržavat će i sažetak zaprimljenih komentara te način na koji su oni uzeti u obzir. Nakon dovršetka, dokumenti će biti objavljeni na stranici Results projekta TEHDAS2.

Za više informacija posjetite službenu web stranicu projekta: https://tehdas.eu/

Digitalna detoksikacija: ravnoteža u svijetu stalne dostupnosti

Od 4. do 8. svibnja obilježava se Europski tjedan mentalnog zdravlja, a tim povodom željeli smo podijeliti alat za digitalnu detoksikaciju – kao poticaj na promišljanje o vlastitim digitalnim navikama i njihovom utjecaju na mentalno zdravlje.

U današnjem digitalnom dobu društvene mreže i digitalne tehnologije postale su sastavni dio naših života. Ove su platforme često oblikovane tako da se prilagođavaju interesima i preferencijama korisnika putem značajki poput personaliziranih feedova, odnosno algoritamski odabranog sadržaja. Takav pristup može rezultirati vrlo privlačnim i individualiziranim korisničkim iskustvom, ali istodobno može potaknuti učestalije i dulje korištenje digitalnih uređaja, budući da se korisnicima kontinuirano prikazuje sadržaj koji im je zanimljiv ili koji snažno privlači njihovu pozornost. Također, u kontekstu suvremenog načina rada, osobito u uredskim i hibridnim okruženjima, kontinuirana digitalna izloženost često dovodi do mentalnog umora, smanjene koncentracije, poremećaja sna i povećanog rizika od sagorijevanja (burnouta).

Jedan od ključnih čimbenika koji pridonose tim problemima jest tehnološki stres (tehnostres), koji proizlazi iz pretjerane ili nepravilne uporabe tehnologije. Tehnostres se očituje kroz negativne emocionalne i fiziološke reakcije, uključujući anksioznost, razdražljivost, frustraciju i iscrpljenost, a u velikoj je mjeri potaknut fenomenom straha od propuštanja (fear of missing out – FOMO). Strah od propuštanja potiče pojedince da ostanu stalno povezani s društvenim mrežama ili digitalnim tehnologijama kako ne bi propustili važne informacije ili društvene interakcije.

Rješavanje ovih izazova putem ciljanih i personaliziranih strategija digitalne detoksikacije i emocionalne regulacije može ublažiti negativne učinke digitalnih tehnologija na mentalno zdravlje.

Koncept digitalne detoksikacije, koji se odnosi na privremeni prekid ili smanjenje korištenja digitalnih tehnologija i društvenih mreža, nedavno se pojavio kao jedan od mogućih načina suočavanja s navedenim izazovima. Digitalna detoksikacija označava svjesno i privremeno smanjenje ili potpuno isključivanje korištenja digitalnih uređaja poput pametnih telefona, računala, tableta i društvenih mreža.

Cilj digitalne detoksikacije nije odbacivanje tehnologije, već uspostavljanje zdravije ravnoteže između online i offline života. U okviru projekta Burnout Prevent, u kojem Hrvatski zavod za javno zdravstvo sudjeluje kao partner, digitalna detoksikacija prepoznata je kao važan alat u prevenciji burnouta i očuvanju mentalnog zdravlja zaposlenika. U skladu s tim, u okviru projekta izrađen je Katalog digitalnih detoksikacijskih aktivnosti, inovativan i sveobuhvatan vodič za provedbu digitalne detoksikacije. Program digitalne detoksikacije temelji se na opsežnom istraživanju, a svaki od predloženih aspekata osmišljen je kako bi ponudio smislene alternative korištenju digitalnih tehnologija, uz promicanje kvalitetnijeg i uravnoteženijeg načina života.

Stoga Vas pozivamo da odvojite vrijeme i pažljivo proučite ovaj Katalog te promišljeno odaberete jednu od tri predložene razine detoksikacije, prilagođene Vašim osobnim potrebama i ciljevima. Također, odaberite jednu opciju vremenskog okvira, uzimajući u obzir trajanje i učestalost aktivnosti, koja će najbolje odgovarati Vašem životnom stilu. Na kraju, preporučujemo da odaberete dva ili tri paketa aktivnosti iz Kataloga koji će Vas ne samo uključiti u opuštajuće aktivnosti, već i obogatiti Vaše iskustvo detoksikacije tijekom sljedeća tri mjeseca.

Imajte na umu da je ovaj proces usmjeren na postupno pomicanje osobnih granica i pronalaženje ravnoteže u digitalnom svijetu. Nadamo se da će Vam ovaj program pomoći da doživite pozitivne promjene i razvijete zdraviji, uravnoteženiji odnos prema tehnologiji.

Ako imate bilo kakvih pitanja vezano uz digitalnu detoksikaciju, teškoće u nošenju s tehnološkim stresom, burnoutom ili druge izazove vezane uz mentalno zdravlje na radnom mjestu, slobodno se obratite Savjetovalištu za psihosocijalne rizike na radnom mjestu, tu smo da vas.

KONTAKT

Telefon: 01/6474-349; 01/6474-352

E-pošta: savjetovaliste.mr@hzjz.hr

Adresa Savjetovališta: Radoslava Cimermana 64a, Zagreb

Preuzmite Katalog digitalne detoksikacije

Preuzmite Tjedni planer digitalne detoksikacije

Smjernice za medijsko izvještavanje i javnu komunikaciju o dječjem zdravlju i debljini kod djece – „Dijete na prvom mjestu“

Zdravlje djece uvijek mora biti društveni prioritet te je važan dio javne komunikacije, a uz temu zdravlja neizbježno se veže i tema prekomjerne tjelesne mase i debljine kod djece.

Debljina kod djece predstavlja složen javnozdravstveni problem te ugrožava tjelesno zdravlje i psihosocijalni razvoj djece, uz moguće dugoročne posljedice u odrasloj dobi. Svako treće dijete osnovnoškolske dobi u Hrvatskoj živi s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom, po čemu je Hrvatska na četvrtom mjestu u Europi. Trend porasta učestalosti debljine kod djece prisutan je na globalnoj razini, a istraživanja pokazuju da debljini kod djece doprinose brojni čimbenici, kao što su genetika, društveni i ekonomski uvjeti, način života, promjene u okruženju u kojem djeca odrastaju te izloženost marketingu nutritivno siromašne i kalorijama bogate hrane.

Međutim, u javnom se prostoru i dalje o debljini često govori na pojednostavljen način – uzroci debljine, kao i rješenja, pripisuju se ponajviše odgovornosti roditelja i djece. Takva komunikacija doprinosi stigmatizaciji djece s debljinom, dok iskustvo stigme može značajno narušiti mentalno i tjelesno zdravlje djece – narušiti samopoštovanje, povećati rizik za depresiju, anksioznost i razvoj poremećaja hranjenja te dovesti do povlačenja iz tjelesnih i društvenih aktivnosti. Medijski djelatnici, stručnjaci i drugi dionici odgovornom javnom komunikacijom i izvještavanjem mogu značajno doprinijeti prevenciji debljine kod djece, kao i stvaranju podržavajućeg okruženja u kojemu stigma neće biti još jedna prepreka prema njihovom zdravlju i dobrobiti.

Smjernice „Dijete na prvom mjestu“ nastoje promicati javnu komunikaciju koja doprinosi razumijevanju složenih uzroka debljine i traženju rješenja, a prije svega vodi brigu o zdravlju i zaštiti djece. Razvijene su u sklopu šire suradnje HZJZ-a i UNICEF-a s ciljem prevencije debljine kod djece, a kao autorice su sudjelovale i prof. dr. sc. Barbara Kalebić Maglica s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i dr. sc. socio. Nensi Blažević s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Smjernice nude konkretne pristupe i primjere terminologije, audiovizualnih sadržaja, izvora informacija i pitanja za pripremu medijskih sadržaja i drugih oblika javne komunikacije o temi debljine i zdravlja djece u širem smislu.

Smjernice-za-medijsko-izvjestavanje-i-javnu-komunikaciju-o-djecjem-zdravlju-i-debljini-kod-djece-Dijete-na-prvom-mjestu.pdf

S ciljem što većeg dosega poruka ovih Smjernica među različitim publikama i dobnim skupinama, tim Medijskog centra FPZG-a kreirao je i animirani video koji nosi poruku ”Važno je da ispričamo cijelu priču”, a osim za društvene mreže, namijenjen je slobodnom korištenju na predavanjima, stručnim skupovima i radionicama. Donosimo ga u nastavku.

#smjernice #djeca #animiranivideo #video #debljina #komunikacija

Izvještaj sa Skupa o cijepljenju

Skup o cijepljenju održan je 25.4.2026. godine u Amfiteatru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Zagrebu u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatskog epidemiološkog društva, Hrvatskog pedijatrijskog društva, Hrvatskog društva za preventivnu i socijalnu pedijatriju i Hrvatskog društva za školsku i sveučilišnu medicinu, a u svrhu obilježavanja Svjetskog i Europskog tjedna cijepljenja.

Skup je prijavljen Hrvatskoj liječničkoj komori, Hrvatskoj komori zdravstvenih radnika, Hrvatskoj komori medicinskih sestara i Hrvatskoj ljekarničkoj komori.

Skup je započeo u 09:00 h predavanjem „Uloga epidemiologa u nadzoru procijepljenosti“ koje je održala prim. Mirjana Lana Kosanović Ličina dr. med., iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar. Prikazala je što sve spada u redovni kao i interventni rad epidemiologa na primjeru iz Grada Zagreba. Uslijedilo je predavanje „Prfilaksa RSV infekcije-aktualno stanje i perspektiva“ koje je održao prof. dr. sc. Goran Tešović, dr. med. iz Klinke za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević i Hrvatske koalicije za imunizaciju. Profesor je prikazao epidemiologiju RSV infekcije, kliničku sliku, kao i opterećenje bolešću (disease burden), te najnovije smjernice u RSV profilaksi. Ispred Hrvatskog društva za preventivnu i socijalnu pedijatriju HLK predavanje pod naslovom „Imunizacija u dječjoj dobi, sve veći izazov“ održala je Predsjednica Društva Mirjana Kolarek Karakaš, dr.med. Ovim predavanjem dr. Kolarek je ukazala na probleme s kojima se susreću pedijatri u redovnom radu pri provođenju cijepljenja iz obveznog Kalendara cijepljenja. Ujedno je i naglasila važnost kontinuirane edukacije stanovništva, izgradnje povjerenja i suradnje, te potrebu za uspostavom odštetnih fondova. Uslijedilo je predavanje naslova „Prijedlozi za Program 2“ koje je održao doc. dr. sc. Bernard Kaić, dr.med. iz Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Doc. Kaić izložeio je prijedlog izmjena Programa imunizacije, seroprofilakse i kemoprofilakse rizičnih skupina (tzv. Program 2) za 2027. godinu. Ideja izmjena je da određena elektivna cjepiva budu dostupna i onima koji se žele cijepiti a ne pripadaju u rizične skupine navedene u Programu za koje je cijepljenje besplatno.

Po završetku prvog dijela predavanja uslijedila je produktivna rasprava sa komentarima i pitanjima kako iz dvorane tako i od online sudionika.

Nakon kratke pauze za kavu uslijedio je drugi dio predavanja. Prvo predavanje pod naslovom „Put do pakla popločen je dobrim namjerama i iluzijom znanja“ dr. sc. Saša Ceci, fizičar iz Instituta Ruđer Bošković te ispred Društva za promociju znanosti i kritičkog mišljenja Skeptici. Kroz popularno-znanstveno predavanje dao je slušateljima širi pogled na razloge odbijanja cijepljenja, načine komunikacije, razbijanje mitova i dezinformacija. Uslijedilo je predavanje dr.sc. Adrijane Šuljok, sociologinja iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu pod naslovom „Tko i zašto ima negativnije stavove prema cijepljenju: europski i hrvatski uvidi“. Pregledno su prikazani rezultati istraživanja stavova prema cijepljenu te naglasila kako je povjerenje u znanost ključni mehanizam koji povezuje znanstvenu pismenost s pozitivnijim stavovoma prema cijepljenju.

Iduća dva predavanja odnosila su se na preporuke za cijepljenje protiv HPV infekcije kao i iskustva provođenja HPV cijepljenja na medicinsku indikaciju. Prvo predavanje održala je prim. Tatjana Nemeth Blažić iz Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ pod naslovom „Hrvatske preporuke za cijepljenje protiv HPV-a: fokus na odrasle osobe s medicinskom indikacijom“. U predavanju je pojasnila preporuke o cijepljenje odraslih osoba s indikacijom iz Program 2 te izradu smjernica za praksu kako bi se ujednačila postupanja te odgovorilo na brojna pitanja zdravstvenih djelatnika i zainteresiranih građana. Potpm je us

lijedilo predavanja „Cijepljenje protiv HPV-a na medicinsku indikaciju u KBSD- naša iskustva“ koje je održala izv.prof.dr.sc. Ingrid Marton, dr.med. i prikazala iskustva cijepljenja protiv HPV-a žena s indikacijom u Kliničkoj bolnici Sveti Duh u Zagrebu.

Na kraju je prim. Vesna Višekruna Vučina, dr. med. iz Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ kratko prikazala postignute cijepne obuhvate za cjepiva iz programa obveznih cijepljenja u 2025. godini. Obuhvati postignuti u 2025. godini niži su za većinu cjepiva iz Programa cijepljenja u usporedbi sa 2024. godinom ali i ranijim godinama. Posebice zabrinjavajući je trend pada obuhvata u MPR primovakcinaciji koja je ove godine najniža u više od 30 godina. S obzirom na negativni trend, u slučaju unosa virusa ospica u populaciju postoji mogućnost uspostave cirkulacije virusa ospica, posebice pojavi li se u nekim od gradova s niskim cijepnim obuhvatima, te posljedično manjih ili većih epidemija.

Predavanja su jako dobro prihvaćena od slušatelja kojih je bilo preko 60 okupljenih u dvorani i 120 online, te su uslijedila brojna pitanja i komentari sudionika. U nastavku par fotografija sa Skupa.

Fotogalerija

Održana javnozdravstvena akcija u Zadru

15. i 16. travnja 2026. godine održana je javnozdravstvena akcija u Zadru pod nazivom „KORAK ISPRED BOLESTI“, u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Doma zdravlja Zadarske županije, u suorganizaciji Mesi d.o.o.

Javnozdravstvenoj akciji prisustvovali su glavna sestra Doma zdravlja Zadarske županije Marija Vidaić, mag. med. techn. i Rudi Čebulj iz tvrtke Mesi.d.o.o.

U sklopu javnozdravstvene akcije iz krvi se određivao šećer, kolesterol i HbA1c, a mjerio se pedobrahijalni indeks (ABI) i krvni tlak. Ovom javnozdravstvenom akcijom želimo skrenuti pozornost javnosti na potrebu povećanja znanja o perifernoj arterijskoj bolesti (PAB), KVB i dijabetesa, te mogućnostima prevencije.

Na javnozdravstvenoj akciji iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prisustvovali su prim. Verica Kralj dr. med. i Marinka Šimunović Gašpar, mag. med. techn., univ. mag. admin. sanit.

Sigurnost tetovaža – jeste li znali?

COVID -19 U Hrvatskoj (5.5.2026)

COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.

U 18. kalendarskom tjednu (tjedan od 27. travnja do 3. svibnja 2026.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 7 prijava COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 18. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

Davidu Minkoviću pet godine suspenzije

Zagreb, 04. svibnja 2026.

Sportaš David Minković testiran je na nacionalnom prvenstvu u bodybuildingu u Bjelovaru 2. studenoga 2025. godine.

U uzorku urina sportaša utvrđena je prisutnost zabranjenih tvari klenbuterola koji se nalazi u kategoriji S1.2 Popisa zabranjenih sredstava 2025. – Druge anaboličke tvari (nespecificirana tvar) te metabolita oksimetolona koji se nalazi u kategoriji S1.1 Popisa zabranjenih sredstava 2025. – Anabolički androgeni steroidi (nespecificirana tvar).

Time je sportaš prekršio odredbu 2.1 Pravila o antidopingu HZJZ-a: „Prisutnost zabranjene tvari ili njezinih metabolita ili markera u sportaševu uzorku“.

Dana 23. veljače 2026. godine sportaš David Minković i Služba za antidoping HZJZ-a potpisali su Sporazum, sukladno odredbi 10.8.1 Pravila o antidopingu HZJZ-a, o jednogodišnjem skraćivanju razdoblja nepodobnosti na temelju ranog priznanja i prihvaćanja sankcije.

Sportašu je određeno vrijeme nepodobnosti u trajanju od pet (5) godina, a koje počinje teći od dana privremene suspenzije 8. siječnja 2026. godine.

Sukladno navedenom, određeno razdoblje nepodobnosti traje do 8. siječnja 2031. godine. (HZJZ)

Josipu Bekavcu četiri godine suspenzije

Zagreb, 04. svibnja 2026.

Sportaš Josip Bekavac testiran je na nacionalnom sambo prvenstvu u Zagrebu 29. ožujka 2025. godine.

U uzorku urina sportaša utvrđena je prisutnost zabranjenih tvari: meldonija koji se nalazi u kategoriji S4.4 Popisa zabranjenih sredstava 2025. – Modulatori metabolizma (nespecificirana tvar), metabolita trenbolona koji se nalazi u kategoriji S1.1 Popisa zabranjenih sredstava 2025. – Anabolički androgeni steroidi (nespecificirana tvar), te testosterona (egzogenog podrijetla) koji se nalazi u kategoriji S1.1 Popisa zabranjenih sredstava 2025. – Anabolički androgeni steroidi (nespecificirana tvar).

Time je sportaš prekršio odredbu 2.1 Pravila o antidopingu HZJZ-a: „Prisutnost zabranjene tvari ili njezinih metabolita ili markera u sportaševu uzorku“.

Stegovno vijeće HZJZ-a izreklo mu je suspenziju u trjanju od dvije (2) godine.

Sportaš je na ovu Odluku uložio žalbu.

Žalbeno vijeće za antidoping HOO-a održalo je sjednicu 14. siječnja 2026. godine.

Sportašu je određeno vrijeme nepodobnosti u trajanju od četiri (4) godine, a koje počinje teći od dana privremene suspenzije 5. svibnja 2025. godine.

Sukladno navedenom, određeno razdoblje nepodobnosti traje do 5. svibnja 2029. godine. (HZJZ)

Marku Ančiću četiri godine suspenzije

Zagreb, 04. svibnja 2026.

Sportaš Marko Ančić testiran je na nacionalnom sambo prvenstvu u Zagrebu 29. ožujka 2025. godine.

U uzorku urina sportaša utvrđena je prisutnost zabranjene tvari meldonija koji se nalazi u kategoriji S4.4 Popisa zabranjenih sredstava 2025. – Modulatori metabolizma (nespecificirana tvar).

Time je sportaš prekršio odredbu 2.1 Pravila o antidopingu HZJZ-a: „Prisutnost zabranjene tvari ili njezinih metabolita ili markera u sportaševu uzorku“.

Sportaš nije zatražio analizu uzorka B te nije ponudio terapijsko izuzeće.

Stegovno vijeće HZJZ-a izreklo mu je suspenziju u trajanju od četiri (4) godine na što je sportaš uložio žalbu.

Žalbeno vijeće za antidoping HOO održalo je sjednicu 28. siječnja 2026. godine.

Sportašu je određeno vrijeme nepodobnosti u trajanju od četiri (4) godine, a koje počinje teći od dana privremene suspenzije 5. svibnja 2025. godine.

Sukladno navedenom, određeno razdoblje nepodobnosti traje do 5. svibnja 2029. godine.(HZJZ)

Europski tjedan mentalnog zdravlja 2026.

Nacionalni program Živjeti zdravo Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i ove godine nastavlja obilježavati Europski tjedan mentalnog zdravlja. Ovogodišnja tema je „Zajedno smo jači: mentalno zdravlje kao prioritet u Europi koja se mijenja“. Održava od 4. do 8. svibnja 2026. godine.

Zašto je zajedništvo danas osobito važno? Europa se nalazi u razdoblju velikih promjena. Digitalne promjene, porast nejednakosti, sve veći pritisak na mlade i neujednačena dostupnost psihološke podrške – sve to oblikuje naš svakodnevni život. Te promjene mogu biti preplavljujuće, stvarati nesigurnost i strah od budućnosti. Ipak, unatoč tim izazovima, jedna istina se ne mijenja: zajedno smo jači. Ovogodišnji Europski tjedan mentalnog zdravlja želi preusmjeriti fokus s krize na povezanost, otpornost i nadu. Promjena ne mora biti samo izvor stresa, ona je prilika da se prilagodimo, napredujemo i podržimo jedni druge. Ovogodišnja kampanja je poziv na ujedinjenost u povijesnom trenutku podjela i nesigurnosti. Podsjeća nas da se suočavanje s krizom i teškoćama mentalnog zdravlja ne odvija u izolaciji, već u zajednici. Svi dijelimo potrebu za podrškom, povezanošću i dostojanstvom. To je poziv pojedincima, radnim organizacijama, odgojno-obrazovnim ustanovama i zajednicama da zajedno krenu naprijed, stvarajući sigurna i podržavajuća okruženja u kojima se osnažuje mentalno zdravlje.

Tijekom ovogodišnjeg Europskog tjedna mentalnog zdravlja objavljivat ćemo na društvenim mrežama nacionalnog programa Živjeti zdravo (na Facebooku i Instagramu) tekstove o teškoćama mentalnog zdravlja s kojima se najčešće suočavamo te o načinima podrške i samopomoći.

Pridružite nam se i obilježite ga zajedno s nama tako da svaki dan učinite nešto korisno za Vaše mentalno zdravlje i mentalno zdravlje osoba u zajednici. Neka briga o sebi i drugima postane Vaša svakodnevna navika!

Slika preuzete sa stranice EMHW https://www.mentalhealtheurope.org/european-mental-health-week/

Održana konferencija „Ususret Europskom tjednu mentalnog zdravlja: uspješne intervencije za unaprjeđenje mentalnog zdravlja – predstavljanje projekta JA PRISM“

Dana 29. travnja u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u organizaciji Službe za mentalno zdravlje, održana je konferencija povodom obilježavanja Europskog tjedna mentalnog zdravlja.

Europski tjedan mentalnog zdravlja ove se godine obilježava od 4. do 8. svibnja, a cilj konferencije bio je najaviti njegovo obilježavanje, naglasiti važnost mentalnog zdravlja i predstaviti europski projekt JA PRISM koji je od velikog značaja za aktivnosti unaprjeđenja mentalnog zdravlja u Hrvatskoj.

Sve prisutne je ispred Ministarstva zdravstva i u ime ministrice doc. dr. sc. Irene Hrstić pozdravila doc. dr. sc. Marija Bubaš, državna tajnica u Ministarstvu zdravstva. Docentica Bubaš istaknula je koliko je važno obratiti se nekome i potražiti pomoć onda kada za to osjetimo potrebu. Poručila je da bi svaki dan trebao biti „dan mentalnog zdravlja“ jer je bez mentalnog zdravlja nema ni zdravlja općenito. Posebno se osvrnula i na podršku mladima te važnost jačanja njihove otpornosti.

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, pozdravio je sve prisutne te se osvrnuo na važnost brige o mentalnom zdravlju. Referirao se na rast učestalosti mentalnih poremećaja u svim generacijama, što se može povezati s nizom uzroka: od posljedica pandemije do opće društvene nesigurnosti. Naglasio je i da je cilj Europskog tjedna mentalnog zdravlja povećati svijest o važnosti mentalnog zdravlja kao neizostavnog dijela cjelokupnog zdravlja. Ujedno je istaknuo kako HZJZ, u suradnji s Ministarstvom zdravstva i drugim institucijama, poduzima mjere za bolju dostupnost skrbi, primjerice kroz mrežu županijskih zavoda za javno zdravstvo u kojima djeluju službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti.

Predstavnica Agencije za odgoj i obrazovanje, Kristina Šunjić, sve okupljene je pozdravila u ime ravnateljice mr. sc. Katarine Milković. Naglasila je kako mentalno zdravlje nije samo zdravstveno pitanje, već temelj kvalitete života, obrazovanja, odnosa i cjelokupnog razvoja pojedinca i zajednice. Spomenula je važnu ulogu učitelja, nastavnika i stručnih suradnika u pravovremenom prepoznavanju potreba učenika, ali i nužnost snažne i kontinuirane suradnje obrazovnog, zdravstvenog i socijalnog sektora.

U tematskom dijelu konferencije, prof. dr. sc. Danijela Štimac Grbić, voditeljica Službe za mentalno zdravlje HZJZ-a, prikazala je situacijsku analizu mentalnog zdravlja u Hrvatskoj te ukratko predstavila projekt JA PRISM. Posebno se osvrnula na spolne razlike u uzrocima hospitalizacija zbog mentalnih poremećaja u Hrvatskoj, naglasivši kako su hospitalizacije zbog duševnih poremećaja i poremećaja uzrokovanih alkoholom glavni uzrok hospitalizacije kod muškaraca, dok je kod žena glavni uzrok hospitalizacije povratni depresivni poremećaj. Naglasila je i koliko je važno kontinuirano graditi bolji i održiviji sustav zaštite mentalnog zdravlja, s posebnom važnošću unaprjeđenja mentalnog zdravlja u zajednici.

Karmen Korda Orlović, mag. paed. soc., univ. spec. iz Službe za mentalno zdravlje HZJZ-a predstavila je projekt JA PRISM, odnosno dvije najbolje prakse koje će se implementirati u Hrvatskoj: BIZI i ABC. BIZI je program prevencije samoubojstava koji podrazumijeva obuku tzv. gatekeeper-a, odnosno osoba koje nisu zdravstveni djelatnici, a dio su zajednice ili su u bliskom kontaktu s određenim ranjivim skupinama. ABC (Act, Belong, Commit) je opći program unaprjeđenja mentalnog zdravlja primjenjiv na brojne kontekste, od nacionalnih kampanja pa sve do mikro-intervencija.

Val Bubaš, učenik Gimnazije Marul govorio je o važnosti mentalnog zdravlja iz perspektive učenika. Predstavio je i školski projekt „Budi bolji svaki dan“ koji je usmjeren na cjelovit osobni i obrazovni napredak, odnosno na svakodnevni (postupni) rad na sebi. Program se oslanja na vođenje dnevnika u kojem učenici, uz pomoć mentora, nastavnika, razrednika i stručnih službi, definiraju dostižne ciljeve s ciljem jačanja otpornosti te smanjenja stigme vezane uz traženje pomoći.

U sklopu konferencije održana je i panel rasprava „Zajedno za mentalno zdravlje“. U raspravi su sudjelovali Val Bubaš, učenik Gimnazije Marul, Martina Margreitner Čolan, psihologinja iz Službe za mentalno zdravlje HZJZ-a, prof. Ivka Nevistić, ravnateljica 7. gimnazije te prof. dr. sc. Danijela Štimac Grbić, voditeljica Službe za mentalno zdravlje HZJZ-a

Panel rasprava bila je usmjerena na pitanje koliko se u školskom okruženju uopće govori o mentalnom zdravlju i poteškoćama povezanima s njim, uz razmatranje postoji li i dalje stigma oko tih tema. Sudionici su se osvrnuli i na ključne izazove i probleme kada je riječ o mentalnom zdravlju mladih, kako općenito tako i unutar školskog sustava. Poseban naglasak stavljen je na procjenu razine podrške u školama, odnosno na to u kojoj mjeri učenici i djelatnici imaju dostupnu adekvatnu pomoć i razumijevanje od svih uključenih u obrazovni proces. Raspravu su posebno obogatila prikazana iskustva i dobre prakse, ali pojedini izazovi iz perspektive dugogodišnje ravnateljice prof. Nevistić, a koja je, između ostalog, naglasila koliko je važno ulagati u prevenciju te edukaciju i osnaživanje kako nastavnika i učenika, tako i roditelja.

Konferencija je još jednom potvrdila kako je mentalno zdravlje temelj općeg zdravlja i kvalitete života, ali i da njegovo unaprjeđenje zahtijeva sustavnu suradnju zdravstvenog, obrazovnog i društvenog sektora, uz poseban naglasak na prevenciju, dostupnost podrške i osnaživanje mladih.

Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026. (17. tjedan 2026.)

U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2025./2026., zaključno s 28. travnja 2026. godine, zaprimljeno ukupno 40 877 prijava oboljelih od gripe, od čega je 8 prijava pristiglo u posljednjem, 17. tjednu (grafikon 1.). Prijave su pristigle iz šest županija.

Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.

Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 2.)

Grafikon 2. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.

Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnjih 5 sezona prikazano je na grafikonu 3.

Grafikon 3. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona

Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u posljednjem tjednu među testiranim uzorcima nije bilo uzoraka pozitivnih na virus gripe.

Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.

Međunarodni dan osviještenosti o buci – važnost zaštite zdravlja u bučnom okruženju

Radnici se svakodnevno susreću s bukom na radnom mjestu, koja može imati značajan utjecaj na njihovo zdravlje i sigurnost. Izloženost buci ne uzrokuje samo oštećenje sluha, već može dovesti i do smanjene koncentracije, povećanog umora te većeg rizika od nezgoda i ozljeda na radu. Upravo zbog toga podizanje svijesti o štetnosti buke ima ključnu ulogu u zaštiti radnika i unapređenju radnih uvjeta.

Međunarodni dan osviještenosti o buci, koji se obilježava svake godine posljednje srijede u travnju, ima za cilj podsjetiti javnost na negativne učinke prekomjerne buke na ljudsko zdravlje. Procjenjuje se da je čak jedna trećina europskih radnika izložena visokim razinama buke tijekom značajnog dijela svog radnog vremena.

U Europi je zaštita radnika od buke regulirana Direktivom 2003/10/EZ, koja definira minimalne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve. U Hrvatskoj je ova direktiva implementirana kroz Pravilnik o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu (NN 148/23), koji predstavlja temelj za provedbu mjera zaštite na radnim mjestima.

Poslodavci imaju zakonsku obvezu zaštititi radnike od štetnih učinaka buke. To uključuje procjenu rizika te primjenu tehničkih i organizacijskih mjera s ciljem smanjenja izloženosti na najmanju moguću razinu. Idealno rješenje je potpuno uklanjanje izvora buke, no ako to nije moguće, potrebno je primijeniti metode kojima se postiže optimalan odnos između učinkovitosti smanjenja razine buke i troškova provedbe. Kada ni poduzetim mjerama nije moguće postići prihvatljivu razinu buke, potrebno je radnicima osigurati odgovarajuću osobnu zaštitnu opremu za sluh. Važno je naglasiti da i kratkotrajno uklanjanje zaštite značajno smanjuje njezinu učinkovitost — već nekoliko minuta bez zaštite može prepoloviti ukupnu razinu zaštite tijekom radnog vremena.

Obilježavanje Međunarodnog dana osviještenosti o buci ima važnu ulogu u edukaciji javnosti. Provođenjem kampanja, radionica i edukativnih programa doprinosi se stvaranju sigurnijeg i zdravijeg radnog i životnog okruženja. Kontrola buke nije samo zakonska obveza, već i ključan element očuvanja zdravlja radnika i kvalitete života, kako samih radnika tako i njihovih obitelji.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – zasnivanje radnog odnosa za doktore medicine na neodređeno vrijeme zbog provođenja specijalističkog usavršavanja

Na osnovu članka 9. Pravilnika o mjerilima za prijam specijalizanata (NN33/23) Ministarstva zdravstva, a povodom raspisanog natječaja koji je objavljen dana 11. veljače 2026., ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med. spec. donosi Odluku.

Klinička mikrobiologija

Epidemiologija

Dječja i adolescentna psihijatrija

Zahvaljujemo svim kandidatima na interesu za rad u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

DIIZOCIJANATI – edukacija 20.05.2026.

Pokazalo se da interes za edukacijom o diizocijanatima i dalje postoji, tako da ćemo 20.05.2026. s početkom od 10:00 sati i po cijeni od 10 € + PDV (po polazniku), održati još jednu edukaciju na temu diizocijanata.

Stoga, ako ste zainteresirani za ovu edukaciju, pošaljite nam e-mail sa svojim kontakt podacima kako bi Vam na isti poslali obavijest s pristupnom šifrom.

Zainteresiranost možete iskazati na toksikologija@hzjz.hr uz napomenu u naslovu e-maila: DIIZOCIJANATI – edukacija.

Diizocijanati su tvari široko rasprostranjene u proizvodnji poliuretanskih pjena, brtvila i premaza koji se pojavljuju u industrijama poput građevinske, autoindustrije, industriji proizvodnje uređaja za ugostiteljstvo i dr.
Obzirom da su široko rasprostranjeni, po nekim procjenama kod više od 5000 osoba godišnje (na razini Europske Unije) uzrokuju astmu kao profesionalnu bolest. Iz ovoga je razloga, Uredbom Komisije (EU) 2020/1149 оd 3. kolovoza 2020. o izmjeni Priloga XVII. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) u pogledu diizocijanata, došlo do izmjena od kojih je jedna osposobljavanje za svakoga radnika koji s diizocijanatima radi kako bi se radnici upoznali s:

– opasnostima koje diizocijanati predstavljaju,
– rizicima povezanima s njihovim uporabama,
– dobrom radnom praksom u vrijeme rada s diizocijanatima,
– mjerama upravljanja rizikom, uključujući uporabu zaštitne opreme.
Kroz osposobljavanje je potrebno proći od 24. kolovoza 2023. prije industrijske i profesionalne uporabe diizocijanata.

Edukacija će se odnositi na točku 5. (a) opće osposobljavanje iz gore spomenute Uredbe.