Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Hrvatski dan nepušenja – poziv na okrugli stol

22. VELJAČE 2023. , SRIJEDA U 10.30 SATI

EDUKACIJSKI CENTAR HRVATSKOG ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO, ROCKEFELLEROVA 12, ZAGREB

Uz Svjetski dan nepušenja (31. svibnja), u Hrvatskoj se od 2003. godine obilježava i nacionalni dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima (engl. World No Tobacco Day). Hrvatski dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima obilježava se prvog dana Korizme ove godine je 22. veljače, posebnost tog dana je što većina ljudi razmišlja o odricanju od nečega u čemu uživa tijekom godine. Dan bez duhanskog dima je dan kojim se želi potaknuti pušače na prestanak pušenja. Kao i prema modelu koji se provodi u drugim zemljama, obilježavanjem Dana bez duhanskog dima nastoji se potaknuti pušače da ne zapale cigaretu 24 sata kako bi uvidjeli da to nije nemoguće i nastavili s apstinencijom. To je prilika da pušači razmisle o svojoj ovisnosti o cigaretama, da im nepušači pomognu da se odreknu cigareta. Povodom Hrvatskog dana nepušenja – Dana bez duhanskog dima, Hrvatski zavod za javno zdravstvo zajedno sa Nacionalnim povjerenstvom za borbu protiv pušenja Ministarstva zdravstva organizira okrugli stol. Okrugli stol će biti održan 22. veljače 2023., srijeda u 10.30 sati u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Rockefellerova 12, Zagreb.

Okrugli stol bit će i prilika da prikažemo situaciju s pušenjem kod mladih, potaknemo pušače na prestanak, podsjetimo na Škole nepušenja, te izazove koje donose novi duhanski proizvodi i e-cigarete. Pozivamo sve zainteresirane stručnjake da nam se pridruže na Okruglom stolu te sudjeluju u raspravi s primjerima dobre prakse.

Duhan je odgovoran za smrt više od 8 milijuna ljudi godišnje.Više od 7 milijuna tih smrtnih slučajeva posljedica je izravne uporabe duhana, dok je oko 1.2 milijuna posljedica izloženosti nepušača duhanskom dimu. Pušenje duhana izaziva ovisnost, oštećuje sve organske sustave u organizmu te povećava rizik za više od trideset bolesti.

Prema rezultatima istraživanja provedenog 2019. godine „Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji u Republici Hrvatskoj“ (istraživanje HZJZ-a i Institut za društvena istraživanja dr. Ivo Pilar) 38,4% odraslih puši, najviše u dobnoj skupini između 25. i 35. godine života (43,6%), dok muškarci nešto češće puše od žena (41,2% naspram 35,7%) .

Duhanski dim sadrži preko 7 000 različitih kemijskih sastojaka, od kojih neke posebno oštećuju srce i krvne žile. Najštetnije tvari iz duhanskog dima za krvožilni sustav su nikotin, katran i ugljični monoksid.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) “Duhanski proizvodi” se definiraju kao proizvod koji su u cijelosti ili djelomično napravljeni od listova duhana kao sirovine koji se proizvode za pušenje, žvakanje. Na tržištu se pojavio sve veći broj „Novih duhanskih proizvoda” koji se definiraju kao duhanski proizvod koji ne pripada ni jednoj od sljedećih kategorija:cigarete,duhan (za samostalno motanje, za lule i vodene lule,cigare i cigarilosi) ,duhan (za žvakanje, za šmrkanje ili za oralnu potrošnju) .

Prodaja cigareta smanjivala se tijekom godina proteklog desetljeća, što dovodi do razvoja i marketinga e-cigareta i novih duhanskih proizvoda (grijani duhanski proizvodi). Elektronički sustavi za isporuku nikotina(e-cigarete), koji se također nazivaju vaping uređaji ili olovke za vape, uređaji koji se koriste za pušenje ili „vape“ aromatizirane otopine. Prema SZO glavni sastojci otopine e-cigareta su: nikotin, propilen glikol sa ili bez glicerola i različita sredstva za poboljšanje okusa. Uz negativan utjecaj na zdravlje ljudi, negativno utječu na okoliš.Proizvođači e-cigareta ne dostavljaju jasne upute korisnicima kako pravilno odložiti korištene uređaje, litij-ionske baterije i iskorištene uljne patrone. E-cigarete su izrađene od plastike i metala i kao takve nisu biorazgradive što uzrokuje raspršenje mikroplastike i ulja u okoliš. Grijani duhanski proizvodi postupkom zagrijavanja stvaraju aerosol koji sadrži nikotin i štetne sastojke u obliku aditiva i aroma .Prema duhanskim tvrtkama, zagrijavanjem duhana, a ne spaljivanjem kao kod obične cigarete, značajno se smanjuje stvaranje štetnih tvari koje nastaju pri visokoj temperaturi povezane s izgaranjem navodi SZO.

Unatoč naporu duhanskih tvrtki da se dokaže smanjena štetnost kod konzumacije e-cigareta i grijanih duhanskih proizvoda,prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) prijavljeno je više od 2800 slučajeva, uključujući i 68 smrtna slučaja EVALI koja predstavlja upalni odgovor dišnog sustava koji nastaje zagrijavanjem i aerosolizacijom ulja koje se taloži u alveolarnom prostoru. EVALI uključuje stanja kao što su lipoidna pneumonia, pneumonitis uzrokovan preosjetljivošću, difuzno alveolarno krvarenje, akutna eozinofilna pneumonija navodi CDC.

Uz e-cigarete i grijane duhanske proizvode u ,,Proizvode sljedeće generacije“ spadaju SNUS i nikotinske vrećice.

SNUS je tradicionalni skandinavski bezdimni duhanski proizvod, reguliran je kao prehrambeni proizvod prema švedskom zakonu o hrani od 1970-ih. Konzumira se stavljanjem vrećice između desni i gornje usne na određeno vrijeme. Iako je opće prihvaćeno da su opasnosti po zdravlje od korištenja snusa puno manje nego kod pušenja, ostaje nejasnoća oko dugoročnih učinaka. Istraživanja su pokazala povezanost između upotrebe snusa i raka gušterače, te povezanost upotrebe snusa dijabetesom tipa 2, smrtonosnim srčanim udarima, povišenim krvnim tlakom te prijevremenim porodom i mrtvorođenošću.

Nikotinske vrećice slične su vrećicama za snus jer su napravljene za postavljanje između usna i desni, te ne zahtijevaju pljuvanje. Ne sadrže list duhana, već oblik dehidriranog nikotina (s dodanim aromama). Nikotin se apsorbira u krvotok preko sluznice u ustima. Vrećice također općenito sadrže biljna vlakna, arome i zaslađivače. Istraživači su upozorili da se nikotinske vrećice posebno sviđaju mladima i nepušačima, jer se prodaju u raznim voćnim okusima, u atraktivnom pakiranju i mogu se diskretno koristiti.

Tijekom sazrijevanja i traženja svoga identiteta, mlade su osobe sklone burnom, nepromišljenom reagiranju te počinju eksperimentirati sa svime što je zabranjeno. Eksperimentiranje duhanom povezano je sa željom da se isproba „zabranjeno voće“, ali i s obilježjem mladosti i nezrelosti, koja ne priznaje vezu između rizičnih ponašanja i loših posljedica koje mogu nastupiti odmah ili s vremenom.

Prema najnovijem Istraživanju o zdravstvenom ponašanju mladih (engl. Health Behaviour in School-aged Children; HBSC) provedenom 2022 g. veliki broj učenika/ca nije probao cigarete nikad u životu što je vidljivo iz slike 1. Trend pušenja barem jednom u 30 dana kod učenika/ca raste s dobi (slika 2). Vrlo nizak postotak učenika/ca puši cigarete svakodnevno (slika 3) dok najveći broj učenika/ca u dobi od 15 godina puši cigarete najmanje jednom tjedno. (slika 4).

LIITERATURA:

1. https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/tobacco

2. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/

3. Štimac Grbić, D., Glavak Tkalić, R. (Ur.). (2020). Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske: 2019. i analiza trendova uporabe 2011.-2019. Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.

4. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/

5. United States (US) Federal Drug Administration (FDA): Vaporizers, E-Cigarettes, and other Electronic Nicotine Delivery Systems (ENDS)

6. Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, S. Peeters, A. Gilmore, Tobacco Control, 2015

7. J. Foulds, L. Ramstrom, M. Burke, et al. Effect of smokeless tobacco (snus) on smoking and public health in Sweden. Tobacco Control, 2003. Swedish Food Regulations, Food Act (Livsmedelslagen SFS 2006:804). 2006

8. Royal College of Physicians. Harm reduction in nicotine addiction: helping people who can’t quit. A report by the Tobacco Advisory Group of the Royal College of Physicians. 2007

9. J. Luo , W. Ye, K. Zendehdel, et al., Oral use of Swedish moist snuff (snus) and risk for cancer of the mouth, lung, and pancreas in male construction workers: a retrospective cohort study. Lancet, 2007, Jun 16;369(9578),2015-20

10. T. Schmid, Smokeless Alternatives on the Upswing, Tobacco Asia, 3 February 2021

11. S. Peeters, A. Gilmore, Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, Tobacco Control, 2015

12. Gazdek D. (2014) Navika pušenja djelatnika u zdravstvu Koprivničko-križevačke županije. Nove staze 32:25-26

13. HBSC survey conducted in 2022 among Croatian pupils

Sudjelujte u natječaju projekta EU – JAMRAI

Razmišljate li kreativno?

#AntibioticResistanceSymbol

Pozivamo vas da sudjelujete u natječaju za dizajniranje prvog globalnog simbola koji će predstavljati otpornost na antibiotike. Pobjednik dobiva nagradu od 2000 eura!

Upotreba antibiotika nesumnjivo predstavlja revolucionarno medicinsko dostignuće. Zahvaljujući njima, nekad smrtonosne bolesni su postale gotovo pa bezazlene, čime su nebrojeni životi spašeni. Ipak, zbog tih istih antibiotika, točnije, zbog njihove prekomjerne i neprimjerene uporabe, ovo je dostignuće sada pod golemim rizikom. Naime, sve je više bakterija postalo otporno na antibiotike koji su u opticaju, a ukoliko se dosadašnji trendovi nastave, stručnjaci predviđaju kako bi do 2050. godine antimikrobna rezistencija mogla postati vodeći uzrok smrtnosti na globalnoj razini. Ukratko, radi se o gorućem javnozdravstvenom problemu, na koji je potrebna što sveobuhvatnija reakcija, i to u što skorijem roku.

Pristup „Jedno zdravlje“, koje karakterizira dosadašnju borbu s ovim izazovom, naglašava potrebu ujedinjenom pristupu zdravlju čovjeka, životinja i okoliša, kao i najužu suradnju stručnjaka iz područja veterine, humane medicine i znanosti o okolišu. Ipak, ovaj golemi globalni izazov treba dodatno, još udruženije djelovanje, a to je djelovanje svih nas. Zbog toga nam je potreban zajednički, svima poznat simbol oko kojeg ćemo se okupiti, koji će predstavljati našu zajedničku borbu.

Od takvog simbola očekujemo da nam omogući da se dublje razumijemo i na simboličkoj, neverbalnoj, kreativnoj razini djelovanja. Na taj ćemo način imati veće šanse ne samo ujedinjeno djelovati, već će i naše aktivnosti u smjeru zajedničkog cilja moći biti vidljivije, sveobuhvatnije, ali i atraktivnije. Imajući to u vidu, projekt EU-JAMRAI (engl. Joint action on antimicrobial resistance and health care associated infections) je raspisao natječaj kojim se traži prvi globalni simbol za otpornost na antibiotike. Treba napomenuti da se ne traži logo ili nešto slično, već nešto opipljivo, što bi svatko, bilo gdje, mogao izraditi kod kuće i nositi s ponosom, poput crvene vrpce koja označava borbu protiv AIDS-a.

Ovaj natječaj je otvoren do 31. ožujka 2020. godine, a najuspješniji kreativac bit će nagrađen iznosom od 2000 eura.

Više informacija o procesu prijave možete naći ovdje.

Više o projektu EU – JAMRAI možete pročitati ovdje.

Mišja groznica ili hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom

O kakvoj se bolesti radi i što je uzrokuje?

Mišja groznica je naziv bolesti koji se u javnosti često koristi za hemoragijsku groznicu s bubrežnim sindromom (HGBS). HGBS je virusna zoonoza, prvenstveno bolest šumskih mišolikih glodavaca poznata kao bolest prirodnih žarišta. Javlja se u određenim geografskim područjima u kojima su nužno zadovoljeni ekološki uvjeti (abiotički – klima, vodeni tokovi, tlo, padaline, uz biotičke – biljne i životinjske zajednice) da bi se uzročnik bolesti mogao trajno održavati na određenom području.

Bolest uzrokuju Hantavirusi, koji su rasprostranjeni u raznim dijelovima svijeta, kako u Aziji, tako i od sjevera do juga Europe. U Hrvatskoj je bolest stalno prisutna pretežno u kontinentalnim područjima, s različitom učestalošću od godine do godine.

Svake se godine bilježe pojedinačni ili sporadični slučajevi, a ciklički epidemije odnosno povremeno se registrira povećan broj oboljelih osoba, kao što je bilo 1995., 2002., 2012. te 2014. godine.

U Hrvatskoj su poznata neka prirodna žarišta odnosno enzootska područja, npr. neke šume u Lici, Karlovačkoj županiji, Zagrebačkoj županiji, Slavoniji, Gorskom Kotaru, Medvednica, međutim rasprostranjenost ove zoonoze u Hrvatskoj nije u potpunosti poznata.

Tko je rezervoar i domaćin uzročnika?

Mišoliki glodavci su prirodni rezervoari i prenositelji virusa. Uzročnik prirodno kruži i održava se među mišolikim glodavcima.

Kod nas u Hrvatskoj su to: riđa voluharica (Clethrionomys glareolus) i žutogrli miš (Apodemus flavicollis), a uz njih u manjoj mjeri i šumski miš (Apodemus sylvaticus), poljski miš (Apodemus agrarius) te livadna voluharica (Microtus agrestis).

Ta infekcija za njih nije opasna, no čini ih rezervoarima virusa kojeg izlučuju u okolinu, najviše mokraćom i izmetom. Ušavši u njihov svijet odnosno područje tzv. prirodnog žarišta, ljudi se, srećom u pravilu rijetko, u određenim okolnostima mogu zaraziti i razboljeti.

Kako se bolest prenosi?

Čovjek se može zaraziti:

izravnim ili posrednim kontaktom s izlučevinama (mokraća, izmet ili slina) zaraženih glodavaca, udisanjem aerosola ili prašine koja sadrži uzročnike
unosom uzročnika iz izlučevina zaraženih glodavaca kroz oštećenu kožu ili sluznicu oka, nosa i usta onečišćenim rukama ili
kontaminiranom ili zagađenom vodom ili hranom (kao npr. neoprani šumski plodovi)
neposrednim kontaktom sa zaraženim glodavcima

Bolest se najčešće ne prenosi sa čovjeka na čovjeka.

Mišja groznica je vezana uz izravan ili posredan dodir s divljim mišolikim glodavcima i njihovim izlučevinama, a do nešto češćeg obolijevanja ljudi obično dolazi u godinama velike brojnosti malih glodavaca (tzv. “mišje godine”). Na njihovu brojnost mogu utjecati razni promjenjivi ekološki čimbenici pa se često ne može u potpunosti objasniti niti prognozirati. Poznato je da obilje hrane pogoduje većem broju, dok dugotrajne zimske hladnoće smanjuju broj glodavaca.

Koji su simptomi bolesti?

Bolest se najčešće manifestira 1 do 2 tjedna nakon izlaganja inficiranoj izlučevini glodavca (vrlo rijetko inkubacija može trajati i do 8 tjedana) naglim nastupom visoke tjelesne temperature, praćene zimicom i jakom glavoboljom, nakon kojih slijede jaki bolovi u trbuhu i leđima, koji mogu biti praćeni mučninom i povraćanjem, zamućenim vidom te ponekad crvenilom lica i konjunktiva te osipom. Kasniji se simptomi bolesti mogu manifestirati smanjenom količinom izlučivanja urina i razvitkom zatajenja bubrega, ali i naglim padom tlaka, pojavom krvarenja i razvojem stanja šoka.

Tko najčešće obolijeva?

Na osnovi opisanog se može zaključiti da su osobe koje zbog prirode posla ili rekreativno (šumski radnici, poljoprivrednici, lovci, planinari, izletnici i sl.) dugotrajno i učestalo dolaze u neposredan ili posredan kontakt s malim divljim glodavcima najizloženiji njihovu aerosolu pa mogu biti i najizloženiji ovoj zarazi.

Važno je napomenuti da se čovjek može zaraziti i u zatvorenim prostorima u kojima mogu boraviti glodavci i gdje može biti velika koncentracija uzročnika u prašini (podrumske prostorije, garaže, tavani, ostave i dr.)

Iako rizik od obolijevanja ljudi postoji, na sreću je razmjerno malen prema proširenosti boravka ljudi u prirodi bilo zbog profesionalnih razloga, bilo zbog rekreacije te se ova bolest u ljudi relativno rijetko javlja.

Kako se zaštititi na otvorenom?

Nemojte sjediti ni ležati izravno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi!
Tijekom boravka u prirodi čuvajte hranu i piće (u zatvorenim spremnicima) te osobne stvari od dodira s glodavcima i njihovim izlučevinama.
Prije konzumacije jela i pića te uzimanja cigarete dobro operite ruke toplom vodom i sapunom ili koristite antiseptik ili dezinficijens na bazi alkohola.
Ne ostavljajte ostatke hrane i druge otpatke u prirodi!
Nemojte piti vodu iz neuređenih šumskih izvora i lokava.
Plodove ubrane u prirodi koji se jedu sirovi dobro operite tekućom vodom.
Ne dirajte gnijezda glodavaca kao niti uginule glodavce bez rukavica i maske.

Kako se zaštiti u zatvorenim prostorijama?

Osigurajte hranu i piće od pristupa glodavaca, pohranite ih u zatvorene spremnike!
Smeće držite u zatvorenim čvrstim kontejnerima da ne bude izvor hrane glodavcima.
Ne ostavljajte smeće u prostorijama kao što su ostave, podrumi, garaže, tavani, vikendice i sl.!
Spriječite ulaz glodavaca u stambene i gospodarske objekte zatvarajući sve pukotine i rupe u zidovima i podovima!
Potrebno je skloniti sva odlagališta raznih materijala koji mogu poslužiti glodavcima kao sklonište najmanje 50 m od kuće.
Redovito provodite uništavanja glodavaca ili deratizaciju (klopke) u kući i neposredno oko kuće (ako se radi o otrovu upozorite ljude, osobito djecu)!
Ne dirajte uginule glodavce ili njihova gnijezda golim rukama.
Čišćenje dulje vrijeme nekorištenih prostora obavite uz što manje podizanje prašine, ako je moguće primijenite vlažno čišćenje (uz korištenje maske preko nosa i usta).
Ne metite niti usisavajte izlučevine glodavaca, kao niti njihova gnijezda. To će pogodovati zaraznom materijalu (izlučevinama glodavaca) da se digne u zrak koji onda možete udahnuti pa se na taj način možete zaraziti.
Nosite masku koja štiti sluznicu nosa i usta!
Nosite gumene rukavice!
Prilikom čišćenja koristite mokru krpu (da se izbjegne dizanje prašine) i klorni ili alkoholni dezinficijens!

U zadnjih petnaest godina broj prijava hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom u Hrvatskoj znatno varira; u prosjeku je oko šezdeset prijava godišnje (najmanje 6 oboljelih 2013. godine; najviše 317 oboljelih 2002. godine). U prva tri mjeseca ove godine prijavljen je nešto veći broj bolesnika s hemoragijskom groznicom u Hrvatskoj nego što se prijavljuje u „mirnim“ godinama, međutim manje nego u istom razdoblju tijekom epidemijskih godina. Bolesnici su iz cijele kontinentalne Hrvatske, iz poznatih endemskih područja/prirodnih žarišta.

U ovom trenutku nije moguće procijeniti kakav će biti trend tijekom ove godine, tj. da li će ova godina po broju oboljelih biti znatno iznad prosjeka.

Rizik od hemoragijske groznice je uvijek prisutan u prirodnim žarištima, a u vrijeme epidemijskih godina je nešto viši, ali se može umanjiti pridržavanjem gore opisanih mjera osobne zaštite.

Povezani članak: Procjene rizika zaražavanja djece virusom HGBS-a u Domu Crvenog križa i bližoj okolici na Sljemenu

Depresija: razgovarajmo

Svake se godine 7. travnja obilježava Svjetski dan zdravlja pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije. Za temu ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja je kao prioritetno područje globalnog javnozdravstvenog interesa odabrana depresija, s glavnom porukom „Depresija: razgovarajmo“ (engl. Depression; let’s talk). Cilj ovogodišnje javnozdravstvene kampanje „Depresija: razgovarajmo“ je osvijestiti ljude koji boluju od depresije da potraže i dobiju pomoć.

Ovom se kampanjom također želi:

bolje informirati opću javnost o depresiji, njezinim uzrocima i mogućim posljedicama te obliku pomoći koji je dostupan za prevenciju i liječenje depresije
potaknuti ljude s depresijom da potraže pomoć
osvijestiti obitelj, prijatelje i kolege koji žive s ljudima koji boluju od depresije da su sposobni pružiti podršku oboljelom

Što je depresija?

Depresija je bolest koju karakteriziraju poremećaji raspoloženja.

Simptomi depresije su:

dugotrajna tuga
nesposobnost uživanja u ranije ugodnim stvarima ili aktivnostima
duševna bol

Depresija utječe na obavljanje najjednostavnijih svakodnevnih zadataka, ponekad s razornim posljedicama za odnose s obitelji i prijateljima i mogućnosti da se zaradi za život. Da bi se postavila dijagnoza depresije odnosno depresivne epizode, ovi simptomi trebaju trajati najmanje 2 tjedna.

Osim navedenog, ljudi koji boluju od depresije mogu imati i neke od sljedećih simptoma:

manjak energije
promjene apetita
nesanicu ili preveliku potrebu za snom
povećanu tjeskobu ili zabrinutost
smanjenu koncentraciju
neodlučnost
nemir
osjećaj bezvrijednosti, krivnje ili beznađa
misli o samoozljeđivanju ili suicidu

Rizik od razvoja depresije se povećava sa stresom, traumatskim životnim događajima kao što su smrt voljene osobe ili prekid veze, fizičkim bolestima, problemima uzrokovanim konzumacijom alkohola ili droge, siromaštvom, nezaposlenošću, nepravilnom prehranom i nedovoljnom tjelesnom aktivnošću. Kod nekih osoba postoji i genetska, urođena predispozicija za razvoj depresije.

Depresija može pogoditi svakoga, to nije znak slabosti. Depresija je izlječiva: razgovorom s psihoterapeutom, uzimanjem antidepresivnih lijekova ili kombinacijom obaju.

Liječenje depresije

Potražite pomoć liječnika
Možete se obratiti svom obiteljskom liječniku koji će provjeriti i utvrditi Vaše stanje te Vam po potrebi prepisati lijekove ili vas uputiti stručnjacima iz područja mentalnog zdravlja
Depresija se liječi lijekovima koji se zovu antidepresivi. Ti lijekovi ne djeluju odmah kao primjerice lijekovi protiv bolova, već im je potrebno oko 1 do 6 tjedana za početak djelovanja
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje uzimanje lijekova i 6 do 10 mjeseci nakon prestanka simptoma
Bitno je napomenuti da ovi lijekovi ne izazivaju ovisnost
Osim uzimanja antidepresiva, u liječenju depresije je od velike koristi i psihoterapija

Jeste li znali?

Zajednički mentalni poremećaji (depresija i anksiozni poremećaji) su u porastu u cijelom svijetu.

U humanitarnim krizama i tijekom ratnih sukoba, 1 od 5 osoba je pogođena depresijom ili anksioznim poremećajem.

Depresija povećava rizik razvoja drugih nezaraznih bolesti kao što su dijabetes i kardiovaskularne bolesti. Uz to, dijabetes i kardiovaskularne bolesti povećavaju rizik od depresije.

Depresija koja se javlja kod žene nakon poroda može utjecati na razvoj novorođenčeta.

Najučestaliji mentalni poremećaji mogu se prevenirati i izliječiti uz relativno mali trošak.

Novi dokaz iz istraživanja koje je provela Svjetska zdravstvena organizacija pokazuje da depresija i anksiozni poremećaji koštaju globalnu ekonomiju više od US$ 1 bilijuna svake godine.

Broj ljudi s depresijom i anksioznim poremećajem u svijetu se povećava: 1990. godine je u svijetu bilo 416 milijuna oboljelih, dok je 2013. godine njihov broj porastao na 615 milijuna.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, depresija će do 2020. godine postati drugi svjetski zdravstveni problem, a gledajući samo žensku populaciju, zdravstveni problem broj jedan. Posljedica je to kontinuiranog porasta broja depresivnih osoba.

Ako se osjećate nesretno ili mislite da imate depresiju:

Razgovarajte o svojim osjećajima s nekim kome vjerujete.
Potražite profesionalnu pomoć.
Ne zaboravite da vam uz pravu pomoć može biti bolje.
Nastavite s aktivnostima u kojima ste uživali kada vam je bilo dobro.
Budite u kontaktu s obitelji i prijateljima.
Redovito vježbajte, čak i ako je to samo kratka šetnja.
Držite se pravilnih navika hranjena i spavanja.
Prihvatite da bi mogli bolovati od depresije i prilagodite svoja očekivanja. Možda nećete biti u mogućnosti ispuniti svoje svakodnevne aktivnosti ili obveze onoliko koliko ste običavali.
Izbjegavajte ili ograničite unos alkohola i uzimajte lijekove onako kako vam ih je prepisao liječnik.

ZAPAMTITE

Stigma i diskriminacija koje prate mentalne bolesti, uključujući depresiju, dovode do kasnijeg prepoznavanja problema i odgađaju traženje pomoći, zbog čega liječenje traje dulje, a može doći i do težih posljedica kao što je samoubojstvo.

Depresija je bolest koja pogađa ljude svih dobnih skupina, svih društvenih slojeva i svih zemalja svijeta.

Depresija se može prevenirati i liječiti.

Ako mislite da bolujete od depresije, potražite pomoć.

Izvor: WHO

Učinite korak Za mentalno zdravlje

Hrvatski zavod za javno zdravstvo je u suradnji s Gradskim uredom za zdravstvo Grada Zagreba pokrenuo zajedničko obilježavanje Svjetskog dana zdravlja 2017 posvećenog depresiji. U petak 7.4.2017. od 15.00 do 17.30 sati će se u Parku Zrinjevac u Zagrebu održati Festival mentalnog zdravlja u cilju promicanja važnosti pravovremenog ulaganja u mentalno zdravlje, zdravstvenog prosvjećivanja i informiranja o dostupnim uslugama mentalnog zdravlja u zajednici. Pogledajte obavijest o Festivalu mentalnog zdravlja

Kalendar aktivnosti povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja 2017. godine

Prijavi se na AI4Health.Cro inovacijsko natjecanje 2026: AI u službi dijabetesa!

Europski digitalni inovacijski centar za primjenu umjetne inteligencije u zdravstvu i medicini (AI4Health.Cro) poziva studente, startupove, inovatore, IT i zdravstvene stručnjake da se prijave na AI4Health.Cro natjecanje i razviju inovativno rješenje koje pomaže osobama s dijabetesom tipa 2 u boljoj kontroli terapije. Nagradni fond je 15.000 EUR!

Natjecanje se provodi u partnerstvu s AstraZenecom i Novo Nordisk Hrvatska, a prijave su otvorene do 9. ožujka 2026. (12:00).

Vaš zadatak?

Tražimo se AI rješenja koja mogu na vrijeme prepoznati kada pacijent počinje preskakati ili prekidati terapiju i pomoći liječnicima i medicinskim sestrama da mu pruže brzu, jasnu i lako provedivu podršku u svakodnevnom radu.

Timovi trebaju prototip AI alata koji:

prepoznaje osobu s dijabetesom tipa 2 koja se neće pridržavati terapije lijekovima.
objašnjava koji su signali doveli do takve procjene.
pretvara taj uvid u praktično rješenje tako što će osmisliti konkretnu intervenciju koja se može provoditi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (ordinacije obiteljske medicine) i prikazati je kroz interaktivni prototip, uz kratko obrazloženje kako bi se rješenje moglo širiti i koristiti u sustavu.

Tko se može prijaviti?

Natjecanje je otvoreno za sve punoljetne osobe (18+) s punom poslovnom sposobnošću, studente, startupove, istraživače, razvojne inženjere, podatkovni/AI stručnjake. Potičemo interdisciplinarne timove od 2 do 5 članova.

Zašto smo odabrali ovaj izazov?

Dijabetes je među najbrže rastućim zdravstvenim teretima. Procjenjuje se da danas 589 milijuna odraslih osoba živi s dijabetesom, a do 2050. taj broj bi mogao narasti na 853 milijuna. U praksi, jedan od ključnih “propusta” koji vodi prema lošijim ishodima je neredovito provođenje terapije lijekovima. Procjene iz istraživanja često navode da se terapije dosljedno pridržava tek oko 50–60% pacijenata. Posljedice su jasne, teža kontrola bolesti, veći rizik komplikacija i više pogoršanja.

Zašto se prijaviti?

→ Nagradni fond vrijedan 15.000 EUR
→ Sudjelovanje u važnom međunarodnom projektu.
→ Izvrsna prilika za umrežavanje s profesionalcima i unapređenje karijere.
→ Mogućnost primjene teorijskog znanja u stvarnim izazovima.

Važni datumi!

Rok za prijavu: 9. ožujka 2026. do 12:00
Početak natjecanja: 24. ožujka 2026.
Predaja rješenja: 7. svibnja 2026.
Demo dan: 19. svibnja 2026.
Lokacija: ZICER, Avenija Dubrovnik 15, Paviljon 12, Zagreb i/ili online

Podaci i privatnost
Radit ćete sa stvarnim, ali anonimiziranim zdravstvenim podacima, u kontroliranim uvjetima i u skladu s GDPR-om, uz podršku projekta Centra za zdravstvene podatke – CHDC koji vodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Kako se prijaviti?
Prijavite se ispunjavanjem prijavnog obrasca: https://forms.office.com/e/QhPCSZPdZf
📩 Imate pitanja? Pišite nam na challenge-ai4health@zicer.hr
Pravilnik i javni poziv dostupni su na https://ai4healthcro.eu/?page_id=5285

Uloga Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u provedbi natjecanja kroz AI4Health.Cro i projekt CHDC – Croatian Health Data Centre

U provedbi AI4Health.Cro inovacijskog natjecanja Hrvatski zavod za javno zdravstvo sudjeluje kao partner u okviru EDIH AI4Health.Cro, koji potiče primjenu naprednih digitalnih tehnologija u zdravstvu. Kroz projekt Centra za zdravstvene podatke (CHDC), HZJZ osigurava stručnu i infrastrukturnu podršku, uključujući pripremu anonimiziranih zdravstvenih podataka, uspostavu sigurnog okruženja za obradu podataka te osiguravanje visokih standarda zaštite privatnosti i usklađenosti s regulatornim okvirom.

Pero Ivanko, koordinator projekta CHDC te voditelj Odjela za podatkovnu znanost i analitiku Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, ističe kako zdravstveni podaci imaju velik potencijal za unapređenje sustava kroz njihovu odgovornu sekundarnu uporabu. Naglašava kako natjecanje predstavlja konkretan primjer primjene načela Europskog prostora za zdravstvene podatke (EHDS), jer timovima omogućuje rad s pripremljenim stvarnim podacima u sigurnom okruženju, dok projekt CHDC doprinosi razvoju nacionalnih kapaciteta za pristup i korištenje zdravstvenih podataka u skladu s europskim regulatornim okvirom.

Unaprjeđenje skrbi pacijenata s dijabetesom tipa 2 – umjetnom inteligencijom do bolje adherencije u kontekstu EHDS-a

Dijabetes tipa 2 (T2D) je česta kronična bolest metabolizma glukoze koja predstavlja jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova modernog doba. Istodobno, broj oboljelih kontinuirano raste, što povećava pritisak na zdravstvene sustave i zahtijeva učinkovitije modele skrbi (1). U svijetu je 2024. procijenjeno da 589 milijuna odraslih osoba u dobi od 20 do 79 godina živi s dijabetesom, od čega je većina slučajeva dijabetes tipa 2. Ovo predstavlja dramatičan rast u odnosu na prethodne godine i naglašava potrebu za učinkovitijim modelima skrbi i inovativnim intervencijama za dugoročnu kontrolu bolesti. S obzirom na očekivani porast broja oboljelih na 853 milijuna do 2050., jasno je da javnozdravstveni sustavi moraju razviti održive strategije i primjenu naprednih tehnologija kako bi se poboljšala kontrola bolesti i adherencija (2).
Pridržavanje terapiji (adherencija) kod pacijenata s dijabetesom tipa 2, uključujući oralne antidiabetike i inzulin, često je nedovoljno i prema meta-analizama procjenjuje se na 50 – 60 % (1,3,4). Takva niska razina adherencije značajno otežava postizanje ciljanih vrijednosti glikemije i povećava rizik od akutnih i kroničnih komplikacija, uključujući mikro- i makrovaskularne bolesti. Nepridržavanje terapiji dodatno je povezano s većim brojem hospitalizacija, pogoršanjem metaboličkih ishoda i značajno višim ekonomskim troškovima za zdravstvene sustave (5). Istraživanja pokazuju da su glavni prediktori slabije adherencije složenost terapije, prisutnost komorbiditeta, psihičko zdravlje te socioekonomski čimbenici, što naglašava potrebu za personaliziranim intervencijama i ciljanim strategijama podrške pacijentima (3,4,5). Sveobuhvatno praćenje i identifikacija ovih čimbenika ključni su koraci u smanjenju neadherencije, optimizaciji ishoda liječenja i racionalnom korištenju zdravstvenih resursa (1,3,4).

S obzirom na izazove u adherenciji kod pacijenata s T2D, pristup visokokvalitetnim, standardiziranim i sigurnim zdravstvenim podacima postaje ključan. EHDS omogućuje upravo to kroz sigurnu razmjenu i sekundarnu upotrebu podataka za istraživanja i razvoj inovativnih rješenja u prevenciji, dijagnostici i personaliziranoj skrbi. To u konačnici poboljšava učinkovitost i dostupnost zdravstvenih usluga (6). EHDS posebno naglašava korištenje anonimnih i pseudonimiziranih podataka, čime se osigurava privatnost pacijenata uz širu dostupnost podataka za javno dobro. Takav pristup potiče digitalnu transformaciju, ubrzava inovacije i omogućuje razvoj modela predviđanja, optimizaciju javnozdravstvenih intervencija i jačanje otpornosti zdravstvenih sustava, podupirući održivi razvoj i odgovornu politiku u zdravstvu diljem Europe (6,7). Sekundarna upotreba podataka unutar EHDS-a omogućuje kreiranje modela predviđanja, optimizaciju javnozdravstvenih intervencija i jačanje otpornosti zdravstvenih sustava. Na taj način Europa teži postati globalni predvodnik u pametnoj, sigurnoj i odgovornoj upotrebi zdravstvenih podataka, čime se podupire održivi razvoj i inovativna politika u zdravstvu (6, 7). Umjetna inteligencija (AI) i strojnje učenje dodatno povećavaju vrijednost EHDS-a jer omogućuju analizu velikih skupova podataka za rano prepoznavanje pacijenata s visokim rizikom neadherencije. Takvi sustavi mogu podržati personalizaciju terapijskih planova, optimizaciju resursa i donošenje kliničkih odluka, čime se poboljšavaju ishodi liječenja, smanjuje potreba za nepotrebnim intervencijama i omogućuje učinkovitije upravljanje skrbi pacijenata s dijabetesom tipa 2 (8).

Izvori

Prevalence of adherence to oral antidiabetic drugs in patients with type 2 diabetes: A systematic review and meta-analysis. PMC. 2024. Available from: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC11527837/
International Diabetes Federation. IDF Diabetes Atlas, 10th edition. Brussels: International Diabetes Federation; 2025. Available from: https://diabetesatlas.org
Vrijens B, Urquhart J. Adherence to and persistence with antidiabetic medications: A systematic literature review. PubMed. 2020. Available from: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/34779107/
Polonsky WH, Henry RR. Factors influencing medication adherence among adults living with diabetes and comorbidities. Curr Diab Rep. 2023;23:15. Available from: https://link.springer.com/article/10.1007/s11892-023-01532-0
Peyrot M, Barnett AH, Meneghini LF, Schumm-Draeger PM. Improving medication adherence in type 2 diabetes: strategies for better clinical and economic outcomes. Diabetologia. 2025. Available from: https://link.springer.com/article/10.1007/s00125-025-06617-x
European Commission. European Health Data Space (EHDS). Brussels: European Commission; 2025. Available from: https://health.ec.europa.eu/ehealth-digital-health-and-care/european-health-data-space_en
European Commission. EHDS Impact Assessment & Factsheets. Brussels: European Commission; 2025. Available from: https://commission.europa.eu/publications/european-health-data-space_en
American Diabetes Association. Artificial Intelligence and Diabetes Management: Current Status and Future Perspectives. Diabetes Care. 2023;46(6):12341245. doi:10.2337/dc23-0012.

Rezultati istraživanja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo: Djeca su u blizini škola izložena brojnim oglasima za zaslađena bezalkoholna pića, slatkiše, slane grickalice, pekarske proizvode i brzu hranu

Zagreb, 20. veljače 2026. – U sklopu suradnje na području promicanja pravilne prehrane i prevencije prekomjerne tjelesne mase i debljine djece, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i UNICEF predstavili su rezultate istraživanja o izloženosti djece oglašavanju i marketinškom komuniciranju hrane i bezalkoholnih pića na putu prema i iz osnovne škole, prvo istraživanje takve vrste provedeno u Hrvatskoj.

Prema podacima iz Europske inicijative praćenja debljine u djece svako treće dijete osnovnoškolske dobi u Hrvatskoj živi s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom, što predstavlja velik javnozdravstveni izazov. Uz dugoročne posljedice na tjelesno zdravlje, debljina ugrožava mentalno zdravlje i psihosocijalni razvoj djece. Brojna istraživanja pokazuju da izloženost djece oglašavanju i marketinškom komuniciranju hrane i bezalkoholnih pića s visokim udjelom masti, šećera i/ili soli utječe na povećan unos takvih proizvoda te povećava rizik od prekomjerne tjelesne mase i debljine.

Rezultati ovog istraživanja pokazuju da su u blizini škola u Hrvatskoj djeca okružena brojnim oglasima za zaslađena bezalkoholna pića, slatkiše, slane grickalice pekarske proizvode i brzu hranu.

Više od trećine svih oglasa u blizini škola su oglasi za hranu i bezalkoholna pića
Gotovo polovica oglasa za hranu i bezalkoholna pića u blizini škola odnosi se na bezalkoholna pića, slatkiše, slane grickalice i pekarske proizvode
Gotovo svaki treći oglas (29,1 %) za hranu i bezalkoholna pića u blizini škola oglašava proizvode s visokim udjelima masti, zasićenih masti, šećera i/ili soli.
Približno jedna četvrtina oglasa sadržava mliječne proizvode, voće, povrće i mahunarke, koji imaju povoljniji nutritivni profil i važni su za zdravlje djece.
Više od polovice (52,4 %) oglasa za hranu i bezalkoholna pića u blizini škola nije usklađeno s kriterijima za oglašavanje hrane i bezalkoholnih pića Svjetske zdravstvene organizacije, odnosno vrijednostima koje pomažu u procjeni nutritivnog sastava proizvoda i donošenju odluke o primjerenosti oglašavanja djeci. Prema ovim kriterijima:
- 5 od 6 oglasa za slatke proizvode i slane grickalice,
- 3 od 4 oglasa za bezalkoholna pića i napitke i
- 4 od 5 oglasa za prerađeno meso, perad, ribu i slične proizvode nije bilo usklađeno s kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije.
Za 32,2 % oglasa nije bilo moguće procijeniti usklađenost s kriterijima zbog nedostatka dostupnih nutritivnih podataka o proizvodima, a 15,4% oglasa bilo je usklađeno s kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije.

Trenutno u Hrvatskoj Zakon o elektroničkim medijima predviđa dobrovoljni kodeks ponašanja kojim bi se uredile audiovizualne komercijalne komunikacije hrane i bezalkoholnih pića s visokim udjelom masti, šećera i/ili soli.

„Prema rezultatima istraživanja „Europska inicijativa praćenja debljine, Hrvatska“, svaki treći osmogodišnjak, njih 36,1 % u Hrvatskoj živi s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom. Hrvatska je po ovom rezultatu u samom vrhu Europe, odnosno zauzima četvrto mjesto odmah iza Cipra, Italije i Grčke. To je ozbiljan javnozdravstveni problem i ekonomski izazov. Ujedno, to je i velika prijetnja dugovječnosti budućih generacija s obzirom na činjenicu da se debljina može povezati s padom očekivanog trajanja života od 3,5 godine do 2050. godine. Ulaganje u prevenciju debljine u djece mora biti prioritetno pitanje. Na međunarodnoj razini se već niz godina ističe važnost reguliranja marketinga hrane i bezalkoholnih pića s visokim udjelima masti, šećera i/ili soli usmjerenog prema djeci. Rezultati ovog istraživanja pokazuju da djeca na putu do škole najčešće vide oglase za hranu i bezalkoholna pića, koja su sa 38,3 % najzastupljenija vrsta oglašavanih proizvoda. Među oglasima za hranu i pića, njih 28,3 % su za bezalkoholna pića, a 20,5 % za slatke proizvode. U ovakvim okruženjima djeca donose prehrambene odabire u skladu s poticajima kojima su okružena. Takvi odabiri predstavljaju odraz utjecaja marketinga, a negativno utječu na zdravlje. Vjerujemo da će ovo istraživanje pokrenuti pozitivno djelovanje svih uključenih i doprinijeti jačanju multisektorske suradnje. Zajednički možemo pokušati mijenjati trendove i početi stvarati okruženja koja potiču zdravije izbore i koja će doprinijeti očuvanju zdravlja djece“, istaknula je prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravlja u HZJZ-u i Referentnog centra Ministarstva zdravstva za promicanje zdravlja.

„Djeca su u svom okruženju jako izložena oglašavanju hrane niske nutritivne vrijednosti, koja doprinosi debljini te ugrožava njihovo zdravlje. Kada uzmemo u obzir oglašavanje izravno usmjereno prema djeci putem mobilnih uređaja, gotovo je nemoguće izbjeći utjecaj oglašavanja na ono što djeca žele jesti i piti. Okruženje koje promiče nezdrave prehrambene navike u djece direktno ugrožava dobrobit djece. Djeca imaju pravo odrastati u okruženju koje podržava njihovo zdravlje, a jedna od ključnih strategija za stvaranje takvog okruženja jest uređenje marketinga hrane i pića, s posebnim fokusom na zaštitu djece. Zdravlje djece mora biti u središtu donošenja odluka, uz prepoznavanje dugoročnih zdravstvenih i ekonomskih koristi takvog pristupa“, naglasila je Luisa Brumana, predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku.

Cjeloviti izvještaj i infografike s rezultatima istraživanja i preporukama možete pronaći na poveznici:

Publikacija – oglašavanje hrane i bezalkoholnih pića

Infografike

Antidoping alarm u borilačkom sportu

U razdoblju od 12. do 20. veljače 2026. antidopinšku javnost obilježila su dva slučaja pozitivnih nalaza na kokain u borilačkom sportu, što je ponovno otvorilo pitanja odgovornosti sportaša, učestalosti rekreativne uporabe droga te dosljedne primjene antidopinških pravila.

Bivši UFC borac suspendiran je na 18 mjeseci nakon što je u njegovom uzorku tijekom natjecateljskog razdoblja utvrđena prisutnost metabolita kokaina. Riječ je o njegovom trećem antidopinškom prekršaju, zbog čega mu je uz izrečenu kaznu upućeno i upozorenje da bi eventualni sljedeći prekršaj mogao rezultirati doživotnom zabranom nastupa. Nadležna tijela naglasila su načelo stroge odgovornosti (strict liability), prema kojem je svaki sportaš odgovoran za tvari pronađene u njegovu organizmu, bez obzira na okolnosti ili namjeru.

Istodobno, novozelandski boksač Joseph Parker testiran je pozitivno na metabolit kokaina, no njegov slučaj nalazi se u fazi postupka. Parker je javno izjavio da nije svjesno konzumirao zabranjenu supstancu te je pokrenuo proces kako bi dokazao svoju nevinost. Njegov tim surađuje s nadležnim antidopinškim tijelima i provodi dodatne analize kako bi se razjasnile okolnosti i eventualni izvor kontaminacije.

Kokain u sportu – zašto ga sportaši uzimaju?

Kokain je stimulans središnjeg živčanog sustava koji kratkotrajno povećava budnost, samopouzdanje i osjećaj energije. Iako se ne smatra klasičnim „performans-enhancing“ sredstvom u smislu dugoročnog poboljšanja fizičkih sposobnosti, može privremeno smanjiti osjećaj umora i povećati agresivnost ili fokus – što je posebno relevantno u borilačkim sportovima. Međutim, ti učinci su kratkotrajni i praćeni ozbiljnim zdravstvenim rizicima, uključujući srčane aritmije, povišen krvni tlak, ovisnost i psihološke poremećaje.

U mnogim slučajevima kokain se povezuje s rekreativnom uporabom izvan sportskog konteksta, a ne nužno s namjerom poboljšanja rezultata. Ipak, prema Svjetskom antidopinškom kodeksu, kokain je zabranjen tijekom natjecanja, bez obzira na motive konzumacije. Sportaši snose punu odgovornost za svoje ponašanje i moguće posljedice.

Širi značaj slučajeva

Ova dva slučaja – jedan s izrečenom sankcijom i drugi u fazi dokazivanja – podsjećaju na važnost edukacije sportaša o zabranjenim supstancama, ali i na potrebu za preventivnim programima koji obuhvaćaju mentalno zdravlje i rizike rekreativne uporabe droga.

Antidopinški sustav ne štiti samo ravnopravnost natjecanja, već i zdravlje sportaša te integritet sporta u cjelini. (J.K.)

Obilježen Hrvatski dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima (18. veljače 2026.)

Od 2003. godine, u Hrvatskoj se, uz Svjetski dan nepušenja (31. svibnja), obilježava i nacionalni dan nepušenja, a čiji je cilj podsjetiti javnost na važnost nepušenja jer se pušenje duhana smatra jednim od najznačajnijih čimbenika rizika za zdravlje. Hrvatski dan nepušenja obilježava se tradicionalno prvog dana Korizme, s obzirom na to da je Korizma specifično razdoblje u kojem velik broj ljudi u svoj život nastoji uvesti neku zdravu i korisnu naviku. Cilj je potaknuti pušače na prestanak pušenja tako da 24 sata ne zapale cigaretu, steknu uvid da to nije nemoguće i nastave s apstinencijom.

Hrvatski dan nepušenja, ove godine obilježava se 18. veljače 2026. godine, a povodom obilježavanja istog, pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva, u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo održan je okrugli stol na kojem su predstavljeni aktualni trendovi i programi koji se provode u području prevencije pušenja i smanjenja štetnih posljedica vezanih za pušenje. Okrugli stol otvorila je doc. dr. sc. Marija Bubaš, prim. dr. med. spec., državna tajnica Ministarstva zdravstva, koja je istaknula važnost suzdržavanja od duhanskih i nikotinskih proizvoda te prestanka pušenja za očuvanje zdravlja svakog pojedinca.

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med., pozvao je sve osobe koje puše i koriste duhanske i srodne proizvode da se odluče na prestanak, a istaknuo je kako novi duhanski i nikotinski proizvodi nisu zamjena za tradicionalne duhanske proizvode te štete zdravlju korisnika.

Gospodin Željko Petković, pomoćnik ravnatelja HZJZ, predstavio je aktualne nacionalne trendove i politike u području ovisnosti s naglaskom na duhan, a gđa. Smilja Golomejić (HZJZ) istaknula je najnovije globalne trendove prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije.

Prof. dr. sc. Marko Jakopović, dr. med., iz Klinike za plućne bolesti Jordanovac govorio je o bolestima povezanim s pušenjem, a prim. Vjekoslava Amerl Šakić, dr. med., predstavnica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine, podsjetila je na izazove s kojima se susreću obiteljski liječnici pri liječenju ovisnosti o nikotinu.

Zaključno, gđa. Katarina Milković, ravnateljica Agencija za odgoj i obrazovanje istaknula je ulogu obrazovnog sustava u borbi protiv pušenja.

Okrugli stol završio je pozivom na prestanak pušenja koji je povezan s boljim zdravljem, duljim i kvalitetnijim životom pojedinca, ali i njegove okoline.

Ključni globalni trendovi

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, više od 8 milijuna ljudi u svijetu umre od posljedica aktivnog ili pasivnog pušenja, dok je više od 7 milijuna smrti povezano s izravnom uporabom duhana, a oko 1,3 milijuna smrtnih slučajeva povezano je s pasivnim pušenjem.
Oko 95% umrlih od raka pluća bili su pušači.
Prestanak pušenja smanjuje rizik za nastanak karcinoma pluća za 20-90% u usporedbi s pušačima
Svjetski broj ljudi koji koriste duhan danas je približno 1.2 milijarde, što je pad s oko 1.38 milijardi u 2000. godini.
Od 2010. do 2024. godine došlo je do 27 % relativnog smanjenja broja korisnika duhana globalno
Muškarci čine više od 80 % svih pušača, a prevalencija među njima je sporo opadala (s oko 41.4 % 2010. na 32.5 % u 2024.).
Europa ima jednu od najviših stopa pušenja u svijetu s oko 24.1 % odraslih korisnika duhana u 2024.
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje globalnu upotrebu e-cigareta na preko 100 milijuna ljudi koji sada koristi elektroničke cigarete (≈ 86 mil. odraslih + ≈ 15 mil. adolescenata).

Ključni trendovi vezani za pušenje u Hrvatskoj

Gotovo 38 % odraslih građana puši cigarete, a udio pušača u dobi 25–34 godine prelazi 40 %, što Hrvatskoj daje jednu od najviših stopa u Europskoj uniji.
Velika je zastupljenost e-cigareta među učenicima, oko 44 % ih je barem jednom probalo e-cigarete.
Podaci iz međunarodnih istraživanja (ESPAD) pokazuju da je Hrvatska među zemljama s visokom prevalencijom svakodnevnog pušenja adolescenata u posljednjih 30 dana (~19 %), što je znatno iznad europskog prosjeka.
Pušenje ostaje glavni ponašajni rizični faktor za bolesti srca, pluća i karcinome te predstavlja značajan teret za javno zdravstvo.
Podaci pokazuju da mladi počinju pušiti već u dobi od 13–16 godina, što naglašava potrebu za ciljanim preventivnim intervencijama u školama i zajednicama.

Tečaj iz pomorske medicine za specijalizante i specijaliste medicine rada i sporta

Služba za medicinu rada i sporta, prevenciju invalidnosti i psihosocijalne rizike na radnom mjestu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo planira organizirati trodnevni Tečaj iz pomorske medicine za specijalizante i specijaliste medicine rada i sporta u studenom 2026. godine. Molimo sve zainteresirane da se jave na mail izobrazba@hzjz.hr.

Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026. (7. tjedan 2026.)

U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2025./2026., zaključno s 15. veljače 2026. godine, zaprimljeno ukupno 40 499 prijava oboljelih od gripe, od čega je 247 prijava pristiglo u posljednjem, 7. tjednu (grafikon 1.). Nastavlja se trend pada broja zaprimljenih prijava oboljelih od gripe.

Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.

Prijave gripe zaprimljene su iz gotovo svih županija, pri čemu se u 7. tjednu najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi u Osječko-baranjskoj županiji (grafikon 2.).

Grafikon 2. Stopa prijava gripe prema županijama u 7. tjednu u sezoni 2025./2026.

Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)

Grafikon 3. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.

Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone do sada su prijavljena sedamdeset i četiri smrtna ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.

Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnjih 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.

Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona

Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u posljednjem tjednu 1 % uzoraka testiranih na gripu bilo je pozitivno. U pozitivnim uzrocima detektirani je virusi gripe A.

Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.

Predstavljanje rezultata istraživanja “Oglašavanje i marketinško komuniciranje hrane i bezalkoholnih pića u blizini osnovnih škola”

HZJZ I UNICEF predstavljaju rezultate istraživanja

„OGLAŠAVANJE I MARKETINŠKO KOMUNICIRANJE HRANE I BEZALKOHOLNIH PIĆA U BLIZINI OSNOVNIH ŠKOLA U HRVATSKOJ“ koje će se održati 20.veljače 2026. u 11:00 sati u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, Rockefellerova 12, 10000, Zagreb.

U sklopu suradnje na području promicanja pravilne prehrane i prevencije prekomjerne tjelesne mase i debljine djece, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Ured UNICEF-a za Hrvatsku predstavit će ključne uvide istraživanja „Oglašavanje i marketinško komuniciranje hrane i bezalkoholnih pića u blizini osnovnih škola u Hrvatskoj“.

Riječ je o prvom istraživanju ove vrste u Republici Hrvatskoj, usmjerenom na procjenu izloženosti djece oglašavanju hrane i bezalkoholnih pića u blizini osnovnih škola te njegovih mogućih javnozdravstvenih učinaka. Brojna istraživanja pokazuju da izloženost djece oglašavanju hrane i bezalkoholnih pića s visokim udjelom masti, šećera i/ili soli utječe na povećan unos takvih proizvoda te povećava rizik od prekomjerne tjelesne mase i debljine. Rezultati ovog istraživanja pokazuju da su u blizini škola u Hrvatskoj djeca okružena brojnim oglasima za zaslađena bezalkoholna pića, slatkiše, slane grickalice pekarske proizvode i brzu hranu.

U Republici Hrvatskoj 36,1 % djece u dobi od osam godina ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. Oglašavanje hrane i bezalkoholnih pića s visokim udjelom masti, šećera i/ili soli utječe na prehrambene preferencije i zahtjeve, kupovne navike te kratkoročne stilove prehrane u djece. Ovaj utjecaj prisutan je i u potrošačkom ponašanju kasnije u odrasloj dobi.

Popis lijekova za siječanj 2026.

17. veljače 2026.

Popisu lijekova registriranih u RH* do 31.01.2026. možete pristupiti na jedan od sljedećih načina:

putem naslovnice: https://www.hzjz.hr/sluzba-za-antidoping/ klikom na ikonu ‘Popis zabranjenih sredstava’
putem informativne stranice o popisu lijekova na kojoj se nalaze integrirana tražilica i dokument u pdf formatu: https://www.hzjz.hr/sluzba-za-antidoping/#popis-zabranjenih-sredstava

Za dodatne upite oko zabranjenih tvari u sportu koji se nalaze u lijekovima, dodatcima prehrani ili drugim proizvodima možete se obratiti Službi za antidoping putem emaila: tue@hzjz.hr ili telefonski na broj: 01/5510-653.

*Služba za antidoping HZJZ-a na mjesečnoj bazi objavljuje Popis lijekova registriranih u Hrvatskoj koji sadrže tvari zabranjene Popisom zabranjenih sredstava. Na ovaj način sportašima pružamo dodatnu podršku i pomoć vezano uz uzimanje lijekova radi liječenja različitih medicinskih stanja.

Popis je sastavljen tako da se u prvoj koloni abecednim redom može potražiti određeni lijek prema zaštićenom imenu. Nazivi lijekova u Popisu pojednostavljeni su na način da pružaju karakterističnu informaciju o nazivu lijeka, ali ne i puno ime lijeka koje se dodjeljuje prilikom registracije lijekova.

Osim u standardnom pdf formatu, omogućeno je i pretraživanje putem integrirane tražilice. Upisom znakova u polje pretraživača dobiju se rezultati pretraživanja prema unesenom zapisu u tražilici. (HZJZ)

COVID -19 U Hrvatskoj (17.2.2026)

COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.

U 7. kalendarskom tjednu (tjedan od 9. do 15. veljače 2026.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljene su 104 prijave COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 7. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

Nove antidopinške sankcije u Australiji

Australsko tijelo za integritet sporta (Sport Integrity Australia) početkom veljače objavilo je nove odluke u predmetima kršenja antidopinških pravila, čime se potvrđuje kontinuirana i dosljedna provedba Svjetskog antidopinškog kodeksa na nacionalnoj razini.

Prema objavljenim informacijama, više sportaša iz različitih sportova sankcionirano je zbog prisutnosti zabranjenih tvari ili drugih kršenja antidopinških pravila.

Među objavljenim slučajevima ističu se:

Thomas Deakin, ragbijaš, kojemu je izrečena tromjesečna zabrana nastupa zbog kršenja antidopinških pravila,
Jacob Cremen-Darkin, igrač ragbija u invalidskim kolicima, kojemu je izrečena dvogodišnja zabrana nastupa,
Filip Vulić, boksač, kojemu je također izrečena dvogodišnja zabrana nastupa.

Odluke su donesene u skladu s važećim nacionalnim propisima i međunarodnim standardima, uz primjenu načela stroge odgovornosti sportaša za tvari pronađene u njihovu organizmu. U pojedinim predmetima uzete su u obzir i olakotne okolnosti, uključujući suradnju sportaša ili specifične okolnosti pojedinog slučaja.

Objava ovih odluka podsjeća na to da antidopinški sustav djeluje kontinuirano, neovisno o održavanju velikih međunarodnih natjecanja. Nacionalne antidopinške organizacije redovito provode testiranja, vode postupke upravljanja rezultatima te javno objavljuju sankcije u skladu s načelima transparentnosti.

Borba protiv dopinga usmjerena je ne samo na očuvanje ravnopravnosti natjecanja, već i na zaštitu zdravlja sportaša te očuvanje povjerenja javnosti u sport. Sustavna provedba antidopinških pravila i međunarodna suradnja ključni su elementi u očuvanju integriteta sporta na globalnoj razini. (J.K.)

NATJEČAJ: Mreža škola koje promiču zdravlje “Schools for Health in Europe Network Foundation (SHE)

Uključivanje novih odgojno-obrazovnih ustanova

Promicanje zdravlja u školi predstavlja temelj stvaranja sigurnog, poticajnog i uspješnog odgojno-obrazovnog okruženja. Škola koja promiče zdravlje sustavno i planski brine o dobrobiti učenika i zaposlenika, razvija zdravstvenu pismenost te obogaćuje sadržaje školskih kurikula. Na taj način se utječe na oblikovanje zdravih životnih stilova kako učenika tako i zaposlenika odgojno-obrazovnih ustanova.

Mreža Schools for Health in Europe (SHE) povezuje škole diljem Europe koje zdravlje prepoznaju kao strateški prioritet. Razmjenom iskustava, pružanjem stručne podrške i međusektorske suradnje, SHE škole postaju primjeri dobre prakse i nositelji pozitivnih promjena u školi i lokalnoj zajednici.

Hrvatska mreža SHE škola danas okuplja više od 40 odgojno-obrazovnih ustanova, a u školskoj godini 2026./2027. Svake godine se pruža mogućnost za uključivanjem novih članica. Nove škole imat će mentorsku podršku iskusnih SHE škola, što osigurava kvalitetnu provedbu i kolegijalnu podršku u ostvarivanju zadanih aktivnosti.

Za odgojno-obrazovne ustanove koje prepoznaju potrebu sustavnog jačanja zdravstvene pismenosti i žele postati dio europske mreže škola koje promiču zdravlje, otvorene su prijave na Natječaj do 2. ožujka 2026. putem prijavnog obrasca na poveznici Natječaj za SHE mrežu škola 2026/27.

Ispunite obrazac

Mogućnosti odabira su ograničene.

Cjelovitost ispunjenog prijemnog obrasca i prihvatljivost sadržaja motivacijskog pisma utvrdit će povjerenstvo sastavljeno od članova Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Agencije za odgoj i obrazovanje, a obavijest o izabranim odgojno-obrazovnim ustanovama će biti objavljena na internetskoj stranici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo skolska.medicina@hzjz.hr i Agencije za odgoj i obrazovanje https://www.azoo.hr/, najkasnije do 5. ožujka 2026.

ADEL – Vodič kroz Popis zabranjenih sredstava 2026.

Na WADA-inoj online edukacijskoj platformi ADEL (Anti-Doping Education and Learning) objavljen je još jedan prijevod tečaja na hrvatski – Vodič za sportaše i prateće osoblje sportaša kroz Popis zabranjenih sredstava 2026.

Razumijevanje Popisa zabranjenih sredstava ključno je za čisto natjecanje. U ovom kratkom tečaju sportaši i prateće osoblje sportaša naučiti će kako se snalaziti na Popisu, što se promijenilo za 2026. godinu, kako provjeriti lijekove te kada treba podnijeti zahtjev za terapijsko izuzeće (TUE).

Što je Popis zabranjenih sredstava? Popis zabranjenih sredstava je međunarodni standard koji označava tvari i metode koje su zabranjene u sportu. Ažurirani Popis objavljuje se na web stranici WADA-e svake godine 1. listopada a stupa na snagu 1. siječnja sljedeće godine.

Kada se tvari ili metode dodaju na Popis? Tvar ili metoda uvrštava se na Popis ako se utvrdi da tvar ili metoda ispunjava barem 2 od 3 kriterija:

potencijal poboljšanja sportske izvedbe
rizik za zdravlje sportaša
krši duh sporta

I ovaj tečaj omogućuje stjecanje certifikata, da bi se on dobio, potrebno je dovršiti sve module i postići rezultat veći od 80% u završnom kvizu.

Podsjećamo da se ovom tečaju kao i svim ostalim antidopinškim edukacijskim sadržajima na ADEL platformi može pristupiti putem sljedeće poveznice: https://adel.wada-ama.org/learn (F.A.L.)

Međunarodni dan djece oboljele od malignih bolesti 2026.

Međunarodni dan djece oboljele od malignih bolesti obilježava se 15. veljače.

Ovim se danom podiže svijest i potiče bolje razumijevanje izazova povezanih s dječjim rakom te načina na koji oni utječu na djecu i adolescente oboljele od raka, one koji su bolest preboljeli, njihove obitelji i društvo u cjelini.

Istodobno se naglašava potreba za ravnopravnim i kvalitetnijim pristupom liječenju i zdravstvenoj skrbi za svu djecu oboljelu od raka, bez obzira gdje žive.

Obilježavanje je pokrenula organizacija Childhood Cancer International (CCI), s ciljem promicanja boljeg razumijevanja izazova povezanih s dječjim rakom te naglašavanja potrebe za pravednijim i kvalitetnijim pristupom liječenju i skrbi za svu djecu oboljelu od raka.

Rak može zahvatiti ljude svih dobnih skupina i bilo koji dio tijela.

Počinje genetskom promjenom u jednoj stanici, koja može rasti u tumor, širiti se na druge dijelove tijela i, ako se ne liječi, narušiti zdravlje ili uzrokovati smrt. Za razliku od raka kod odraslih, većina dječjih tumora nema poznat uzrok. Iako su provedene brojne studije, vrlo mali broj dječjih tumora povezan je s okolišnim ili životnim čimbenicima. Prevencija raka u djece trebala bi se usmjeriti na zdrav način života koji smanjuje rizik od nastanka sprječivog raka u odrasloj dobi.

Svake godine, više od 400.000 djece i adolescenata mlađih od 20 godina oboli od raka.

Prema zadnjim objavljenim podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj je u 2023. godini dijagnoza maligne bolesti postavljena u 97 djece (32 u dobi od 0-4 godine, 29 u dobi 5-9 godina i 36 u dobi od 10-14 godina), od toga 47 djevojčica i 50 dječaka. U 2024. godini od malignih bolesti umrlo je 10 djece (3 u dobi od 0-4 godine, 5 u dobi 5-9 godina i 2 u dobi 10-14 godina), od toga 6 djevojčica i 4 dječaka.

Globalna inicijativa za dječji rak

Globalna inicijativa za dječji rak je međunarodni program koji je pokrenula Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) s ciljem da se djeci oboljeloj od raka, bez obzira na to gdje žive, osigura pravovremena, kvalitetna i dostupna skrb.

Inicijativa je usmjerena na:

rano prepoznavanje i točnu dijagnozu
dostupnost esencijalnih lijekova i tehnologija
standardizirane i učinkovite terapije
jačanje zdravstvenih sustava i edukaciju zdravstvenih radnika
podršku djeci, obiteljima i preživjelima

Inicijativa teži tome da se do 2030. godine poveća stopa preživljavanja djece oboljele od raka na najmanje 60 % u cijelom svijetu.

Budući da se dječji rak ne može spriječiti, najvažniji su rano prepoznavanje simptoma, točna i brza dijagnoza te pravodobno liječenje. Rano otkrivanje povećava šanse za preživljavanje, smanjuje potrebu za intenzivnijim liječenjem i poboljšava kvalitetu života djece i njihovih obitelji.

Izvori:

ICCD

https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/cancer-in-children

https://www.who.int/initiatives/the-global-initiative-for-childhood-cancer

https://www.childhoodcancerinternational.org/

Ispravak dijela javnog natječaja od dana 11. veljače 2026.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavljuje ispravak dijela javnog natječaja od dana 11. veljače 2026.

Više pogledajte ovdje.

Popuštanje zabrane prema Rusiji

Rusija bi se mogla približiti povratku u međunarodni sport, no neriješena pitanja oko sustavnog dopinga i dalje bacaju sjenu na tu mogućnost, čak i dok pojedine svjetskesportske organizacije pokazuju spremnost na ublažavanje ograničenja.

Nakon gotovo deset godina sankcija koje su u početku bile povezane s raširenim kršenjem antidopinških pravila, a kasnije i s ruskom invazijom na Ukrajinu, razgovori na nedavnom dvodnevnom sastanku Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO) u Milanu naznačili su rastuću otvorenost nekih dužnosnika prema reintegraciji ruskih sportaša u međunarodna natjecanja, izvijestio je The New York Times.

Predsjednica MOO-a Kirsty Coventry u svom je obraćanju delegatima izbjegla izravno spominjanje Rusije, ali je naglasila predanost organizacije političkoj neutralnosti.
„Mi smo sportska organizacija“, rekla je Coventry. „To znači da sport mora ostati neutralno područje.“

Izolacija Rusije iz međunarodnog sporta započela je mnogo prije rata u Ukrajini. Još 2016. godine. Prema izvješću koje je naručila Svjetska antidopinška agencija (WADA) utvrđeno je da je Rusija između 2011. i 2015. provodila „državno vođen“ sustav dopinga koji je obuhvatio više od tisuću sportaša. Istrage koje su uslijedile otkrile su i manipulaciju uzorcima tijekom Zimskih olimpijskih igara u Sočiju 2014.

Posljedice su bile bez presedana. Ruskim atletičarima zabranjen je nastup na Olimpijskim igrama u Riju 2016., a uoči Zimskih igara u Pjongčangu 2018. MOO je suspendirao Ruski olimpijski odbor. Iako su neke mjere kasnije ublažene, ruski su sportaši i dalje smjeli nastupati samo pod neutralnim statusom, bez zastave i himne.

Ta su ograničenja trebala isteći nakon Zimskih olimpijskih igara u Pekingu 2022., na kojima su sportaši natjecali pod zastavom Ruskog olimpijskog odbora. No invazija na Ukrajinu, pokrenuta svega nekoliko dana nakon Igara, potaknula je MOO da ponovno preporuči zabrane za sportaše iz Rusije i Bjelorusije, čime je produljena njihova međunarodna izolacija.

U posljednje vrijeme, međutim, vide se znakovi postupne reintegracije. Međunarodne federacije za judo i taekwondo već su ukinule zabrane i dopustile ruskim sportašima ponovno natjecanje pod ruskom zastavom. U prosincu je MOO preporučio da se ruskim i bjeloruskim mladim sportašima omogući povratak u međunarodna natjecanja, uključujući i Olimpijske igre mladih.

Za sada ruski sportaši na Zimskim olimpijskim igrama 2026. u Italiji mogu nastupati samo kao „neutralni pojedinačni sportaši“, nakon provjere kojom se utvrđuje da nemaju vojne veze, da nisu javno podržavali rat u Ukrajini te da poštuju antidopinška pravila. Prema podacima The New York Timesa, Rusija na ovim Igrama ima tek 13 kvalificiranih sportaša – najmanju delegaciju od 1908. godine.

Širi povratak u međunarodnu sportsku zajednicu zahtijevao bi ukidanje suspenzije Ruskog olimpijskog odbora, uvedene 2023. nakon što je Moskva pripojila sportske organizacije na okupiranim ukrajinskim teritorijima. Čak i tada, svaka bi sportska federacija pojedinačno odlučivala o mogućem ukidanju zabrana, pri čemu mnoge od njih i dalje ističu zabrinutost zbog pitanja integriteta natjecanja i poštovanja antidopinških propisa.

Dodatne napetosti izazvao je i nedavni slučaj ukrajinskog skeletonaša Vladyslava Heraskevycha kojemu je MOO zabranio korištenje kacige s posvetom ukrajinskim sportašima poginulima tijekom ruske invazije, a koju je nosio na službenim treninzima i natjecanjima uoči Zimskih olimpijskih igara u Italiji.

Unatoč signalima mogućeg popuštanja, globalno povjerenje u ruski sportski sustav i dalje ostaje narušeno – a nasljeđe dopinških skandala još uvijek snažno oblikuje rasprave o njegovom povratku na svjetsku scenu. (J.K)

Natječaj za zasnivanje radnog odnosa za doktore medicine na neodređeno vrijeme zbog provođenja specijalističkog usavršavanja

Na temelju članka 181. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/18, 125/19, 133/20, 147/20, 136/21, 119/22, 156/22, 33/23, 145/23, 36/24, 102/25), Pravilnika o mjerilima za prijam specijalizanata (NN 83/15, 100/18, 33/23) te Plana specijalizacija i užih specijalizacija za 2025. odobrenih od Ministarstva zdravstva, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7 objavljuje sljedeći natječaj.

Više pogledajte ovdje.

Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026. (6. tjedan 2026.)

U Hrvatskoj su tijekom sezone gripe 2025./2026., zaključno s 8. veljače 2026. godine, zaprimljene ukupno 40 252 prijave oboljelih od gripe, od čega je 426 prijava pristiglo u posljednjem, 6. tjednu (grafikon 1.). Nastavlja se trend pada broja zaprimljenih prijava oboljelih od gripe.

Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.

Prijave gripe zaprimljene su iz svih županija, pri čemu se u 6. tjednu najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi u Osječko-baranjskoj županiji (grafikon 2.).

Grafikon 2. Stopa prijava gripe prema županijama u 6. tjednu u sezoni 2025./2026.

Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)

Grafikon 3. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.

Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone do sada je prijavljeno šezdeset i devet smrtnih ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.

Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnjih 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.

Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona

Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu HZJZ-a, u posljednjem tjednu 3 % testiranih uzoraka bilo je pozitivno na gripu. U pozitivnim uzorcima potvrđena je gripa A.

Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.

Natječaj za prijam u radni odnos

Na temelju Odluka Upravnog vijeća KLASA: 007-03/25-15/9, URBROJ: 117-17-25-6 od dana 29. rujna 2025., KLASA: 007-03/25-15/11, URBROJ: 117-17-25-6 od dana 28. studenog 2025., KLASA: 007-03/25-15/12, URBROJ: 117-17-25-6 od dana 22. prosinca 2025., kao i na temelju Suglasnosti Ministarstva zdravstva KLASA: 100-01/22-03/131, URBROJ: 534-03-3-1/6-22-03 od dana 16. ožujka 2022., KLASA: 100-01/23-03/127, URBROJ: 534-03-3-1/6-23-6 od dana 12. lipnja 2023., KLASA: 100-01/23-03/127, URBROJ: 534-03-3-1/8-23-8 od dana 6. srpnja 2023., KLASA: 100-01/24-03/139, URBROJ: 534-03-3-1/6-24-20 od dana 30. rujna 2024., KLASA: 100-01/24-03/139, URBROJ: 534-03-3-1/5-24-28 od dana 6. studenog 2024., KLASA: 100-01/24-03/139, URBROJ: 534-03-3-1/6-24-38 od dana 12. prosinca 2024., KLASA: 100-01/25-03/11, URBROJ: 534-03-3-1/6-25-11 od dana 17. ožujka 2025., KLASA: 100-01/25-03/11, URBROJ: 534-03-3-1/6-25-17 od dana 28. travnja 2025., KLASA: 100-01/25-03/11, URBROJ: 534-03-3-1/3-25-30 od dana 21. listopada 2025., KLASA: 100-01/25-03/11, URBROJ: 534-03-3-1/4-25-34 od dana 12. studenog 2025., KLASA: 100-01/25-03/11, URBROJ: 534-03-3-1/3-26-41 od dana 21. siječnja 2026., KLASA: 100-01/25-03/11, URBROJ: 534-03-3-1/3-26-42 od dana 19. siječnja 2025., Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Rockefellerova 7, Zagreb, objavljuje sljedeći javni natječaj.

Više pogledajte ovdje.

COVID -19 U Hrvatskoj (10.2.2026)

U 6. kalendarskom tjednu (tjedan od 2. do 8. veljače 2026.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 119 prijava COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 6. kalendarskom tjednu zabilježena je jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19 koji je nastupio u tjednu ranije.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

Fitness i amaterski sport postaju novo žarište dopinga

Antidopinške agencije diljem svijeta upozoravaju na zabrinjavajući porast korištenja zabranjenih tvari u rekreativnom sportu i fitnessu što pokazuje da doping sve više izlazi iz okvira profesionalnog sporta i postaje ozbiljan javnozdravstveni problem. Prema najnovijim izvješćima gotovo svaki deseti rekreativac u teretanama u Europi i Sjevernoj Americi koristi neki oblik nedozvoljenih sredstava, od anaboličkih steroida i hormona rasta do stimulansa i tzv. “sredstava za ubrzavanje oporavka”. Glavni motivi su brza izgradnja mišićne mase, povećanje izdržljivosti, poboljšanje estetike tijela ili jednostavno želja da se impresioniraju prijatelji i pratitelji na društvenim mrežama.

Stručnjaci upozoravaju da takva praksa nosi ozbiljne zdravstvene rizike. Dugotrajno uzimanje steroida i hormona rasta može uzrokovati hormonalne poremećaje, oštećenje jetra, srčane probleme, povećanu agresivnost, depresiju, pa čak i trajne kronične bolesti. Iako se često čini da rezultati dolaze brzo i lako, opasnosti su stvarne i često nevidljive na prvi pogled.

Posebno zabrinjava trend među mladima i amaterskim sportašima. Istraživanja pokazuju da se tinejdžeri i mladi odrasli već u dobi od 16 do 20 godina okreću dopingu, često pod pritiskom influencera, društvenih mreža i idealiziranih prikaza “fitnes ikona”. Mnogi proizvode i savjete pronalaze preko interneta ili na crnom tržištu gdje je kvaliteta proizvoda neprovjerena, a rizik za zdravlje velik. Sve češće se koriste i tzv. “legalni steroidi” i suplementi s neprovjerenim sastavom, koji izgledom i marketingom podsjećaju na legalne proizvode no u sebi mogu sadržavati zabranjene tvari. To stvara dodatnu opasnost jer korisnici često nisu svjesni da krše pravila ili ugrožavaju vlastito zdravlje.

Primjerice, nedavno istraživanje provedeno u SAD-u pokazalo je da je više od 15 % mladih muškaraca u fitness centrima probalo barem jedan oblik nedozvoljenih tvari u proteklih godinu dana. Slični trendovi bilježe se i u Europi, posebno među amaterima koji se pripremaju za lokalna natjecanja u bodybuildingu ili CrossFit-u gdje često vlada stav “cilj opravdava sredstvo”.

Antidopinške organizacije i fitness udruge stoga pozivaju na snažniju edukaciju i prevenciju, posebno u teretanama, školama i rekreativnim centrima. Cilj je podizanje svijesti o opasnostima dopinga, promicanje zdravog i odgovornog pristupa tjelesnoj aktivnosti i stvaranje sigurnog okruženja za sve sportaše. Stručnjaci naglašavaju da doping nije problem samo profesionalnog sporta, već i šireg društva. “Sport bi trebao biti simbol zdravlja, fair-playa i pozitivnih vrijednosti, a ne sredstvo za postizanje brzih i rizičnih rezultata,” poručuju.

Kao rekreativci, važno je biti informiran i oprezan. Preporučuje se provjeravati sastav svih suplemenata prije upotrebe, konzultirati se s liječnikom ili nutricionistom, održavati balans između treninga, prehrane i odmora te razvijati realne i zdrave ciljeve. Umjesto da se traži brz i rizičan put do “savršene forme”, zdrav pristup sportu donosi dugoročne rezultate i očuvanje zdravlja, što je ipak najveća vrijednost bavljenja sportom. (J.B)