Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Hrvatski dan nepušenja – poziv na okrugli stol

22. VELJAČE 2023. , SRIJEDA U 10.30 SATI

EDUKACIJSKI CENTAR HRVATSKOG ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO, ROCKEFELLEROVA 12, ZAGREB

Uz Svjetski dan nepušenja (31. svibnja), u Hrvatskoj se od 2003. godine obilježava i nacionalni dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima (engl. World No Tobacco Day). Hrvatski dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima obilježava se prvog dana Korizme ove godine je 22. veljače, posebnost tog dana je što većina ljudi razmišlja o odricanju od nečega u čemu uživa tijekom godine. Dan bez duhanskog dima je dan kojim se želi potaknuti pušače na prestanak pušenja. Kao i prema modelu koji se provodi u drugim zemljama, obilježavanjem Dana bez duhanskog dima nastoji se potaknuti pušače da ne zapale cigaretu 24 sata kako bi uvidjeli da to nije nemoguće i nastavili s apstinencijom. To je prilika da pušači razmisle o svojoj ovisnosti o cigaretama, da im nepušači pomognu da se odreknu cigareta. Povodom Hrvatskog dana nepušenja – Dana bez duhanskog dima, Hrvatski zavod za javno zdravstvo zajedno sa Nacionalnim povjerenstvom za borbu protiv pušenja Ministarstva zdravstva organizira okrugli stol. Okrugli stol će biti održan 22. veljače 2023., srijeda u 10.30 sati u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Rockefellerova 12, Zagreb.

Okrugli stol bit će i prilika da prikažemo situaciju s pušenjem kod mladih, potaknemo pušače na prestanak, podsjetimo na Škole nepušenja, te izazove koje donose novi duhanski proizvodi i e-cigarete. Pozivamo sve zainteresirane stručnjake da nam se pridruže na Okruglom stolu te sudjeluju u raspravi s primjerima dobre prakse.

Duhan je odgovoran za smrt više od 8 milijuna ljudi godišnje.Više od 7 milijuna tih smrtnih slučajeva posljedica je izravne uporabe duhana, dok je oko 1.2 milijuna posljedica izloženosti nepušača duhanskom dimu. Pušenje duhana izaziva ovisnost, oštećuje sve organske sustave u organizmu te povećava rizik za više od trideset bolesti.

Prema rezultatima istraživanja provedenog 2019. godine „Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji u Republici Hrvatskoj“ (istraživanje HZJZ-a i Institut za društvena istraživanja dr. Ivo Pilar) 38,4% odraslih puši, najviše u dobnoj skupini između 25. i 35. godine života (43,6%), dok muškarci nešto češće puše od žena (41,2% naspram 35,7%) .

Duhanski dim sadrži preko 7 000 različitih kemijskih sastojaka, od kojih neke posebno oštećuju srce i krvne žile. Najštetnije tvari iz duhanskog dima za krvožilni sustav su nikotin, katran i ugljični monoksid.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) “Duhanski proizvodi” se definiraju kao proizvod koji su u cijelosti ili djelomično napravljeni od listova duhana kao sirovine koji se proizvode za pušenje, žvakanje. Na tržištu se pojavio sve veći broj „Novih duhanskih proizvoda” koji se definiraju kao duhanski proizvod koji ne pripada ni jednoj od sljedećih kategorija:cigarete,duhan (za samostalno motanje, za lule i vodene lule,cigare i cigarilosi) ,duhan (za žvakanje, za šmrkanje ili za oralnu potrošnju) .

Prodaja cigareta smanjivala se tijekom godina proteklog desetljeća, što dovodi do razvoja i marketinga e-cigareta i novih duhanskih proizvoda (grijani duhanski proizvodi). Elektronički sustavi za isporuku nikotina(e-cigarete), koji se također nazivaju vaping uređaji ili olovke za vape, uređaji koji se koriste za pušenje ili „vape“ aromatizirane otopine. Prema SZO glavni sastojci otopine e-cigareta su: nikotin, propilen glikol sa ili bez glicerola i različita sredstva za poboljšanje okusa. Uz negativan utjecaj na zdravlje ljudi, negativno utječu na okoliš.Proizvođači e-cigareta ne dostavljaju jasne upute korisnicima kako pravilno odložiti korištene uređaje, litij-ionske baterije i iskorištene uljne patrone. E-cigarete su izrađene od plastike i metala i kao takve nisu biorazgradive što uzrokuje raspršenje mikroplastike i ulja u okoliš. Grijani duhanski proizvodi postupkom zagrijavanja stvaraju aerosol koji sadrži nikotin i štetne sastojke u obliku aditiva i aroma .Prema duhanskim tvrtkama, zagrijavanjem duhana, a ne spaljivanjem kao kod obične cigarete, značajno se smanjuje stvaranje štetnih tvari koje nastaju pri visokoj temperaturi povezane s izgaranjem navodi SZO.

Unatoč naporu duhanskih tvrtki da se dokaže smanjena štetnost kod konzumacije e-cigareta i grijanih duhanskih proizvoda,prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) prijavljeno je više od 2800 slučajeva, uključujući i 68 smrtna slučaja EVALI koja predstavlja upalni odgovor dišnog sustava koji nastaje zagrijavanjem i aerosolizacijom ulja koje se taloži u alveolarnom prostoru. EVALI uključuje stanja kao što su lipoidna pneumonia, pneumonitis uzrokovan preosjetljivošću, difuzno alveolarno krvarenje, akutna eozinofilna pneumonija navodi CDC.

Uz e-cigarete i grijane duhanske proizvode u ,,Proizvode sljedeće generacije“ spadaju SNUS i nikotinske vrećice.

SNUS je tradicionalni skandinavski bezdimni duhanski proizvod, reguliran je kao prehrambeni proizvod prema švedskom zakonu o hrani od 1970-ih. Konzumira se stavljanjem vrećice između desni i gornje usne na određeno vrijeme. Iako je opće prihvaćeno da su opasnosti po zdravlje od korištenja snusa puno manje nego kod pušenja, ostaje nejasnoća oko dugoročnih učinaka. Istraživanja su pokazala povezanost između upotrebe snusa i raka gušterače, te povezanost upotrebe snusa dijabetesom tipa 2, smrtonosnim srčanim udarima, povišenim krvnim tlakom te prijevremenim porodom i mrtvorođenošću.

Nikotinske vrećice slične su vrećicama za snus jer su napravljene za postavljanje između usna i desni, te ne zahtijevaju pljuvanje. Ne sadrže list duhana, već oblik dehidriranog nikotina (s dodanim aromama). Nikotin se apsorbira u krvotok preko sluznice u ustima. Vrećice također općenito sadrže biljna vlakna, arome i zaslađivače. Istraživači su upozorili da se nikotinske vrećice posebno sviđaju mladima i nepušačima, jer se prodaju u raznim voćnim okusima, u atraktivnom pakiranju i mogu se diskretno koristiti.

Tijekom sazrijevanja i traženja svoga identiteta, mlade su osobe sklone burnom, nepromišljenom reagiranju te počinju eksperimentirati sa svime što je zabranjeno. Eksperimentiranje duhanom povezano je sa željom da se isproba „zabranjeno voće“, ali i s obilježjem mladosti i nezrelosti, koja ne priznaje vezu između rizičnih ponašanja i loših posljedica koje mogu nastupiti odmah ili s vremenom.

Prema najnovijem Istraživanju o zdravstvenom ponašanju mladih (engl. Health Behaviour in School-aged Children; HBSC) provedenom 2022 g. veliki broj učenika/ca nije probao cigarete nikad u životu što je vidljivo iz slike 1. Trend pušenja barem jednom u 30 dana kod učenika/ca raste s dobi (slika 2). Vrlo nizak postotak učenika/ca puši cigarete svakodnevno (slika 3) dok najveći broj učenika/ca u dobi od 15 godina puši cigarete najmanje jednom tjedno. (slika 4).

LIITERATURA:

1. https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/tobacco

2. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/

3. Štimac Grbić, D., Glavak Tkalić, R. (Ur.). (2020). Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske: 2019. i analiza trendova uporabe 2011.-2019. Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.

4. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/

5. United States (US) Federal Drug Administration (FDA): Vaporizers, E-Cigarettes, and other Electronic Nicotine Delivery Systems (ENDS)

6. Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, S. Peeters, A. Gilmore, Tobacco Control, 2015

7. J. Foulds, L. Ramstrom, M. Burke, et al. Effect of smokeless tobacco (snus) on smoking and public health in Sweden. Tobacco Control, 2003. Swedish Food Regulations, Food Act (Livsmedelslagen SFS 2006:804). 2006

8. Royal College of Physicians. Harm reduction in nicotine addiction: helping people who can’t quit. A report by the Tobacco Advisory Group of the Royal College of Physicians. 2007

9. J. Luo , W. Ye, K. Zendehdel, et al., Oral use of Swedish moist snuff (snus) and risk for cancer of the mouth, lung, and pancreas in male construction workers: a retrospective cohort study. Lancet, 2007, Jun 16;369(9578),2015-20

10. T. Schmid, Smokeless Alternatives on the Upswing, Tobacco Asia, 3 February 2021

11. S. Peeters, A. Gilmore, Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, Tobacco Control, 2015

12. Gazdek D. (2014) Navika pušenja djelatnika u zdravstvu Koprivničko-križevačke županije. Nove staze 32:25-26

13. HBSC survey conducted in 2022 among Croatian pupils

Sudjelujte u natječaju projekta EU – JAMRAI

Razmišljate li kreativno?

#AntibioticResistanceSymbol

Pozivamo vas da sudjelujete u natječaju za dizajniranje prvog globalnog simbola koji će predstavljati otpornost na antibiotike. Pobjednik dobiva nagradu od 2000 eura!

Upotreba antibiotika nesumnjivo predstavlja revolucionarno medicinsko dostignuće. Zahvaljujući njima, nekad smrtonosne bolesni su postale gotovo pa bezazlene, čime su nebrojeni životi spašeni. Ipak, zbog tih istih antibiotika, točnije, zbog njihove prekomjerne i neprimjerene uporabe, ovo je dostignuće sada pod golemim rizikom. Naime, sve je više bakterija postalo otporno na antibiotike koji su u opticaju, a ukoliko se dosadašnji trendovi nastave, stručnjaci predviđaju kako bi do 2050. godine antimikrobna rezistencija mogla postati vodeći uzrok smrtnosti na globalnoj razini. Ukratko, radi se o gorućem javnozdravstvenom problemu, na koji je potrebna što sveobuhvatnija reakcija, i to u što skorijem roku.

Pristup „Jedno zdravlje“, koje karakterizira dosadašnju borbu s ovim izazovom, naglašava potrebu ujedinjenom pristupu zdravlju čovjeka, životinja i okoliša, kao i najužu suradnju stručnjaka iz područja veterine, humane medicine i znanosti o okolišu. Ipak, ovaj golemi globalni izazov treba dodatno, još udruženije djelovanje, a to je djelovanje svih nas. Zbog toga nam je potreban zajednički, svima poznat simbol oko kojeg ćemo se okupiti, koji će predstavljati našu zajedničku borbu.

Od takvog simbola očekujemo da nam omogući da se dublje razumijemo i na simboličkoj, neverbalnoj, kreativnoj razini djelovanja. Na taj ćemo način imati veće šanse ne samo ujedinjeno djelovati, već će i naše aktivnosti u smjeru zajedničkog cilja moći biti vidljivije, sveobuhvatnije, ali i atraktivnije. Imajući to u vidu, projekt EU-JAMRAI (engl. Joint action on antimicrobial resistance and health care associated infections) je raspisao natječaj kojim se traži prvi globalni simbol za otpornost na antibiotike. Treba napomenuti da se ne traži logo ili nešto slično, već nešto opipljivo, što bi svatko, bilo gdje, mogao izraditi kod kuće i nositi s ponosom, poput crvene vrpce koja označava borbu protiv AIDS-a.

Ovaj natječaj je otvoren do 31. ožujka 2020. godine, a najuspješniji kreativac bit će nagrađen iznosom od 2000 eura.

Više informacija o procesu prijave možete naći ovdje.

Više o projektu EU – JAMRAI možete pročitati ovdje.

Mišja groznica ili hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom

O kakvoj se bolesti radi i što je uzrokuje?

Mišja groznica je naziv bolesti koji se u javnosti često koristi za hemoragijsku groznicu s bubrežnim sindromom (HGBS). HGBS je virusna zoonoza, prvenstveno bolest šumskih mišolikih glodavaca poznata kao bolest prirodnih žarišta. Javlja se u određenim geografskim područjima u kojima su nužno zadovoljeni ekološki uvjeti (abiotički – klima, vodeni tokovi, tlo, padaline, uz biotičke – biljne i životinjske zajednice) da bi se uzročnik bolesti mogao trajno održavati na određenom području.

Bolest uzrokuju Hantavirusi, koji su rasprostranjeni u raznim dijelovima svijeta, kako u Aziji, tako i od sjevera do juga Europe. U Hrvatskoj je bolest stalno prisutna pretežno u kontinentalnim područjima, s različitom učestalošću od godine do godine.

Svake se godine bilježe pojedinačni ili sporadični slučajevi, a ciklički epidemije odnosno povremeno se registrira povećan broj oboljelih osoba, kao što je bilo 1995., 2002., 2012. te 2014. godine.

U Hrvatskoj su poznata neka prirodna žarišta odnosno enzootska područja, npr. neke šume u Lici, Karlovačkoj županiji, Zagrebačkoj županiji, Slavoniji, Gorskom Kotaru, Medvednica, međutim rasprostranjenost ove zoonoze u Hrvatskoj nije u potpunosti poznata.

Tko je rezervoar i domaćin uzročnika?

Mišoliki glodavci su prirodni rezervoari i prenositelji virusa. Uzročnik prirodno kruži i održava se među mišolikim glodavcima.

Kod nas u Hrvatskoj su to: riđa voluharica (Clethrionomys glareolus) i žutogrli miš (Apodemus flavicollis), a uz njih u manjoj mjeri i šumski miš (Apodemus sylvaticus), poljski miš (Apodemus agrarius) te livadna voluharica (Microtus agrestis).

Ta infekcija za njih nije opasna, no čini ih rezervoarima virusa kojeg izlučuju u okolinu, najviše mokraćom i izmetom. Ušavši u njihov svijet odnosno područje tzv. prirodnog žarišta, ljudi se, srećom u pravilu rijetko, u određenim okolnostima mogu zaraziti i razboljeti.

Kako se bolest prenosi?

Čovjek se može zaraziti:

izravnim ili posrednim kontaktom s izlučevinama (mokraća, izmet ili slina) zaraženih glodavaca, udisanjem aerosola ili prašine koja sadrži uzročnike
unosom uzročnika iz izlučevina zaraženih glodavaca kroz oštećenu kožu ili sluznicu oka, nosa i usta onečišćenim rukama ili
kontaminiranom ili zagađenom vodom ili hranom (kao npr. neoprani šumski plodovi)
neposrednim kontaktom sa zaraženim glodavcima

Bolest se najčešće ne prenosi sa čovjeka na čovjeka.

Mišja groznica je vezana uz izravan ili posredan dodir s divljim mišolikim glodavcima i njihovim izlučevinama, a do nešto češćeg obolijevanja ljudi obično dolazi u godinama velike brojnosti malih glodavaca (tzv. “mišje godine”). Na njihovu brojnost mogu utjecati razni promjenjivi ekološki čimbenici pa se često ne može u potpunosti objasniti niti prognozirati. Poznato je da obilje hrane pogoduje većem broju, dok dugotrajne zimske hladnoće smanjuju broj glodavaca.

Koji su simptomi bolesti?

Bolest se najčešće manifestira 1 do 2 tjedna nakon izlaganja inficiranoj izlučevini glodavca (vrlo rijetko inkubacija može trajati i do 8 tjedana) naglim nastupom visoke tjelesne temperature, praćene zimicom i jakom glavoboljom, nakon kojih slijede jaki bolovi u trbuhu i leđima, koji mogu biti praćeni mučninom i povraćanjem, zamućenim vidom te ponekad crvenilom lica i konjunktiva te osipom. Kasniji se simptomi bolesti mogu manifestirati smanjenom količinom izlučivanja urina i razvitkom zatajenja bubrega, ali i naglim padom tlaka, pojavom krvarenja i razvojem stanja šoka.

Tko najčešće obolijeva?

Na osnovi opisanog se može zaključiti da su osobe koje zbog prirode posla ili rekreativno (šumski radnici, poljoprivrednici, lovci, planinari, izletnici i sl.) dugotrajno i učestalo dolaze u neposredan ili posredan kontakt s malim divljim glodavcima najizloženiji njihovu aerosolu pa mogu biti i najizloženiji ovoj zarazi.

Važno je napomenuti da se čovjek može zaraziti i u zatvorenim prostorima u kojima mogu boraviti glodavci i gdje može biti velika koncentracija uzročnika u prašini (podrumske prostorije, garaže, tavani, ostave i dr.)

Iako rizik od obolijevanja ljudi postoji, na sreću je razmjerno malen prema proširenosti boravka ljudi u prirodi bilo zbog profesionalnih razloga, bilo zbog rekreacije te se ova bolest u ljudi relativno rijetko javlja.

Kako se zaštititi na otvorenom?

Nemojte sjediti ni ležati izravno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi!
Tijekom boravka u prirodi čuvajte hranu i piće (u zatvorenim spremnicima) te osobne stvari od dodira s glodavcima i njihovim izlučevinama.
Prije konzumacije jela i pića te uzimanja cigarete dobro operite ruke toplom vodom i sapunom ili koristite antiseptik ili dezinficijens na bazi alkohola.
Ne ostavljajte ostatke hrane i druge otpatke u prirodi!
Nemojte piti vodu iz neuređenih šumskih izvora i lokava.
Plodove ubrane u prirodi koji se jedu sirovi dobro operite tekućom vodom.
Ne dirajte gnijezda glodavaca kao niti uginule glodavce bez rukavica i maske.

Kako se zaštiti u zatvorenim prostorijama?

Osigurajte hranu i piće od pristupa glodavaca, pohranite ih u zatvorene spremnike!
Smeće držite u zatvorenim čvrstim kontejnerima da ne bude izvor hrane glodavcima.
Ne ostavljajte smeće u prostorijama kao što su ostave, podrumi, garaže, tavani, vikendice i sl.!
Spriječite ulaz glodavaca u stambene i gospodarske objekte zatvarajući sve pukotine i rupe u zidovima i podovima!
Potrebno je skloniti sva odlagališta raznih materijala koji mogu poslužiti glodavcima kao sklonište najmanje 50 m od kuće.
Redovito provodite uništavanja glodavaca ili deratizaciju (klopke) u kući i neposredno oko kuće (ako se radi o otrovu upozorite ljude, osobito djecu)!
Ne dirajte uginule glodavce ili njihova gnijezda golim rukama.
Čišćenje dulje vrijeme nekorištenih prostora obavite uz što manje podizanje prašine, ako je moguće primijenite vlažno čišćenje (uz korištenje maske preko nosa i usta).
Ne metite niti usisavajte izlučevine glodavaca, kao niti njihova gnijezda. To će pogodovati zaraznom materijalu (izlučevinama glodavaca) da se digne u zrak koji onda možete udahnuti pa se na taj način možete zaraziti.
Nosite masku koja štiti sluznicu nosa i usta!
Nosite gumene rukavice!
Prilikom čišćenja koristite mokru krpu (da se izbjegne dizanje prašine) i klorni ili alkoholni dezinficijens!

U zadnjih petnaest godina broj prijava hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom u Hrvatskoj znatno varira; u prosjeku je oko šezdeset prijava godišnje (najmanje 6 oboljelih 2013. godine; najviše 317 oboljelih 2002. godine). U prva tri mjeseca ove godine prijavljen je nešto veći broj bolesnika s hemoragijskom groznicom u Hrvatskoj nego što se prijavljuje u „mirnim“ godinama, međutim manje nego u istom razdoblju tijekom epidemijskih godina. Bolesnici su iz cijele kontinentalne Hrvatske, iz poznatih endemskih područja/prirodnih žarišta.

U ovom trenutku nije moguće procijeniti kakav će biti trend tijekom ove godine, tj. da li će ova godina po broju oboljelih biti znatno iznad prosjeka.

Rizik od hemoragijske groznice je uvijek prisutan u prirodnim žarištima, a u vrijeme epidemijskih godina je nešto viši, ali se može umanjiti pridržavanjem gore opisanih mjera osobne zaštite.

Povezani članak: Procjene rizika zaražavanja djece virusom HGBS-a u Domu Crvenog križa i bližoj okolici na Sljemenu

Depresija: razgovarajmo

Svake se godine 7. travnja obilježava Svjetski dan zdravlja pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije. Za temu ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja je kao prioritetno područje globalnog javnozdravstvenog interesa odabrana depresija, s glavnom porukom „Depresija: razgovarajmo“ (engl. Depression; let’s talk). Cilj ovogodišnje javnozdravstvene kampanje „Depresija: razgovarajmo“ je osvijestiti ljude koji boluju od depresije da potraže i dobiju pomoć.

Ovom se kampanjom također želi:

bolje informirati opću javnost o depresiji, njezinim uzrocima i mogućim posljedicama te obliku pomoći koji je dostupan za prevenciju i liječenje depresije
potaknuti ljude s depresijom da potraže pomoć
osvijestiti obitelj, prijatelje i kolege koji žive s ljudima koji boluju od depresije da su sposobni pružiti podršku oboljelom

Što je depresija?

Depresija je bolest koju karakteriziraju poremećaji raspoloženja.

Simptomi depresije su:

dugotrajna tuga
nesposobnost uživanja u ranije ugodnim stvarima ili aktivnostima
duševna bol

Depresija utječe na obavljanje najjednostavnijih svakodnevnih zadataka, ponekad s razornim posljedicama za odnose s obitelji i prijateljima i mogućnosti da se zaradi za život. Da bi se postavila dijagnoza depresije odnosno depresivne epizode, ovi simptomi trebaju trajati najmanje 2 tjedna.

Osim navedenog, ljudi koji boluju od depresije mogu imati i neke od sljedećih simptoma:

manjak energije
promjene apetita
nesanicu ili preveliku potrebu za snom
povećanu tjeskobu ili zabrinutost
smanjenu koncentraciju
neodlučnost
nemir
osjećaj bezvrijednosti, krivnje ili beznađa
misli o samoozljeđivanju ili suicidu

Rizik od razvoja depresije se povećava sa stresom, traumatskim životnim događajima kao što su smrt voljene osobe ili prekid veze, fizičkim bolestima, problemima uzrokovanim konzumacijom alkohola ili droge, siromaštvom, nezaposlenošću, nepravilnom prehranom i nedovoljnom tjelesnom aktivnošću. Kod nekih osoba postoji i genetska, urođena predispozicija za razvoj depresije.

Depresija može pogoditi svakoga, to nije znak slabosti. Depresija je izlječiva: razgovorom s psihoterapeutom, uzimanjem antidepresivnih lijekova ili kombinacijom obaju.

Liječenje depresije

Potražite pomoć liječnika
Možete se obratiti svom obiteljskom liječniku koji će provjeriti i utvrditi Vaše stanje te Vam po potrebi prepisati lijekove ili vas uputiti stručnjacima iz područja mentalnog zdravlja
Depresija se liječi lijekovima koji se zovu antidepresivi. Ti lijekovi ne djeluju odmah kao primjerice lijekovi protiv bolova, već im je potrebno oko 1 do 6 tjedana za početak djelovanja
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje uzimanje lijekova i 6 do 10 mjeseci nakon prestanka simptoma
Bitno je napomenuti da ovi lijekovi ne izazivaju ovisnost
Osim uzimanja antidepresiva, u liječenju depresije je od velike koristi i psihoterapija

Jeste li znali?

Zajednički mentalni poremećaji (depresija i anksiozni poremećaji) su u porastu u cijelom svijetu.

U humanitarnim krizama i tijekom ratnih sukoba, 1 od 5 osoba je pogođena depresijom ili anksioznim poremećajem.

Depresija povećava rizik razvoja drugih nezaraznih bolesti kao što su dijabetes i kardiovaskularne bolesti. Uz to, dijabetes i kardiovaskularne bolesti povećavaju rizik od depresije.

Depresija koja se javlja kod žene nakon poroda može utjecati na razvoj novorođenčeta.

Najučestaliji mentalni poremećaji mogu se prevenirati i izliječiti uz relativno mali trošak.

Novi dokaz iz istraživanja koje je provela Svjetska zdravstvena organizacija pokazuje da depresija i anksiozni poremećaji koštaju globalnu ekonomiju više od US$ 1 bilijuna svake godine.

Broj ljudi s depresijom i anksioznim poremećajem u svijetu se povećava: 1990. godine je u svijetu bilo 416 milijuna oboljelih, dok je 2013. godine njihov broj porastao na 615 milijuna.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, depresija će do 2020. godine postati drugi svjetski zdravstveni problem, a gledajući samo žensku populaciju, zdravstveni problem broj jedan. Posljedica je to kontinuiranog porasta broja depresivnih osoba.

Ako se osjećate nesretno ili mislite da imate depresiju:

Razgovarajte o svojim osjećajima s nekim kome vjerujete.
Potražite profesionalnu pomoć.
Ne zaboravite da vam uz pravu pomoć može biti bolje.
Nastavite s aktivnostima u kojima ste uživali kada vam je bilo dobro.
Budite u kontaktu s obitelji i prijateljima.
Redovito vježbajte, čak i ako je to samo kratka šetnja.
Držite se pravilnih navika hranjena i spavanja.
Prihvatite da bi mogli bolovati od depresije i prilagodite svoja očekivanja. Možda nećete biti u mogućnosti ispuniti svoje svakodnevne aktivnosti ili obveze onoliko koliko ste običavali.
Izbjegavajte ili ograničite unos alkohola i uzimajte lijekove onako kako vam ih je prepisao liječnik.

ZAPAMTITE

Stigma i diskriminacija koje prate mentalne bolesti, uključujući depresiju, dovode do kasnijeg prepoznavanja problema i odgađaju traženje pomoći, zbog čega liječenje traje dulje, a može doći i do težih posljedica kao što je samoubojstvo.

Depresija je bolest koja pogađa ljude svih dobnih skupina, svih društvenih slojeva i svih zemalja svijeta.

Depresija se može prevenirati i liječiti.

Ako mislite da bolujete od depresije, potražite pomoć.

Izvor: WHO

Učinite korak Za mentalno zdravlje

Hrvatski zavod za javno zdravstvo je u suradnji s Gradskim uredom za zdravstvo Grada Zagreba pokrenuo zajedničko obilježavanje Svjetskog dana zdravlja 2017 posvećenog depresiji. U petak 7.4.2017. od 15.00 do 17.30 sati će se u Parku Zrinjevac u Zagrebu održati Festival mentalnog zdravlja u cilju promicanja važnosti pravovremenog ulaganja u mentalno zdravlje, zdravstvenog prosvjećivanja i informiranja o dostupnim uslugama mentalnog zdravlja u zajednici. Pogledajte obavijest o Festivalu mentalnog zdravlja

Kalendar aktivnosti povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja 2017. godine

Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2024./2025. (17. tjedan 2025.)

U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2024./2025., zaključno s 27. travnja 2025. godine pristiglo 44300 prijava oboljelih od gripe, pri čemu su u zadnjem tjednu zaprimljene 82 prijave (grafikon 1.).

Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2024./2025.

Prijave oboljelih pristigle su iz petnaestak županija, pri čemu se u 17. tjednu najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (grafikon 2.).

Grafikon 2. Stope prijava oboljelih od gripe prema županijama u 17. tjednu u sezoni 2024./2025.

Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)

Grafikon 3. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2024./2025.

Kretanje gripe tijekom tekuće sezone je unutar očekivanog u usporedbi s prethodnim sezonama (grafikon 4.).

Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 6 sezona

Tijekom tekuće sezone zaključno sa 17. tjednom zbog gripe i njezinih komplikacija hospitalizirano je ukupno 2082 oboljelih (u istom razdoblju lanjske sezone 1421), od kojih 135 na jedinicama intenzivnog liječenja (u istom razdoblju lanjske sezone 119). Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone je do sada je prijavljeno 68 smrtnih ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.

Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u 17. tjednu je oko 5 % pozitivnih uzoraka na gripu, pri čemu se detektiraju oba virusa gripe, virus gripe A i virus gripe B.

Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.2. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za zdravstvenu ekologiju

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 12. ožujka 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.2. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za zdravstvenu ekologiju.

Više pogledajte ovdje.

Mjesec svjesnosti o stresu – specifične strategije u suočavanju sa stresom

Mjesec travanj posvećen je podizanju svijesti o stresu. Inicijativu je pokrenulo društvo osnovano u Velikoj Britaniji 1992. godine – Stress Awareness Society.

Misija društva je podići svijest javnosti o uzrocima i načinima nošenja sa stresom. Cilj je pomoći pojedincima i organizacijama u prepoznavanju znakova stresa te adaptivnijim načinima nošenja sa stresom, kako bi se gradilo sretnije, zdravije i otpornije društvo.

Kako bi obilježila Mjesec svjesnosti o stresu te time doprinijela boljem razumijevanju stresa i njegovim uzorcima, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Služba za mentalno zdravlje će tijekom travnja 2025. objaviti seriju letaka koji na različite načine obrađuju temu stresa – od razumijevanja važnih pojmova, preko prepoznavanja znakova kronične izloženosti stresorima, do načina nošenja s različitim stresorima.

U prilogu možete pročitati četvrti letak – Kako si možemo pomoći? – specifične strategije u suočavanju sa stresom

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.1. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za epidemiologiju zaraznih bolesti

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 12. ožujka 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.1. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za epidemiologiju zaraznih bolesti.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.8. referent u Službi za zdravstvenu ekologiju

Više pogledajte ovdje.

COVID-19 u Hrvatskoj (29.4.2025.)

COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.

U 17. kalendarskom tjednu (tjedan od 21. do 27. travnja 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljene su 24 prijave COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 17. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

Međunarodni dan osviještenosti o buci

Međunarodni dan svjesnosti o buci (“International Noise Awareness Day”), obilježava se zadnje srijede u travnju, već trideset godina. Ove godine taj dan obilježit će se 30. travnja 2025. god. u mnogim državama svijeta. Buka je globalni problem koji se pojavljuje na radnim mjestima, ulici, ali i u našim domovima. Kontinuirana izloženost povišenim razinama zvuka ima za posljedicu utjecaj na fizičko i mentalno zdravlje.

Buka na mjestu rada može utjecati na narušavanje zdravlja, ali i smanjenje sigurnosti. U bučnim okruženjima komunikacija može biti otežana, pri čemu radnici ne čuju zvukove upozorenja kao što su alarmi ili verbalna upozorenja što može povećati rizik od nesreća. Osim nesreća povezanih s radom buka tijekom dugotrajne izloženosti može dovesti do profesionalne bolesti povezane s radom.
Zahtjevi za zaštitom radnika od rizika za sigurnost i zdravlje koji se mogu pojaviti na mjestu rada propisani su pravnom regulativom. U Republici Hrvatskoj to je uređeno Zakonom o zaštiti na radu te Pravilnikom o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu, koji je usklađen s Direktivom 2003/10/EC Europske unije. Regulativom definirane su referentne vrijednosti buke, na temelju kojih su poslodavci obvezni poduzimati odgovarajuće mjere u svrhu zaštite radnika.

Cilj mjera je očuvanje zdravlja, sigurnosti i radne sposobnosti radnika te smanjenje broja profesionalnih bolesti povezanih s bukom. Buka nije samo nelagoda – ona je stvarna prijetnja zdravlju. Pravilna edukacija i svakodnevna svijest prvi su korak u zaštiti sluha.

Obilježavanje Međunarodnog dana svjesnosti o buci ima utjecaj na podizanje svijesti o štetnosti buke na radnom mjestu, ali i u svakodnevnom životu što čini nedjeljivu cjelinu.

Psihološki utjecaj: Dugotrajna izloženost buci može imati ozbiljan psihološki utjecaj na pojedince. Buka doprinosi povećanom stresu, razdražljivosti, smanjenju koncentracije i osjećaju nelagode. Također može uzrokovati poremećaje spavanja, što dodatno utječe na mentalno zdravlje i svakodnevno funkcioniranje. Kod djece i mladih buka može negativno utjecati na sposobnost učenja i razvoj pažnje, dok kod odraslih smanjuje radnu učinkovitost i opću kvalitetu života.

Fiziološki utjecaj: Na fiziološkoj razini, buka može izazvati oštećenje sluha, ubrzan rad srca, povišen krvni tlak te promjene u hormonalnom sustavu. Kod osoba koje su dugotrajno izložene visokim razinama buke mogu se razviti trajna oštećenja sluha i nagluhost. Osim toga, istraživanja su pokazala povezanost između kronične izloženosti buci i povećanog rizika od kardiovaskularnih bolesti, uključujući srčani i moždani udar.

Onečišćenje bukom: Onečišćenje bukom predstavlja oblik okolišnog zagađenja koji je često zanemaren, iako ima značajan utjecaj na kvalitetu života. Promet, industrija, građevinski radovi i svakodnevna buka u urbanim sredinama doprinose sveprisutnosti ovog problema. Onečišćenje bukom ne utječe samo na ljude, već i na životinjski svijet, remeteći prirodne obrasce ponašanja i komunikaciju. U urbanim sredinama ono dodatno narušava mir i tišinu potrebnu za oporavak i odmor, čime se smanjuje opća dobrobit stanovništva.

Mjesec svjesnosti o stresu – opće strategije u suočavanju sa stresom

Mjesec travanj posvećen je podizanju svijesti o stresu. Inicijativu je pokrenulo društvo osnovano u Velikoj Britaniji 1992. godine – Stress Awareness Society.

U prilogu možete pročitati treći letak – Kako si možemo pomoći? – opće strategije u suočavanju sa stresom

Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2024./2025. (16. tjedan 2025.)

U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2024./2025., zaključno s 20. travnja 2025. godine pristiglo 44218 prijava oboljelih od gripe, pri čemu je u zadnjem tjednu zaprimljeno 114 prijava (grafikon 1.).

Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2024./2025.

Prijave oboljelih pristigle su iz petnaestak županija, pri čemu se u 16. tjednu najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi u Šibenskoj županiji (grafikon 2.).

Grafikon 2. Stope prijava oboljelih od gripe prema županijama u 16. tjednu u sezoni 2024./2025.

Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)

Grafikon 3. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2024./2025.

Kretanje gripe tijekom tekuće sezone je unutar očekivanog u usporedbi s prethodnim sezonama (grafikon 4.).

Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 6 sezona

Tijekom tekuće sezone zaključno s 16. tjednom zbog gripe i njezinih komplikacija hospitalizirano je ukupno 2074 oboljelih (u istom razdoblju lanjske sezone 1418), od kojih 134 na jedinicama intenzivnog liječenja (u istom razdoblju lanjske sezone 119). Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone je do sada je prijavljeno 68 smrtnih ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.

Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u 16. tjednu je oko 5 % pozitivnih uzoraka na gripu, pri čemu se detektiraju oba virusa gripe, virus gripe A i virus gripe B.

Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.

Upozorenje na proizvode koji imitiraju hranu

S obzirom na pojavu tzv. kaos ambalaže (engl. chaos packaging) gdje se kozmetičkim proizvodima osmišljava ambalaža na nekonvencionalni način čime se potiče znatiželja kupca i privlači pažnja, upozoravamo na dodatan oprez za najranjivije skupine korisnika kao što su djeca, osobe s invaliditetom ili starije osobe koje bi takve proizvode mogli zamijeniti s hranom, što bi dovelo do mogućeg neželjenog učinka na zdravlje.

Reklamiranje kaos pakiranja prisutan je u medijima kako bi korisnici razvili interes za poznate proizvode i brendove na potpuno novi način. Međutim, u kućanstvu različitih životnih dobi, ambalaža koja imitira hranu doista može predstavljati rizik ako se ne koristi za svrhu za koju je namijenjen.

Legislativa Europske unije prepoznaje rizike proizvoda koji imitiraju hranu u Uredbi (EU) 2023/988 Europskog parlamenta i Vijeća o općoj sigurnosti proizvoda, te posebno upozorava na:

proizvode koji nisu hrana a nalikuju hrani i postoji vjerojatnost da ga se zamijeni zbog njegova oblika, mirisa, boje, izgleda, pakiranja, označavanja, obujma, veličine ili drugih karakteristika s hranom te bi korisnik a posebno djeca mogli staviti u usta, sisati ili progutati čime bi moglo doći do nastanka gušenja, trovanja odnosno perforacije ili opstrukcije probavnog trakta.
proizvode koje će zbog svojeg dizajna, pakiranja ili karakteristika upotrebljavati djeca iako nisu namijenjen i za djecu

Naglašavamo da najveći broj akutnih otrovanja događa se u djece od dojenačke dobi do predškolskog uzrasta) i to najčešće kućnim kemikalijama. Prema Izvještaju Centra za kontrolu otrovanja za 2024.godinu od svih prijavljenih akutnih otrovanja djece predškolske dobi 55,9% otrovanja uzrokovano je kućnim kemikalijama (sredstvima za uporabu u kućanstvu i okućnici, npr. sredstvima za pranje i čišćenje, higijensko-kozmetičkim proizvodima, igračkama i školskim priborom, proizvodima s organskim otapalima, kućanskim insekticidima i repelentima).

Upozoravamo roditelje na pravilnu uporabu i odlaganje proizvoda kako bi se smanjio rizik posebice djece od stavljanja u usta, sisanja ili gutanja ovih proizvoda.

Dodatno apeliramo proizvođače na oprez kod odabira ambalaže i oglašavanja proizvoda kako bi zaštitili najranjiviju skupinu potrošača od zamjene za hranu. Preporučujemo da osim ispunjavanja zahtjeva propisano legislativom za opću sigurnost proizvoda i kozmetičke proizvode, dakle svih potrebnih upozorenja i obavijesti, ambalaža sadrži teže otvoriv čep, te da se koriste gorke tvari kako bi se spriječilo gutanje.

Program obuke za dopinške kontrolore – ITA

ITA-e ima za cilj uspostaviti novi međunarodni standard za profesionalnu obuku službenika za dopinšku kontrolu. Polaznici će moći raditi kao DCO i biti vješti u profesionalnim, proceduralnim i regulatornim aspektima potrebnim za provođenje dopinške kontrole i testiranja sportaša na i izvan sportskih natjecanja.

ITA CERTIFIKACIJA ITA DCO certifikat temeljne razine dodjeljuje se od strane ITA nakon završetka svih aspekata tečaja. To uključuje završetak online dijela učenja i pohađanje događaja licem u lice te polaganje praktičnog i teorijskog ispita.

Da biste ispunjavali uvjete za upis, očekuje se da ispunjavate sljedeće kriterije: iskustvo rada na sportskom događaju kao pratitelj za vrijeme provođenja dopinške kontrole, zdravstveni djelatnik, sportska ili antidopinška operativna ili administrativna uloga ili drugo srodno iskustvo.

Upisani ste ili imate završen visokoškolski program ili sveučilišnu diploma. Vještina jezika na kojem se tečaj održava (usmeno i pismeno) Imate osobno znanje ili veliki interes za sport. Ne smijete imati kazneni dosje. Kandidati moraju detaljno opisati kako ispunjavaju kriterije za upis u prijavnom obrascu. Nakon podnošenja sve dokumentacije, od kandidata se može zatražiti i da prisustvuju online intervjuu kao dio postupka prijave.

Sadržaj programa usmjeren je na stručno znanje temeljne razine potrebno za provođenje dopinških kontrola. Polaznici će razviti znanja i vještine u: načelima i pravilima programa antidopinškog testiranja u skladu sa Svjetskim antidopinškim kodeksom i njegovim međunarodnim standardima, ulogama i odgovornostima dopinških kontrolora, pratitelja i članova antidopinškog tima, tehničkim aspektima prikupljanja uzoraka, upravljanju procesima prikupljanja uzoraka urina i krvi na nacionalnim, regionalnim i međunarodnim događajima te velikim sportskim priredbama, pružanju usluge provođenja dopinške kontrole za sportaše s invaliditetom i mlade sportaše, pripremi izvješća i potpune dokumentacije prema potrebi kao dio procesa testiranja, koordinaciji logistike prijevoza uzoraka

SLJEDEĆI TEČAJ: 2.-4. srpnja 2025. – LAUSANNE, ŠVICARSKA Početak online predavanja: 9. lipnja 2025. ROK ZA PRIJAVU: 1. lipnja 2025.

Posjetite stranicu: Doping Control Officer Foundation Training Program – International Testing Agency (V.B)

Europski i Svjetski tjedan cijepljenja 2025. godine

Europski tjedan cijepljenja tradicionalno se svake godine obilježava u zadnjem tjednu travnja, ove godine od 28. travnja do 3. svibnja. U isto vrijeme na globalnoj razini se obilježava i Svjetski tjedan cijepljenja (28. travnja do 3. svibnja 2025.).

Europski tjedan cijepljenja (EIW) obilježava se kako bi se promicala svijest o važnosti cijepljenja u prevenciji bolesti i zaštiti života.

Ove godine naglašava se neodgodiva potreba za postizanjem visokih i ranomjernih cijepnih obuhvata u svakoj zajednici kako bi se spriječile epidemije bolesti protiv kojih se cijepi, pod sloganom „Imunizacija za sve je čovjeku ostvariva“.

U tjednu cijepljenja provodit će se aktivnosti s ciljem informiranja javnosti o važnosti cijepljenja i dostupnosti cijepljenja svakome s ciljem očuvanja javnog zdravlja.

U Hrvatskoj se tradicionalno za vrijeme Tjedna cijepljenja održavaju radionice, predavanja i okrugli stolovi o cijepljenju, te se i ove godine organizira Skup o cijepljenju u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatskog epidemiološkog društva, Hrvatskog pedijatrijskog društva i Hrvatskog društva za preventivnu i socijalnu pedijatriju.

Svjetski i Nacionalni dan zaštite na radu

Svake godine 28. travnja obilježavaju se Svjetski i Nacionalni dan zaštite na radu. Radna mjesta su se značajno promijenila tijekom proteklih nekoliko desetljeća, a te promjene iziskivale su i dalje iziskuju prilagodbe u svrhu smanjenja rizika po zdravlje i sigurnost radnika povezanih s digitalizacijom s jedne strane, ali i iskorištavanja potencijala digitalizacije za poboljšanje dobrobiti radnika s druge strane. Nastavno na navedeno, Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu u razdoblju od 2023.–2025. provodi kampanju za zdrava mjesta rada pod nazivom „Siguran i zdrav rad u digitalno doba“. Digitalne tehnologije i umjetna inteligencija pomažu pri automatizaciji repetitivnih zadataka, smanjenju fizičkog opterećenja i poboljšanju ergonomije. Ipak te tehnologije mogu biti uzrokom fizičkog opterećenja i mišićno-koštanih poremećaja ako se primjenjuju tijekom duljih razdoblja. Istodobno mogu povećati stres, društvenu izolaciju ili pogoršati psihosocijalno zdravlje. Prednosti digitalizacije mogu se iskoristiti samo ako se rizicima upravlja na odgovarajući način. Više o kampanji može se pronaći na poveznici: https://osha.europa.eu/en/campaigns-and-awards/healthy-workplaces-campaigns

Međunarodna organizacija rada (International Labour Organization, ILO) ove godine obilježava Svjetski dan zaštite na radu analizirajući kako digitalna transformacija može poboljšati sigurnost i zdravlje na radnom mjestu. Na mrežnim stranicama Međunarodne organizacije rada bit će objavljeni promotivni materijali o ulozi umjetne inteligencije i digitalizacije na sigurnost i zdravlje radnike. Više o navedenom može se pročitati na poveznici: https://www.ilo.org/meetings-and-events/world-day-safety-and-health-work-2025. Također, povodom Svjetskog dana zaštite na radu Međunarodna organizacija rada je na svojim mrežnim stranicama objavila Priručnik o socijalno-zdravstvenoj zaštiti. Priručnik pruža praktične smjernice u ključnim područjima zaštite zdravlja društva, a navodi i međunarodne standarde, video zapise, studije slučaja, itd. Više o Priručniku može se pročitati na: https://www.ilo.org/resource/news/ilo-launches-social-health-protection-toolkit-world-health-day

Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike povodom obilježavanja Nacionalnog dana zaštite na radu organizira svečanu dodjelu priznanja i nagrade za životno djelo za unapređivanje zaštite na radu u Republici Hrvatskoj. Ministarstvo tradicionalno na ovaj dan organizira stručni skup na kojem će stručnjaci iz različitih područja prezentirati najnovija dostignuća, izazove i najbolje prakse u području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, a koji su povezani s psihosocijalnim rizicima u digitalnom dobu, utjecajem automatizacije procesa na mjestima rada te primjenom umjetne inteligencije u sigurnosti na radu. Više o skupu može se naći na poveznici: https://healthy-workplaces.osha.europa.eu/en/media-centre/events/award-ceremony-and-exploring-potential-digitalisation-osh-croatia

Tenisač Rublev nezadovoljan stalno promjenjivim antidopinškim politikama

Ruska teniska senzacija Andrey Rublev otkrio je svoju duboku frustraciju stalno promjenjivim antidopinškim politikama koje upravljaju svijetom profesionalnog tenisa. Dok se vrhunski igrači poput Jannika Sinnera i Ige Swiateka suočavaju sa suspenzijama zbog kršenja antidopinškog pravila, Rubljov otvoreno govori o stresu i strahu uzrokovanim strogim propisima/odredbama.

U ispovijesti prije Madrid Opena 2025., Rubljov je priznao nedavni propust u “podacima o lokaciji” što rezultira propuštenim dopinškim testom. 24-godišnjak je izrazio svoju tjeskobu, rekavši: „Nije fer. Zbog ovoga živite u stalnom stanju stresa.“

Branitelj madridskog naslova živi u paranoji, pažljivo prateći sve što konzumira kako bi izbjegao slučajnu primjenu zabranjenih tvari. Rubljov je naglasio svoj oprez prema lijekovima, pa čak i određenoj hrani, ističući sveprisutni strah da „postoje zabranjene tvari čak i u mesu“. (što je u pravu, op.a.)

“Intenzivna kontrola i pritisak da se pridržava propisa nesumnjivo uzima danak mentalnom blagostanju sportaša na vrhuncu njihove igre”, izjavio je Andrey.

Na sve ovo moramo dodati da sportaši koji žele biti pošteni, čisti uistinu imaju svojevrsni pritisak, ali tako mora biti. Jedino se tako možemo upustiti u borbu za sport bez dopinga. Pravila su jednako vrijedna za svakog sportaša – i tu nema razlike. (V.B)

Savjeti u slučaju izloženosti ili otrovanja tvarima kemijskog ili prirodnog/biološkog porijekla

Prilikom obavljanja privatnih ili profesionalnih aktivnosti može se dogoditi štetna izloženost kemijskim ili tvarima prirodnog porijekla (primjerice neke biljke, gljive ili životinje), koja može biti opasna zbog njihovog sastava ili količine unosa (primjerice predoziranje lijekovima ili drogama). U nastavku donosimo važne savjete o postupanju u slučaju takvih incidenata kako biste minimizirali rizik odnosno očuvali zdravlje.

U slučaju incidenta izloženosti ili sumnje na izloženost kemikalijama, drugim štetnim tvarima ili otrovanje, potrebno je:

1. Ostati smiren – brzo i smireno reagirati kako biste zaštitili sebe i druge.

2. Napustiti kontaminirano područje, prekinuti izloženost što prije – ako je moguće, u slučaju izlaganja kemikalijama, udaljite se na svjež zrak ili na sigurno mjesto.

Prva pomoć u slučaju izlaganja kemikalijama:

Zaštititi dišne puteve – pokriti nos i usta tkaninom ako postoji opasnost od udisanja para ili plinova.
Ukloniti kontaminiranu odjeću – pažljivo skinuti odjeću koja je bila izložena kemikalijama.
Prati zahvaćenu kožu i oči – Ispirati vodom najkraće 15 minuta. Za dekontaminaciju kože nakon kontakta s masnim kemikalijama, uz vodu upotrijebiti i sapun.
NE IZAZIVATI POVRAĆANJE – osim ako tako ne savjetuje stručnjak ili upute na pakiranju tvari.
Isprati usta vodom.
NE UZIMATI NIŠTA NA USTA – osim ako to nije izričito preporučeno od strane stručnjaka.

3. Potražiti medicinsku pomoć ili savjet bez odgađanja – nazvati Centar za kontrolu otrovanja ili 112 ili hitnu medicinsku pomoć (194) ili liječnika ili zdravstvenu ustanovu i pružiti informacije o događaju kemikaliji, simptomima i izloženosti.

U slučaju specifičnih otrovanja (npr. otrovanje plinom, kemikalijama, lijekovima ili hranom), postupci mogu varirati. Uvijek slijedite upute stručnjaka!

Kod kontaktiranja zdravstvenog djelatnika, zdravstvene ustanove ili Centra za kontrolu otrovanja budite spremni pružiti osnovne informacije koji su stručnjacima neophodni za procjenu rizika i daljnje upute (dob, spol, tjelesna težina, vrijeme i opis incidenta, naziv ili opis i količina štetne tvari, poželjno fotografija te tvari ako imate).
Ako postoji mogućnost, imajte pri ruci/spremite originalno pakiranje kemikalije kojoj ste bili izloženi, nabavite STL (sigurnosno-tehnički list) – ako se radi o kemikaliji, važno je medicinskom osoblju dati informacije o toj kemikaliji.

1. U slučaju incidenta izloženosti ili sumnje na izloženost štetnim tvarima ili otrovanje, potrebno je nazvati: Centar za kontrolu otrovanja – Info služba za liječenje otrovanja, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada (IMI)

Info linija je dostupna 0-24 sata
Telefon: 01 2348 342
E-mail: cko@imi.hr

2. Služba za toksikologiju (HZJZ)

Pripravnost 0-24 sata
Telefon: +385 98 405 636

Građani telefonski mogu dobiti savjet i konzultirati u slučajevima otrovanja ili sumnje na otrovanje tvarima kemijskog ili prirodnog porijekla za daljnje upute (na temelju podataka dobit ćete jednu od sljedećih preporuka: nema opasnosti od otrovanja, potrebno je pratiti simptome jer postoji mogućnost kasnijeg razvoja simptoma otrovanja te ako se pojave treba potražiti pomoć liječnika, postoji opasnost po zdravlje i odmah, bez odgode treba potražiti pomoć liječnika)

Hitna medicinska pomoć: 112 (194)

Info Službe za ovisnosti (HZJZ)

Info linija je dostupna radnim danom od 9 do 16 sati
Besplatni telefonski broj: 0800 2000 70 (telefonski poziv)
Telefon: 091 4683 070 (upućivanje SMS, WhatsApp ili Viber poruka)
E-mail: ovisnosti@hzjz.hr

Građani se mogu informirati o tome kome se obratiti za savjet ili pomoć ako oni ili netko njima blizak ima problema s drogom, alkoholom, kockanjem, igranjem video igara ili prekomjernim provođenjem vremena na internetu, a informacije pružaju educirani stručni djelatnici.

Informacije i savjeti o kemijskim i prirodnim tvarima Centra za kontrolu otrovanja (IMI) možete pročitati na ovoj poveznici.
Informacije i savjeti o kemijskim tvarima Službe za toksikologiju (HZJZ) možete pročitati na ovoj poveznici.
Informacije i savjeti o sredstvima ovisnosti Službe za ovisnosti (HZJZ) možete pročitati na ovoj poveznici.

Neki simptomi otrovanja poput mučnine i povraćanja, su isti kao i simptomi probavnih ili crijevnih infekcija, i mogu se u početku zamijeniti, posebice ako postoji epidemiološka povezanost odnosno izloženost želučano crijevnoj infekciji i ako osoba ne posumnja na štetnu izloženost nekim kemijskim ili prirodnim tvarima. Važno je pratiti simptome, i ako primijetite nešto neuobičajeno nego što ste imali inače u slučajevima crijevne ili želučane zarazne bolesti, razmisliti o mogućim izloženostima i to spomenuti liječniku.

O temama iz područja gastrointestinalnih infekcija možete pročitati na ovim poveznicama

Trovanje hranom: https://www.hzjz.hr/sluzba-zdravstvena-ekologija/trovanje-hranom/

Bakterijske crijevne infekcije: https://www.hzjz.hr/sluzba-mikrobiologija/bakterijske-crijevne-infekcije-u-ljetnim-mjesecima/

Najčešće bolesti školske djece (želučana/crijevna viroza) https://www.hzjz.hr/aktualnosti/najcesce-bolesti-skolske-djece/#Zeludac

Zaštita zdravlja na putovanju (Zaštita od crijevnih zaraza) https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/zastita-zdravlja-na-putovanju/#Crijevne

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.3. psiholog koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za promicanje zdravlja

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 12. ožujka 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.3. psiholog koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za promicanje zdravlja.

Više pogledajte ovdje.

Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2024./2025. (15. tjedan 2025.)

U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2024./2025., zaključno s 13. travnja 2025. godine pristiglo 44104 prijava oboljelih od gripe, pri čemu je u zadnjem tjednu zaprimljeno 149 prijava (grafikon 1.).

Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2024./2025.

Prijave oboljelih pristigle su iz petnaestak županija, pri čemu se u 15. tjednu najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi u Varaždinskoj županiji (grafikon 2.).

Grafikon 2. Stope prijava oboljelih od gripe prema županijama u 15. tjednu u sezoni 2024./2025.

Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)

Grafikon 3. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2024./2025.

Kretanje gripe tijekom tekuće sezone je unutar očekivanog u usporedbi s prethodnim sezonama (grafikon 4.).

Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 6 sezona

Tijekom tekuće sezone zaključno s 15. tjednom zbog gripe i njezinih komplikacija hospitalizirano je ukupno 2063 oboljelih (u istom razdoblju lanjske sezone 1418), od kojih 133 na jedinicama intenzivnog liječenja (u istom razdoblju lanjske sezone 119). Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone je do sada su prijavljena 66 smrtna ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.

Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u 15. tjednu je oko 5 % pozitivnih uzoraka na gripu, pri čemu se detektiraju oba virusa gripe, virus gripe A i virus gripe B.

Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.

Mjesec svjesnosti o stresu – Kako prepoznati znakove stresa?

Mjesec travanj posvećen je podizanju svijesti o stresu. Inicijativu je pokrenulo društvo osnovano u Velikoj Britaniji 1992. godine – Stress Awareness Society.

U prilogu možete pročitati drugi letak – Kako prepoznati znakove kronične stresne reakcije?

COVID-19 u Hrvatskoj (22.4.2025.)

U 16. kalendarskom tjednu (tjedan od 14. do 20. travnja 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 19 prijava COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 16. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

Održana javnozdravstvena akcija u Lipiku

16. travnja 2025. godine održana je javnozdravstvena akcija u Lipiku za hrvatske branitelje koju su organizirali Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Ministarstvo hrvatskih branitelja u suorganizaciji Doma hrvatskih veterana Lipik.

Javnozdravstvenoj akciji su prisustvovali pomoćnik ravnatelja za kvalitetu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo doc. dr. sc. Tomislav Benjak, dr. med i v.d. ravnatelj Doma hrvatskih veterana u Lipiku Mislav Stokić.

Na javnozdravstvenoj akciji iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo nazočila je Marinka Šimunović Gašpar, mag. med. techn., univ. mag. admin. sanit.

U sklopu javnozdravstvene akcije hrvatskim braniteljima iz krvi se je određivao šećer, kolesterol i HbA1c te mjerio pedobrahijalni indeks (ABI) i krvni tlak. Ovom se javnozdravstvenom akcijom želi skrenuti pozornost na veću brigu za svoje zdravlje i važnosti prevencije te ranog otkrivanja vodećih kroničnih nezaraznih bolesti, posebno kardiovaskularnih bolesti, periferne arterijske bolesti i dijabetesa.