Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Hrvatski dan nepušenja – poziv na okrugli stol

22. VELJAČE 2023. , SRIJEDA U 10.30 SATI

EDUKACIJSKI CENTAR HRVATSKOG ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO, ROCKEFELLEROVA 12, ZAGREB

Uz Svjetski dan nepušenja (31. svibnja), u Hrvatskoj se od 2003. godine obilježava i nacionalni dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima (engl. World No Tobacco Day). Hrvatski dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima obilježava se prvog dana Korizme ove godine je 22. veljače, posebnost tog dana je što većina ljudi razmišlja o odricanju od nečega u čemu uživa tijekom godine. Dan bez duhanskog dima je dan kojim se želi potaknuti pušače na prestanak pušenja. Kao i prema modelu koji se provodi u drugim zemljama, obilježavanjem Dana bez duhanskog dima nastoji se potaknuti pušače da ne zapale cigaretu 24 sata kako bi uvidjeli da to nije nemoguće i nastavili s apstinencijom. To je prilika da pušači razmisle o svojoj ovisnosti o cigaretama, da im nepušači pomognu da se odreknu cigareta. Povodom Hrvatskog dana nepušenja – Dana bez duhanskog dima, Hrvatski zavod za javno zdravstvo zajedno sa Nacionalnim povjerenstvom za borbu protiv pušenja Ministarstva zdravstva organizira okrugli stol. Okrugli stol će biti održan 22. veljače 2023., srijeda u 10.30 sati u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Rockefellerova 12, Zagreb.

Okrugli stol bit će i prilika da prikažemo situaciju s pušenjem kod mladih, potaknemo pušače na prestanak, podsjetimo na Škole nepušenja, te izazove koje donose novi duhanski proizvodi i e-cigarete. Pozivamo sve zainteresirane stručnjake da nam se pridruže na Okruglom stolu te sudjeluju u raspravi s primjerima dobre prakse.

Duhan je odgovoran za smrt više od 8 milijuna ljudi godišnje.Više od 7 milijuna tih smrtnih slučajeva posljedica je izravne uporabe duhana, dok je oko 1.2 milijuna posljedica izloženosti nepušača duhanskom dimu. Pušenje duhana izaziva ovisnost, oštećuje sve organske sustave u organizmu te povećava rizik za više od trideset bolesti.

Prema rezultatima istraživanja provedenog 2019. godine „Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji u Republici Hrvatskoj“ (istraživanje HZJZ-a i Institut za društvena istraživanja dr. Ivo Pilar) 38,4% odraslih puši, najviše u dobnoj skupini između 25. i 35. godine života (43,6%), dok muškarci nešto češće puše od žena (41,2% naspram 35,7%) .

Duhanski dim sadrži preko 7 000 različitih kemijskih sastojaka, od kojih neke posebno oštećuju srce i krvne žile. Najštetnije tvari iz duhanskog dima za krvožilni sustav su nikotin, katran i ugljični monoksid.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) “Duhanski proizvodi” se definiraju kao proizvod koji su u cijelosti ili djelomično napravljeni od listova duhana kao sirovine koji se proizvode za pušenje, žvakanje. Na tržištu se pojavio sve veći broj „Novih duhanskih proizvoda” koji se definiraju kao duhanski proizvod koji ne pripada ni jednoj od sljedećih kategorija:cigarete,duhan (za samostalno motanje, za lule i vodene lule,cigare i cigarilosi) ,duhan (za žvakanje, za šmrkanje ili za oralnu potrošnju) .

Prodaja cigareta smanjivala se tijekom godina proteklog desetljeća, što dovodi do razvoja i marketinga e-cigareta i novih duhanskih proizvoda (grijani duhanski proizvodi). Elektronički sustavi za isporuku nikotina(e-cigarete), koji se također nazivaju vaping uređaji ili olovke za vape, uređaji koji se koriste za pušenje ili „vape“ aromatizirane otopine. Prema SZO glavni sastojci otopine e-cigareta su: nikotin, propilen glikol sa ili bez glicerola i različita sredstva za poboljšanje okusa. Uz negativan utjecaj na zdravlje ljudi, negativno utječu na okoliš.Proizvođači e-cigareta ne dostavljaju jasne upute korisnicima kako pravilno odložiti korištene uređaje, litij-ionske baterije i iskorištene uljne patrone. E-cigarete su izrađene od plastike i metala i kao takve nisu biorazgradive što uzrokuje raspršenje mikroplastike i ulja u okoliš. Grijani duhanski proizvodi postupkom zagrijavanja stvaraju aerosol koji sadrži nikotin i štetne sastojke u obliku aditiva i aroma .Prema duhanskim tvrtkama, zagrijavanjem duhana, a ne spaljivanjem kao kod obične cigarete, značajno se smanjuje stvaranje štetnih tvari koje nastaju pri visokoj temperaturi povezane s izgaranjem navodi SZO.

Unatoč naporu duhanskih tvrtki da se dokaže smanjena štetnost kod konzumacije e-cigareta i grijanih duhanskih proizvoda,prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) prijavljeno je više od 2800 slučajeva, uključujući i 68 smrtna slučaja EVALI koja predstavlja upalni odgovor dišnog sustava koji nastaje zagrijavanjem i aerosolizacijom ulja koje se taloži u alveolarnom prostoru. EVALI uključuje stanja kao što su lipoidna pneumonia, pneumonitis uzrokovan preosjetljivošću, difuzno alveolarno krvarenje, akutna eozinofilna pneumonija navodi CDC.

Uz e-cigarete i grijane duhanske proizvode u ,,Proizvode sljedeće generacije“ spadaju SNUS i nikotinske vrećice.

SNUS je tradicionalni skandinavski bezdimni duhanski proizvod, reguliran je kao prehrambeni proizvod prema švedskom zakonu o hrani od 1970-ih. Konzumira se stavljanjem vrećice između desni i gornje usne na određeno vrijeme. Iako je opće prihvaćeno da su opasnosti po zdravlje od korištenja snusa puno manje nego kod pušenja, ostaje nejasnoća oko dugoročnih učinaka. Istraživanja su pokazala povezanost između upotrebe snusa i raka gušterače, te povezanost upotrebe snusa dijabetesom tipa 2, smrtonosnim srčanim udarima, povišenim krvnim tlakom te prijevremenim porodom i mrtvorođenošću.

Nikotinske vrećice slične su vrećicama za snus jer su napravljene za postavljanje između usna i desni, te ne zahtijevaju pljuvanje. Ne sadrže list duhana, već oblik dehidriranog nikotina (s dodanim aromama). Nikotin se apsorbira u krvotok preko sluznice u ustima. Vrećice također općenito sadrže biljna vlakna, arome i zaslađivače. Istraživači su upozorili da se nikotinske vrećice posebno sviđaju mladima i nepušačima, jer se prodaju u raznim voćnim okusima, u atraktivnom pakiranju i mogu se diskretno koristiti.

Tijekom sazrijevanja i traženja svoga identiteta, mlade su osobe sklone burnom, nepromišljenom reagiranju te počinju eksperimentirati sa svime što je zabranjeno. Eksperimentiranje duhanom povezano je sa željom da se isproba „zabranjeno voće“, ali i s obilježjem mladosti i nezrelosti, koja ne priznaje vezu između rizičnih ponašanja i loših posljedica koje mogu nastupiti odmah ili s vremenom.

Prema najnovijem Istraživanju o zdravstvenom ponašanju mladih (engl. Health Behaviour in School-aged Children; HBSC) provedenom 2022 g. veliki broj učenika/ca nije probao cigarete nikad u životu što je vidljivo iz slike 1. Trend pušenja barem jednom u 30 dana kod učenika/ca raste s dobi (slika 2). Vrlo nizak postotak učenika/ca puši cigarete svakodnevno (slika 3) dok najveći broj učenika/ca u dobi od 15 godina puši cigarete najmanje jednom tjedno. (slika 4).

LIITERATURA:

1. https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/tobacco

2. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/

3. Štimac Grbić, D., Glavak Tkalić, R. (Ur.). (2020). Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske: 2019. i analiza trendova uporabe 2011.-2019. Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.

4. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/

5. United States (US) Federal Drug Administration (FDA): Vaporizers, E-Cigarettes, and other Electronic Nicotine Delivery Systems (ENDS)

6. Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, S. Peeters, A. Gilmore, Tobacco Control, 2015

7. J. Foulds, L. Ramstrom, M. Burke, et al. Effect of smokeless tobacco (snus) on smoking and public health in Sweden. Tobacco Control, 2003. Swedish Food Regulations, Food Act (Livsmedelslagen SFS 2006:804). 2006

8. Royal College of Physicians. Harm reduction in nicotine addiction: helping people who can’t quit. A report by the Tobacco Advisory Group of the Royal College of Physicians. 2007

9. J. Luo , W. Ye, K. Zendehdel, et al., Oral use of Swedish moist snuff (snus) and risk for cancer of the mouth, lung, and pancreas in male construction workers: a retrospective cohort study. Lancet, 2007, Jun 16;369(9578),2015-20

10. T. Schmid, Smokeless Alternatives on the Upswing, Tobacco Asia, 3 February 2021

11. S. Peeters, A. Gilmore, Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, Tobacco Control, 2015

12. Gazdek D. (2014) Navika pušenja djelatnika u zdravstvu Koprivničko-križevačke županije. Nove staze 32:25-26

13. HBSC survey conducted in 2022 among Croatian pupils

Sudjelujte u natječaju projekta EU – JAMRAI

Razmišljate li kreativno?

#AntibioticResistanceSymbol

Pozivamo vas da sudjelujete u natječaju za dizajniranje prvog globalnog simbola koji će predstavljati otpornost na antibiotike. Pobjednik dobiva nagradu od 2000 eura!

Upotreba antibiotika nesumnjivo predstavlja revolucionarno medicinsko dostignuće. Zahvaljujući njima, nekad smrtonosne bolesni su postale gotovo pa bezazlene, čime su nebrojeni životi spašeni. Ipak, zbog tih istih antibiotika, točnije, zbog njihove prekomjerne i neprimjerene uporabe, ovo je dostignuće sada pod golemim rizikom. Naime, sve je više bakterija postalo otporno na antibiotike koji su u opticaju, a ukoliko se dosadašnji trendovi nastave, stručnjaci predviđaju kako bi do 2050. godine antimikrobna rezistencija mogla postati vodeći uzrok smrtnosti na globalnoj razini. Ukratko, radi se o gorućem javnozdravstvenom problemu, na koji je potrebna što sveobuhvatnija reakcija, i to u što skorijem roku.

Pristup „Jedno zdravlje“, koje karakterizira dosadašnju borbu s ovim izazovom, naglašava potrebu ujedinjenom pristupu zdravlju čovjeka, životinja i okoliša, kao i najužu suradnju stručnjaka iz područja veterine, humane medicine i znanosti o okolišu. Ipak, ovaj golemi globalni izazov treba dodatno, još udruženije djelovanje, a to je djelovanje svih nas. Zbog toga nam je potreban zajednički, svima poznat simbol oko kojeg ćemo se okupiti, koji će predstavljati našu zajedničku borbu.

Od takvog simbola očekujemo da nam omogući da se dublje razumijemo i na simboličkoj, neverbalnoj, kreativnoj razini djelovanja. Na taj ćemo način imati veće šanse ne samo ujedinjeno djelovati, već će i naše aktivnosti u smjeru zajedničkog cilja moći biti vidljivije, sveobuhvatnije, ali i atraktivnije. Imajući to u vidu, projekt EU-JAMRAI (engl. Joint action on antimicrobial resistance and health care associated infections) je raspisao natječaj kojim se traži prvi globalni simbol za otpornost na antibiotike. Treba napomenuti da se ne traži logo ili nešto slično, već nešto opipljivo, što bi svatko, bilo gdje, mogao izraditi kod kuće i nositi s ponosom, poput crvene vrpce koja označava borbu protiv AIDS-a.

Ovaj natječaj je otvoren do 31. ožujka 2020. godine, a najuspješniji kreativac bit će nagrađen iznosom od 2000 eura.

Više informacija o procesu prijave možete naći ovdje.

Više o projektu EU – JAMRAI možete pročitati ovdje.

Mišja groznica ili hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom

O kakvoj se bolesti radi i što je uzrokuje?

Mišja groznica je naziv bolesti koji se u javnosti često koristi za hemoragijsku groznicu s bubrežnim sindromom (HGBS). HGBS je virusna zoonoza, prvenstveno bolest šumskih mišolikih glodavaca poznata kao bolest prirodnih žarišta. Javlja se u određenim geografskim područjima u kojima su nužno zadovoljeni ekološki uvjeti (abiotički – klima, vodeni tokovi, tlo, padaline, uz biotičke – biljne i životinjske zajednice) da bi se uzročnik bolesti mogao trajno održavati na određenom području.

Bolest uzrokuju Hantavirusi, koji su rasprostranjeni u raznim dijelovima svijeta, kako u Aziji, tako i od sjevera do juga Europe. U Hrvatskoj je bolest stalno prisutna pretežno u kontinentalnim područjima, s različitom učestalošću od godine do godine.

Svake se godine bilježe pojedinačni ili sporadični slučajevi, a ciklički epidemije odnosno povremeno se registrira povećan broj oboljelih osoba, kao što je bilo 1995., 2002., 2012. te 2014. godine.

U Hrvatskoj su poznata neka prirodna žarišta odnosno enzootska područja, npr. neke šume u Lici, Karlovačkoj županiji, Zagrebačkoj županiji, Slavoniji, Gorskom Kotaru, Medvednica, međutim rasprostranjenost ove zoonoze u Hrvatskoj nije u potpunosti poznata.

Tko je rezervoar i domaćin uzročnika?

Mišoliki glodavci su prirodni rezervoari i prenositelji virusa. Uzročnik prirodno kruži i održava se među mišolikim glodavcima.

Kod nas u Hrvatskoj su to: riđa voluharica (Clethrionomys glareolus) i žutogrli miš (Apodemus flavicollis), a uz njih u manjoj mjeri i šumski miš (Apodemus sylvaticus), poljski miš (Apodemus agrarius) te livadna voluharica (Microtus agrestis).

Ta infekcija za njih nije opasna, no čini ih rezervoarima virusa kojeg izlučuju u okolinu, najviše mokraćom i izmetom. Ušavši u njihov svijet odnosno područje tzv. prirodnog žarišta, ljudi se, srećom u pravilu rijetko, u određenim okolnostima mogu zaraziti i razboljeti.

Kako se bolest prenosi?

Čovjek se može zaraziti:

izravnim ili posrednim kontaktom s izlučevinama (mokraća, izmet ili slina) zaraženih glodavaca, udisanjem aerosola ili prašine koja sadrži uzročnike
unosom uzročnika iz izlučevina zaraženih glodavaca kroz oštećenu kožu ili sluznicu oka, nosa i usta onečišćenim rukama ili
kontaminiranom ili zagađenom vodom ili hranom (kao npr. neoprani šumski plodovi)
neposrednim kontaktom sa zaraženim glodavcima

Bolest se najčešće ne prenosi sa čovjeka na čovjeka.

Mišja groznica je vezana uz izravan ili posredan dodir s divljim mišolikim glodavcima i njihovim izlučevinama, a do nešto češćeg obolijevanja ljudi obično dolazi u godinama velike brojnosti malih glodavaca (tzv. “mišje godine”). Na njihovu brojnost mogu utjecati razni promjenjivi ekološki čimbenici pa se često ne može u potpunosti objasniti niti prognozirati. Poznato je da obilje hrane pogoduje većem broju, dok dugotrajne zimske hladnoće smanjuju broj glodavaca.

Koji su simptomi bolesti?

Bolest se najčešće manifestira 1 do 2 tjedna nakon izlaganja inficiranoj izlučevini glodavca (vrlo rijetko inkubacija može trajati i do 8 tjedana) naglim nastupom visoke tjelesne temperature, praćene zimicom i jakom glavoboljom, nakon kojih slijede jaki bolovi u trbuhu i leđima, koji mogu biti praćeni mučninom i povraćanjem, zamućenim vidom te ponekad crvenilom lica i konjunktiva te osipom. Kasniji se simptomi bolesti mogu manifestirati smanjenom količinom izlučivanja urina i razvitkom zatajenja bubrega, ali i naglim padom tlaka, pojavom krvarenja i razvojem stanja šoka.

Tko najčešće obolijeva?

Na osnovi opisanog se može zaključiti da su osobe koje zbog prirode posla ili rekreativno (šumski radnici, poljoprivrednici, lovci, planinari, izletnici i sl.) dugotrajno i učestalo dolaze u neposredan ili posredan kontakt s malim divljim glodavcima najizloženiji njihovu aerosolu pa mogu biti i najizloženiji ovoj zarazi.

Važno je napomenuti da se čovjek može zaraziti i u zatvorenim prostorima u kojima mogu boraviti glodavci i gdje može biti velika koncentracija uzročnika u prašini (podrumske prostorije, garaže, tavani, ostave i dr.)

Iako rizik od obolijevanja ljudi postoji, na sreću je razmjerno malen prema proširenosti boravka ljudi u prirodi bilo zbog profesionalnih razloga, bilo zbog rekreacije te se ova bolest u ljudi relativno rijetko javlja.

Kako se zaštititi na otvorenom?

Nemojte sjediti ni ležati izravno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi!
Tijekom boravka u prirodi čuvajte hranu i piće (u zatvorenim spremnicima) te osobne stvari od dodira s glodavcima i njihovim izlučevinama.
Prije konzumacije jela i pića te uzimanja cigarete dobro operite ruke toplom vodom i sapunom ili koristite antiseptik ili dezinficijens na bazi alkohola.
Ne ostavljajte ostatke hrane i druge otpatke u prirodi!
Nemojte piti vodu iz neuređenih šumskih izvora i lokava.
Plodove ubrane u prirodi koji se jedu sirovi dobro operite tekućom vodom.
Ne dirajte gnijezda glodavaca kao niti uginule glodavce bez rukavica i maske.

Kako se zaštiti u zatvorenim prostorijama?

Osigurajte hranu i piće od pristupa glodavaca, pohranite ih u zatvorene spremnike!
Smeće držite u zatvorenim čvrstim kontejnerima da ne bude izvor hrane glodavcima.
Ne ostavljajte smeće u prostorijama kao što su ostave, podrumi, garaže, tavani, vikendice i sl.!
Spriječite ulaz glodavaca u stambene i gospodarske objekte zatvarajući sve pukotine i rupe u zidovima i podovima!
Potrebno je skloniti sva odlagališta raznih materijala koji mogu poslužiti glodavcima kao sklonište najmanje 50 m od kuće.
Redovito provodite uništavanja glodavaca ili deratizaciju (klopke) u kući i neposredno oko kuće (ako se radi o otrovu upozorite ljude, osobito djecu)!
Ne dirajte uginule glodavce ili njihova gnijezda golim rukama.
Čišćenje dulje vrijeme nekorištenih prostora obavite uz što manje podizanje prašine, ako je moguće primijenite vlažno čišćenje (uz korištenje maske preko nosa i usta).
Ne metite niti usisavajte izlučevine glodavaca, kao niti njihova gnijezda. To će pogodovati zaraznom materijalu (izlučevinama glodavaca) da se digne u zrak koji onda možete udahnuti pa se na taj način možete zaraziti.
Nosite masku koja štiti sluznicu nosa i usta!
Nosite gumene rukavice!
Prilikom čišćenja koristite mokru krpu (da se izbjegne dizanje prašine) i klorni ili alkoholni dezinficijens!

U zadnjih petnaest godina broj prijava hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom u Hrvatskoj znatno varira; u prosjeku je oko šezdeset prijava godišnje (najmanje 6 oboljelih 2013. godine; najviše 317 oboljelih 2002. godine). U prva tri mjeseca ove godine prijavljen je nešto veći broj bolesnika s hemoragijskom groznicom u Hrvatskoj nego što se prijavljuje u „mirnim“ godinama, međutim manje nego u istom razdoblju tijekom epidemijskih godina. Bolesnici su iz cijele kontinentalne Hrvatske, iz poznatih endemskih područja/prirodnih žarišta.

U ovom trenutku nije moguće procijeniti kakav će biti trend tijekom ove godine, tj. da li će ova godina po broju oboljelih biti znatno iznad prosjeka.

Rizik od hemoragijske groznice je uvijek prisutan u prirodnim žarištima, a u vrijeme epidemijskih godina je nešto viši, ali se može umanjiti pridržavanjem gore opisanih mjera osobne zaštite.

Povezani članak: Procjene rizika zaražavanja djece virusom HGBS-a u Domu Crvenog križa i bližoj okolici na Sljemenu

Depresija: razgovarajmo

Svake se godine 7. travnja obilježava Svjetski dan zdravlja pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije. Za temu ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja je kao prioritetno područje globalnog javnozdravstvenog interesa odabrana depresija, s glavnom porukom „Depresija: razgovarajmo“ (engl. Depression; let’s talk). Cilj ovogodišnje javnozdravstvene kampanje „Depresija: razgovarajmo“ je osvijestiti ljude koji boluju od depresije da potraže i dobiju pomoć.

Ovom se kampanjom također želi:

bolje informirati opću javnost o depresiji, njezinim uzrocima i mogućim posljedicama te obliku pomoći koji je dostupan za prevenciju i liječenje depresije
potaknuti ljude s depresijom da potraže pomoć
osvijestiti obitelj, prijatelje i kolege koji žive s ljudima koji boluju od depresije da su sposobni pružiti podršku oboljelom

Što je depresija?

Depresija je bolest koju karakteriziraju poremećaji raspoloženja.

Simptomi depresije su:

dugotrajna tuga
nesposobnost uživanja u ranije ugodnim stvarima ili aktivnostima
duševna bol

Depresija utječe na obavljanje najjednostavnijih svakodnevnih zadataka, ponekad s razornim posljedicama za odnose s obitelji i prijateljima i mogućnosti da se zaradi za život. Da bi se postavila dijagnoza depresije odnosno depresivne epizode, ovi simptomi trebaju trajati najmanje 2 tjedna.

Osim navedenog, ljudi koji boluju od depresije mogu imati i neke od sljedećih simptoma:

manjak energije
promjene apetita
nesanicu ili preveliku potrebu za snom
povećanu tjeskobu ili zabrinutost
smanjenu koncentraciju
neodlučnost
nemir
osjećaj bezvrijednosti, krivnje ili beznađa
misli o samoozljeđivanju ili suicidu

Rizik od razvoja depresije se povećava sa stresom, traumatskim životnim događajima kao što su smrt voljene osobe ili prekid veze, fizičkim bolestima, problemima uzrokovanim konzumacijom alkohola ili droge, siromaštvom, nezaposlenošću, nepravilnom prehranom i nedovoljnom tjelesnom aktivnošću. Kod nekih osoba postoji i genetska, urođena predispozicija za razvoj depresije.

Depresija može pogoditi svakoga, to nije znak slabosti. Depresija je izlječiva: razgovorom s psihoterapeutom, uzimanjem antidepresivnih lijekova ili kombinacijom obaju.

Liječenje depresije

Potražite pomoć liječnika
Možete se obratiti svom obiteljskom liječniku koji će provjeriti i utvrditi Vaše stanje te Vam po potrebi prepisati lijekove ili vas uputiti stručnjacima iz područja mentalnog zdravlja
Depresija se liječi lijekovima koji se zovu antidepresivi. Ti lijekovi ne djeluju odmah kao primjerice lijekovi protiv bolova, već im je potrebno oko 1 do 6 tjedana za početak djelovanja
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje uzimanje lijekova i 6 do 10 mjeseci nakon prestanka simptoma
Bitno je napomenuti da ovi lijekovi ne izazivaju ovisnost
Osim uzimanja antidepresiva, u liječenju depresije je od velike koristi i psihoterapija

Jeste li znali?

Zajednički mentalni poremećaji (depresija i anksiozni poremećaji) su u porastu u cijelom svijetu.

U humanitarnim krizama i tijekom ratnih sukoba, 1 od 5 osoba je pogođena depresijom ili anksioznim poremećajem.

Depresija povećava rizik razvoja drugih nezaraznih bolesti kao što su dijabetes i kardiovaskularne bolesti. Uz to, dijabetes i kardiovaskularne bolesti povećavaju rizik od depresije.

Depresija koja se javlja kod žene nakon poroda može utjecati na razvoj novorođenčeta.

Najučestaliji mentalni poremećaji mogu se prevenirati i izliječiti uz relativno mali trošak.

Novi dokaz iz istraživanja koje je provela Svjetska zdravstvena organizacija pokazuje da depresija i anksiozni poremećaji koštaju globalnu ekonomiju više od US$ 1 bilijuna svake godine.

Broj ljudi s depresijom i anksioznim poremećajem u svijetu se povećava: 1990. godine je u svijetu bilo 416 milijuna oboljelih, dok je 2013. godine njihov broj porastao na 615 milijuna.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, depresija će do 2020. godine postati drugi svjetski zdravstveni problem, a gledajući samo žensku populaciju, zdravstveni problem broj jedan. Posljedica je to kontinuiranog porasta broja depresivnih osoba.

Ako se osjećate nesretno ili mislite da imate depresiju:

Razgovarajte o svojim osjećajima s nekim kome vjerujete.
Potražite profesionalnu pomoć.
Ne zaboravite da vam uz pravu pomoć može biti bolje.
Nastavite s aktivnostima u kojima ste uživali kada vam je bilo dobro.
Budite u kontaktu s obitelji i prijateljima.
Redovito vježbajte, čak i ako je to samo kratka šetnja.
Držite se pravilnih navika hranjena i spavanja.
Prihvatite da bi mogli bolovati od depresije i prilagodite svoja očekivanja. Možda nećete biti u mogućnosti ispuniti svoje svakodnevne aktivnosti ili obveze onoliko koliko ste običavali.
Izbjegavajte ili ograničite unos alkohola i uzimajte lijekove onako kako vam ih je prepisao liječnik.

ZAPAMTITE

Stigma i diskriminacija koje prate mentalne bolesti, uključujući depresiju, dovode do kasnijeg prepoznavanja problema i odgađaju traženje pomoći, zbog čega liječenje traje dulje, a može doći i do težih posljedica kao što je samoubojstvo.

Depresija je bolest koja pogađa ljude svih dobnih skupina, svih društvenih slojeva i svih zemalja svijeta.

Depresija se može prevenirati i liječiti.

Ako mislite da bolujete od depresije, potražite pomoć.

Izvor: WHO

Učinite korak Za mentalno zdravlje

Hrvatski zavod za javno zdravstvo je u suradnji s Gradskim uredom za zdravstvo Grada Zagreba pokrenuo zajedničko obilježavanje Svjetskog dana zdravlja 2017 posvećenog depresiji. U petak 7.4.2017. od 15.00 do 17.30 sati će se u Parku Zrinjevac u Zagrebu održati Festival mentalnog zdravlja u cilju promicanja važnosti pravovremenog ulaganja u mentalno zdravlje, zdravstvenog prosvjećivanja i informiranja o dostupnim uslugama mentalnog zdravlja u zajednici. Pogledajte obavijest o Festivalu mentalnog zdravlja

Kalendar aktivnosti povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja 2017. godine

Europski tjedan testiranja na HIV i 7 SPI: Što trebate znati i gdje se možete besplatno i anonimno testirati

Kako bi se povećala svijest o prednostima ranog testiranja na HIV i spolno prenosive infekcije među onima koji su u riziku za zarazu od tih infekcija, sedmu godinu za redom se obilježava Europski tjedan testiranja (engl. European testing week, ETW) na HIV. Tijekom ETW-a, europske zemlje pozivaju se da svojim aktivnostima doprinesu informiranju građana o važnosti testiranja, ranog otkrivanja infekcije HIV-om te pravovremenog liječenja.

Služba za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u sklopu Nacionalnog programa Živjeti zdravo pridružuje se ETW-u provođenjem besplatnog i anonimnog testiranja na HIV brzim testom, čiji rezultat je poznat već nakon nekoliko minuta.

U sklopu ETW-a provest ćemo i anonimno, besplatno (bez uputnice) savjetovanje i testiranje osoba u riziku od zaraze spolno prenosivim infekcijama (SPI) uzrokovanim mikrobiološkim uzročnicima: Chlamydia trachomatis, Mycoplasma genitalium, Mycoplasma hominis, Neisseria gonorrhoeae, Trichomonas vaginalis, Ureaplasma parvum i Ureaplasma urealyticum.

Gdje i kako možete saznati svoj HIV status te se testirati na 7 SPI?

Testiranja će se provoditi svim danima (uključujući subotu i nedjelju), od 17. studenog do 24. studenog u Zagrebu, u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, na adresi Rockefellerova 12 (prizemlje), od 15 do 19 sati.

„Postupak testiranja na HIV sastoji se od kratkog razgovora sa savjetnikom/icom. Zatim se iz prsta uzima nekoliko kapljica krvi te je rezultat poznat već nakon nekoliko minuta. Testiranje na navedenih 7 SPI provodi se iz uzorka urina. Korisnici moraju biti punog mjehura što znači da 2 sata prije davanja uzorka ne smiju mokriti. Rezultati analize urina bit će dostupni idućeg dana pod šifrom koja je korisnicima nasumično dodijeljena pri savjetovanju i testiranju“, pojasnila je voditeljica Odsjeka za razvoj savjetodavnih aktivnosti u promicanju spolnog i reproduktivnog zdravlja sa savjetovalištem Lana Kasumović, mag.sanit.ing.

Testirati se mogu punoljetne osobe, dok se maloljetnici mogu testirati samo uz pratnju i suglasnost svojih roditelja, skrbnika ili zakonskih zastupnika. Savjete i informacije o spolnom zdravlju, SPI i HIV-u mogu dobiti svi građani Republike Hrvatske bez obzira na dob.

Što je važno znati o HIV-u i SPI

HIV ili virus humane deficijencije je virus koji napada obrambeni sustav organizma, a razdoblje bez simptoma bolesti može potrajati i do deset godina. Osobe koje su zaražene virusom HIV-a, a nemaju simptome, virus mogu prenijeti na druge osobe. Ako je osoba zaražena, virus HIV-a će se nalaziti u tjelesnim tekućinama (krv, sjemena tekućina, vaginalni iscjedak). Glavni put prijenosa HIV-a je putem nezaštićenog spolnog odnosa i kontaktom sa zaraženom krvi. Prijenos nije moguć uobičajenim socijalnim kontaktima (rukovanje, grljenje, pričanje sa zaraženom osobom…).

Osobe pod povećanim rizikom su one koje imaju rizične obrasce spolnog ponašanja. To podrazumijeva često mijenjanje partnera, nekorištenje zaštite (prvenstveno kondoma), upuštanje u spolne odnose pod utjecajem alkohola i psihoaktivnih droga te nepoznavanje seksualne prošlosti partnera.

Pojava simptoma znači razvoj bolesti (AIDS), što uključuje umor, noćno znojenje, smanjenje tjelesne mase, promjene na koži i sluznicama, povećanje limfnih čvorova, proljev, kašalj i veću mogućnost obolijevanja od drugih bolesti. Bolest se ne može izliječiti, no postoji vrlo djelotvorno antivirusno liječenje (HAART) kojim se suzbija umnožavanje HIV-a i smanjuje količina virusa na nemjerljivu količinu.

Osim što se pravovremenim liječenjem spriječava napredovanje bolesti i pogoršanje simptoma te znatno produljuje život, liječenje doprinosi i sprečavanju širenja infekcije HIV-om. Postizanje nemjerljive količine virusa pokazalo se uspješnim u sprečavanju širenja infekcije odnosno Nemjerljivo= Nezarazno (N=N). To znači da osobe koje žive s HIV-om i redovito uzimaju lijekove te imaju nemjerljivu razinu virusa ne mogu prenijeti HIV svojim seksualnim partnerima. Što se ranije otkrije infekcija HIV-om, to je liječenje uspješnije.

SPI se definiraju kao infekcije koje se prenose sa zaražene na zdravu osobu spolnim kontaktom (oralnim, vaginalnim, analnim), a neke od njih se mogu prenijeti i nespolnim putem (zajedničkom uporabom predmeta za osobnu higijenu, krvlju, s majke na dijete…). Mikrobiološki uzročnici 7 SPI testirani iz urina u sklopu ovog ETW-a jedne su od najčešćih SPI (izuzev infekcije parazitom Trichomonas vaginalis koja je manje učestala). Mogu se javiti uz karakteristične simptome no neke mogu biti i asimptomatske ili se simptomi jave tek kod uznapredovale upale i njenog širenja na zdjelične organe. Stoga je bitna osviještenost o važnosti odgovornog spolnog ponašanja, poznavanje rizika, poznavanje SPI, mogućih simptoma, osviještenost o važnosti ginekoloških pregleda i mogućnostima testiranja i liječenja.

Plakat – Europski tjedan testiranja 2025

Predstavljeni rezultati istraživanja ESPAD 2024. povodom Mjeseca borbe protiv ovisnosti

Publikacija ESPAD 2024

Infografika-Europsko istraživanje o pušenju, pijenju i uzimanju droga među učenicima ESPAD

U povodu obilježavanja Mjeseca borbe protiv ovisnosti, koji se svake godine održava od 15. studenoga do 15. prosinca, u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Rockefellerova 12 u Zagrebu 14. studenoga 2025. godine održano je predstavljanje rezultata Europskog istraživanja o pušenju, pijenju i uzimanju droga među učenicima – ESPAD 2024.

Događanje je okupilo stručnjake iz područja javnog zdravstva, obrazovanja i prevencije ovisnosti, a predstavljeni su najnoviji podaci o navikama i ponašanju mladih u Hrvatskoj u usporedbi s europskim prosjekom.

Prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, dr. med., spec. epidemiologije predstavila je pregledne trendove korištenja sredstava ovisnosti u zemljama uključenim u ESPAD tijekom razdoblja 1995. –2024. Izlaganje je obuhvatilo ključne promjene tijekom desetljeća i glavne obrasce rizičnog ponašanja.

Martina Markelić, prof. sociologije predstavila je nacionalne rezultate istraživanja ESPAD 2024. s naglaskom na pušenje duhana, konzumaciju alkohola, uporabu kanabisa i drugih psihoaktivnih tvari, kao i na nove oblike ovisničkih ponašanja poput korištenja interneta i igara na sreću. Prikupljeni rezultati u Hrvatskoj uspoređeni su s prosjecima drugih zemalja ESPAD mreže. Prezentacija je pružila uvid u specifičnosti našeg nacionalnog konteksta u odnosu na trendove na razini drugih zemalja.

Trendovi pokazuju pad, ali Hrvatska je i dalje iznad prosjeka ESPAD zemalja

Rezultati istraživanja pokazuju da je Hrvatska i u 2024. godini iznad prosjeka ESPAD-a za većinu promatranih pokazatelja. Unatoč tome, većina trendova bilježi pad konzumacije sredstava ovisnosti, dok su pušenje cigareta u posljednjih 30 dana i uporaba e-cigareta i dalje u porastu.

43 % učenika pušilo je cigarete barem jednom u životu
32 % su trenutačni pušači
20 % učenika puši svakodnevno

Uporaba e-cigareta među mladima je u porastu. U Hrvatskoj je 53 % učenika pušilo e-cigarete u životu, a u posljednjih 30 dana 33 % što nas svrstava u vodeće zemlje po uporabi. Djevojke češće koriste e-cigarete nego mladići.

Alkohol i droge među mladima

Velika većina učenika, njih 87 %, pilo je alkohol barem jednom u životu, a 56 % u posljednjih 30 dana. Gotovo 44 % učenika barem se jednom opilo. Najčešći motivi za konzumaciju alkohola su osobno zadovoljstvo i ugoda, a ne pritisak vršnjaka.

Kada je riječ o psihoaktivnim drogama, kanabis ostaje najčešće korištena tvar u 2024. godini

16 % učenika probalo je neku drogu
15 % kanabis
11 % inhalante
4 % trankvilizatore bez recepta
2 % ecstasy

Ponašajne ovisnosti – rast online aktivnosti

Rezultati pokazuju i značajan utjecaj digitalnog okruženja na život mladih.

71 % učenika provodi na društvenim mrežama 2 i više sati dnevno, a vikendom i više
43 % mladića svakodnevno igra videoigre
18 % učenika u posljednjih 12 mjeseci je igralo neku od igara na sreću
Najčešći oblik igara na sreću među učenicima je klađenje (16 %) slijede lutrijske igre (10 %), te automati (8 %) i kartaške igre (7%)

Zaključci i smjernice

Rezultati ESPAD 2024. istraživanja predstavljaju važnu smjernicu za razvoj i unapređenje preventivnih programa usmjerenih djeci i mladima u narednom razdoblju. Iako Hrvatska bilježi pad prvalencije u većini pokazatelja trenutna situacija poziva na oprez jer su mladi u Hrvatskoj prema većini pokazatelja iznad europskog prosjeka sa visokim udjelima konzumacije sredstava ovisnosti.

ESPAD nam pokazuje ne samo gdje jesmo, nego i kamo trebamo ići — a to je društvo u kojem mladi imaju priliku odrastati informirani, podržani i zdravi.

Svjetski dan sjećanja na žrtve prometnih nesreća

Svjetski dan sjećanja na žrtve prometnih nesreća obilježava se treće nedjelje u studenome, ove godine 16. studenoga.

Obilježavanjem se odaje počast žrtvama prometnih nesreća, izražava podrška njihovim obiteljima te zahvalnost hitnim službama i svima koji spašavaju živote na cestama.

Ovogodišnjom temom: “Izgubljeni talenti’‘, želi se naglasiti činjenica kako su prometne ozljede i dalje vodeći uzrok smrti djece i mladih tj. onih koji su gubitkom života izgubili svaku priliku za ostvarenje svojih potencijala i snova.

Svjetska zdravstvena organizacija navodi kako otprilike 1,19 milijuna ljudi svake godine izgubi život zbog prometnih nesreća. Ozljede uzrokovane prometnim nesrećama vodeći su uzrok smrti djece i mladih u dobi od 5 do 29 godina. 92 % svih smrtnih slučajeva u prometu događa se u zemljama s niskim i srednjim prihodima, iako te zemlje posjeduju samo oko 60 % svjetskih vozila.

Prema Biltenu o sigurnosti cestovnog prometa Ministarstva unutarnjih poslova, na hrvatskim su se cestama posljednjih deset godina prosječno dogodile 32 492 prometne nesreće te je godišnje u prometu prosječno stradalo 13 780 osoba.

Desetljeće djelovanja za sigurnost na cestama 2021.–2030.

Desetljeće djelovanja za sigurnost na cestama 2021.–2030. (Decade of Action for Road Safety 2021–2030) je globalna inicijativa koju su pokrenule Ujedinjeni narodi (UN) i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) s ciljem smanjenja broja poginulih i ozlijeđenih u prometnim nesrećama za 50 % do 2030. godine.

Glavni ciljevi inicijative su:

Poboljšati sigurnost prometne infrastrukture – ceste, raskrižja, pješačke zone i biciklističke staze.
Unaprijediti sigurnost vozila kroz moderne sigurnosne standarde.
Promicati odgovorno ponašanje u prometu – smanjenje brzine, zabranu vožnje pod utjecajem alkohola ili droga, korištenje pojaseva i kaciga.
Unaprijediti hitnu medicinsku pomoć nakon nesreća.
Jačati zakone i politike koje štite živote na cestama.

Izvori:

World day of remembrance

Road traffic injuries

Bilten o sigurnosti cestovnog prometa 2024.

Svjetski dan šećerne bolesti 2025.

Svjetski dan šećerne bolesti (engl. World Diabetes Day), obilježava se svake godine 14. studenoga, na dan rođenja Sir Fredericka Bantinga, jednog od otkrivača inzulina 1921. godine. Tema razdoblja 2024.–2025. je „Šećerna bolest i dobrobit“, a ovogodišnji naglasak stavljen je na šećernu bolest na radnom mjestu.

Diljem svijeta sedam od deset odraslih osoba koje žive sa šećernom bolešću, odnosno oko 412 milijuna ljudi, nalazi se u radnoj dobi. Za mnoge zaposlenike dijabetes predstavlja svakodnevnu stvarnost, no na radnom mjestu on često postaje izvor stresa, stigme i nesigurnosti.

U okviru ovogodišnje teme, Međunarodna federacija za dijabetes (engl. International Diabetes Federation (IDF), poziva na stvaranje uključivih i podržavajućih radnih okruženja u kojima se osobe s dijabetesom osjećaju prihvaćeno i podržano, a ne stigmatizirano.

Šećerna bolest je kronična bolest koja nastaje kada gušterača ne proizvodi dovoljno inzulina ili kada tijelo ne može učinkovito koristiti inzulin koji proizvodi.

Postoje tri glavne vrste dijabetesa: tip 1, tip 2 i gestacijski dijabetes (dijabetes tijekom trudnoće).

Dijabetes tipa 1 nastaje zbog autoimune reakcije kojom tijelo uništava stanice gušterače koje proizvode inzulin. Najčešće se javlja kod djece, adolescenata i mladih odraslih osoba, a simptomi se razvijaju naglo. Osobe s dijabetesom tipa 1 ne mogu proizvoditi inzulin te ga moraju uzimati svakodnevno.

Kod dijabetesa tipa 2 tijelo ne koristi učinkovito inzulin, pa razina šećera u krvi ostaje povišena.

To je najčešći oblik dijabetesa (90–95 % slučajeva) i razvija se postupno, najčešće u odrasloj dobi.

Dijabetes tipa 2 često se može spriječiti ili odgoditi promjenom životnih navika – zdravom prehranom, gubitkom težine i redovitom tjelesnom aktivnošću.

Gestacijski dijabetes javlja se tijekom trudnoće kod nekih žena.

Povišena razina šećera u krvi može uzrokovati komplikacije u trudnoći i preveliku porođajnu težinu djeteta. Iako se razina šećera obično normalizira nakon poroda, rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 kasnije u životu ostaje povišen.

Predijabetes znači da je razina šećera u krvi viša od normalne, ali još nije dovoljno visoka za dijagnozu dijabetesa. Bez promjene načina života, mnoge osobe s predijabetesom razviju dijabetes tipa 2 unutar pet godina. Predijabetes također povećava rizik od srčanih bolesti i moždanog udara.

Simptomi šećerne bolesti mogu se pojaviti iznenada, dok se kod dijabetesa tipa 2 često razvijaju postupno i mogu proći godine prije nego što se prepoznaju.

Najčešći simptomi dijabetesa uključuju:

pojačanu žeđ
učestalo mokrenje
zamućen vid
osjećaj umora
nenamjerni gubitak tjelesne težine

Rizik od razvoja predijabetesa i dijabetesa tipa 2 veći je kod osoba koje:

imaju prekomjernu tjelesnu težinu
su starije od 45 godina
imaju članove obitelji oboljele od dijabetesa tipa 2
su fizički neaktivne (vježbaju manje od tri puta tjedno)
su tijekom trudnoće imale gestacijski dijabetes
imaju sindrom policističnih jajnika (PCOS)

Osobe koje žive s dijabetesom imaju povećan rizik od ozbiljnih komplikacija, uključujući srčani i moždani udar te zatajenje bubrega.

Za sprečavanje dijabetesa tipa 2 i njegovih komplikacija preporuke Svjetske zdravstvene organizacije su:

održavanje zdrave tjelesne težine
redovita tjelesna aktivnost – barem 150 minuta umjerene vježbe tjedno
zdrava prehrana i izbjegavanje šećera i zasićenih masti
prestanak pušenja.

Izvori:

Dijabetes | Hrvatski zavod za javno zdravstvo

https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/diabetes

World Diabetes Day

Naslovnica – Prozor zdravlja

Poništenje dijela natječaja od dana 17. rujna 2025.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7 objavljuje poništenje dijela natječaja od dana 17. rujna 2025.

Više pogledajte ovdje.

Natječaj za prijam u radni odnos

Na temelju Odluke Upravnog vijeća KLASA: 007-03/25-15/9, URBROJ: 117-17-25-6 od dana 29. rujna 2025., Odluke Ministarstva zdravstva KLASA: 500-01/25-08/21, URBROJ: 534-07-2/1-25-16 od dana 18. lipnja 2025., Suglasnosti Ministarstva zdravstva KLASA: 100-01/21-03/43, URBROJ: 534-03-3-1/7-21-03 od dana 20. siječnja 2021., KLASA: 100-01/24-03/139, URBROJ: 534-03-3-1/6-24-38 od dana 12. prosinca 2024., KLASA: 100-01/25-03/11, URBROJ: 534-03-3-1/6-25-08 od dana 17. veljače 2025., KLASA: 100-01/25-03/11, URBROJ: 534-03-3-1/6-25-317 od dana 28. travnja 2025. KLASA: 100-01/25-03/11, URBROJ: 534-03-3-1/3-25-30 od dana 21. listopada 2025., Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Rockefellerova 7, Zagreb, objavljuje sljedeći javni natječaj.

Više pogledajte ovdje.

Predstavljanje rezultata istraživanja ESPAD 2024.

Znatiželja, eksperimentiranje ili pokušaj uklapanja u grupu neki su od razloga zašto mladi ljudi koriste alkohol, cigarete i psihoaktivne droge. Dok su faze istraživanja normalne za mlade, rizično ponašanje također može dovesti do razvijanja ovisnosti.

Povodom Mjeseca borbe protiv ovisnosti, koji se tradicionalno obilježava od 15. studenoga do 15. prosinca, provode se brojne aktivnosti s ciljem prevencije ovisnosti, smanjenja rizičnih ponašanja te promicanja zdravih i odgovornih životnih izbora.

U okviru ovogodišnjeg obilježavanja bit će predstavljeni rezultati Europskog istraživanja o pušenju, pijenju i uzimanju droga među učenicima (ESPAD 2024.), koje se provodi u europskim zemljama svake četiri godine s ciljem praćenja trendova u konzumaciji sredstava ovisnosti među mladima. Istraživanje pruža dragocjene podatke o učestalosti i obrascima korištenja duhana, alkohola, droga i drugih sredstava ovisnosti među učenicima te omogućuje usporedbu rezultata Republike Hrvatske s podacima drugih zemalja sudionica.

Predstavljanje rezultata istraživanja ESPAD 2024. održat će se u petak 14. studenoga 2025. godine u 10:00 sati u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Rockefellerova 12 u Zagrebu.

Cilj predstavljanja je upoznavanje stručne i šire javnosti s najnovijim pokazateljima o uporabi sredstava ovisnosti među učenicima, kao i poticanje dijaloga o razvoju učinkovitih preventivnih pristupa i mjera koje doprinose smanjenju rizičnih ponašanja mladih. Rezultati istraživanja mogu poslužiti kao temelj za planiranje, unapređenje i evaluaciju nacionalnih i lokalnih preventivnih programa, kao i za jačanje međusektorske suradnje u području zaštite djece i mladih, zbog čega pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže na predstavljanju te zajednički doprinesu razmjeni znanja, iskustava i ideja.

Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026. (45. tjedan 2025.)

U Hrvatskoj je tijekom prvih šest tjedana (40. – 45. tjedan) sezone gripe 2025./2026., zaključno s 9. studenim 2025. godine pristiglo 1070 prijava oboljelih od gripe, od čega je 404 prijava zaprimljeno u 45. tjednu (grafikon 1.).

Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.

Prijave gripe zaprimljene su iz većine županija, pri čemu se u 45. tjednu najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi u Splitsko-dalmatinskoj, Istarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji (grafikon 2.).

Grafikon 2. Stopa prijava gripe prema županijama u 45. tjednu u sezoni 2025./2026.

Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)

Grafikon 3. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.

U usporedbi istim razdobljem zadnjih desetak sezona, porast broja oboljelih od gripe bilježi se nekoliko tjedana ranije. Primjerice, u prvih mjesec i pol zaprimljeno je 1070 u odnosu na 112 prijava lanjske sezone. Tijekom prvih šest tjedana ove sezone zbog gripe je na bolničko liječenje zaprimljeno ukupno 48 oboljelih, od kojih jedan na jedinici intenzivnog liječenja. Lanjske sezone je u isto vrijeme hospitalizirano zbog gripe ukupno 8 oboljelih, od kojih dvoje u jedinici intenzivnog liječenja.

Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnjih 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.

Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona

Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo tjedno se bilježi oko 6% pozitivnih nalaza na gripu u zadnja dva tjedna. U pozitivnim uzrocima detektirani su virusi gripe A, pri čemu je među subtipiziranim uzorcima potvrđeni virusi gripe A/H1N1pdm09 i A/H3N2.

Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.

Potpredsjednik Vlade RH i ministar Bačić, ministrica Hrstić i ravnatelj HZJZ-a Capak obišli zgradu u Nazorovoj ulici koja je u procesu obnove

U sklopu programa obilaska obilaska gradilišta poslijepotresne obnove na području grada Zagrebu, potpredsjednik Vlade RH i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić posjetio je zgradu HZJZ-a u Nazorovoj ulici koja je u procesu obnove.

Potpredsjednika Vlade Bačića na gradilištu su dočekali doc. dr. sc. Irena Hrstić, ministrica zdravstva RH i izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a koji su sa suradnicima obišli zgradu u Nazorovoj 53, nakon čega su se obratili medijima.

„Koliko god je potres bio velika katastrofa i nedaća, omogućio je obnovu zgrada koje ne bi bile obnovljene da se potres nije dogodio. Kroz proces obnove i druga ulaganja na području Grada Zagreba i zagrebačkog potresa, u relativno kratkom razdoblju zabilježena su ulaganja kakvih dosad nije bilo. Samo za obnovu zdravstvene infrastrukture na području zagrebačkog potresa utrošeno je 800 milijuna eura“, istaknuo je ministar Bačić.

Ministrica Irena Hrstić dodala je: „Osim što dolazimo do trajnog rješenja za smještaj djelatnosti Medicine rada, kontinuirano kroz politiku Vlade govorimo o poboljšanju uvjeta rada za zdravstvene djelatnike i zdravstveni sustav, a upravo se medicina rada time bavi. Ministarstvo zdravstva izdvojit će iznos od 880.000 eura za nabavu medicinske i nemedicinske opreme i vjerujem da je ovo pokazatelj da se kroz međuresornu suradnju može postići cilj, koji je u ovom slučaju stavljanje medicine rada i anti-doping kontrole pod isti krov“.

Projekt cjelovite obnove zgrade provodi se suradnjom MPGI, MZ i HZJZ te se financira sredstvima Zajma Svjetske banke. Zgrada je površine 3.270 četvornih metara, rasprostranjena na etažama suterena, prizemlja i 3 kata. Smještena je u povijesnoj urbanističkoj cjelini Zagreba koja je zaštićeno kulturno dobro.

„U ovoj zgradi bit će smještena Služba za medicinu rada, koja se bavi zaštitom zdravlja radnika na radnom mjesto i Služba za anti-doping, koja se bavi edukacijama, promicanjem i kontrolom dopinga u sportu. HZJZ se trenutačno nalazi na devet lokacija u Gradu Zagrebu, od Cimermanove do Borongaja – ovo je jedno od rješenja za trajni smještaj krovne ustanove javnog zdravstva u Hrvatskoj“, kazao je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.

Fotogalerija:

COVID-19 u Hrvatskoj (11.11.2025.)

COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.

U 45. kalendarskom tjednu (tjedan od 3. do 9. studenog 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 586 prijava COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 45. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

Nova znanstvena studija ITA-e

U novoj recenziranoj znanstvenoj studiji koju je vodila International Testing Agency (ITA) predstavljen je inovativan model koji povezuje učinke tvari i metoda s Popisa zabranjenih sredstava s fiziološkim karakteristikama olimpijskih sportova.

Studija pod nazivom „Mapping of the Pharmacological Effect of Prohibited Substances and Methods to Athletic Physiological Characteristics“ rezultat je suradnje stručnjaka ITA-e Gregoryja Haywarda, Lorenza Gaborinija, Neila Robinsona i Marka Stuarta te profesora Davida Mottrama sa Sveučilišta Liverpool John Moores. Radi se o nastavku ranijeg istraživanja ITA-e iz 2022. godine koje je po prvi put kvantificiralo fiziološke zahtjeve svakog olimpijskog sporta.

U novom radu ti su nalazi integrirani s farmakološkim podacima što omogućuje razumijevanje kako različite klase zabranjenih tvari i metoda mogu poboljšati, ali i narušiti sportski rezultat – ovisno o specifičnom sportu. Znanstvena analiza obuhvatila je mapiranje 31 farmakološke kategorije iz Popisa zabranjenih sredstava prema šest ključnih domena sportskih izvedbi: aerobna izdržljivost, mišićna izdržljivost, psihomotoričke vještine i preciznost, snaga i moć, vrijeme reakcije te agilnost pokreta.

Ovakav pristup omogućuje antidopinškim organizacijama da preciznije identificiraju rizike dopinga specifične za svaki sport, usmjere svoje testne resurse na tvari koje najviše odgovaraju fiziološkim zahtjevima pojedine discipline te osiguraju proporcionalne i učinkovitije programe testiranja. Time se dodatno štiti zdravlje sportaša i očuvanje načela poštene igre.

Za ITA-u, rezultati ove studije izravno unapređuju dizajn i provedbu neovisnih programa antidopinga koje ta organizacija provodi za međunarodne sportske saveze i događaje. Primjena rezultata u operativnom planiranju omogućuje optimizaciju raspodjele testiranja, preciznije ciljanje tvari te proširenje analitičkog spektra u skladu s fiziološkim zahtjevima različitih sportova.

Ova studija predstavlja važan korak naprijed u razumijevanju povezanosti između sportskih izvedbi i farmakoloških učinaka. Povezujući sportsku fiziologiju i farmakologiju, ITA i njezini partneri doprinose stvaranju učinkovitijih, znanstveno utemeljenih antidopinških strategija.

Zajedno s prethodnim istraživanjem iz 2022. godine ovo najnovije djelo uspostavlja novu standardnu metodologiju za procjenu rizika u sportu koja kombinira fiziološke i farmakološke aspekte s ciljem daljnjeg jačanja integriteta i vjerodostojnosti olimpijskog sporta. (J.B)

Održan koordinacijski sastanak u Tivtu u okviru projekta Before Time

U sklopu projekta Before Time – Empowering Women and Communities for Protection Against Cervical Cancer (Osnaživanje žena i zajednice za zaštitu od raka vrata maternice), u Tivtu u Crnoj gori od 28. do 30. listopada 2025., održao se sastanak svih projektnih partnera. Sastanak su organizirali i koordinirali suradnici iz Crne gore, a mjesto održavanja bio je Dom zdravlja Tivat. Na sastanku su iz projektnog tima HZJZ-a sudjelovali prim. Tatjana Nemeth Blažić, dr. med., Petra Smoljo, dr. med. i Margareta Merkaš, mag. sanit. ing.

Projekt Before Time se provodi u sklopu programa Interreg VI-A IPA Croatia-Bosnia and Herzegovina-Montenegro. Ciljevi i aktivnosti projekta se provode u dva glavna područja prevencije; primarna prevencija i rano otkrivanja predstadija i početnog raka vrata maternice (sekundarne prevencije) s ukupnim proračunom od oko 1,3 milijuna eura. Skraćeni naziv projekta naglašava važnost prevencije i poznate poslovice „Bolje spriječiti, nego liječiti“ – bolje spriječiti prije, nego liječiti (Prevention before treatment intervention).

Projekt koordinira Zavod za javno zdravstvo Zadar, a sudjeluje ukupno šest partnera iz tri zemlje. Više o projektu može se pročitati na poveznicama: https://www.hzjz.hr/projekti/interreg-projekt-o-jacanju-prevencije-raka-vrata-maternice-before-time/ i https://necurak.hzjz.hr/projekt-before-time-hr/.

Sastanak partnera u Tivtu započeo je u popodnevnim satima 28. 10. pozdravnom riječi dr. Danice Stevović, direktorice Doma zdravlja Tivat. U nastavku je Jelena Ćosić Dukić, glavna projektna menadžerica prezentirala “Pregled ostvarenja na projektu” prema planiranim zadacima i projektnim rezultatima. Predstavljeni su dosadašnji rezultati, realizirane aktivnosti te status pojedinih rezultata u odnosu na projektni plan. Kasnije u tijeku neformalne večere nastavljeno je druženje i razmjena iskustava između partnera.

Sastanak je 29. listopada započeo prezentacijom i predstavljanjem protokola za testiranje na HPV sa samouzorkovanje te izvještajem o dosadašnjim rezultatima te pilot aktivnosti. U nastavku je IPEMED predstavio sveobuhvatan pregled komunikacijskih aktivnosti provedenih u sklopu projekta u razdoblju od 1. rujna 2024. do 24. listopada 2025., a Jelena Pranjić iz Doma zdravlja Mostar predstavila je pregled izvršenja financijskog proračuna svih partnerskih organizacija.

Nakon pauze, sastanak se nastavio u obliku grupnog rada gdje su svi partneri sudjelovali u davanju prijedloga za izradu kurikuluma i edukativnih materijala o zaštiti spolnog i reproduktivnog zdravlja. Odlučeno je da će se izraditi kurikulum sa istim temama za ciljanu skupinu stručnjaka u zajednici kao i za adolescente i mlade te roditelje, no da će se razlikovati u načinu prijenosa poruke.

Sastanak se nastavio predstavljanjem aplikacije GINA – digitalne AI asistentice za ginekološku pismenost koja izmneđu ostalih, sadrži i teme važne za edukaciju o primarnoj i sekundarnoj prevenciji raka vrata maternice kao i edukativne videomaterijale izrađene u sklopu projekta, koja će dodatno osnažiti pristup informacijama i podršci ženama u zajednici.

Na kraju, raspravljalo se o dovršetku izrade hodograma odnosno protokola za proces provođenja aktivnosti testiranja na HPV uz samouzorkovanje koji svaka zemlja partnerica treba izraditi prilagođeno svojim mogućnostima i okolnostima, a taj zadatak će koordinirati ZZJZ Zadar i HZJZ.

Sastanak je ostvario svoje glavne ciljeve u vidu pregleda dosadašnjih aktivnosti i izvršenih zadataka te upoznavanja sudionika s predstojećim aktivnostima i rokovima, kao i razmjenom informacija i iskustava u provedbi između partnera. Sastanak je završio 30. listopada 2025. održavanjem bilateralnih sastanaka i individualnih konzultacija između projektnih partnera.

Šah bez barijera – Hrvatska na 2. FIDE šahovskoj olimpijadi za osobe s invaliditetom

U Astani, glavnom gradu Kazahstana, od 19. do 26. listopada 2025. godine održana je 2. FIDE šahovska olimpijada za osobe s invaliditetom.

Na ovogodišnjoj Olimpijadi sudjelovale su 34 reprezentacije iz cijelog svijeta, među njima i hrvatska ekipa. Na natjecanju su sudjelovali šahisti s različitim vrstama invaliditeta (tjelesnim invaliditetom, oštećenjem sluha i vida), a posebnost mu daje pravilo da u svakom kolu mora sudjelovati barem jedan igrač svakog spola, čime se dodatno potiče ravnopravnost spolova i inkluzija u sportu. Hrvatska reprezentacija zauzela je, nakon 7. mjesta na prvoj Olimpijadi, solidno 19. mjesto, čime je ostvarila zapažen rezultat unatoč organizacijskim izazovima koji su prethodili natjecanju.

Posebno ističemo sudjelovanje Ane Vuljanić, djelatnice Odsjeka za istraživanje i razvoj područja invaliditeta s Registrom osoba s invaliditetom u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Ana je dugogodišnja članica i šahovske reprezentacije gluhih osoba, a njezin doprinos ovom natjecanju pokazuje kako osobni i profesionalni angažman mogu zajedno promicati vrijednosti jednakosti i uključivanja.

Ova Olimpijada potvrđuje da je šah univerzalni jezik koji povezuje ljude bez obzira na razlike. A od 2026. godine održavat će se zajedno s glavnom šahovskom olimpijadom, počevši u Samarkandu (Uzbekistan), čime se šalje snažna poruka da svi šahisti pripadaju istoj globalnoj zajednici.

Inkluzija kao javnozdravstvena vrijednost

Sudjelovanje na ovakvim međunarodnim natjecanjima podsjetnik je da uključivanje osoba s invaliditetom nije samo sportsko, već i javnozdravstveno pitanje. Pružanjem prilika za ravnopravno sudjelovanje u društvenom i sportskom životu jačamo psihosocijalno zdravlje, osjećaj pripadnosti i samopouzdanja osoba s invaliditetom.

Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026. (44. tjedan 2025.)

U Hrvatskoj je tijekom prvih pet tjedana (40. – 44. tjedan) sezone gripe 2025./2026., zaključno s 2. studenim 2025. godine pristiglo 666 prijava oboljelih od gripe, od čega je 283 prijava zaprimljeno u 44. tjednu (grafikon 1.).

Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.

Prijave gripe zaprimljene su iz većine županija, pri čemu se u 44. tjednu najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi u Istarskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji (grafikon 2.).

Grafikon 2. Stopa prijava gripe prema županijama u 44. tjednu u sezoni 2025./2026.

Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)

Grafikon 3. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.

U usporedbi s istim razdobljem lanjske sezone gripe, ranije se bilježi porast broja oboljeli od gripe (666 u odnosu na 95 prijava). Tijekom prvih pet tjedana ove sezone zbog gripe je na bolničko liječenje zaprimljeno ukupno 44 oboljelih, od kojih jedan na jedinicu intenzivnog liječenja, što je više u odnosu na isto razdoblje lanjske sezone (6 hospitaliziranih, od kojih dvoje u jedinici intenzivnog liječenja).

Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnjih 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.

Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona

Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo bilježi se porast udjela pozitivnih nalaza na gripu sa oko 3% u 43. tjednu na nešto manje od 6% u 44. tjednu. U pozitivnim uzrocima detektirani su virusi gripe A, pri čemu je među subtipiziranim uzorcima potvrđen virus A/H1N1pdm09.

Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.

Poziv na razgovor – 2.3. zdravstveni radnik prvostupnik u javnom zdravstvu, pripravnik od 2. srpnja 2025.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 2. srpnja 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme za radno mjesto 2.3. zdravstveni radnik prvostupnik u javnom zdravstvu, pripravnik, 1 radnik na određeno vrijeme od 1 godine.

Više pogledajte ovdje.

Izvješće o financijskim zdravstvenim pokazateljima za Hrvatsku u 2023. godini prema metodologiji sustava zdravstvenih računa

S obzirom na trend naglog porasta izdvajanja za zdravstvo u razvijenim zemljama tijekom posljednjih desetljeća, pojavila se potreba za praćenjem pokazatelja potrošnje u zdravstvu koji bi pružili uvid u strukturu te potrošnje i omogućili usporedbu između različitih zemalja. Kao odgovor na tu potrebu, Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) razvila je Sustav zdravstvenih računa (System of Health Accounts) – metodologiju prikazivanja financijskih zdravstvenih pokazatelja koja obuhvaća niz vrlo detaljnih i preciznih klasifikacija dionika i funkcija u zdravstvu, čijim se kombiniranjem u tablicama i unosom pripadajućih izdataka dobiva pregled strukture zdravstvene potrošnje.

Tom metodologijom je započeto prikupljanje podataka za Hrvatsku – istraživanje, u sklopu kojega su prikupljeni financijski podaci za 2011. godinu, prvi je put provedeno 2012. godine. Podaci za 2012. godinu prikupljeni su tijekom 2013. godine – u obama navedenima ciklusima korištena je metodologija Sustava zdravstvenih računa 1.0 (System of Health Accounts, Version 1.0). Prikupljanje podataka za 2013. godinu provedeno je tijekom 2014. godine i to po prvi put prema metodologiji Sustava zdravstvenih računa 2011 (System of Health Accounts, Version 2011), a prema toj metodologiji prikupljani su i svi podaci za sljedeće godine, uključujući i podatke za 2023. godinu, koji su prikupljeni tijekom 2024. godine. Kao izdaci za 2023. godinu uračunati su izdaci za aktivnosti koje su izvršene tijekom te godine, bez obzira na vrijeme kada je ta aktivnost zaista i plaćena.

Izvješće možete pogledati i preuzeti putem sljedeće poveznice: Izvješće o financijskim zdravstvenim pokazateljima za Hrvatsku u 2023. godini prema metodologiji sustava zdravstvenih računa.

Nove spoznaje o antidopinškim mjerama u teretanama i fitness centrima

U novom znanstvenom istraživanju objavljenom 2025. godine pod nazivom „Anti-doping measures in gyms and fitness centres: A mapping study“ analizirane su mjere antidopinga koje se provode u teretanama i fitness centrima u 52 države članice Konvencije Vijeća Europe o suzbijanju dopinga u sportu. Istraživanje je provela radna skupina Vijeća Europe u suradnji s nacionalnim antidopinškim organizacijama. Glavni cilj studije bio je utvrditi u kojoj se mjeri antidopinške politike primjenjuju izvan profesionalnog sporta, odnosno u rekreativnim okruženjima kao što su teretane i fitness centri, gdje uporaba tvari za poboljšanje tjelesnog izgleda i performansi postaje sve češći problem.

U istraživanju je sudjelovalo 49 država koje su odgovorile na upitnik. Rezultati pokazuju da samo 35 posto država provodi konkretne mjere usmjerene na korisnike i osoblje teretana, dok je 39 posto navelo da u svojim politikama imaju programe koji se bave zdravstvenim posljedicama uporabe dopinga u tim okruženjima. U većini slučajeva, njih čak 83 posto, nacionalne antidopinške organizacije imaju aktivnu ulogu u provođenju tih mjera, što pokazuje da se problem dopinga sve više prepoznaje i izvan konteksta vrhunskog sporta.

Istraživanje ukazuje na to da su mjere antidopinga u rekreativnom sportu još uvijek nedovoljno razvijene. Dok se većina resursa i pažnje usmjerava na kontrolu dopinga među profesionalnim sportašima, u teretanama i fitness centrima često izostaju sustavne kontrole, edukacijski programi i zdravstveno usmjerene preventivne akcije. Autori ističu da bi edukacija trenera, instruktora i rekreativnih sportaša trebala biti ključan korak u sprječavanju uporabe zabranjenih tvari. Također, preporučuje se jačanje suradnje između zdravstvenih institucija, sportskih organizacija i nadležnih tijela kako bi se stvorilo sigurnije i zdravije okruženje za rekreativno bavljenje sportom.

Ova istraživanja predstavlja važan doprinos razumijevanju stvarnog stanja antidopinških mjera u neprofesionalnom sportu. Iako su neke zemlje već napravile značajan napredak, većina i dalje nema razvijen sustav prevencije i nadzora dopinga u teretanama. Rezultati istraživanja mogli bi poslužiti kao poticaj državama da dodatno razviju nacionalne strategije i edukacijske programe koji promiču čist i zdrav sport na svim razinama. (J.K)

COVID-19 u Hrvatskoj (4.11.2025.)

U 44. kalendarskom tjednu (tjedan od 27. listopada do 2. studenog 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 689 prijava COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 44. kalendarskom tjednu zabilježene su četiri prijave smrtnih ishoda od COVID-19 koji su nastupili u tjednima ranije.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.5. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za javno zdravstvo

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 17. rujna 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.5. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za javno zdravstvo.

Više pogledajte ovdje.

Tvrtki INA d.d. dodijeljen certifikat Tvrtka prijatelj zdravlja

U okviru Nacionalnog programa Živjeti zdravo Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, 30. listopada 2025. godine svečano je uručen certifikat „Tvrtka prijatelj zdravlja“ tvrtki INA d.d. Ovo priznanje dodjeljuje se tvrtkama koje svojim zaposlenicima omogućuju usvajanje zdravih životnih navika, promiču zdravlje na radnom mjestu i iskazuju pozitivnu brigu o očuvanju okoliša. Tvrtka INA d.d. uključila se u aktivnost programa Živjeti zdravo te uspješno zadovoljila sve potrebne kriterije za dobivanje naziva „Tvrtka prijatelj zdravlja“. „„Za nas u Ini zdravlje zaposlenika nije samo pitanje dobrobiti, nego temelj održivosti našeg poslovanja. Energetski sektor je brz, zahtjevan i često pod velikim pritiskom, zbog čega zdravlje ljudi stavljamo rame uz rame sa sigurnošću i operativnom izvrsnošću. Naš pristup je jednostavan: kada ljudi imaju podršku, donose bolje odluke, rade kvalitetnije i ostaju motivirani. Zato razvijamo širok spektar programa – od prevencije stresa i burnouta, profesionalne psihološke podrške i fleksibilnih radnih rješenja, do poticanja zdravih prehrambenih navika, redovitog kretanja, ranog otkrivanja bolesti i edukacije prve pomoći. Nastavit ćemo graditi kulturu u kojoj snaga ne znači šutjeti, nego imati hrabrosti otvoreno reći kako si, jer vjerujemo da je upravo to novi standard odgovornog liderstva u našoj industriji.“, izjavila je u prigodi dodjele certifikata g. Una Radulović Zekić, , direktorica zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša u INA, d.d.

Uz djelatnike Službe za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Ivanu Šimić, dipl. ing. preh. teh. i Tamaru Balja, mag. psych., priznanje je uručila izv.prof.dr. sc. Antonija Balenović, dr. med., voditeljica odjela za promicanje cjeloživotnog zdravlja te istaknula da je kultura promicanja zdravlja na radnom mjestu dugotrajan proces vezan uz brojna i različita tematska poručja, kako pojedinca tako i tvrtke u cjelosti, a obuhvaća udružene napore poslodavaca, zaposlenika i društva u cjelini s ciljem poboljšanja zdravlja i dobrobiti ljudi na njihovom radnom mjestu.