Hrvatski dan nepušenja – poziv na okrugli stol

22. VELJAČE 2023. , SRIJEDA U 10.30 SATI

EDUKACIJSKI CENTAR HRVATSKOG ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO, ROCKEFELLEROVA 12, ZAGREB

Uz Svjetski dan nepušenja (31. svibnja), u Hrvatskoj se od 2003. godine obilježava i nacionalni dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima (engl. World No Tobacco Day). Hrvatski dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima obilježava se prvog dana Korizme ove godine je 22. veljače, posebnost tog dana je što većina ljudi razmišlja o odricanju od nečega u čemu uživa tijekom godine. Dan bez duhanskog dima je dan kojim se želi potaknuti pušače na prestanak pušenja. Kao i prema modelu koji se provodi u drugim zemljama, obilježavanjem Dana bez duhanskog dima nastoji se potaknuti pušače da ne zapale cigaretu 24 sata kako bi uvidjeli da to nije nemoguće i nastavili s apstinencijom. To je prilika da pušači razmisle o svojoj ovisnosti o cigaretama, da im nepušači pomognu da se odreknu cigareta. Povodom Hrvatskog dana nepušenja – Dana bez duhanskog dima, Hrvatski zavod za javno zdravstvo zajedno sa Nacionalnim povjerenstvom za borbu protiv pušenja Ministarstva zdravstva organizira okrugli stol. Okrugli stol će biti održan 22. veljače 2023., srijeda u 10.30 sati u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Rockefellerova 12, Zagreb.

 

 

Okrugli stol bit će i prilika da prikažemo situaciju s pušenjem kod mladih, potaknemo pušače na prestanak, podsjetimo na Škole nepušenja, te izazove koje donose novi duhanski proizvodi i e-cigarete. Pozivamo sve zainteresirane stručnjake da nam se pridruže na Okruglom stolu te sudjeluju u raspravi s primjerima dobre prakse.

Duhan je odgovoran za smrt više od 8 milijuna ljudi godišnje.Više od 7 milijuna tih smrtnih slučajeva posljedica je izravne uporabe duhana, dok je oko 1.2 milijuna posljedica izloženosti nepušača duhanskom dimu. Pušenje duhana izaziva ovisnost, oštećuje sve organske sustave u organizmu te povećava rizik za više od trideset bolesti.

Prema rezultatima istraživanja provedenog 2019. godine „Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji u Republici Hrvatskoj“ (istraživanje HZJZ-a i Institut za društvena istraživanja dr. Ivo Pilar) 38,4% odraslih puši, najviše u dobnoj skupini između 25. i 35. godine života (43,6%), dok muškarci nešto češće puše od žena (41,2% naspram 35,7%) .

Duhanski dim sadrži preko 7 000 različitih kemijskih sastojaka, od kojih neke posebno oštećuju srce i krvne žile. Najštetnije tvari iz duhanskog dima za krvožilni sustav su nikotin, katran i ugljični monoksid.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) “Duhanski proizvodi” se definiraju kao proizvod koji su u cijelosti ili djelomično napravljeni od listova duhana kao sirovine koji se proizvode za pušenje,  žvakanje. Na tržištu se pojavio sve veći broj  „Novih duhanskih proizvoda” koji se definiraju kao duhanski proizvod koji ne pripada ni jednoj od sljedećih kategorija:cigarete,duhan (za samostalno motanje, za lule i vodene lule,cigare i cigarilosi) ,duhan (za žvakanje, za šmrkanje ili za oralnu potrošnju) .

Prodaja cigareta smanjivala se tijekom godina proteklog desetljeća, što dovodi do razvoja i marketinga e-cigareta i novih duhanskih proizvoda (grijani duhanski proizvodi). Elektronički sustavi za isporuku nikotina(e-cigarete), koji se također nazivaju vaping uređaji ili olovke za vape, uređaji koji se koriste za pušenje ili „vape“ aromatizirane otopine. Prema SZO glavni sastojci otopine e-cigareta su: nikotin, propilen glikol sa ili bez glicerola i različita sredstva za poboljšanje okusa. Uz negativan utjecaj na zdravlje ljudi, negativno utječu na okoliš.Proizvođači e-cigareta ne dostavljaju jasne upute korisnicima kako pravilno odložiti korištene uređaje, litij-ionske baterije i iskorištene uljne patrone. E-cigarete su izrađene od plastike i metala i kao takve nisu biorazgradive što uzrokuje raspršenje mikroplastike i ulja u okoliš. Grijani duhanski proizvodi postupkom zagrijavanja stvaraju aerosol koji sadrži nikotin i štetne sastojke u obliku aditiva i aroma .Prema duhanskim tvrtkama, zagrijavanjem duhana, a ne spaljivanjem kao kod obične cigarete, značajno se smanjuje stvaranje štetnih tvari koje nastaju pri visokoj temperaturi povezane s izgaranjem navodi SZO.

Unatoč naporu duhanskih tvrtki da se dokaže smanjena štetnost kod konzumacije e-cigareta i grijanih duhanskih proizvoda,prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) prijavljeno je više od 2800 slučajeva, uključujući i 68 smrtna slučaja EVALI koja predstavlja upalni odgovor dišnog sustava koji nastaje zagrijavanjem i aerosolizacijom ulja koje se taloži u alveolarnom prostoru. EVALI uključuje stanja kao što su lipoidna pneumonia, pneumonitis uzrokovan preosjetljivošću, difuzno alveolarno krvarenje, akutna eozinofilna pneumonija navodi CDC.

Uz e-cigarete i grijane duhanske proizvode u ,,Proizvode sljedeće generacije“ spadaju SNUS i nikotinske vrećice.

SNUS je tradicionalni skandinavski bezdimni duhanski proizvod, reguliran je kao prehrambeni proizvod prema švedskom zakonu o hrani od 1970-ih. Konzumira se stavljanjem vrećice između desni i gornje usne na određeno vrijeme. Iako je opće prihvaćeno da su opasnosti po zdravlje od korištenja snusa puno manje nego kod pušenja, ostaje nejasnoća oko dugoročnih učinaka. Istraživanja su pokazala povezanost između upotrebe snusa i raka gušterače, te povezanost upotrebe snusa dijabetesom tipa 2, smrtonosnim srčanim udarima, povišenim krvnim tlakom te prijevremenim porodom i mrtvorođenošću.

Nikotinske vrećice slične su vrećicama za snus jer su napravljene za postavljanje između usna i desni, te ne zahtijevaju pljuvanje. Ne sadrže list duhana, već oblik dehidriranog nikotina (s dodanim aromama). Nikotin se apsorbira u krvotok preko sluznice u ustima. Vrećice također općenito sadrže biljna vlakna, arome i zaslađivače. Istraživači su upozorili da se nikotinske vrećice posebno sviđaju mladima i nepušačima, jer se prodaju u raznim voćnim okusima, u atraktivnom pakiranju i mogu se diskretno koristiti.

Tijekom sazrijevanja i traženja svoga identiteta, mlade su osobe sklone burnom, nepromišljenom reagiranju te počinju eksperimentirati sa svime što je zabranjeno. Eksperimentiranje duhanom povezano je sa željom da se isproba „zabranjeno voće“, ali i s obilježjem mladosti i nezrelosti, koja ne priznaje vezu između rizičnih ponašanja i loših posljedica koje mogu nastupiti odmah ili s vremenom.

Prema najnovijem Istraživanju o zdravstvenom ponašanju mladih (engl. Health Behaviour in School-aged Children; HBSC) provedenom 2022 g. veliki broj učenika/ca nije probao cigarete nikad u životu što je vidljivo iz slike 1. Trend pušenja barem jednom u 30 dana kod učenika/ca raste s dobi (slika 2). Vrlo nizak postotak učenika/ca puši cigarete svakodnevno (slika 3) dok najveći broj učenika/ca u dobi od 15 godina puši cigarete najmanje jednom tjedno. (slika 4).

Slika 1

 

 

 

 

 

Slika 2

 

 

 

 

 

Slika 3

 

 

 

 

 

Slika 4

 

 

 

 

 

LIITERATURA:

1.       https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/tobacco

2.       https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/

3.       Štimac Grbić, D., Glavak Tkalić, R. (Ur.). (2020). Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske: 2019. i analiza trendova uporabe 2011.-2019. Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.

4.       https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/

5.       United States (US) Federal Drug Administration (FDA): Vaporizers, E-Cigarettes, and other Electronic Nicotine Delivery Systems (ENDS)

6.       Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, S. Peeters, A. Gilmore, Tobacco Control, 2015

7.       J. Foulds, L. Ramstrom, M. Burke, et al. Effect of smokeless tobacco (snus) on smoking and public health in Sweden. Tobacco Control, 2003. Swedish Food Regulations, Food Act (Livsmedelslagen SFS 2006:804). 2006

8.       Royal College of Physicians. Harm reduction in nicotine addiction: helping people who can’t quit. A report by the Tobacco Advisory Group of the Royal College of Physicians. 2007

9.       J. Luo , W. Ye, K. Zendehdel, et al., Oral use of Swedish moist snuff (snus) and risk for cancer of the mouth, lung, and pancreas in male construction workers: a retrospective cohort study. Lancet, 2007, Jun 16;369(9578),2015-20

10.   T. Schmid, Smokeless Alternatives on the Upswing, Tobacco Asia, 3 February 2021

11.   S. Peeters, A. Gilmore, Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, Tobacco Control, 2015

12.   Gazdek D. (2014) Navika pušenja djelatnika u zdravstvu Koprivničko-križevačke županije. Nove staze 32:25-26

13.   HBSC survey conducted in 2022 among Croatian pupils

 

Sudjelujte u natječaju projekta EU – JAMRAI

Razmišljate li kreativno?

#AntibioticResistanceSymbol

Pozivamo vas da sudjelujete u natječaju za dizajniranje prvog globalnog simbola koji će predstavljati otpornost na antibiotike. Pobjednik dobiva nagradu od 2000 eura!

 

Upotreba antibiotika nesumnjivo predstavlja revolucionarno medicinsko dostignuće. Zahvaljujući njima, nekad smrtonosne bolesni su postale gotovo pa bezazlene, čime su nebrojeni životi spašeni. Ipak, zbog tih istih antibiotika, točnije, zbog njihove prekomjerne i neprimjerene uporabe, ovo je dostignuće sada pod golemim rizikom. Naime, sve je više bakterija postalo otporno na antibiotike koji su u opticaju, a ukoliko se dosadašnji trendovi nastave, stručnjaci predviđaju kako bi  do 2050. godine antimikrobna rezistencija mogla postati vodeći uzrok smrtnosti na globalnoj razini. Ukratko, radi se o  gorućem javnozdravstvenom problemu, na koji je potrebna što sveobuhvatnija reakcija, i to u što skorijem roku.

Pristup „Jedno zdravlje“, koje karakterizira dosadašnju borbu s ovim izazovom, naglašava potrebu ujedinjenom pristupu zdravlju čovjeka, životinja i okoliša, kao i najužu suradnju stručnjaka iz područja veterine, humane medicine i znanosti o okolišu. Ipak, ovaj golemi globalni izazov treba dodatno, još udruženije djelovanje, a to je djelovanje svih nas. Zbog toga nam je potreban zajednički, svima poznat simbol oko kojeg ćemo se okupiti, koji će predstavljati našu zajedničku borbu.

Od takvog simbola očekujemo da nam omogući da se dublje razumijemo i na simboličkoj, neverbalnoj, kreativnoj razini djelovanja. Na taj ćemo način imati veće šanse ne samo ujedinjeno djelovati, već će i naše aktivnosti u smjeru zajedničkog cilja moći biti vidljivije, sveobuhvatnije, ali i atraktivnije. Imajući to u vidu, projekt EU-JAMRAI (engl. Joint action on antimicrobial resistance and health care associated infections) je raspisao natječaj kojim se traži prvi globalni simbol za otpornost na antibiotike. Treba napomenuti da se ne traži logo ili nešto slično, već nešto opipljivo, što bi svatko, bilo gdje, mogao izraditi kod kuće i nositi s ponosom, poput crvene vrpce koja označava borbu protiv AIDS-a.

Ovaj natječaj je otvoren do 31. ožujka 2020. godine, a najuspješniji kreativac bit će nagrađen iznosom od 2000 eura.

Više informacija o procesu prijave možete naći ovdje.

 

 

Više o projektu EU – JAMRAI možete pročitati ovdje.

 

Mišja groznica ili hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom

O kakvoj se bolesti radi i što je uzrokuje?

Mišja groznica je naziv bolesti koji se u javnosti često koristi za hemoragijsku groznicu s bubrežnim sindromom (HGBS). HGBS je virusna zoonoza, prvenstveno bolest šumskih mišolikih glodavaca poznata kao bolest prirodnih žarišta. Javlja se u određenim geografskim područjima u kojima su nužno zadovoljeni ekološki uvjeti (abiotički – klima, vodeni tokovi, tlo, padaline, uz biotičke – biljne i životinjske zajednice) da bi se uzročnik bolesti mogao trajno održavati na određenom području.

Bolest uzrokuju Hantavirusi, koji su rasprostranjeni u raznim dijelovima svijeta, kako u Aziji, tako i od sjevera do juga Europe. U Hrvatskoj je bolest stalno prisutna pretežno u kontinentalnim područjima, s različitom učestalošću od godine do godine.

Svake se godine bilježe pojedinačni ili sporadični slučajevi, a ciklički epidemije odnosno povremeno se registrira povećan broj oboljelih osoba, kao što je bilo 1995., 2002., 2012. te 2014. godine.

U Hrvatskoj su poznata neka prirodna žarišta odnosno enzootska područja, npr. neke šume u Lici, Karlovačkoj županiji, Zagrebačkoj županiji, Slavoniji, Gorskom Kotaru, Medvednica, međutim rasprostranjenost ove zoonoze u Hrvatskoj nije u potpunosti poznata.


Tko je rezervoar i domaćin uzročnika?

Mišoliki glodavci su prirodni rezervoari i prenositelji virusa. Uzročnik prirodno kruži i održava se među mišolikim glodavcima.

Kod nas u Hrvatskoj su to: riđa voluharica (Clethrionomys glareolus) i žutogrli miš (Apodemus flavicollis), a uz njih u manjoj mjeri i šumski miš (Apodemus sylvaticus), poljski miš (Apodemus agrarius) te livadna voluharica (Microtus agrestis).

Ta infekcija za njih nije opasna, no čini ih rezervoarima virusa kojeg izlučuju u okolinu, najviše mokraćom i izmetom. Ušavši u njihov svijet odnosno područje tzv. prirodnog žarišta, ljudi se, srećom u pravilu rijetko, u određenim okolnostima mogu zaraziti i razboljeti.


Kako se bolest prenosi?

Čovjek se može zaraziti:

  • izravnim ili posrednim kontaktom s izlučevinama (mokraća, izmet ili slina) zaraženih glodavaca, udisanjem aerosola ili prašine koja sadrži uzročnike
  • unosom uzročnika iz izlučevina zaraženih glodavaca kroz oštećenu kožu ili sluznicu oka, nosa i usta onečišćenim rukama ili
  • kontaminiranom ili zagađenom vodom ili hranom (kao npr. neoprani šumski plodovi)
  • neposrednim kontaktom sa zaraženim glodavcima

Bolest se najčešće ne prenosi sa čovjeka na čovjeka.

Mišja groznica je vezana uz izravan ili posredan dodir s divljim mišolikim glodavcima i njihovim izlučevinama, a do nešto češćeg obolijevanja ljudi obično dolazi u godinama velike brojnosti malih glodavaca (tzv. “mišje godine”). Na njihovu brojnost mogu utjecati razni promjenjivi ekološki čimbenici pa se često ne može u potpunosti objasniti niti prognozirati. Poznato je da obilje hrane pogoduje većem broju, dok dugotrajne zimske hladnoće smanjuju broj glodavaca.


Koji su simptomi bolesti?

Bolest se najčešće manifestira 1 do 2 tjedna nakon izlaganja inficiranoj izlučevini glodavca (vrlo rijetko inkubacija može trajati i do 8 tjedana) naglim nastupom visoke tjelesne temperature, praćene zimicom i jakom glavoboljom, nakon kojih slijede jaki bolovi u trbuhu i leđima, koji mogu biti praćeni mučninom i povraćanjem, zamućenim vidom te ponekad crvenilom lica i konjunktiva te osipom. Kasniji se simptomi bolesti mogu manifestirati smanjenom količinom izlučivanja urina i razvitkom zatajenja bubrega, ali i naglim padom tlaka, pojavom krvarenja i razvojem stanja šoka.


Tko najčešće obolijeva?

Na osnovi opisanog se može zaključiti da su osobe koje zbog prirode posla ili rekreativno (šumski radnici, poljoprivrednici, lovci, planinari, izletnici i sl.) dugotrajno i učestalo dolaze u neposredan ili posredan kontakt s malim divljim glodavcima najizloženiji njihovu aerosolu pa mogu biti i najizloženiji ovoj zarazi.

Važno je napomenuti da se čovjek može zaraziti i u zatvorenim prostorima u kojima mogu boraviti glodavci i gdje može biti velika koncentracija uzročnika u prašini (podrumske prostorije, garaže, tavani, ostave i dr.)

Iako rizik od obolijevanja ljudi postoji, na sreću je razmjerno malen prema proširenosti boravka ljudi u prirodi bilo zbog profesionalnih razloga, bilo zbog rekreacije te se ova bolest u ljudi relativno rijetko javlja.


Kako se zaštititi na otvorenom? 

 

  • Nemojte sjediti ni ležati izravno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi!
  • Tijekom boravka u prirodi čuvajte hranu i piće (u zatvorenim spremnicima) te osobne stvari od dodira s glodavcima i njihovim izlučevinama.
  • Prije konzumacije jela i pića te uzimanja cigarete dobro operite ruke toplom vodom i sapunom ili koristite antiseptik ili dezinficijens na bazi alkohola.
  • Ne ostavljajte ostatke hrane i druge otpatke u prirodi!
  • Nemojte piti vodu iz neuređenih šumskih izvora i lokava.
  • Plodove ubrane u prirodi koji se jedu sirovi dobro operite tekućom vodom.
  • Ne dirajte gnijezda glodavaca kao niti uginule glodavce bez rukavica i maske.

 

Kako se zaštiti u zatvorenim prostorijama?

  • Osigurajte hranu i piće od pristupa glodavaca, pohranite ih u zatvorene spremnike!
  • Smeće držite u zatvorenim čvrstim kontejnerima da ne bude izvor hrane glodavcima.
  • Ne ostavljajte smeće u prostorijama kao što su ostave, podrumi, garaže, tavani, vikendice i sl.!
  • Spriječite ulaz glodavaca u stambene i gospodarske objekte zatvarajući sve pukotine i rupe u zidovima i podovima!
  • Potrebno je skloniti sva odlagališta raznih materijala koji mogu poslužiti glodavcima kao sklonište najmanje 50 m od kuće.
  • Redovito provodite uništavanja glodavaca ili deratizaciju (klopke) u kući i neposredno oko kuće (ako se radi o otrovu upozorite ljude, osobito djecu)!
  • Ne dirajte uginule glodavce ili njihova gnijezda golim rukama.
  • Čišćenje dulje vrijeme nekorištenih prostora obavite uz što manje podizanje prašine, ako je moguće primijenite vlažno čišćenje (uz korištenje maske preko nosa i usta).
  • Ne metite niti usisavajte izlučevine glodavaca, kao niti njihova gnijezda. To će pogodovati zaraznom materijalu (izlučevinama glodavaca) da se digne u zrak koji onda možete udahnuti pa se na taj način možete zaraziti.
  • Nosite masku koja štiti sluznicu nosa i usta!
  • Nosite gumene rukavice!
  • Prilikom čišćenja koristite mokru krpu (da se izbjegne dizanje prašine) i klorni ili alkoholni dezinficijens!

 

U zadnjih petnaest godina broj prijava hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom u Hrvatskoj znatno varira; u prosjeku je oko šezdeset prijava godišnje (najmanje 6 oboljelih 2013. godine; najviše 317 oboljelih 2002. godine). U prva tri mjeseca ove godine prijavljen je nešto veći broj bolesnika s hemoragijskom groznicom u Hrvatskoj nego što se prijavljuje u „mirnim“ godinama, međutim manje nego u istom razdoblju tijekom epidemijskih godina. Bolesnici su iz cijele kontinentalne Hrvatske, iz poznatih endemskih područja/prirodnih žarišta.

U ovom trenutku nije moguće procijeniti kakav će biti trend tijekom ove godine, tj. da li će ova godina po broju oboljelih biti znatno iznad prosjeka.

Rizik od hemoragijske groznice je uvijek prisutan u prirodnim žarištima, a u vrijeme epidemijskih godina je nešto viši, ali se može umanjiti pridržavanjem gore opisanih mjera osobne zaštite.

 

Povezani članak: Procjene rizika zaražavanja djece virusom HGBS-a u Domu Crvenog križa i bližoj okolici na Sljemenu

Depresija: razgovarajmo

Svake se godine 7. travnja obilježava Svjetski dan zdravlja pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije. Za temu ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja je kao prioritetno područje globalnog javnozdravstvenog interesa odabrana depresija, s glavnom porukom „Depresija: razgovarajmo“ (engl. Depression; let’s talk). Cilj ovogodišnje javnozdravstvene kampanje „Depresija: razgovarajmo“ je osvijestiti ljude koji boluju od depresije da potraže i dobiju pomoć.

Ovom se kampanjom također želi:

  • bolje informirati opću javnost o depresiji, njezinim uzrocima i mogućim posljedicama te obliku pomoći koji je dostupan za prevenciju i liječenje depresije
  • potaknuti ljude s depresijom da potraže pomoć
  • osvijestiti obitelj, prijatelje i kolege koji žive s ljudima koji boluju od depresije da su sposobni pružiti podršku oboljelom

 

Što je depresija?

Depresija je bolest koju karakteriziraju poremećaji raspoloženja.

Simptomi depresije su:

  • dugotrajna tuga
  • nesposobnost uživanja u ranije ugodnim stvarima ili aktivnostima
  • duševna bol

Depresija utječe na obavljanje najjednostavnijih svakodnevnih zadataka, ponekad s razornim posljedicama za odnose s obitelji i prijateljima i mogućnosti da se zaradi za život. Da bi se postavila dijagnoza depresije odnosno depresivne epizode, ovi simptomi trebaju trajati najmanje 2 tjedna.

Osim navedenog, ljudi koji boluju od depresije mogu imati i neke od sljedećih simptoma:

  • manjak energije
  • promjene apetita
  • nesanicu ili preveliku potrebu za snom
  • povećanu tjeskobu ili zabrinutost
  • smanjenu koncentraciju
  • neodlučnost
  • nemir
  • osjećaj bezvrijednosti, krivnje ili beznađa
  • misli o samoozljeđivanju ili suicidu

Rizik od razvoja depresije se povećava sa stresom, traumatskim životnim događajima kao što su smrt voljene osobe ili prekid veze, fizičkim bolestima, problemima uzrokovanim konzumacijom alkohola ili droge, siromaštvom, nezaposlenošću, nepravilnom prehranom i nedovoljnom tjelesnom aktivnošću. Kod nekih osoba postoji i genetska, urođena predispozicija za razvoj depresije.

Depresija može pogoditi svakoga, to nije znak slabosti. Depresija je izlječiva: razgovorom s psihoterapeutom, uzimanjem antidepresivnih lijekova ili kombinacijom obaju.

 

Liječenje depresije

  • Potražite pomoć liječnika
  • Možete se obratiti svom obiteljskom liječniku koji će provjeriti i utvrditi Vaše stanje te Vam po potrebi prepisati lijekove ili vas uputiti stručnjacima iz područja mentalnog zdravlja
  • Depresija se liječi lijekovima koji se zovu antidepresivi. Ti lijekovi ne djeluju odmah kao primjerice lijekovi protiv bolova, već im je potrebno oko 1 do 6 tjedana za početak djelovanja
  • Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje uzimanje lijekova i 6 do 10 mjeseci nakon prestanka simptoma
  • Bitno je napomenuti da ovi lijekovi ne izazivaju ovisnost
  • Osim uzimanja antidepresiva, u liječenju depresije je od velike koristi i psihoterapija

 

Jeste li znali?

Zajednički mentalni poremećaji (depresija i anksiozni poremećaji) su u porastu u cijelom svijetu.

U humanitarnim krizama i tijekom ratnih sukoba, 1 od 5 osoba je pogođena depresijom ili anksioznim poremećajem.

Depresija povećava rizik razvoja drugih nezaraznih bolesti kao što su dijabetes i kardiovaskularne bolesti. Uz to, dijabetes i kardiovaskularne bolesti povećavaju rizik od depresije.

Depresija koja se javlja kod žene nakon poroda može utjecati na razvoj novorođenčeta.

Najučestaliji mentalni poremećaji mogu se prevenirati i izliječiti uz relativno mali trošak.

Novi dokaz iz istraživanja koje je provela Svjetska zdravstvena organizacija pokazuje da depresija i anksiozni poremećaji koštaju globalnu ekonomiju više od US$ 1 bilijuna svake godine.

Broj ljudi s depresijom i anksioznim poremećajem u svijetu se povećava: 1990. godine je u svijetu bilo 416 milijuna oboljelih, dok je 2013. godine njihov broj porastao na 615 milijuna.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, depresija će do 2020. godine postati drugi svjetski zdravstveni problem, a gledajući samo žensku populaciju, zdravstveni problem broj jedan. Posljedica je to kontinuiranog porasta broja depresivnih osoba.

 

Ako se osjećate nesretno ili mislite da imate depresiju:

  • Razgovarajte o svojim osjećajima s nekim kome vjerujete.
  • Potražite profesionalnu pomoć.
  • Ne zaboravite da vam uz pravu pomoć može biti bolje.
  • Nastavite s aktivnostima u kojima ste uživali kada vam je bilo dobro.
  • Budite u kontaktu s obitelji i prijateljima.
  • Redovito vježbajte, čak i ako je to samo kratka šetnja.
  • Držite se pravilnih navika hranjena i spavanja.
  • Prihvatite da bi mogli bolovati od depresije i prilagodite svoja očekivanja. Možda nećete biti u mogućnosti ispuniti svoje svakodnevne aktivnosti ili obveze onoliko koliko ste običavali.
  • Izbjegavajte ili ograničite unos alkohola i uzimajte lijekove onako kako vam ih je prepisao liječnik.

ZAPAMTITE

Stigma i diskriminacija koje prate mentalne bolesti, uključujući depresiju, dovode do kasnijeg prepoznavanja problema i odgađaju traženje pomoći, zbog čega liječenje traje dulje, a može doći i do težih posljedica kao što je samoubojstvo.

Depresija je bolest koja pogađa ljude svih dobnih skupina, svih društvenih slojeva i svih zemalja svijeta.

Depresija se može prevenirati i liječiti.

Ako mislite da bolujete od depresije, potražite pomoć.

 

Izvor: WHO

 

Učinite korak Za mentalno zdravlje

 

Hrvatski zavod za javno zdravstvo je u suradnji s Gradskim uredom za zdravstvo Grada Zagreba pokrenuo zajedničko obilježavanje Svjetskog dana zdravlja 2017 posvećenog depresiji. U petak 7.4.2017. od 15.00 do 17.30 sati  će se u Parku Zrinjevac u Zagrebu održati Festival mentalnog zdravlja u cilju promicanja važnosti pravovremenog ulaganja u mentalno zdravlje, zdravstvenog prosvjećivanja i informiranja o dostupnim uslugama mentalnog zdravlja u zajednici. Pogledajte obavijest o Festivalu mentalnog zdravlja

 

Kalendar aktivnosti povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja 2017. godine

 

Poništenje dijela natječaja od dana 24. travnja 2026.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7 objavljuje poništenje dijela natječaja od dana 24. travnja 2026.

Više pogledajte ovdje.

Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama

Svake godine, 26. lipnja, diljem svijeta se obilježava Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama, s ciljem podizanja svijesti o problemu ovisnosti i poticanja zajedničkog djelovanja u njegovu suzbijanju.

Danas su politike prema drogama kako na svjetskoj i europskoj, tako i na nacionalnim razinama suočene sa nizom izazova koji se reflektiraju u novim oblicima ovisnosti i s njima povezanim obrascima korištenja droga, kao i poliuporabi više različitih supstanci istovremeno. Potražnja za drogama i dalje predstavlja izazov, a štete povezane s korištenjem droga predstavljaju jednu od vodećih prijetnji javnom zdravlju.

Na razini EU, prema zadnjim podacima Agencije Europske unije za droge (EUDA), kanabis ostaje najčešće korištena ilegalna droga u Europi. Procjenjuje se da je tijekom posljednjih 12 mjeseci kanabis koristilo 15,4 milijuna mladih osoba u dobi od 15 do 34 godine, dok je kokain koristilo približno 2,5 milijuna mladih osoba u dobi od 15 do 34 godine. Agencija Europske unije za droge upozorava da se tržište kanabisa značajno promijenilo. Uz tradicionalni biljni kanabis i smolu kanabisa, danas su dostupni ekstrakti visoke potentnosti, jestivi proizvodi, koncentrati, proizvodi s niskim sadržajem THC-a, sintetski kanabinoidi te polusintetski kanabinoidi. Posebnu zabrinutost izaziva i činjenica da čistoća kokaina nastavlja rasti. Godine 2024. prosječna čistoća kokaina bila je 44 % viša nego 2014. godine.

Globalni trend zlouporabe droga reflektira se i na Hrvatsku. Rezultati istraživanja zlouporabe sredstava ovisnosti u Republici Hrvatskoj provedenom 2023. godine pokazuju kako se broj odraslih koji su konzumirali neku ilegalnu drogu u posljednjih godinu dana između 2011. i 2023. godine udvostručio (porast s 5,3 % na 9,9 %). Najčešće korištena ilegalna droga bio je kanabis, koji je barem jednom u životu konzumiralo 24,6 % ispitanika. Slijedi kokain, sa životnom prevalencijom uporabe od 5,8 %.

Prema podacima nacionalnog Registra ovisnosti, u 2025. godini na liječenje zbog uporabe droga  je došlo 5.904 osoba, od toga 4.489 osoba zbog opioida kao glavnog sredstva ovisnosti (76,0 %), a 1.415 osoba zbog neopijata (24,0 %). Iako većinu liječenih osoba i dalje čine oni s ovisnošću o opioidima, njihov broj pokazuje blagi pad u odnosu na prethodne godine. Istovremeno se bilježi postupni porast broja osoba liječenih zbog neopijatskih psihoaktivnih tvari, što upućuje na sve izraženiju raznolikost u obrascima zlouporabe droga među liječenom populacijom.

Prema podacima o spolu i dobi liječenih osoba, kao i prethodnih godina, većinu liječenih osoba čine muškarci (omjer 4,7:1). Od ukupno 5.565 osoba uključenih u liječenje zbog uporabe droga u 2025. godini, 4.593 (82,5 %) bili su muškarci, a 972 (17,5 %) žene. Muškarci su najbrojniji u dobnoj skupini od 45 do 49 godina (24,1 %), dok su žene najbrojnije u dobnoj skupini od 40 do 44 godine (24,6 %).  Kao i u cijeloj Europi, i u Republici Hrvatskoj populacija liječenih zbog uporabe droga sve više stari te se u posljednjih deset godina njihova prosječna dob povećala za gotovo osam godina. Prosjek godina za žene bio je 40,5 godina, a za muškarce je 42,8 godina.

Za čitavu Hrvatsku stopa iznosi 228,00 na 100.000 stanovnika dobi od 15 do 64 godina (procjena broja stanovnika sredinom 2024. na temelju podataka Popisa stanovništva 2021., DZS). U sedam županija stopa liječenih osoba viša je od prosjeka Hrvatske. To su: Šibensko-kninska županija (497,5), zatim Istarska (493,6), Zadarska (492,3), Primorsko-goranska (370,1), Dubrovačko-neretvanska (285,4), Splitsko-dalmatinska (277,0) te Grad Zagreb (258,4).

U koordinaciji Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo kao koordinatora provedbe Nacionalne strategije djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. i pratećeg Akcijskog plana za razdoblje do 2026., kotinurano se provode aktivnosti kojima se doprinosi osiguranju kvalitete programa prevencije, liječenja, psihosocijalnog tretmana, smanjenja šteta te resocijalizacije osoba s problemom ovisnosti o drogama.

Razvoj i primjena standarda kvalitete, provedba evaluiranih programa te organizacija edukacija u skladu sa znanstveno utemeljenim pristupima doprinose većoj učinkovitosti i održivosti intervencija. Dodatni doprinos u provedbi kvalitenih programa prevencije ovisnosti, posebice u okviru odgojno – obrazovnog sustava, osiguran je uvođenjem postupka certifikacije programa prevencije i uvrštavanjem kriterija kvalitete u natječaje za dodjelu sredstava udrugama koje djeluju u području ovisnosti. Značajni napori usmjerni su i na osnaživanje i razvoj program liječenja, posebice za korisnike stimulansa, ali i u odnosu na ranjive skupine žena s problemom ovisnosti i maoljetnike. Programi objedinjuju zdravstvene i socijalne intervencije, rano prepoznavanje, savjetovanje, psihosocijalni tretman i farmakološko liječenje. Kao podrška praćenju problematike, nadograđen je Registar ovisnosti, čime je uspostavljeno praćenje osoba koje se liječe zbog četiri osnovna oblika ovisnosti: droge, alkohol, kockanje i videoigre. Značajan iskorak napravljen je i izradom novog Projekta socijalne integracije osoba s problemom ovinosti i proširenjem njegovih intervencija na osobe s problemom ovisnosti o alkoholu, kockanju i igranju video igara. Pored navedenog, provedeni su i brojni znanstveno istraživački projekti u praćenju određenih segmenata kompleksne problematike ovisnosti, a naglasci su stavljeni i na uvođenje inovativnih programa smanjenja štete za korisnike droga te na pravovremeno uočavanje i praćenje pojave novih psihoaktivnih tvari i povezanih zdravstvenih rizika. Rekordan broj zapljena svih vrsta droga koje se u 2025. ostvarene u Hrvatskoj pokazuje sve složeniju situaciju na tržištu droga koje ostaje dinamično, prilagodljivo i usko povezano s međunarodnim kriminalnim mrežama, što zahtijeva provedbu daljnjih preventivnih i zakonodavnih mjera.

Ovogodišnja glavna tema UN-ove kampanje (UNODC) povodom Međunarodnog dana borbe protiv zlouporabe droga za 2026. godinu glasi: „Svjetski problem droga: ustrajni problemi, novi izazovi, inovativni odgovori” (engl. World drug problem: persisting issues, new challenges, innovative responses). Poseban naglasak stavlja se na jačanje međunarodne suradnje te razvoj inovativnih i znanstveno utemeljenih odgovora na prijetnje povezane s potražnjom i ponudom droga.

S ciljem informiranja javnosti o sveprisutnom utjecaju zlouporabe droga, pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo djeluje Info linija za ovisnosti, namijenjena pružanju informacija o tome kome se osobe mogu obratiti u slučaju problema s ovisnostima. Linija je anonimna i dostupna putem besplatnog telefona 0800 200 070, mobitela 091 468 3070 (uključujući Viber i WhatsApp) te e-maila ovisnosti@hzjz.hr. Uz to, na posebnom web portal Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo  o ovisnostima – ovisnosti.hzjz.hr – na jednom mjestu sadržane su ključne informacije o javnozdravstvenim aspektima ovisnosti, namijenjene i stručnjacima i široj javnosti.

Sažetak ključnih trendova (PDF, 249.3 KB)

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.2. klinički psiholog/psiholog/defektolog/edukacijski rehabilitator/socijalni pedagog koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za mentalno zdravlje

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 3. lipnja 2026. za prijam na rad na određeno vrijeme za radno mjesto 2.2. klinički psiholog/psiholog/defektolog/edukacijski rehabilitator/socijalni pedagog koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za mentalno zdravlje.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.1. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za zdravstvenu ekologiju

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 3. lipnja 2026. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.1. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za zdravstvenu ekologiju.

Više pogledajte ovdje.

Sigurno na suncu

Topli i sunčani dani idealni su za aktivnosti na otvorenom, no upravo tada naša je koža najviše izložena UV zračenju. Kako bismo bezbrižno uživali u ljetu, važno je ne zaboraviti na zaštitu od sunca.

Sunčane opekline česta su upalna reakcija kože uzrokovana UV zrakama. Očituju se crvenilom, osjetljivošću, oticanjem i ljuštenjem kože, a simptomi se često pojavljuju tek nekoliko sati nakon izlaganja suncu. Zato je prevencija najvažnija mjera zaštite.

Ako dođe do opeklina, potrebno je skloniti se sa sunca, unositi dovoljno tekućine te rashladiti i hidratizirati zahvaćenu kožu. Većina opeklina povlači se unutar nekoliko dana, a preporučuje se izbjegavati dodatno nadraživanje i uklanjanje kože tijekom ljuštenja. U slučaju jakih ili opsežnih opeklina, izražene boli, povišene temperature ili znakova dehidracije potrebno je potražiti liječničku pomoć.

Kako se zaštititi tijekom velikih vrućina?

  • Izbjegavajte boravak na suncu između 10 i 17 sati te potražite hlad.
  • Pijte dovoljno vode i drugih bezalkoholnih, nekofeinskih napitaka.
  • Nosite laganu, svijetlu odjeću, šešir i sunčane naočale.
  • Jedite lagane obroke bogate voćem i povrćem.
  • Rashlađujte se mlakim tušem ili hladnim oblozima.
  • Pri radu ili vježbanju na otvorenom redovito odmarajte u hladu i unosite tekućinu.
  • Ne ostavljajte djecu ni životinje u parkiranim vozilima.
  • Koristite sredstva za zaštitu od sunca (SPF 30+; za djecu SPF 50+).

Kako rashladiti prostor?

  • Održavajte temperaturu prostora što ugodnijom (po mogućnosti ispod 32 °C danju i 24 °C noću).
  • Danju zatvorite prozore i spustite rolete, a noću prozračujte prostorije.
  • Isključite nepotrebne električne uređaje i rasvjetu.
  • Klimatizacijski uređaj podesite tako da razlika između unutarnje i vanjske temperature ne bude veća od 7 °C.

Poseban oprez za kronične bolesnike:

  • Redovito uzimajte propisanu terapiju i pravilno čuvajte lijekove.
  • Kontrolirajte krvni tlak i pratite zdravstveno stanje.
  • Savjetujte se s liječnikom o prilagodbi terapije tijekom vrućina.
  • Kod pogoršanja simptoma odmah se javite liječniku.
  • Pijte dovoljno tekućine i izbjegavajte izlaganje visokim temperaturama.

Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje šest jednostavnih mjera kako biste sigurno uživali na suncu:

1. Zaštitite djecu

Djeca su posebno osjetljiva na UV zračenje i često provode više vremena na otvorenom nego odrasli. Roditelji trebaju posvetiti posebnu pozornost njihovoj zaštiti od sunčevog UV zračenja. Bebe mlađe od 12 mjeseci uvijek trebaju boraviti u hladu.

2. Ograničite vrijeme provedeno na podnevnom suncu

Izbjegavajte boravak na izravnom suncu između 10 i 17 sati, osobito između 10 i 14 sati kada je UV zračenje najintenzivnije.

3. Pametno koristite hlad

Potražite hlad kada je UV zračenje najintenzivnije. Može vam pomoći pravilo sjene:

„Promatrajte svoju sjenu – kratka sjena znači da trebate potražiti hlad!”

4. Nosite zaštitnu odjeću

Šešir širokog oboda te lagana, široka odjeća od gusto tkanih materijala pružaju zaštitu od sunca. Sunčane naočale koje filtriraju sve UV-A i UV-B zrake znatno smanjuju rizik od oštećenja očiju.

5. Koristite kremu za sunčanje

Obilno nanesite kremu za sunčanje širokog spektra zaštite. Kremu ponovno nanosite svaka dva sata, kao i nakon rada, plivanja, igre ili tjelesne aktivnosti na otvorenom. Korištenje kreme može pomoći u smanjenju štetnih učinaka UV zračenja na kožu. Nemojte produžavati boravak na suncu samo zato što ste nanijeli kremu za sunčanje.

6. Poznavajte UV indeks

UV indeks je mjera intenziteta UV zračenja. Što je UV indeks viši, veći je rizik od oštećenja kože i očiju. Koristite UV indeks za planiranje sigurnih aktivnosti na otvorenom. Kada UV indeks pokazuje vrijednost 3 (umjerena razina) ili više, potrebno je poduzeti mjere zaštite od sunca.

VAŽNO

Kod prijevoza djece u automobilu treba osvijestiti činjenicu da temperatura u automobilu za vrijeme ljetnih mjeseci može u nekoliko minuta doseći 50 °C i tako ugroziti život djeteta.

Zato nikada ne ostavljajte dijete bez nadzora u automobilu, a ljeti čak ni uz djelomično otvorene prozore.

Temperatura djetetova tijela raste 3 do 5 puta brže od temperature tijela odrasle osobe.

 

PTPA traži promjene antidopinških pravila

Nedavna četverogodišnja suspenzija češke tenisačice Markéte Vondroušove potaknula je raspravu o načinu provođenja antidopinških kontrola u profesionalnom sportu. Nakon objave kazne, Udruga profesionalnih tenisača (PTPA) pozvala je na veće uključivanje sportaša u donošenje i oblikovanje antidopinških pravila.

Međunarodna agencija za integritet tenisa (ITIA) suspendirala je Vondroušovu na četiri godine jer je u prosincu 2025. godine odbila dati uzorak tijekom nenajavljene antidopinške kontrole izvan natjecanja. Prema pravilima Svjetske antidopinške agencije, odbijanje testiranja smatra se jednako ozbiljnim prekršajem kao i pozitivan nalaz na zabranjene tvari. Neovisni sud zaključio je da razlozi koje je tenisačica navela nisu predstavljali dovoljno opravdanje za odbijanje kontrole.

Vondroušová je tijekom postupka istaknula da je u vrijeme incidenta bila izložena velikom psihičkom pritisku te da je osjećala zabrinutost za vlastitu sigurnost. Navela je kako ju je dolazak službenice za antidopinšku kontrolu u večernjim satima uznemirio te da zbog stresa nije bila sposobna racionalno procijeniti situaciju. Također je naglasila da tijekom karijere nikada nije bila pozitivna na zabranjene tvari.

Slučaj je izazvao reakciju PTPA-e, organizacije koja zastupa interese profesionalnih tenisača. U svojoj izjavi PTPA je naglasila da podržava borbu protiv dopinga i važnost redovitih kontrola, ali smatra da bi sportaši trebali imati veći utjecaj na pravila koja izravno utječu na njihovu privatnost i sigurnost. Posebno su istaknuta pitanja vezana uz nenajavljene kućne posjete antidopinških kontrolora, osobito kada je riječ o sportašicama koje se mogu osjećati nesigurno u takvim okolnostima.

ITIA je odbacila kritike te poručila kako su nenajavljene kontrole ključan dio učinkovitog antidopinškog sustava. Prema njihovim navodima, službenici prolaze posebnu obuku, a postoje i sigurnosni protokoli kojima se nastoji zaštititi privatnost sportaša tijekom postupka testiranja.

Rasprava koja je uslijedila nakon slučaja Vondroušove otvorila je važno pitanje ravnoteže između očuvanja integriteta sporta i zaštite prava sportaša. Dok antidopinške organizacije ističu nužnost strogih pravila u borbi protiv dopinga, mnogi sportaši smatraju da bi sustav trebao biti osjetljiviji na pitanja privatnosti, mentalnog zdravlja i osobne sigurnosti. Slučaj Markéte Vondroušove tako je postao jedan od najzapaženijih primjera sukoba između potrebe za učinkovitim nadzorom i zaštite prava sportaša u suvremenom sportu. ( J.K.)

EUDA objavila dvije nove publikacije o tržištu droga i povezanim društvenim izazovima

Agencija Europske unije za droge (EUDA) objavila je dvije nove publikacije koje obrađuju aktualne izazove povezane s tržištem droga. Prva publikacija usmjerena je na problematiku uključivanja mladih u kriminalne mreže povezane s drogama, dok druga analizira okolišne učinke proizvodnje i trgovine kokainom te predlaže pristupe za njihovo mjerenje.

1. Rješavanje problematike uključivanja mladih u kriminalne mreže vezane uz drogu

Međunarodni pregled znanstvenih i stručnih izvora identificirao je ključne čimbenike koji pridonose uključivanju mladih osoba u kriminalne mreže povezane s drogama te izdvojio obećavajuće pristupe za prevenciju i rano djelovanje.

Nalazi potvrđuju da je regrutiranje mladih složen proces na koji utječu individualne ranjivosti, poput traume i zlouporabe psihoaktivnih tvari, utjecaj vršnjaka i obitelji, ali i širi društveni čimbenici kao što su siromaštvo, nasilje u zajednici i slaba socijalna kontrola.

Pregledom je identificirano osam područja intervencija koje pokazuju potencijal u sprječavanju uključivanja mladih u kriminalne mreže: djelovanje prema regruterima i vođama mreža, obiteljski usmjereni programi, brzo uključivanje mladih u podršku, intervencije u zajednici, digitalna sigurnost i prevencija online regrutiranja, programi u školama, intervencije povezane sa sustavom pravosuđa te programi usmjereni na zapošljavanje i razvoj prosocijalnog identiteta.

Autori ističu kako su najučinkovitiji pristupi oni koji istodobno djeluju na individualnoj, obiteljskoj, školskoj i društvenoj razini. Posebno se naglašava važnost međuresorne suradnje, pravovremenog pružanja podrške mladima te prilagodbe intervencija potrebama lokalne zajednice.

Iako su dokazi o učinkovitosti pojedinih intervencija još uvijek ograničeni, pregled pokazuje da se razvija sve snažnija baza znanja koja može pomoći u oblikovanju politika i programa usmjerenih na sprječavanje uključivanja mladih u kriminalne mreže povezane s drogama.

Za više informacija posjetite službenu stranicu EUDA-e dostupnu na ovoj poveznici: https://www.euda.europa.eu/publications/technical-reports/addressing-recruitment-young-people-criminal-drugs-networks_en

2. Kokain i okoliš: izgradnja temelja za mjerenje utjecaja

U suradnji Agencije Europske unije za droge (EUDA) i peruanske Nacionalne komisije za razvoj i život bez droga (DEVIDA) izrađen je izvještaj koji analizira negativne utjecaje aktivnosti povezanih s proizvodnjom i trgovinom kokainom na okoliš.

Iako je krčenje šuma (deforestacija) najistraženiji aspekt, utjecaji se protežu na kontaminaciju vode, tla i zraka te gubitak bioraznolikosti kroz cijeli opskrbni lanac – od uzgoja koke do krajnje potrošnje. Mjerenje ovih utjecaja ostaje složen izazov zbog prikrivene prirode tržišta droga, nedostatka polaznih podataka i sigurnosnih rizika.

Izvještaj predlaže sustavni pristup praćenju koji integrira prostornu analizu, laboratorijska ispitivanja i kvalitativne metode kako bi se stvorila čvrsta osnova za politike zaštite okoliša i suzbijanja droga. Naglašava se potreba za suradnjom međunarodnih i lokalnih aktera kako bi se integrirali podaci i učinkovitije zaštitili osjetljivi ekosustavi. Dokument služi kao temelj za razumijevanje složene povezanosti između ilegalnih tržišta droga i globalnih ekoloških izazova.

Za više informacija posjetite službenu stranicu EUDA-e dostupnu na ovoj poveznici: https://www.euda.europa.eu/publications/joint-publications/cocaine-and-environment-building-foundations-measurement_en

 

Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2024. g.

Publikacija Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis sadrži najvažnije podatke i pokazatelje o radu zdravstvenih službi u sustavu zdravstva, kao i pokazatelje o zdravstvenom stanju hrvatske populacije i odabranih populacijskih skupina. Svi podaci prikupljaju se iz zdravstvenih ustanova i ordinacija s čitavog područja Hrvatske, bez obzira na vrstu vlasništva i vrstu zdravstvenog osiguranja pojedinca. Zdravstveni pokazatelji, koji ne ukazuju samo na aktualno stanje, već omogućuju praćenje kretanja pojedinih sastavnica, nužni su za ocjenu funkcioniranja i učinkovitosti zdravstvenog sustava i temelj su procesa zdravstvenog planiranja na nacionalnoj i lokalnoj razini. Rad na razvoju i kvaliteti zdravstvenih pokazatelja iz cjelokupne bolničke i izvanbolničke zdravstvene djelatnosti odvija se u uskoj suradnji sa županijskim zavodima za javno zdravstvo.

Izdanje Hrvatskog zdravstveno-statističkog ljetopisa za 2024. godinu možete pregledati i preuzeti putem sljedeće poveznice: Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2024. g. (PDF, 10.2 MB).

Tablice objavljene u ovom izdanju ljetopisa možete preuzeti u formatu Excel-datoteka (.xls/.xlsx) putem sljedeće poveznice: Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2024. – tablični podaci.

Hrvatski dan moždanog udara

Hrvatski dan moždanog udara obilježava se 21. lipnja kako bi se skrenula pozornost na ozbiljnost ove bolesti te naglasila važnost prevencije i ranog prepoznavanja simptoma. Obilježavanjem ovog dana nastoji se educirati građane o čimbenicima rizika, važnosti zdravih životnih navika te potrebi hitnog reagiranja pri pojavi simptoma.

Moždani udar označava naglo nastali neurološki događaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije, zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe  dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica, što ima za posljedicu oštećenje mozga i gubitak funkcija koje taj dio mozga kontrolira.

Moždani udar može se dogoditi bilo kome, bilo kad, bilo gdje.

U Hrvatskoj su cerebrovaskularne bolesti, među kojima je najčešći moždani udar, 2024. godine bile treći uzrok smrti.

U 2024. godini od cerebrovaskularnih bolesti umrlo je 3 656 osoba, odnosno 7,2 % svih umrlih. Od toga je 1 601 umrlih muškarca (6,4 % od svih umrlih muškaraca) i 2 055 umrlih žena (7,9 % od svih umrlih žena).

Najčešći simptomi moždanog udara nastaju iznenada, a to su:

· iznenadna utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica, osobito ako je zahvaćena samo jedna strana tijela

· iznenadne smetnje govora – otežano razumijevanje, izgovaranje ili gubitak govora

· iznenadne smetnje vida – naglo zamagljenje ili gubitak vida

· iznenadne smetnje u hodu, nesigurnost i zanošenje u hodu, gubitak ravnoteže

· iznenadne vrtoglavice

· iznenadna jaka glavobolja koja može biti praćena mučninom i povraćanjem

Rizični čimbenici na koje možemo utjecati:

1. Hipertenzija (visoki krvni tlak)

2. Manjak tjelesne aktivnosti

3. Nezdrava prehrana

4. Prekomjerna tjelesna težina i pretilost

5. Fibrilacija atrija

6. Pušenje

7. Alkohol

8. Povišene razine masnoća u krvi

9. Dijabetes

10. Depresija i stres

Rizični čimbenici na koje ne možemo utjecati su:

• obiteljska povijest bolesti

• dob

• spol

Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), rehabilitacija je ključan dio liječenja i oporavka nakon moždanog udara. Njezin je cilj pomoći oboljeloj osobi da oporavi narušene ili izgubljene  sposobnosti, poboljša kvalitetu života i postigne veću razinu samostalnosti. Rehabilitaciju treba započeti čim se zdravstveno stanje osobe stabilizira, po mogućnosti unutar prvih nekoliko dana nakon moždanog udara.

SZO naglašava da rehabilitacija zahtijeva multidisciplinarni pristup koji može uključivati fizioterapiju, radnu terapiju, logopedsku terapiju, neuropsihološku i kognitivnu rehabilitaciju te psihološku podršku i savjetovanje. Takav pristup pomaže poboljšanju tjelesnih, kognitivnih i komunikacijskih sposobnosti te olakšava povratak svakodnevnim aktivnostima i društvenom životu.

Svatko može smanjiti vlastiti rizik pridržavajući se sljedećih preporuka:

· Prepoznajte i liječite svoje čimbenike rizika: visoki krvni tlak, dijabetes, visoku razinu masnoća u krvi, fibrilaciju atrija i depresiju

· Budite tjelesno aktivni i redovito vježbajte

· Održavajte pravilnu prehranu bogatu voćem i povrćem, a smanjite unos soli, šećera i zasićenih masnoća

· Ograničite konzumaciju alkohola

· Nemojte pušiti

· Naučite prepoznati simptome i odmah zatražite pomoć

Letak o moždanom udaru

Svjetska zdravstvena organizacija o moždanom udaru

Javnozdravstvene akcije „Korak ispred bolesti“ osvojile drugo mjesto na HealthComm Awardsu 2026.

S ponosom i zadovoljstvom objavljujemo kako je naš projekt „Korak ispred bolesti“ osvojio drugo mjesto u kategoriji za najbolji preventivni projekt u zdravstvu na HealthComm forumu 10. lipnja ove godine. Voditeljice projekta su prim. Verica Kralj, dr.med.spec epidemiologije i Marinka Šimunović Gašpar, mag. med. techn., univ. mag. admin. sanit., koja je i koordinatorica svih akcija.

Javnozdravstvena akcija „Korak ispred bolesti“ usmjerena je općoj odrasloj populaciji s ciljem edukacije o zdravim životnim navikama, mogućnostima prevencije, ranom otkrivanju čimbenika rizika za sve KVB, a osobito perifernu arterijsku bolest (PAB), provodi se savjetovanje o eventualnoj  potrebi daljnje dijagnostike i liječenja. Naglasak je posebno stavljen na rano otkrivanje PAB, koja je nedovoljno prepoznata, te nedovoljno dijagnosticirana i liječena.

Iz tog razloga HZJZ je sa stručnim društvom intervencijskih radiologa Hrvatske (SirCro) pokrenuo ovu javnozdravstvenu akciju, kako bi se podigla razina svijesti populacije o problemu PAB, te rano otkrili čimbenici rizika i početak same bolesti. Na lokalnoj razini surađujemo najčešće sa Domovima zdravlja, ali nekad to mogu biti bolnice ili slične ustanove. Prije svake akcije lokalni organizator informira građane o JZ akciji, putem plakata, patronažnih medicinskih sestara, LOM-e, i putem lokalnih medija. Organizira se konferencija za medije koju poprate lokalni mediji, te predstavnici lokalne uprave (pročelnik za zdravstvo županije, te župan ili zamjenik župana) i ravnatelj DZ ili druge ustanove ako je organizator. Lokalni organizator  osigura adekvatan prostor za provođenje akcije (dvoranu), potreban broj medicinskih sestara, te nam se nekad pridruže i  lokalni liječnici, a iz HZJZ-a, sudjeluje sestra Marinka Šimunović Gašpar koja je i koordinator akcije, te prim.  Verica Kralj,dr.med.

Tvrtka Mesi nam je tehnička podrška s svojim dodatnim aparatima za mjerenje pedobrahijalnog indeksa, jer  za akcije gdje očekujemo veliki broj sudionika, još uvijek nemamo dovoljan broj uređaja za mjerenje pedobrahijalnog indeksa U akcijama se uvijek mjeri krvni tlak, pedobrahijalni indeks (ABI), određuje  šećer u krvi i kolesterol,a prema indikaciji određuje se i HbA1c. Savjetuje se o zdravim životnim navikama, prevenciji kardiovaskularnih bolesti, osobito periferne arterijske bolesti, kao i o potrebi daljnje obrade i liječenja. Svi patološki nalazi se pregledaju, objasne osobi,  te se svima daju i pismene upute o potrebi javljanja liječniku obiteljske medicine koji će ih prema potrebi uputiti na daljnju obradu. Isto tako svaka osoba dobije naše edukacijsko promotivne materijale na temu prevencije. Skoro na svakoj akciji bude i osoba s izrazito povišenim krvnim tlakom koji se ovisno o stanju pacijenta upućuje LOM-u, ili je pozvana Hitna pomoć na licu mjesta koja pacijenta odvodi na OHBP.

Zaključno naš cilj je otkriti rizične čimbenike kod sudionika jz akcije, savjetovati ih o zdravim životnim navikama, osobama s patološkim nalazima protumačiti potrebu daljnje dijagnostike i liječenja, prema stanju hitnosti uputiti ih odmah liječniku obiteljske medicine ili na hitni prijem. Isto tako provodimo edukaciju populacije, kako na licu mjesta, tako i putem medija, jer uvijek bude organizirana i konferencija za medije, odnosno provodimo i zdravstveno opismenjavanje populacije. Sudionici akcije/građani uvijek budu zadovoljni, jer na jednom mjestu obave dosta pretraga, dobiju informacije o svom zdravstvenom stanju, upute o daljnjim koracima, a prema potrebi odnosno hitnosti pruža im se odmah liječnička pomoć u DZ ili hitnoj službi. Ovaj projekt stavlja  pacijente u središte jer ove preglede i probir na visoki tlak, šećer, kolesterol, PAB, dovodimo izravno do ljudi u lokalnu zajednicu.

U periodu provođenja ove javnozdravstvene akcije od rujna 2024.g. do 9.svibnja 2026.godine održano je ukupno 12 akcija, „Korak ispred bolesti“, a pregledano je ukupno 2190 osoba.

Projekt je inovativan po metodi mjerenja pedobrahijalnog indeksa (AB indeksa), jer niti jedna preventivna javnozdravstvena akcija do sada nije određivala taj parametar, te se nije radilo na osvješćivanju problema periferne arterijske bolesti, osobito među populacijom, te potrebi određivanja AB indeksa u rizičnim skupinama kako bi spriječili puno ozbiljnije komplikacije. Provođenjem ove akcije, primjećujemo da su se i zdravstveni djelatnici na razini primarne zdravstvene zaštite upoznali s važnosti PAB i mjerenja AB indeksa. Na razini populacije pridonijeli smo boljem razumijevanju čimbenika rizika za KVB, mogućnosti prevencije, potrebi redovite kontrole i uzimanja terapije, te prevencije PAB.

Vjerujemo da ovim projektom doprinosimo i zdravstvenom opismenjavanju naših građana, kao i sprječavanju komplikacija periferne arterijske bolesti, te na kraju i spašavanju života. Sve to uz minimalni financijski trošak, ali uz naš veliki profesionalni doprinos i entuzijazam, što je posebno vrijedno sada kad je u pripremi izrada Nacionalnog plana za kardiovaskularno zdravlje. Upravo EU CVD Plan naglašava važnost edukacije, ranog otkrivanja bolesti te se posebno potiču tzv. „mobilni programi skrininga“, a koji probir dovode izravno do ljudi, čime se smanjuju i nejednakosti u pristupu prevenciji i zdravstvenoj zaštiti. To je još i dr Andrija Štampar u svojim načelima javnog zdravstva govorio, od kojih je i jedno „Glavno mjesto liječničkog djelovanja je tamo gdje ljudi žive, a ne ordinacija“,

Suradnjom HZJZ-a kao tercijarne preventivne ustanove s ostalim razinama zdravstvene zaštite, osobito s primarnom zdravstvenom zaštitom, lokalnom samoupravom i medijima, koordinacijom HZJZ-a ovakvih preventivnih aktivnosti uspostavlja se velika i dobra mreža suradnje na dobrobit građana.

Popis lijekova za svibanj 2026.

16. lipanj 2026.

Popisu lijekova registriranih u RH* do 31.05.2026. možete pristupiti na jedan od sljedećih načina:

putem naslovnice: https://www.hzjz.hr/sluzba-za-antidoping/ klikom na ikonu ‘Popis zabranjenih sredstava’
putem informativne stranice o popisu lijekova na kojoj se nalaze integrirana tražilica i dokument u pdf formatu: https://www.hzjz.hr/sluzba-za-antidoping/#popis-zabranjenih-sredstava

Za dodatne upite oko zabranjenih tvari u sportu koji se nalaze u lijekovima, dodatcima prehrani ili drugim proizvodima možete se obratiti Službi za antidoping putem emaila: tue@hzjz.hr ili telefonski na broj: 01/5510-653.

*Služba za antidoping HZJZ-a na mjesečnoj bazi objavljuje Popis lijekova registriranih u Hrvatskoj koji sadrže tvari zabranjene Popisom zabranjenih sredstava. Na ovaj način sportašima pružamo dodatnu podršku i pomoć vezano uz uzimanje lijekova radi liječenja različitih medicinskih stanja.

Popis je sastavljen tako da se u prvoj koloni abecednim redom može potražiti određeni lijek prema zaštićenom imenu. Nazivi lijekova u Popisu pojednostavljeni su na način da pružaju karakterističnu informaciju o nazivu lijeka, ali ne i puno ime lijeka koje se dodjeljuje prilikom registracije lijekova.

Osim u standardnom pdf formatu, omogućeno je i pretraživanje putem integrirane tražilice. Upisom znakova u polje pretraživača dobiju se rezultati pretraživanja prema unesenom zapisu u tražilici. (HZJZ)

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.2. psiholog koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za ovisnosti

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 24. travnja 2026. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.2. psiholog koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za ovisnosti.

Više pogledajte ovdje.

Održana edukacija komunalnih redara i pripadnika vatrogasnih postrojbi o komunikaciji s osobama s invaliditetom

U organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Ureda za osobe s invaliditetom Grada Zagreba i Uprave za komunalnu djelatnost Grada Zagreba, 12. lipnja 2026. održana je edukacija komunalnih redara i pripadnika vatrogasnih postrojbi o načinima uspostavljanja primjerenog, pristupačnog i uvažavajućeg kontakta s osobama s invaliditetom.

Cilj edukacije bio je unaprijediti znanja i komunikacijske vještine službenika koji se u svojem svakodnevnom radu susreću s osobama s različitim vrstama invaliditeta te ih upoznati sa specifičnim potrebama i mogućim preprekama u komunikaciji i pružanju pomoći.

Predavači i edukatori bili su predstavnici osoba s različitim vrstama invaliditeta, koji su svoja iskustva i praktične preporuke prenijeli sudionicima, te zamjenica pravobranitelja za osobe s invaliditetom Gordana Glibo.

Edukacijom je dodatno naglašena važnost individualnog pristupa, međusobnog poštovanja i pravodobnog prepoznavanja potreba osoba s invaliditetom.

Fotogalerija:

Zajedno za čist sport!

HZJZ je dio CEADO-a – organizacije koja okuplja 11 nacionalnih antidopinških organizacija srednje i istočne Europe. Zajedno djelujemo za sport utemeljen na integritetu, poštovanju i načelima fair playa.

📊 CEADO u brojkama:

🔹 11 antidopinških organizacija
🔹 više od 120 milijuna stanovnika
🔹 oko 20.000 antidopinških kontrola svake godine

Međunarodna suradnja omogućuje učinkovitiju zaštitu sportaša, razmjenu iskustava i razvoj najboljih praksi u borbi protiv dopinga.

💙 Suradnja. Integritet. Izvrsnost.
💛 Zajedno za čist sport!

WADA financira nova znanstvena istraživanja

Svjetska antidopinška agencija (WADA) tijekom lipnja 2026. godine otvorila je novi ciklus financiranja znanstvenih istraživanja usmjerenih na unapređenje borbe protiv dopinga u sportu. Ovim programom WADA poziva znanstvenike, istraživačke institute i laboratorije iz cijelog svijeta da prijave projekte koji mogu doprinijeti razvoju novih metoda otkrivanja dopinga te jačanju postojećeg antidopinškog sustava.

Borba protiv dopinga danas je složenija nego ikad prije. Razvoj medicine, farmaceutike i biotehnologije omogućio je pojavu novih tvari i metoda koje je često teško otkriti standardnim testiranjima. Upravo zato znanstvena istraživanja imaju ključnu ulogu u očuvanju poštenja i vjerodostojnosti sportskih natjecanja.

WADA već dugi niz godina ulaže značajna sredstva u istraživačke projekte koji pomažu stručnjacima u razumijevanju novih trendova u dopingu te razvoju učinkovitijih načina njegova otkrivanja. Novi program financiranja usmjeren je na razvoj osjetljivijih laboratorijskih analiza, poboljšanje biološke putovnice sportaša, otkrivanje novih biomarkera te razvoj metoda za prepoznavanje novih i još uvijek nedovoljno istraženih zabranjenih supstanci.

Poseban naglasak stavljen je na inovativna rješenja i suvremene tehnologije koje bi mogle unaprijediti antidopinška testiranja. Stručnjaci smatraju da će budućnost borbe protiv dopinga biti sve više povezana s naprednim znanstvenim metodama, uključujući umjetnu inteligenciju, analizu velikih količina podataka i molekularnu biologiju.

Jedan od najvećih izazova za antidopinške organizacije jest pojava novih oblika dopinga koji se razvijaju brže nego metode za njihovo otkrivanje. Zbog toga je kontinuirano ulaganje u znanstvena istraživanja nužno kako bi antidopinške organizacije mogle pratiti nove prijetnje i pravodobno reagirati na njih.

Osim otkrivanja prekršitelja antidopinških pravila, cilj ovih istraživanja jest i zaštita čistih sportaša. Učinkovit antidopinški sustav osigurava jednake uvjete za sve natjecatelje te doprinosi očuvanju integriteta sporta. Sportaši koji ostvaruju rezultate zahvaljujući talentu, radu i predanosti zaslužuju natjecati se u okruženju koje je oslobođeno nepoštenih prednosti.

Otvaranjem novog ciklusa financiranja istraživačkih projekata WADA još jednom potvrđuje svoju predanost razvoju znanosti i zaštiti poštenog sporta. Rezultati istraživanja koja će biti financirana tijekom 2026. godine mogli bi u budućnosti značajno unaprijediti mogućnosti otkrivanja dopinga i dodatno ojačati povjerenje javnosti u sportska natjecanja. ( J.K. )

Održana Radionica trajnog usavršavanja Laboratorijska dijagnostika parazitarnih infekcija

U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo održana je u organizaciji Odjela za parazitologiju Službe za mikrobiologiju Radionica trajnog usavršavanja Laboratorijska dijagnostika parazitarnih infekcija.

Kao suorganizatori ove Radionice sudjelovali su i Sekcija za parazitologiju Hrvatskog društva za kliničku mikrobiologiju Hrvatskog liječničkog zbora te Katedra za mikrobiologiju i parazitologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Kliničke manifestacije parazitarnih infekcija i rutinski laboratorijski testovi najčešće nisu dovoljno specifični da bi se postavila dijagnoza neke parazitoze. Zbog toga je jedina specifična dijagnostika ovih infekcija ona mikrobiološka – parazitološka.

Globalni migracijski trendovi, kao i klimatske promjene mijenjaju epidemiologiju parazitoza. U parazitološkim laboratorijima svjedoci smo dijagnostike „novih“, u Hrvatskoj neendemskih i slabo poznatih parazita, što stavlja dodatan naglasak na potrebnu mikroskopsku ekspertizu i edukaciju djelatnika koji rade u parazitološkoj dijagnostici.

Iako je i danas parazitološka dijagnostika uglavnom morfološka, a mikroskop glavni alat koji se koristi u radu, nova saznanja iz imunologije parazitoza i molekularne biologije, omogućila su uvođenje i komercijalizaciju i drugih dijagnostičkih metoda u rutinski rad parazitološkog laboratorija.

Cilj ove radionice bila je obnova i proširivanje znanja zdravstvenih djelatnika (liječnika, laboratorijskih inženjera i tehničara) iz dijagnostike brojnih, kako u Hrvatskoj endemskih, tako i needemskih parazitoza.

Radionica je stavila naglasak na praktičan individualan ili rad u malim grupama svakog polaznika koji je obuhvatio sva glavna područja parazitologije.

Na Radionici je sudjelovalo 40 polaznika od kojih polovica iz zemalja susjedstva i regije (Makedonija, Crna Gora, Kosovo, Srbija, Bosna i Hercegovina, Slovenija). Kao vanjski gost predavač sudjelovao je prof. dr. Ayman El Badry – svjetski ekspert iz područja kliničke parazitologije s Kairskog medicinskog fakulteta iz Egipta.

 

 

 

Epidemiološke preporuke vezane uz Svjetsko nogometno prvenstvo 2026.

Svjetsko nogometno prvenstvo 2026. (SNP 2026.) održava se u Meksiku, SAD-u i Kanadi te se očekuje velik broj putnika i navijača iz cijelog svijeta. Obilježje svih masovnih događaja, pa tako i SNP 2026., su mnogobrojni kontakti s velikim brojem ljudi iz različitih dijelova svijeta (osobito u zračnim lukama, javnom prijevozu, smještaju, navijačkim zonama i na stadionima), što povećava mogućnost izloženosti naših građana uzročnicima zaraznih bolesti koje su u Hrvatskoj eliminirane (npr. dječja paraliza, difterija, ospice).

Stoga se preporučuje da putnici na SNP 2026. pravovremeno provjere jesu li primili sva cjepiva koja se u okviru obaveznog programa tijekom života cijepe u Hrvatskoj, te po potrebi obave i propuštena cijepljenja.

Ebola

Oprez je potreban kod osoba koje su prije dolaska na SNP 2026. boravile ili planiraju prethodno putovati u rizične zemlje, odnosno Demokratsku Republiku Kongo i Ugandu, u kojima je u tijeku epidemija ebole. Nakon povratka s putovanja iz tih zemalja, potrebno je pratiti zdravstveno stanje i po potrebi se javiti liječniku i navesti boravak u inozemstvu.

Za hrvatske građane koji putuju na SNP 2026., odnosno isključivo u Meksiko, SAD i Kanadu radi praćenja utakmica, rizik od ebole smatra se vrlo niskim. Ebola se ne prenosi zrakom, nego izravnim kontaktom s krvlju, tjelesnim tekućinama ili izlučevinama oboljele osobe, umrle osobe ili zaražene životinje.

Preporučuje se

  • izbjegavati kontakt s bolesnim osobama,
  • krvlju i tjelesnim tekućinama,
  • ne dirati umrle osobe,
  • ne sudjelovati u skrbi za bolesne bez zaštite,
  • izbjegavati kontakt s divljim životinjama
  • i ne konzumirati meso divljih životinja.

Na ebolu treba posumnjati ako se unutar 21 dan nakon boravka u području epidemije pojave povišena temperatura, jaka slabost, bolovi u mišićima, glavobolja, povraćanje, proljev, bolovi u trbuhu ili neobjašnjivo krvarenje. U tom slučaju treba se odmah telefonom javiti liječniku ili epidemiološkoj službi i navesti podatke o putovanju.

Više o eboli pročitajte OVDJE.

Ostale epidemiološke preporuke

Posjetitelji Meksika koji planiraju izlete u savezne države Campeche, Chiapas i južni dio države Chihuahua trebaju se prije putovanja savjetovati s nadležnim epidemiologom o potrebi za antimalaricima.

Tijekom putovanja preporučuje se redovito prati ruke, koristiti dezinficijens kada pranje nije moguće, izbjegavati bliski kontakt s osobama koje imaju simptome zarazne bolesti, piti vodu iz sigurnih izvora, jesti dobro termički obrađenu hranu, zaštititi se od sunca i vrućine, koristiti zaštitu od uboda komaraca i drugih insekata te prakticirati sigurno spolno ponašanje.

Podsjećamo da je radi zaštite od sunca i vrućina potrebno koristiti kreme za sunčanje sa zaštitnim faktorom, piti puno vode, jesti laganu hranu, izbjegavati alkoholna pića i  izbjegavati izravnu izloženost suncu sredinom dana.

Sigurno spolno ponašanje podrazumijeva izbjegavanje spolnih odnosa s nepoznatim osobama i korištenje kondoma.

Putnici trebaju ponijeti dovoljnu količinu lijekova koje redovito uzimaju, putno zdravstveno osiguranje te osnovne podatke o svojim bolestima, lijekovima i alergijama.

Više općenitih informacija o očuvanju zdravlja na putovanju dostupno je OVDJE.

 

 

Održana javnozdravstvena akcija na otoku Pašmanu

28. svibnja 2026. godine na otoku Pašmanu održana je javnozdravstvena akcija pod nazivom „KORAK ISPRED BOLESTI“, u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Doma zdravlja Zadarske županije, uz suorganizaciju Mesi d.o.o.

Javnozdravstvenoj akciji prisustvovala je glavna sestra Doma zdravlja Zadarske županije, Marija Vidaić, mag. med. techn., a iz tvrtke Mesi d.o.o. Rudi Čebulj i Marko Groboljšek.

U sklopu javnozdravstvene akcije određivale su se vrijednosti šećera u krvi, kolesterola i HbA1c, a mjerili su se pedobrahijalni indeks (ABI) i krvni tlak. Ovom javnozdravstvenom akcijom želimo skrenuti pozornost javnosti na potrebu povećanja znanja o perifernoj arterijskoj bolesti (PAB), kardiovaskularnim bolestima (KVB) i dijabetesu te mogućnostima njihove prevencije.

Na javnozdravstvenoj akciji iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prisustvovala je Marinka Šimunović Gašpar, mag. med. techn., univ. mag. admin. sanit.

 

Richard McLaren/ruski organizirani doping

Londonski odvjetnik čiji je rad razotkrio jedan od najvećih dopinških skandala u povijesti sporta primio je u utorak počasni doktorat Sveučilišta Western, prepoznajući karijeru koja ga je od lokalnih sudnica dovela do središta međunarodnog sporta.

Richard McLaren, dugogodišnji profesor Pravnog fakulteta i pravni savjetnik u McKenzie Lake Lawyers LLP, primio je počasni doktorat.

Unatoč izgradnji globalne reputacije, McLaren je rekao da priznanje od vlastite zajednice nosi posebno značenje.

McLaren je međunarodno najpoznatiji po vođenju istrage Svjetske antidopinške agencije iz 2015. godine koja je otkrila državni dopinški program u Rusiji.

Istraga je pronašla dokaze da je između 2011. i 2015. manipulirano stotinama uzoraka sportaša što je dovelo do sankcija protiv ruskog sporta i preoblikovanja antidopinških napora diljem svijeta.

Njegova karijera traje desetljećima u sportskom pravu i arbitraži. McLaren je radio na Sportskom arbitražnom sudu, radio je i kao arbitar u sporovima nacionalne hokejaške lige, pomogao u osnivanju Kanadskog centra za rješavanje sportskih sporova i predsjedao antidopinškim tribunalima za nekoliko međunarodnih sportskih organizacija. (V.B)

Objavljeno Europsko izvješće o drogama 2026.: trendovi i kretanja

Koje su danas glavne prijetnje povezane s drogama? Koje nove tvari izazivaju zabrinutost? Kako se mijenjaju tržišta droga u Europi i kako države odgovaraju na nove izazove?

Agencija Europske unije za droge (EUDA) 9. lipnja 2026. objavila je Europsko izvješće o drogama 2026.: trendovi i kretanja, svoje najnovije godišnje izvješće o stanju problema povezanih s drogama u Europi.

Na temelju podataka iz 29 zemalja (27 država članica Europske unije, Norveška i Turska), izvješće pruža sveobuhvatnu analizu uporabe i opskrbe drogama te štetnih posljedica i odgovora na probleme povezane s drogama.

Ovogodišnje izvješće sadrži više od 100 grafičkih prikaza, uključujući interaktivne vizualizacije koje omogućuju pregled trendova na europskoj i nacionalnoj razini. Korisnicima je omogućen otvoren pristup izvornim podacima, čime se olakšavaju analiza, razmjena i ponovna uporaba podataka.

Već više od 30 godina Europsko izvješće o drogama predstavlja jedan od najvažnijih izvora informacija za oblikovatelje politika, stručnjake i istraživače koji prate stanje i trendove povezane s drogama u Europi.

Europsko izvješće o drogama 2026. ukazuje na sve složenije i dinamičnije tržište droga u Europi. Dostupnost droga ostaje visoka za većinu psihoaktivnih tvari, dok se istodobno povećava raznolikost proizvoda dostupnih na tržištu. Posebna se pozornost posvećuje polikonzumaciji (istodobnoj uporabi više droga), sintetskim drogama, novim psihoaktivnim tvarima te povezanosti tržišta droga i organiziranog kriminala.

Kanabis ostaje najčešće korištena ilegalna droga u Europi, dok kokain i dalje predstavlja najčešće korišteni ilegalni stimulans. Izvješće također bilježi rastuću prisutnost sintetskih katinona i ketamina te upozorava na izazove povezane s novim sintetskim opioidima, osobito nitazenima.

Procjenjuje se da je tijekom 2024. godine u Europskoj uniji zabilježeno približno 7 600 smrtnih slučajeva povezanih s uporabom droga. Opioidi su bili uključeni u oko 70 % prijavljenih smrtnih slučajeva. Izvješće naglašava važnost povećanja dostupnosti opioidne supstitucijske terapije i naloksona kao važnih mjera za smanjenje smrtnosti uzrokovane uporabom droga.

 

Više informacija dostupno je na poveznicama: