Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Hrvatski dan nepušenja – poziv na okrugli stol

22. VELJAČE 2023. , SRIJEDA U 10.30 SATI

EDUKACIJSKI CENTAR HRVATSKOG ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO, ROCKEFELLEROVA 12, ZAGREB

Uz Svjetski dan nepušenja (31. svibnja), u Hrvatskoj se od 2003. godine obilježava i nacionalni dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima (engl. World No Tobacco Day). Hrvatski dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima obilježava se prvog dana Korizme ove godine je 22. veljače, posebnost tog dana je što većina ljudi razmišlja o odricanju od nečega u čemu uživa tijekom godine. Dan bez duhanskog dima je dan kojim se želi potaknuti pušače na prestanak pušenja. Kao i prema modelu koji se provodi u drugim zemljama, obilježavanjem Dana bez duhanskog dima nastoji se potaknuti pušače da ne zapale cigaretu 24 sata kako bi uvidjeli da to nije nemoguće i nastavili s apstinencijom. To je prilika da pušači razmisle o svojoj ovisnosti o cigaretama, da im nepušači pomognu da se odreknu cigareta. Povodom Hrvatskog dana nepušenja – Dana bez duhanskog dima, Hrvatski zavod za javno zdravstvo zajedno sa Nacionalnim povjerenstvom za borbu protiv pušenja Ministarstva zdravstva organizira okrugli stol. Okrugli stol će biti održan 22. veljače 2023., srijeda u 10.30 sati u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Rockefellerova 12, Zagreb.

Okrugli stol bit će i prilika da prikažemo situaciju s pušenjem kod mladih, potaknemo pušače na prestanak, podsjetimo na Škole nepušenja, te izazove koje donose novi duhanski proizvodi i e-cigarete. Pozivamo sve zainteresirane stručnjake da nam se pridruže na Okruglom stolu te sudjeluju u raspravi s primjerima dobre prakse.

Duhan je odgovoran za smrt više od 8 milijuna ljudi godišnje.Više od 7 milijuna tih smrtnih slučajeva posljedica je izravne uporabe duhana, dok je oko 1.2 milijuna posljedica izloženosti nepušača duhanskom dimu. Pušenje duhana izaziva ovisnost, oštećuje sve organske sustave u organizmu te povećava rizik za više od trideset bolesti.

Prema rezultatima istraživanja provedenog 2019. godine „Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji u Republici Hrvatskoj“ (istraživanje HZJZ-a i Institut za društvena istraživanja dr. Ivo Pilar) 38,4% odraslih puši, najviše u dobnoj skupini između 25. i 35. godine života (43,6%), dok muškarci nešto češće puše od žena (41,2% naspram 35,7%) .

Duhanski dim sadrži preko 7 000 različitih kemijskih sastojaka, od kojih neke posebno oštećuju srce i krvne žile. Najštetnije tvari iz duhanskog dima za krvožilni sustav su nikotin, katran i ugljični monoksid.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) “Duhanski proizvodi” se definiraju kao proizvod koji su u cijelosti ili djelomično napravljeni od listova duhana kao sirovine koji se proizvode za pušenje, žvakanje. Na tržištu se pojavio sve veći broj „Novih duhanskih proizvoda” koji se definiraju kao duhanski proizvod koji ne pripada ni jednoj od sljedećih kategorija:cigarete,duhan (za samostalno motanje, za lule i vodene lule,cigare i cigarilosi) ,duhan (za žvakanje, za šmrkanje ili za oralnu potrošnju) .

Prodaja cigareta smanjivala se tijekom godina proteklog desetljeća, što dovodi do razvoja i marketinga e-cigareta i novih duhanskih proizvoda (grijani duhanski proizvodi). Elektronički sustavi za isporuku nikotina(e-cigarete), koji se također nazivaju vaping uređaji ili olovke za vape, uređaji koji se koriste za pušenje ili „vape“ aromatizirane otopine. Prema SZO glavni sastojci otopine e-cigareta su: nikotin, propilen glikol sa ili bez glicerola i različita sredstva za poboljšanje okusa. Uz negativan utjecaj na zdravlje ljudi, negativno utječu na okoliš.Proizvođači e-cigareta ne dostavljaju jasne upute korisnicima kako pravilno odložiti korištene uređaje, litij-ionske baterije i iskorištene uljne patrone. E-cigarete su izrađene od plastike i metala i kao takve nisu biorazgradive što uzrokuje raspršenje mikroplastike i ulja u okoliš. Grijani duhanski proizvodi postupkom zagrijavanja stvaraju aerosol koji sadrži nikotin i štetne sastojke u obliku aditiva i aroma .Prema duhanskim tvrtkama, zagrijavanjem duhana, a ne spaljivanjem kao kod obične cigarete, značajno se smanjuje stvaranje štetnih tvari koje nastaju pri visokoj temperaturi povezane s izgaranjem navodi SZO.

Unatoč naporu duhanskih tvrtki da se dokaže smanjena štetnost kod konzumacije e-cigareta i grijanih duhanskih proizvoda,prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) prijavljeno je više od 2800 slučajeva, uključujući i 68 smrtna slučaja EVALI koja predstavlja upalni odgovor dišnog sustava koji nastaje zagrijavanjem i aerosolizacijom ulja koje se taloži u alveolarnom prostoru. EVALI uključuje stanja kao što su lipoidna pneumonia, pneumonitis uzrokovan preosjetljivošću, difuzno alveolarno krvarenje, akutna eozinofilna pneumonija navodi CDC.

Uz e-cigarete i grijane duhanske proizvode u ,,Proizvode sljedeće generacije“ spadaju SNUS i nikotinske vrećice.

SNUS je tradicionalni skandinavski bezdimni duhanski proizvod, reguliran je kao prehrambeni proizvod prema švedskom zakonu o hrani od 1970-ih. Konzumira se stavljanjem vrećice između desni i gornje usne na određeno vrijeme. Iako je opće prihvaćeno da su opasnosti po zdravlje od korištenja snusa puno manje nego kod pušenja, ostaje nejasnoća oko dugoročnih učinaka. Istraživanja su pokazala povezanost između upotrebe snusa i raka gušterače, te povezanost upotrebe snusa dijabetesom tipa 2, smrtonosnim srčanim udarima, povišenim krvnim tlakom te prijevremenim porodom i mrtvorođenošću.

Nikotinske vrećice slične su vrećicama za snus jer su napravljene za postavljanje između usna i desni, te ne zahtijevaju pljuvanje. Ne sadrže list duhana, već oblik dehidriranog nikotina (s dodanim aromama). Nikotin se apsorbira u krvotok preko sluznice u ustima. Vrećice također općenito sadrže biljna vlakna, arome i zaslađivače. Istraživači su upozorili da se nikotinske vrećice posebno sviđaju mladima i nepušačima, jer se prodaju u raznim voćnim okusima, u atraktivnom pakiranju i mogu se diskretno koristiti.

Tijekom sazrijevanja i traženja svoga identiteta, mlade su osobe sklone burnom, nepromišljenom reagiranju te počinju eksperimentirati sa svime što je zabranjeno. Eksperimentiranje duhanom povezano je sa željom da se isproba „zabranjeno voće“, ali i s obilježjem mladosti i nezrelosti, koja ne priznaje vezu između rizičnih ponašanja i loših posljedica koje mogu nastupiti odmah ili s vremenom.

Prema najnovijem Istraživanju o zdravstvenom ponašanju mladih (engl. Health Behaviour in School-aged Children; HBSC) provedenom 2022 g. veliki broj učenika/ca nije probao cigarete nikad u životu što je vidljivo iz slike 1. Trend pušenja barem jednom u 30 dana kod učenika/ca raste s dobi (slika 2). Vrlo nizak postotak učenika/ca puši cigarete svakodnevno (slika 3) dok najveći broj učenika/ca u dobi od 15 godina puši cigarete najmanje jednom tjedno. (slika 4).

LIITERATURA:

1. https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/tobacco

2. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/

3. Štimac Grbić, D., Glavak Tkalić, R. (Ur.). (2020). Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske: 2019. i analiza trendova uporabe 2011.-2019. Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.

4. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/

5. United States (US) Federal Drug Administration (FDA): Vaporizers, E-Cigarettes, and other Electronic Nicotine Delivery Systems (ENDS)

6. Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, S. Peeters, A. Gilmore, Tobacco Control, 2015

7. J. Foulds, L. Ramstrom, M. Burke, et al. Effect of smokeless tobacco (snus) on smoking and public health in Sweden. Tobacco Control, 2003. Swedish Food Regulations, Food Act (Livsmedelslagen SFS 2006:804). 2006

8. Royal College of Physicians. Harm reduction in nicotine addiction: helping people who can’t quit. A report by the Tobacco Advisory Group of the Royal College of Physicians. 2007

9. J. Luo , W. Ye, K. Zendehdel, et al., Oral use of Swedish moist snuff (snus) and risk for cancer of the mouth, lung, and pancreas in male construction workers: a retrospective cohort study. Lancet, 2007, Jun 16;369(9578),2015-20

10. T. Schmid, Smokeless Alternatives on the Upswing, Tobacco Asia, 3 February 2021

11. S. Peeters, A. Gilmore, Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, Tobacco Control, 2015

12. Gazdek D. (2014) Navika pušenja djelatnika u zdravstvu Koprivničko-križevačke županije. Nove staze 32:25-26

13. HBSC survey conducted in 2022 among Croatian pupils

Sudjelujte u natječaju projekta EU – JAMRAI

Razmišljate li kreativno?

#AntibioticResistanceSymbol

Pozivamo vas da sudjelujete u natječaju za dizajniranje prvog globalnog simbola koji će predstavljati otpornost na antibiotike. Pobjednik dobiva nagradu od 2000 eura!

Upotreba antibiotika nesumnjivo predstavlja revolucionarno medicinsko dostignuće. Zahvaljujući njima, nekad smrtonosne bolesni su postale gotovo pa bezazlene, čime su nebrojeni životi spašeni. Ipak, zbog tih istih antibiotika, točnije, zbog njihove prekomjerne i neprimjerene uporabe, ovo je dostignuće sada pod golemim rizikom. Naime, sve je više bakterija postalo otporno na antibiotike koji su u opticaju, a ukoliko se dosadašnji trendovi nastave, stručnjaci predviđaju kako bi do 2050. godine antimikrobna rezistencija mogla postati vodeći uzrok smrtnosti na globalnoj razini. Ukratko, radi se o gorućem javnozdravstvenom problemu, na koji je potrebna što sveobuhvatnija reakcija, i to u što skorijem roku.

Pristup „Jedno zdravlje“, koje karakterizira dosadašnju borbu s ovim izazovom, naglašava potrebu ujedinjenom pristupu zdravlju čovjeka, životinja i okoliša, kao i najužu suradnju stručnjaka iz područja veterine, humane medicine i znanosti o okolišu. Ipak, ovaj golemi globalni izazov treba dodatno, još udruženije djelovanje, a to je djelovanje svih nas. Zbog toga nam je potreban zajednički, svima poznat simbol oko kojeg ćemo se okupiti, koji će predstavljati našu zajedničku borbu.

Od takvog simbola očekujemo da nam omogući da se dublje razumijemo i na simboličkoj, neverbalnoj, kreativnoj razini djelovanja. Na taj ćemo način imati veće šanse ne samo ujedinjeno djelovati, već će i naše aktivnosti u smjeru zajedničkog cilja moći biti vidljivije, sveobuhvatnije, ali i atraktivnije. Imajući to u vidu, projekt EU-JAMRAI (engl. Joint action on antimicrobial resistance and health care associated infections) je raspisao natječaj kojim se traži prvi globalni simbol za otpornost na antibiotike. Treba napomenuti da se ne traži logo ili nešto slično, već nešto opipljivo, što bi svatko, bilo gdje, mogao izraditi kod kuće i nositi s ponosom, poput crvene vrpce koja označava borbu protiv AIDS-a.

Ovaj natječaj je otvoren do 31. ožujka 2020. godine, a najuspješniji kreativac bit će nagrađen iznosom od 2000 eura.

Više informacija o procesu prijave možete naći ovdje.

Više o projektu EU – JAMRAI možete pročitati ovdje.

Mišja groznica ili hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom

O kakvoj se bolesti radi i što je uzrokuje?

Mišja groznica je naziv bolesti koji se u javnosti često koristi za hemoragijsku groznicu s bubrežnim sindromom (HGBS). HGBS je virusna zoonoza, prvenstveno bolest šumskih mišolikih glodavaca poznata kao bolest prirodnih žarišta. Javlja se u određenim geografskim područjima u kojima su nužno zadovoljeni ekološki uvjeti (abiotički – klima, vodeni tokovi, tlo, padaline, uz biotičke – biljne i životinjske zajednice) da bi se uzročnik bolesti mogao trajno održavati na određenom području.

Bolest uzrokuju Hantavirusi, koji su rasprostranjeni u raznim dijelovima svijeta, kako u Aziji, tako i od sjevera do juga Europe. U Hrvatskoj je bolest stalno prisutna pretežno u kontinentalnim područjima, s različitom učestalošću od godine do godine.

Svake se godine bilježe pojedinačni ili sporadični slučajevi, a ciklički epidemije odnosno povremeno se registrira povećan broj oboljelih osoba, kao što je bilo 1995., 2002., 2012. te 2014. godine.

U Hrvatskoj su poznata neka prirodna žarišta odnosno enzootska područja, npr. neke šume u Lici, Karlovačkoj županiji, Zagrebačkoj županiji, Slavoniji, Gorskom Kotaru, Medvednica, međutim rasprostranjenost ove zoonoze u Hrvatskoj nije u potpunosti poznata.

Tko je rezervoar i domaćin uzročnika?

Mišoliki glodavci su prirodni rezervoari i prenositelji virusa. Uzročnik prirodno kruži i održava se među mišolikim glodavcima.

Kod nas u Hrvatskoj su to: riđa voluharica (Clethrionomys glareolus) i žutogrli miš (Apodemus flavicollis), a uz njih u manjoj mjeri i šumski miš (Apodemus sylvaticus), poljski miš (Apodemus agrarius) te livadna voluharica (Microtus agrestis).

Ta infekcija za njih nije opasna, no čini ih rezervoarima virusa kojeg izlučuju u okolinu, najviše mokraćom i izmetom. Ušavši u njihov svijet odnosno područje tzv. prirodnog žarišta, ljudi se, srećom u pravilu rijetko, u određenim okolnostima mogu zaraziti i razboljeti.

Kako se bolest prenosi?

Čovjek se može zaraziti:

izravnim ili posrednim kontaktom s izlučevinama (mokraća, izmet ili slina) zaraženih glodavaca, udisanjem aerosola ili prašine koja sadrži uzročnike
unosom uzročnika iz izlučevina zaraženih glodavaca kroz oštećenu kožu ili sluznicu oka, nosa i usta onečišćenim rukama ili
kontaminiranom ili zagađenom vodom ili hranom (kao npr. neoprani šumski plodovi)
neposrednim kontaktom sa zaraženim glodavcima

Bolest se najčešće ne prenosi sa čovjeka na čovjeka.

Mišja groznica je vezana uz izravan ili posredan dodir s divljim mišolikim glodavcima i njihovim izlučevinama, a do nešto češćeg obolijevanja ljudi obično dolazi u godinama velike brojnosti malih glodavaca (tzv. “mišje godine”). Na njihovu brojnost mogu utjecati razni promjenjivi ekološki čimbenici pa se često ne može u potpunosti objasniti niti prognozirati. Poznato je da obilje hrane pogoduje većem broju, dok dugotrajne zimske hladnoće smanjuju broj glodavaca.

Koji su simptomi bolesti?

Bolest se najčešće manifestira 1 do 2 tjedna nakon izlaganja inficiranoj izlučevini glodavca (vrlo rijetko inkubacija može trajati i do 8 tjedana) naglim nastupom visoke tjelesne temperature, praćene zimicom i jakom glavoboljom, nakon kojih slijede jaki bolovi u trbuhu i leđima, koji mogu biti praćeni mučninom i povraćanjem, zamućenim vidom te ponekad crvenilom lica i konjunktiva te osipom. Kasniji se simptomi bolesti mogu manifestirati smanjenom količinom izlučivanja urina i razvitkom zatajenja bubrega, ali i naglim padom tlaka, pojavom krvarenja i razvojem stanja šoka.

Tko najčešće obolijeva?

Na osnovi opisanog se može zaključiti da su osobe koje zbog prirode posla ili rekreativno (šumski radnici, poljoprivrednici, lovci, planinari, izletnici i sl.) dugotrajno i učestalo dolaze u neposredan ili posredan kontakt s malim divljim glodavcima najizloženiji njihovu aerosolu pa mogu biti i najizloženiji ovoj zarazi.

Važno je napomenuti da se čovjek može zaraziti i u zatvorenim prostorima u kojima mogu boraviti glodavci i gdje može biti velika koncentracija uzročnika u prašini (podrumske prostorije, garaže, tavani, ostave i dr.)

Iako rizik od obolijevanja ljudi postoji, na sreću je razmjerno malen prema proširenosti boravka ljudi u prirodi bilo zbog profesionalnih razloga, bilo zbog rekreacije te se ova bolest u ljudi relativno rijetko javlja.

Kako se zaštititi na otvorenom?

Nemojte sjediti ni ležati izravno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi!
Tijekom boravka u prirodi čuvajte hranu i piće (u zatvorenim spremnicima) te osobne stvari od dodira s glodavcima i njihovim izlučevinama.
Prije konzumacije jela i pića te uzimanja cigarete dobro operite ruke toplom vodom i sapunom ili koristite antiseptik ili dezinficijens na bazi alkohola.
Ne ostavljajte ostatke hrane i druge otpatke u prirodi!
Nemojte piti vodu iz neuređenih šumskih izvora i lokava.
Plodove ubrane u prirodi koji se jedu sirovi dobro operite tekućom vodom.
Ne dirajte gnijezda glodavaca kao niti uginule glodavce bez rukavica i maske.

Kako se zaštiti u zatvorenim prostorijama?

Osigurajte hranu i piće od pristupa glodavaca, pohranite ih u zatvorene spremnike!
Smeće držite u zatvorenim čvrstim kontejnerima da ne bude izvor hrane glodavcima.
Ne ostavljajte smeće u prostorijama kao što su ostave, podrumi, garaže, tavani, vikendice i sl.!
Spriječite ulaz glodavaca u stambene i gospodarske objekte zatvarajući sve pukotine i rupe u zidovima i podovima!
Potrebno je skloniti sva odlagališta raznih materijala koji mogu poslužiti glodavcima kao sklonište najmanje 50 m od kuće.
Redovito provodite uništavanja glodavaca ili deratizaciju (klopke) u kući i neposredno oko kuće (ako se radi o otrovu upozorite ljude, osobito djecu)!
Ne dirajte uginule glodavce ili njihova gnijezda golim rukama.
Čišćenje dulje vrijeme nekorištenih prostora obavite uz što manje podizanje prašine, ako je moguće primijenite vlažno čišćenje (uz korištenje maske preko nosa i usta).
Ne metite niti usisavajte izlučevine glodavaca, kao niti njihova gnijezda. To će pogodovati zaraznom materijalu (izlučevinama glodavaca) da se digne u zrak koji onda možete udahnuti pa se na taj način možete zaraziti.
Nosite masku koja štiti sluznicu nosa i usta!
Nosite gumene rukavice!
Prilikom čišćenja koristite mokru krpu (da se izbjegne dizanje prašine) i klorni ili alkoholni dezinficijens!

U zadnjih petnaest godina broj prijava hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom u Hrvatskoj znatno varira; u prosjeku je oko šezdeset prijava godišnje (najmanje 6 oboljelih 2013. godine; najviše 317 oboljelih 2002. godine). U prva tri mjeseca ove godine prijavljen je nešto veći broj bolesnika s hemoragijskom groznicom u Hrvatskoj nego što se prijavljuje u „mirnim“ godinama, međutim manje nego u istom razdoblju tijekom epidemijskih godina. Bolesnici su iz cijele kontinentalne Hrvatske, iz poznatih endemskih područja/prirodnih žarišta.

U ovom trenutku nije moguće procijeniti kakav će biti trend tijekom ove godine, tj. da li će ova godina po broju oboljelih biti znatno iznad prosjeka.

Rizik od hemoragijske groznice je uvijek prisutan u prirodnim žarištima, a u vrijeme epidemijskih godina je nešto viši, ali se može umanjiti pridržavanjem gore opisanih mjera osobne zaštite.

Povezani članak: Procjene rizika zaražavanja djece virusom HGBS-a u Domu Crvenog križa i bližoj okolici na Sljemenu

Depresija: razgovarajmo

Svake se godine 7. travnja obilježava Svjetski dan zdravlja pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije. Za temu ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja je kao prioritetno područje globalnog javnozdravstvenog interesa odabrana depresija, s glavnom porukom „Depresija: razgovarajmo“ (engl. Depression; let’s talk). Cilj ovogodišnje javnozdravstvene kampanje „Depresija: razgovarajmo“ je osvijestiti ljude koji boluju od depresije da potraže i dobiju pomoć.

Ovom se kampanjom također želi:

bolje informirati opću javnost o depresiji, njezinim uzrocima i mogućim posljedicama te obliku pomoći koji je dostupan za prevenciju i liječenje depresije
potaknuti ljude s depresijom da potraže pomoć
osvijestiti obitelj, prijatelje i kolege koji žive s ljudima koji boluju od depresije da su sposobni pružiti podršku oboljelom

Što je depresija?

Depresija je bolest koju karakteriziraju poremećaji raspoloženja.

Simptomi depresije su:

dugotrajna tuga
nesposobnost uživanja u ranije ugodnim stvarima ili aktivnostima
duševna bol

Depresija utječe na obavljanje najjednostavnijih svakodnevnih zadataka, ponekad s razornim posljedicama za odnose s obitelji i prijateljima i mogućnosti da se zaradi za život. Da bi se postavila dijagnoza depresije odnosno depresivne epizode, ovi simptomi trebaju trajati najmanje 2 tjedna.

Osim navedenog, ljudi koji boluju od depresije mogu imati i neke od sljedećih simptoma:

manjak energije
promjene apetita
nesanicu ili preveliku potrebu za snom
povećanu tjeskobu ili zabrinutost
smanjenu koncentraciju
neodlučnost
nemir
osjećaj bezvrijednosti, krivnje ili beznađa
misli o samoozljeđivanju ili suicidu

Rizik od razvoja depresije se povećava sa stresom, traumatskim životnim događajima kao što su smrt voljene osobe ili prekid veze, fizičkim bolestima, problemima uzrokovanim konzumacijom alkohola ili droge, siromaštvom, nezaposlenošću, nepravilnom prehranom i nedovoljnom tjelesnom aktivnošću. Kod nekih osoba postoji i genetska, urođena predispozicija za razvoj depresije.

Depresija može pogoditi svakoga, to nije znak slabosti. Depresija je izlječiva: razgovorom s psihoterapeutom, uzimanjem antidepresivnih lijekova ili kombinacijom obaju.

Liječenje depresije

Potražite pomoć liječnika
Možete se obratiti svom obiteljskom liječniku koji će provjeriti i utvrditi Vaše stanje te Vam po potrebi prepisati lijekove ili vas uputiti stručnjacima iz područja mentalnog zdravlja
Depresija se liječi lijekovima koji se zovu antidepresivi. Ti lijekovi ne djeluju odmah kao primjerice lijekovi protiv bolova, već im je potrebno oko 1 do 6 tjedana za početak djelovanja
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje uzimanje lijekova i 6 do 10 mjeseci nakon prestanka simptoma
Bitno je napomenuti da ovi lijekovi ne izazivaju ovisnost
Osim uzimanja antidepresiva, u liječenju depresije je od velike koristi i psihoterapija

Jeste li znali?

Zajednički mentalni poremećaji (depresija i anksiozni poremećaji) su u porastu u cijelom svijetu.

U humanitarnim krizama i tijekom ratnih sukoba, 1 od 5 osoba je pogođena depresijom ili anksioznim poremećajem.

Depresija povećava rizik razvoja drugih nezaraznih bolesti kao što su dijabetes i kardiovaskularne bolesti. Uz to, dijabetes i kardiovaskularne bolesti povećavaju rizik od depresije.

Depresija koja se javlja kod žene nakon poroda može utjecati na razvoj novorođenčeta.

Najučestaliji mentalni poremećaji mogu se prevenirati i izliječiti uz relativno mali trošak.

Novi dokaz iz istraživanja koje je provela Svjetska zdravstvena organizacija pokazuje da depresija i anksiozni poremećaji koštaju globalnu ekonomiju više od US$ 1 bilijuna svake godine.

Broj ljudi s depresijom i anksioznim poremećajem u svijetu se povećava: 1990. godine je u svijetu bilo 416 milijuna oboljelih, dok je 2013. godine njihov broj porastao na 615 milijuna.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, depresija će do 2020. godine postati drugi svjetski zdravstveni problem, a gledajući samo žensku populaciju, zdravstveni problem broj jedan. Posljedica je to kontinuiranog porasta broja depresivnih osoba.

Ako se osjećate nesretno ili mislite da imate depresiju:

Razgovarajte o svojim osjećajima s nekim kome vjerujete.
Potražite profesionalnu pomoć.
Ne zaboravite da vam uz pravu pomoć može biti bolje.
Nastavite s aktivnostima u kojima ste uživali kada vam je bilo dobro.
Budite u kontaktu s obitelji i prijateljima.
Redovito vježbajte, čak i ako je to samo kratka šetnja.
Držite se pravilnih navika hranjena i spavanja.
Prihvatite da bi mogli bolovati od depresije i prilagodite svoja očekivanja. Možda nećete biti u mogućnosti ispuniti svoje svakodnevne aktivnosti ili obveze onoliko koliko ste običavali.
Izbjegavajte ili ograničite unos alkohola i uzimajte lijekove onako kako vam ih je prepisao liječnik.

ZAPAMTITE

Stigma i diskriminacija koje prate mentalne bolesti, uključujući depresiju, dovode do kasnijeg prepoznavanja problema i odgađaju traženje pomoći, zbog čega liječenje traje dulje, a može doći i do težih posljedica kao što je samoubojstvo.

Depresija je bolest koja pogađa ljude svih dobnih skupina, svih društvenih slojeva i svih zemalja svijeta.

Depresija se može prevenirati i liječiti.

Ako mislite da bolujete od depresije, potražite pomoć.

Izvor: WHO

Učinite korak Za mentalno zdravlje

Hrvatski zavod za javno zdravstvo je u suradnji s Gradskim uredom za zdravstvo Grada Zagreba pokrenuo zajedničko obilježavanje Svjetskog dana zdravlja 2017 posvećenog depresiji. U petak 7.4.2017. od 15.00 do 17.30 sati će se u Parku Zrinjevac u Zagrebu održati Festival mentalnog zdravlja u cilju promicanja važnosti pravovremenog ulaganja u mentalno zdravlje, zdravstvenog prosvjećivanja i informiranja o dostupnim uslugama mentalnog zdravlja u zajednici. Pogledajte obavijest o Festivalu mentalnog zdravlja

Kalendar aktivnosti povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja 2017. godine

Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026. (44. tjedan 2025.)

U Hrvatskoj je tijekom prvih pet tjedana (40. – 44. tjedan) sezone gripe 2025./2026., zaključno s 2. studenim 2025. godine pristiglo 666 prijava oboljelih od gripe, od čega je 283 prijava zaprimljeno u 44. tjednu (grafikon 1.).

Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.

Prijave gripe zaprimljene su iz većine županija, pri čemu se u 44. tjednu najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi u Istarskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji (grafikon 2.).

Grafikon 2. Stopa prijava gripe prema županijama u 44. tjednu u sezoni 2025./2026.

Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)

Grafikon 3. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.

U usporedbi s istim razdobljem lanjske sezone gripe, ranije se bilježi porast broja oboljeli od gripe (666 u odnosu na 95 prijava). Tijekom prvih pet tjedana ove sezone zbog gripe je na bolničko liječenje zaprimljeno ukupno 44 oboljelih, od kojih jedan na jedinicu intenzivnog liječenja, što je više u odnosu na isto razdoblje lanjske sezone (6 hospitaliziranih, od kojih dvoje u jedinici intenzivnog liječenja).

Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnjih 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.

Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona

Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo bilježi se porast udjela pozitivnih nalaza na gripu sa oko 3% u 43. tjednu na nešto manje od 6% u 44. tjednu. U pozitivnim uzrocima detektirani su virusi gripe A, pri čemu je među subtipiziranim uzorcima potvrđen virus A/H1N1pdm09.

Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.

Poziv na razgovor – 2.3. zdravstveni radnik prvostupnik u javnom zdravstvu, pripravnik od 2. srpnja 2025.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 2. srpnja 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme za radno mjesto 2.3. zdravstveni radnik prvostupnik u javnom zdravstvu, pripravnik, 1 radnik na određeno vrijeme od 1 godine.

Više pogledajte ovdje.

Izvješće o financijskim zdravstvenim pokazateljima za Hrvatsku u 2023. godini prema metodologiji sustava zdravstvenih računa

S obzirom na trend naglog porasta izdvajanja za zdravstvo u razvijenim zemljama tijekom posljednjih desetljeća, pojavila se potreba za praćenjem pokazatelja potrošnje u zdravstvu koji bi pružili uvid u strukturu te potrošnje i omogućili usporedbu između različitih zemalja. Kao odgovor na tu potrebu, Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) razvila je Sustav zdravstvenih računa (System of Health Accounts) – metodologiju prikazivanja financijskih zdravstvenih pokazatelja koja obuhvaća niz vrlo detaljnih i preciznih klasifikacija dionika i funkcija u zdravstvu, čijim se kombiniranjem u tablicama i unosom pripadajućih izdataka dobiva pregled strukture zdravstvene potrošnje.

Tom metodologijom je započeto prikupljanje podataka za Hrvatsku – istraživanje, u sklopu kojega su prikupljeni financijski podaci za 2011. godinu, prvi je put provedeno 2012. godine. Podaci za 2012. godinu prikupljeni su tijekom 2013. godine – u obama navedenima ciklusima korištena je metodologija Sustava zdravstvenih računa 1.0 (System of Health Accounts, Version 1.0). Prikupljanje podataka za 2013. godinu provedeno je tijekom 2014. godine i to po prvi put prema metodologiji Sustava zdravstvenih računa 2011 (System of Health Accounts, Version 2011), a prema toj metodologiji prikupljani su i svi podaci za sljedeće godine, uključujući i podatke za 2023. godinu, koji su prikupljeni tijekom 2024. godine. Kao izdaci za 2023. godinu uračunati su izdaci za aktivnosti koje su izvršene tijekom te godine, bez obzira na vrijeme kada je ta aktivnost zaista i plaćena.

Izvješće možete pogledati i preuzeti putem sljedeće poveznice: Izvješće o financijskim zdravstvenim pokazateljima za Hrvatsku u 2023. godini prema metodologiji sustava zdravstvenih računa.

Nove spoznaje o antidopinškim mjerama u teretanama i fitness centrima

U novom znanstvenom istraživanju objavljenom 2025. godine pod nazivom „Anti-doping measures in gyms and fitness centres: A mapping study“ analizirane su mjere antidopinga koje se provode u teretanama i fitness centrima u 52 države članice Konvencije Vijeća Europe o suzbijanju dopinga u sportu. Istraživanje je provela radna skupina Vijeća Europe u suradnji s nacionalnim antidopinškim organizacijama. Glavni cilj studije bio je utvrditi u kojoj se mjeri antidopinške politike primjenjuju izvan profesionalnog sporta, odnosno u rekreativnim okruženjima kao što su teretane i fitness centri, gdje uporaba tvari za poboljšanje tjelesnog izgleda i performansi postaje sve češći problem.

U istraživanju je sudjelovalo 49 država koje su odgovorile na upitnik. Rezultati pokazuju da samo 35 posto država provodi konkretne mjere usmjerene na korisnike i osoblje teretana, dok je 39 posto navelo da u svojim politikama imaju programe koji se bave zdravstvenim posljedicama uporabe dopinga u tim okruženjima. U većini slučajeva, njih čak 83 posto, nacionalne antidopinške organizacije imaju aktivnu ulogu u provođenju tih mjera, što pokazuje da se problem dopinga sve više prepoznaje i izvan konteksta vrhunskog sporta.

Istraživanje ukazuje na to da su mjere antidopinga u rekreativnom sportu još uvijek nedovoljno razvijene. Dok se većina resursa i pažnje usmjerava na kontrolu dopinga među profesionalnim sportašima, u teretanama i fitness centrima često izostaju sustavne kontrole, edukacijski programi i zdravstveno usmjerene preventivne akcije. Autori ističu da bi edukacija trenera, instruktora i rekreativnih sportaša trebala biti ključan korak u sprječavanju uporabe zabranjenih tvari. Također, preporučuje se jačanje suradnje između zdravstvenih institucija, sportskih organizacija i nadležnih tijela kako bi se stvorilo sigurnije i zdravije okruženje za rekreativno bavljenje sportom.

Ova istraživanja predstavlja važan doprinos razumijevanju stvarnog stanja antidopinških mjera u neprofesionalnom sportu. Iako su neke zemlje već napravile značajan napredak, većina i dalje nema razvijen sustav prevencije i nadzora dopinga u teretanama. Rezultati istraživanja mogli bi poslužiti kao poticaj državama da dodatno razviju nacionalne strategije i edukacijske programe koji promiču čist i zdrav sport na svim razinama. (J.K)

COVID-19 u Hrvatskoj (4.11.2025.)

COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.

U 44. kalendarskom tjednu (tjedan od 27. listopada do 2. studenog 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 689 prijava COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 44. kalendarskom tjednu zabilježene su četiri prijave smrtnih ishoda od COVID-19 koji su nastupili u tjednima ranije.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.5. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za javno zdravstvo

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 17. rujna 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.5. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za javno zdravstvo.

Više pogledajte ovdje.

Tvrtki INA d.d. dodijeljen certifikat Tvrtka prijatelj zdravlja

U okviru Nacionalnog programa Živjeti zdravo Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, 30. listopada 2025. godine svečano je uručen certifikat „Tvrtka prijatelj zdravlja“ tvrtki INA d.d. Ovo priznanje dodjeljuje se tvrtkama koje svojim zaposlenicima omogućuju usvajanje zdravih životnih navika, promiču zdravlje na radnom mjestu i iskazuju pozitivnu brigu o očuvanju okoliša. Tvrtka INA d.d. uključila se u aktivnost programa Živjeti zdravo te uspješno zadovoljila sve potrebne kriterije za dobivanje naziva „Tvrtka prijatelj zdravlja“. „„Za nas u Ini zdravlje zaposlenika nije samo pitanje dobrobiti, nego temelj održivosti našeg poslovanja. Energetski sektor je brz, zahtjevan i često pod velikim pritiskom, zbog čega zdravlje ljudi stavljamo rame uz rame sa sigurnošću i operativnom izvrsnošću. Naš pristup je jednostavan: kada ljudi imaju podršku, donose bolje odluke, rade kvalitetnije i ostaju motivirani. Zato razvijamo širok spektar programa – od prevencije stresa i burnouta, profesionalne psihološke podrške i fleksibilnih radnih rješenja, do poticanja zdravih prehrambenih navika, redovitog kretanja, ranog otkrivanja bolesti i edukacije prve pomoći. Nastavit ćemo graditi kulturu u kojoj snaga ne znači šutjeti, nego imati hrabrosti otvoreno reći kako si, jer vjerujemo da je upravo to novi standard odgovornog liderstva u našoj industriji.“, izjavila je u prigodi dodjele certifikata g. Una Radulović Zekić, , direktorica zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša u INA, d.d.

Uz djelatnike Službe za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Ivanu Šimić, dipl. ing. preh. teh. i Tamaru Balja, mag. psych., priznanje je uručila izv.prof.dr. sc. Antonija Balenović, dr. med., voditeljica odjela za promicanje cjeloživotnog zdravlja te istaknula da je kultura promicanja zdravlja na radnom mjestu dugotrajan proces vezan uz brojna i različita tematska poručja, kako pojedinca tako i tvrtke u cjelosti, a obuhvaća udružene napore poslodavaca, zaposlenika i društva u cjelini s ciljem poboljšanja zdravlja i dobrobiti ljudi na njihovom radnom mjestu.

Predsjednik WADA-e o „Enhanced Games”

Predsjednik Svjetske antidopinške agencije (WADA), Witold Bańka, ponovno je snažno istupio protiv planiranog održavanja kontroverznih Enhanced Games koje bi se prvi put trebale održati u svibnju 2026. godine u Las Vegasu.
Poljski čelnik, bivši sportaš i ministar sporta, nazvao je te „igre”, na kojima bi sportaši smjeli koristiti doping pod liječničkim nadzorom, „vrlo opasnima” i „potpuno neodgovornima”.

Govoreći na događaju u Londonu, Bańka je prema navodima BBC-a izjavio:

„Ponekad smo doista bez riječi pred ovom apsurdnom idejom. Kako itko može tvrditi da je etički i moralno prihvatljivo dopuštati natjecanje pod utjecajem zabranjenih tvari?”

„Opasan cirkus”

Bańka je pozvao Američku antidopinšku agenciju (USADA) da učini sve što je moguće kako bi spriječila održavanje tih igara.

„Željeli bismo da naši kolege u SAD-u učine više kako bi osigurali da se ova manifestacija ne održi”, rekao je, dodavši kako postoje i pravne mogućnosti za djelovanje.
„USADA se načelno izjasnila protiv, ali možda je došlo vrijeme da se i same sponzore uvjeri u to da je ova manifestacija opasna.”

Travis Tygart iz USADA-e već je ranije osudio ideju „dopinških igara” nazvavši ih „opasnim cirkuskim nastupom koji nema nikakve veze s pravim sportom”. Unatoč tome, dosad nisu poduzeti konkretni koraci kako bi se njihovo održavanje spriječilo.

„Nadam se da do toga ipak neće doći, iako iza projekta stoje utjecajni i vrlo bogati sponzori”, zaključio je Bańka.

Velike nagrade i prvi njemački sudionik

Enhanced Games bi, prema najavama organizatora, sportašima trebale ponuditi goleme novčane nagrade, uključujući premije do milijun američkih dolara za obaranje rekorda postignutih uz uporabu dopinga. Spominju se i šesteroznamenkaste startnine za pojedine natjecatelje.

Prvi sportaš iz Njemačke koji je javno potvrdio sudjelovanje jest bivši europski prvak u plivanju na kratkim prugama Marius Kusch. Organizatori su zasad predvidjeli natjecanja samo u tri sporta: plivanju, atletici i dizanju utega. (J.K)

Izvješće – Dojenačke smrti u Hrvatskoj u 2024. godini

Praćenje dojenačkih smrti kao jednog od najosjetljivijih pokazatelja zdravstvenog stanja najmlađeg dijela populacije sastavni je dio ciljeva SZO/EURO “Zdravlje za sve”, a brojne međunarodne organizacije (UN, SZO, UNICEF) ubrajaju dojenačku smrtnost među osnovne pokazatelje zdravstvenog stanja stanovništva.

U Hrvatskoj je u 2024. godini umrlo 104 dojenčadi (u 2023. godini 127), a stopa dojenačke smrtnosti iznosi 3,2/1.000 živorođene djece (3,9/1.000 u 2023. godini). Prema pokazateljima
Eurostata (Statistički ured Europske unije), prosječna stopa dojenačke smrtnosti za 27 članica Europske unije (EU-27) je 2023. godine iznosila 3,3/1.000. Najniže stope dojenačke smrtnosti u EU-
27 zabilježene su u Estoniji (1,7/1.000) te Sloveniji i Finskoj (1,8/1.000). U EU-27 najviše stope dojenačke smrtnosti su zabilježene u Rumunjskoj i Slovačkoj (5,6/1.000) te Bugarskoj (4,9/1.000).

Redovito izvješće o dojenačkim smrtima u Hrvatskoj za 2024. godinu dostupno je putem sljedeće poveznice: Dojenačke smrti u Hrvatskoj 2024. g.

Izvješće – Pobačaji u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2024. g.

U ovom izvješću su prikazani i analizirani podaci o vrstama pobačaja (spontani gubici trudnoće, namjerni prekidi trudnoće i ostali oblici pobačaja) u Republici Hrvatskoj u 2024. godini. Izvor podataka su isključivo bolnice jer se prema Zakonu o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece iz 1978. godine (NN 18/1978, 88/2009), medicinski postupci dovršetka pobačaja i prekidi trudnoće mogu obavljati samo u stacionarnim zdravstvenim ustanovama.

Izvješće o pobačajima u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2024. godine dostupno je putem sljedeće poveznice: Pobačaji u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2024. g.

Izvješće – Porodi u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2024. godine

U 2024. g. u rodilištima Hrvatske je ukupno zabilježeno 32.183 poroda s ukupno 32.710 rođenih. Od 32.710 ukupno rođenih je 32.575 živorođenih i 135 mrtvorođenih, a od živorođenih je u prvih sedam dana života umrlo 61 novorođenče. Rodilišni podaci se odnose na sve rođene u zdravstvenim ustanovama, neovisno o državi stalnog prebivališta majke, a od 32.183 rodilje je 135 žena sa stalnim prebivalištem izvan Hrvatske (135 živorođenja).

Podaci iz zdravstvenih ustanova su odraz rada rodilišta i razlikuju se po metodologiji prikupljanja i broju rođenih od podataka Državnog zavoda za statistiku, odnosno vitalno-statističkih podataka. Podaci vitalne statistike se, prema UN-ovoj i Eurostatovoj metodologiji (u primjeni u Hrvatskoj od 1998. g.), odnose na djecu čije majke imaju stalno prebivalište u Hrvatskoj i nisu izbivale iz zemlje dulje od jedne godine, kao i na djecu majki koje nemaju stalno prebivalište u Hrvatskoj, ali na području Hrvatske borave jednu godinu ili dulje.

Izvješće o porodima u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2024. godine dostupno je putem sljedeće poveznice: Porodi u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2024. godine.

Izvješće – Prirodno kretanje u Hrvatskoj u 2024. godini

Protekla tri desetljeća Republiku Hrvatsku možemo ubrojiti u nisko-natalitetne zemlje s obzirom na stopu rodnosti u rasponu 9 – 10 na 1.000 stanovnika i stopu smrtnosti u rasponu 11 – 12 na 1.000 stanovnika. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, od 2022. godine je u Republici Hrvatskoj broj živorođenih ispod 35.000 i kontinuirano pada (2022. godine: 33.883; 2023. godine: 32.170; 2024. godine 32.069). U Hrvatskoj je, kao i većini drugih europskih zemalja, natalitetna stopa ispod 9,0/1.000 stanovnika, a u 2023. i 2024. godini je iznosila 8,3/1.000 stanovnika. Nakon pandemije COVID-19 broj umrlih je u padu te mortalitetna stopa iznosi 13,2/1.000, a stopa prirodnog prirasta je -4,9/1.000 stanovnika

Izvješće o prirodnom kretanju u Hrvatskoj u 2024. g. dostupno je putem sljedeće poveznice: Prirodno kretanje u Hrvatskoj u 2024. g.

Mjesec borbe protiv raka prostate 2025.

Tijekom studenoga, kroz globalni pokret Movember, diljem svijeta se podiže svijest o važnosti brige za muško zdravlje. Kampanja potiče muškarce na redovite preventivne preglede, rano otkrivanje raka prostate i testisa te međusobnu podršku u očuvanju fizičkog i mentalnog zdravlja.

Rak prostate je četvrti po redu novodijagnosticirani rak u muškaraca na svijetu, s procijenjenih 1 467 854 novih slučajeva u 2022. godini. Na osmom mjestu je najčešćih zloćudnih uzroka smrti u 2022. godini s 397 430 smrti.

Većina muškaraca s rakom prostate nema nikakve simptome, međutim, neki muškarci mogu iskusiti:

učestalo mokrenje
poteškoće pri mokrenju
krv u mokraći ili sjemenu
bol u leđima, kukovima ili zdjelici.

Ovi simptomi mogu biti uzrokovani i drugim stanjima, ne nužno rakom prostate, zato je važno da se posavjetujete s liječnikom ako imate bilo koji od ovih simptoma.

U kasnijim fazama bolesti, rak prostate može se proširiti na okolna tkiva i limfne čvorove u zdjelici, a ponekad i na druge dijelove tijela. Tada se mogu pojaviti simptomi poput umora, slabosti i gubitka tjelesne težine.

Većina bolesti se otkrije digitorektalnim pregledom i određivanjem PSA (tumorski biljeg za prostatu), što se obično provodi svake godine muškarcima starijim od 50 god.

Čimbenici rizika za rak prostate smatraju se starija životna dob (najčešći je kod muškaraca iznad 50 godina), nasljeđe i etničko porijeklo. Također, prehrana, debljina, upale prostate i spolno prenosive infekcije mogu predstavljati čimbenike rizika za razvoj bolesti.

Rak prostate u Republici Hrvatskoj nalazi se na osmom mjestu svih uzroka smrti muškaraca u 2024. godini, sa 862 umrlih muškaraca, i trećem mjestu od svih zloćudnih uzroka smrti u muškaraca, nakon raka pluća i raka debelog i završnog crijeva. Od raka prostate 2022. godine u Hrvatskoj su oboljela 2609 muškarca, što ga čini najčešćim novodijagnosticiranim rakom u muškaraca u Hrvatskoj.

Nacionalni program ranog otkrivanja raka prostate

Rano otkrivanje raka prostate moguće je redovitim pregledima koji se preporučuju svim muškarcima koji su stariji od 40 godina. Budući da se bolest često prepoznaje kada je kasno i kada više ishodi liječenja nisu toliko povoljni, Ministarstvo zdravstva odlučilo je pokrenuti Nacionalni program ranog otkrivanja raka prostate, nastao kao rezultat rada Povjerenstva za izradu nacrta Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka prostate.

Izvori:

https://gco.iarc.who.int/media/globocan/factsheets/cancers/27-prostate-fact-sheet.pdf

Incidencija raka u Hrvatskoj

Izvješće o umrlim osobama u Hrvatskoj u 2024. godini

https://www.cdc.gov/prostate-cancer/media/pdf/prostate-cancer-fact-sheet_508.pdf

Održana javnozdravstvena akcija u Vukovaru i Iloku

Dana 1. listopada 2025. godine u Vukovaru, te 2. listopada 2025. godine u Iloku, održana je javnozdravstvena akcija za hrvatske branitelje koju su organizirali Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Ministarstvo hrvatskih branitelja, u suorganizaciji s Domom zdravlja Vukovar.

U sklopu javnozdravstvene akcije hrvatskim braniteljima iz krvi se je određivao šećer, kolesterol i HbA1c, te mjerio pedobrahijalni indeks (ABI) i krvni tlak.

Ovim se javnozdravstvenim akcijama želi skrenuti pozornost na veću brigu za svoje zdravlje i važnosti prevencije te ranog otkrivanja vodećih kroničnih nezaraznih bolesti, posebno kardiovaskularnih bolesti, periferne arterijske bolesti i dijabetesa.

Na javnozdravstvenim akcijama iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prisustvovale su Prim. Verica Kralj, dr. med. i Marinka Šimunović Gašpar, mag. med. techn., univ. mag. admin. sanit.

Održana Konferencija o prevenciji ovisnosti na radnom mjestu (20. listopada 2025.)

Agencija Europske unije za droge procjenjuje da između 5 % i 20 % radno aktivnog stanovništva u Europi ima ozbiljne probleme povezane s upotrebom alkohola/droga.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, 50 % osoba koje su na liječenju od ovisnosti, su sudionici radnog procesa odnosno nalaze se u nekom obliku radnog odnosa.

Budući da ovisnosti mogu utjecati na zdravstvenu sposobnost i radnu učinkovitost, Nacionalna strategija djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. prepoznaje radno mjesto kao jedno od ključnih okruženja za provedbu integrirane politike prevencije ovisnosti. Posebnu ulogu u tome imaju poslodavci – kroz stvaranje zdravog i poticajnog radnog okruženja, edukaciju i pravodobnu podršku zaposlenicima te suradnju sa zdravstvenim službama.

U cilju definiranja preporuka za unaprjeđenje politike prevencije ovisnosti na radnom mjestu i osnaživanja suradnje svih relevantnih dionika, u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo 20. listopada 2025. godine održana je Konferencija o prevenciji ovisnosti na radnom mjestu s naglaskom na odgovornost, podršku i praksu. Na Konferenciji je sudjelovalo preko sto sudionika i to predstavnika resornih ministarstava, županijskih službi za zaštitu mentalnog zdravlja i prevenciju ovisnosti, liječnika medicine rada, predstavnika poslodavaca, sindikata i udruga.

Konferenciju je otvorio izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med. spec., ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, istaknuvši kako se u današnje vrijeme suočavamo s brojnim izazovima koje osim „klasičnih ovisnosti“, donose i novi oblici ponašajnih ovisnosti, a koje mogu imati negativne smetnje za mentalno zdravlje. Zbog tih izazova prevencija na radnom mjestu danas više nije izbor, nego nužnost. U plenarnom djelu Konferencije predstavnici Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, poslodavaca i sindikata predstavili su aktualni zakonski okvir i programe u području prevencije ovisnosti na radnim mjestima ali i izazove povezane s uporabom sredstava ovisnosti na radnom mjestu.

G. Željko Petković, pomoćnik ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo predstavio je rezultate istraživanja o ovisnostima na radnom mjestu, koje je provedeno tijekom 2024. i 2025. godine, u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca i Hrvatskom gospodarskom komorom. Rezultati istraživanja ukazuju da svijest o rizicima postoji, ali se mjere provode fragmentirano. Konzumacija alkohola glavni je problem kao sredstvo ovisnosti na radnim mjestima, a što u praksi rezultira narušenim odnosima u radnom okruženju, manjom radnom produktivnosti, te povećanim brojem bolovanja. Podaci iz navedenog istraživanja poslužiti će kao podloga za razvoj mjera i daljnje politike.

Zaključeno je kako je potrebno kontinuirano i sustavno ulagati napore u podizanje svijesti i senzibiliziranje poslodavaca o važnosti prevencije ovisnosti na radnim mjestima, ali i osigurati ujednačeni normativni okvir i smjernice za provedbu testiranja zaposlenika na sredstva ovisnosti.

Stanje u području ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske: rezultati istraživanja 2023. i analiza trendova

Institut društvenih znanosti Ivo Pilar u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo proveo je 2023. godine četvrti val nacionalnog istraživanja o uporabi sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske. Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku od 4988 građana u dobi od 15 do 64 godine.

Cilj istraživanja bio je prikupiti podatke o rasprostranjenosti uporabe sredstava ovisnosti, obrascima konzumacije te stavovima i percepciji rizika u općoj populaciji i odabranim podskupinama stanovništva. U ovom valu istraživanja prvi su put obuhvaćene i ponašajne ovisnosti – igranje igara na sreću, videoigara i korištenje društvenih mreža. Istraživanje je provedeno prema metodološkim smjernicama Agencije Europske unije za droge (EUDA), što omogućuje praćenje trendova od 2011. godine i usporedbu s podacima drugih europskih zemalja.

Uporaba sredstava ovisnosti u posljednjih godinu dana – rezultati istraživanja 2023. godine

Duhan je pušilo 42.2 % odraslih i 44.5 % mlađih odraslih (15–34 godine) u godini koja je prethodila istraživanju. Muškarci su pušili češće od žena (47.1 % naspram 37.3 %). Najveća prevalencija pušenja u posljednjih godinu dana zabilježena je u dobi od 25 do 34 godine (47.7 %).

Alkoholna pića konzumiralo je 77.7 % odraslih i 82.4 % mlađih odraslih u godini koja je prethodila istraživanju. Muškarci su konzumirali češće (84 %) nego žene (71.3 %). Najveća prevalencija konzumacije alkohola bila je u skupini od 25 do 34 godine (85.1 %).

Sedative ili trankvilizatore uzimalo je 22 % odraslih i 13.5 % mlađih odraslih u godini koja je prethodila istraživanju. Žene su ih uzimale češće (25.6 %) od muškaraca (18.3 %). Najviše korištenja zabilježeno je u najstarijoj skupini (55–64 godine, 35.2 %).

Ilegalne droge koristilo je 9.9 % odraslih i 18.3 % mlađih odraslih u godini koja je prethodila istraživanju. Najčešće korištena droga bila je kanabis (8.8 % odraslih, 16.6% mlađih odraslih). Muškarci su ga koristili češće od žena (12.1 % naspram 5.5 %). Najveće prevalencije korištenja kanabisa bile su među osobama u dobi od 15 do 24 godine (18 %) i 25 do 34 godine (15.4 %).

Ostale ilegalne droge (amfetamini, metamfetamini, ecstasy, kokain, LSD, heroin) koristilo je do 3% odraslih i do 5% mlađih odraslih u godini koja je prethodila istraživanju. Najčešće uzimana bila je kokain (2.6 % odraslih, 4.2 % mlađih odraslih), češće kod muškaraca nego žena (3.9 % naspram 1.2 %).

Igre na sreću igralo je 32.8 % odraslih i 33.4 % mlađih odraslih u godini koja je prethodila istraživanju. Muškarci su igrali češće (40.5 %) nego žene (25.3%), a najviša prevalencija zabilježena je u dobi od 25 do 44 godine.

Videoigre je igralo 29.6 % odraslih i 52.7 % mlađih odraslih u godini koja je prethodila istraživanju. Najviše su ih igrali muškarci (37.2 % naspram 22.1% žena) i osobe od 15 do 24 godine (65.6 %).

Društvene mreže koristilo je 78.3 % odraslih i 95.4 % mlađih odraslih u godini koja je prethodila istraživanju. Žene su bile nešto češće korisnice (81.1 % naspram 75.6 % muškaraca), a gotovo svi u dobi od 15 do 24 godine (97.3 %) koristili su društvene mreže.

Dobiveni podaci pružaju temelj za praćenje trendova, planiranje javnozdravstvenih mjera i usmjeravanje preventivnih aktivnosti.

Publikacija s detaljnim rezultatima istraživanja dostupna je OVDJE (PDF, 12.6 MB).

COVID-19 u Hrvatskoj (28.10.2025.)

U 43. kalendarskom tjednu (tjedan od 20. do 26. listopada 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljene su 993 prijave COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 43. kalendarskom tjednu zabilježene su dvije prijave smrtnih ishoda od COVID-19 koji su nastupili u tjednima ranije.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.2. zdravstveni radnik prvostupnik u javnom zdravstvu u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 17. rujna 2025. za prijam na rad na određeno vrijeme za radno mjesto 2.2. zdravstveni radnik prvostupnik u javnom zdravstvu u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.4. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za zdravstvenu ekologiju

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 17. rujna 2025. za prijam na rad na određeno vrijeme za radno mjesto 2.4. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za zdravstvenu ekologiju.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.6. psiholog koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja, pripravnik u Službi za javno zdravstvo

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 17. rujna 2025. za prijam na rad na određeno vrijeme za radno mjesto 2.6. psiholog koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja, pripravnik u Službi za javno zdravstvo.

Više pogledajte ovdje.