Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Hrvatski dan nepušenja – poziv na okrugli stol

22. VELJAČE 2023. , SRIJEDA U 10.30 SATI

EDUKACIJSKI CENTAR HRVATSKOG ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO, ROCKEFELLEROVA 12, ZAGREB

Uz Svjetski dan nepušenja (31. svibnja), u Hrvatskoj se od 2003. godine obilježava i nacionalni dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima (engl. World No Tobacco Day). Hrvatski dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima obilježava se prvog dana Korizme ove godine je 22. veljače, posebnost tog dana je što većina ljudi razmišlja o odricanju od nečega u čemu uživa tijekom godine. Dan bez duhanskog dima je dan kojim se želi potaknuti pušače na prestanak pušenja. Kao i prema modelu koji se provodi u drugim zemljama, obilježavanjem Dana bez duhanskog dima nastoji se potaknuti pušače da ne zapale cigaretu 24 sata kako bi uvidjeli da to nije nemoguće i nastavili s apstinencijom. To je prilika da pušači razmisle o svojoj ovisnosti o cigaretama, da im nepušači pomognu da se odreknu cigareta. Povodom Hrvatskog dana nepušenja – Dana bez duhanskog dima, Hrvatski zavod za javno zdravstvo zajedno sa Nacionalnim povjerenstvom za borbu protiv pušenja Ministarstva zdravstva organizira okrugli stol. Okrugli stol će biti održan 22. veljače 2023., srijeda u 10.30 sati u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Rockefellerova 12, Zagreb.

Okrugli stol bit će i prilika da prikažemo situaciju s pušenjem kod mladih, potaknemo pušače na prestanak, podsjetimo na Škole nepušenja, te izazove koje donose novi duhanski proizvodi i e-cigarete. Pozivamo sve zainteresirane stručnjake da nam se pridruže na Okruglom stolu te sudjeluju u raspravi s primjerima dobre prakse.

Duhan je odgovoran za smrt više od 8 milijuna ljudi godišnje.Više od 7 milijuna tih smrtnih slučajeva posljedica je izravne uporabe duhana, dok je oko 1.2 milijuna posljedica izloženosti nepušača duhanskom dimu. Pušenje duhana izaziva ovisnost, oštećuje sve organske sustave u organizmu te povećava rizik za više od trideset bolesti.

Prema rezultatima istraživanja provedenog 2019. godine „Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji u Republici Hrvatskoj“ (istraživanje HZJZ-a i Institut za društvena istraživanja dr. Ivo Pilar) 38,4% odraslih puši, najviše u dobnoj skupini između 25. i 35. godine života (43,6%), dok muškarci nešto češće puše od žena (41,2% naspram 35,7%) .

Duhanski dim sadrži preko 7 000 različitih kemijskih sastojaka, od kojih neke posebno oštećuju srce i krvne žile. Najštetnije tvari iz duhanskog dima za krvožilni sustav su nikotin, katran i ugljični monoksid.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) “Duhanski proizvodi” se definiraju kao proizvod koji su u cijelosti ili djelomično napravljeni od listova duhana kao sirovine koji se proizvode za pušenje, žvakanje. Na tržištu se pojavio sve veći broj „Novih duhanskih proizvoda” koji se definiraju kao duhanski proizvod koji ne pripada ni jednoj od sljedećih kategorija:cigarete,duhan (za samostalno motanje, za lule i vodene lule,cigare i cigarilosi) ,duhan (za žvakanje, za šmrkanje ili za oralnu potrošnju) .

Prodaja cigareta smanjivala se tijekom godina proteklog desetljeća, što dovodi do razvoja i marketinga e-cigareta i novih duhanskih proizvoda (grijani duhanski proizvodi). Elektronički sustavi za isporuku nikotina(e-cigarete), koji se također nazivaju vaping uređaji ili olovke za vape, uređaji koji se koriste za pušenje ili „vape“ aromatizirane otopine. Prema SZO glavni sastojci otopine e-cigareta su: nikotin, propilen glikol sa ili bez glicerola i različita sredstva za poboljšanje okusa. Uz negativan utjecaj na zdravlje ljudi, negativno utječu na okoliš.Proizvođači e-cigareta ne dostavljaju jasne upute korisnicima kako pravilno odložiti korištene uređaje, litij-ionske baterije i iskorištene uljne patrone. E-cigarete su izrađene od plastike i metala i kao takve nisu biorazgradive što uzrokuje raspršenje mikroplastike i ulja u okoliš. Grijani duhanski proizvodi postupkom zagrijavanja stvaraju aerosol koji sadrži nikotin i štetne sastojke u obliku aditiva i aroma .Prema duhanskim tvrtkama, zagrijavanjem duhana, a ne spaljivanjem kao kod obične cigarete, značajno se smanjuje stvaranje štetnih tvari koje nastaju pri visokoj temperaturi povezane s izgaranjem navodi SZO.

Unatoč naporu duhanskih tvrtki da se dokaže smanjena štetnost kod konzumacije e-cigareta i grijanih duhanskih proizvoda,prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) prijavljeno je više od 2800 slučajeva, uključujući i 68 smrtna slučaja EVALI koja predstavlja upalni odgovor dišnog sustava koji nastaje zagrijavanjem i aerosolizacijom ulja koje se taloži u alveolarnom prostoru. EVALI uključuje stanja kao što su lipoidna pneumonia, pneumonitis uzrokovan preosjetljivošću, difuzno alveolarno krvarenje, akutna eozinofilna pneumonija navodi CDC.

Uz e-cigarete i grijane duhanske proizvode u ,,Proizvode sljedeće generacije“ spadaju SNUS i nikotinske vrećice.

SNUS je tradicionalni skandinavski bezdimni duhanski proizvod, reguliran je kao prehrambeni proizvod prema švedskom zakonu o hrani od 1970-ih. Konzumira se stavljanjem vrećice između desni i gornje usne na određeno vrijeme. Iako je opće prihvaćeno da su opasnosti po zdravlje od korištenja snusa puno manje nego kod pušenja, ostaje nejasnoća oko dugoročnih učinaka. Istraživanja su pokazala povezanost između upotrebe snusa i raka gušterače, te povezanost upotrebe snusa dijabetesom tipa 2, smrtonosnim srčanim udarima, povišenim krvnim tlakom te prijevremenim porodom i mrtvorođenošću.

Nikotinske vrećice slične su vrećicama za snus jer su napravljene za postavljanje između usna i desni, te ne zahtijevaju pljuvanje. Ne sadrže list duhana, već oblik dehidriranog nikotina (s dodanim aromama). Nikotin se apsorbira u krvotok preko sluznice u ustima. Vrećice također općenito sadrže biljna vlakna, arome i zaslađivače. Istraživači su upozorili da se nikotinske vrećice posebno sviđaju mladima i nepušačima, jer se prodaju u raznim voćnim okusima, u atraktivnom pakiranju i mogu se diskretno koristiti.

Tijekom sazrijevanja i traženja svoga identiteta, mlade su osobe sklone burnom, nepromišljenom reagiranju te počinju eksperimentirati sa svime što je zabranjeno. Eksperimentiranje duhanom povezano je sa željom da se isproba „zabranjeno voće“, ali i s obilježjem mladosti i nezrelosti, koja ne priznaje vezu između rizičnih ponašanja i loših posljedica koje mogu nastupiti odmah ili s vremenom.

Prema najnovijem Istraživanju o zdravstvenom ponašanju mladih (engl. Health Behaviour in School-aged Children; HBSC) provedenom 2022 g. veliki broj učenika/ca nije probao cigarete nikad u životu što je vidljivo iz slike 1. Trend pušenja barem jednom u 30 dana kod učenika/ca raste s dobi (slika 2). Vrlo nizak postotak učenika/ca puši cigarete svakodnevno (slika 3) dok najveći broj učenika/ca u dobi od 15 godina puši cigarete najmanje jednom tjedno. (slika 4).

LIITERATURA:

1. https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/tobacco

2. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/

3. Štimac Grbić, D., Glavak Tkalić, R. (Ur.). (2020). Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske: 2019. i analiza trendova uporabe 2011.-2019. Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.

4. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/

5. United States (US) Federal Drug Administration (FDA): Vaporizers, E-Cigarettes, and other Electronic Nicotine Delivery Systems (ENDS)

6. Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, S. Peeters, A. Gilmore, Tobacco Control, 2015

7. J. Foulds, L. Ramstrom, M. Burke, et al. Effect of smokeless tobacco (snus) on smoking and public health in Sweden. Tobacco Control, 2003. Swedish Food Regulations, Food Act (Livsmedelslagen SFS 2006:804). 2006

8. Royal College of Physicians. Harm reduction in nicotine addiction: helping people who can’t quit. A report by the Tobacco Advisory Group of the Royal College of Physicians. 2007

9. J. Luo , W. Ye, K. Zendehdel, et al., Oral use of Swedish moist snuff (snus) and risk for cancer of the mouth, lung, and pancreas in male construction workers: a retrospective cohort study. Lancet, 2007, Jun 16;369(9578),2015-20

10. T. Schmid, Smokeless Alternatives on the Upswing, Tobacco Asia, 3 February 2021

11. S. Peeters, A. Gilmore, Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, Tobacco Control, 2015

12. Gazdek D. (2014) Navika pušenja djelatnika u zdravstvu Koprivničko-križevačke županije. Nove staze 32:25-26

13. HBSC survey conducted in 2022 among Croatian pupils

Sudjelujte u natječaju projekta EU – JAMRAI

Razmišljate li kreativno?

#AntibioticResistanceSymbol

Pozivamo vas da sudjelujete u natječaju za dizajniranje prvog globalnog simbola koji će predstavljati otpornost na antibiotike. Pobjednik dobiva nagradu od 2000 eura!

Upotreba antibiotika nesumnjivo predstavlja revolucionarno medicinsko dostignuće. Zahvaljujući njima, nekad smrtonosne bolesni su postale gotovo pa bezazlene, čime su nebrojeni životi spašeni. Ipak, zbog tih istih antibiotika, točnije, zbog njihove prekomjerne i neprimjerene uporabe, ovo je dostignuće sada pod golemim rizikom. Naime, sve je više bakterija postalo otporno na antibiotike koji su u opticaju, a ukoliko se dosadašnji trendovi nastave, stručnjaci predviđaju kako bi do 2050. godine antimikrobna rezistencija mogla postati vodeći uzrok smrtnosti na globalnoj razini. Ukratko, radi se o gorućem javnozdravstvenom problemu, na koji je potrebna što sveobuhvatnija reakcija, i to u što skorijem roku.

Pristup „Jedno zdravlje“, koje karakterizira dosadašnju borbu s ovim izazovom, naglašava potrebu ujedinjenom pristupu zdravlju čovjeka, životinja i okoliša, kao i najužu suradnju stručnjaka iz područja veterine, humane medicine i znanosti o okolišu. Ipak, ovaj golemi globalni izazov treba dodatno, još udruženije djelovanje, a to je djelovanje svih nas. Zbog toga nam je potreban zajednički, svima poznat simbol oko kojeg ćemo se okupiti, koji će predstavljati našu zajedničku borbu.

Od takvog simbola očekujemo da nam omogući da se dublje razumijemo i na simboličkoj, neverbalnoj, kreativnoj razini djelovanja. Na taj ćemo način imati veće šanse ne samo ujedinjeno djelovati, već će i naše aktivnosti u smjeru zajedničkog cilja moći biti vidljivije, sveobuhvatnije, ali i atraktivnije. Imajući to u vidu, projekt EU-JAMRAI (engl. Joint action on antimicrobial resistance and health care associated infections) je raspisao natječaj kojim se traži prvi globalni simbol za otpornost na antibiotike. Treba napomenuti da se ne traži logo ili nešto slično, već nešto opipljivo, što bi svatko, bilo gdje, mogao izraditi kod kuće i nositi s ponosom, poput crvene vrpce koja označava borbu protiv AIDS-a.

Ovaj natječaj je otvoren do 31. ožujka 2020. godine, a najuspješniji kreativac bit će nagrađen iznosom od 2000 eura.

Više informacija o procesu prijave možete naći ovdje.

Više o projektu EU – JAMRAI možete pročitati ovdje.

Mišja groznica ili hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom

O kakvoj se bolesti radi i što je uzrokuje?

Mišja groznica je naziv bolesti koji se u javnosti često koristi za hemoragijsku groznicu s bubrežnim sindromom (HGBS). HGBS je virusna zoonoza, prvenstveno bolest šumskih mišolikih glodavaca poznata kao bolest prirodnih žarišta. Javlja se u određenim geografskim područjima u kojima su nužno zadovoljeni ekološki uvjeti (abiotički – klima, vodeni tokovi, tlo, padaline, uz biotičke – biljne i životinjske zajednice) da bi se uzročnik bolesti mogao trajno održavati na određenom području.

Bolest uzrokuju Hantavirusi, koji su rasprostranjeni u raznim dijelovima svijeta, kako u Aziji, tako i od sjevera do juga Europe. U Hrvatskoj je bolest stalno prisutna pretežno u kontinentalnim područjima, s različitom učestalošću od godine do godine.

Svake se godine bilježe pojedinačni ili sporadični slučajevi, a ciklički epidemije odnosno povremeno se registrira povećan broj oboljelih osoba, kao što je bilo 1995., 2002., 2012. te 2014. godine.

U Hrvatskoj su poznata neka prirodna žarišta odnosno enzootska područja, npr. neke šume u Lici, Karlovačkoj županiji, Zagrebačkoj županiji, Slavoniji, Gorskom Kotaru, Medvednica, međutim rasprostranjenost ove zoonoze u Hrvatskoj nije u potpunosti poznata.

Tko je rezervoar i domaćin uzročnika?

Mišoliki glodavci su prirodni rezervoari i prenositelji virusa. Uzročnik prirodno kruži i održava se među mišolikim glodavcima.

Kod nas u Hrvatskoj su to: riđa voluharica (Clethrionomys glareolus) i žutogrli miš (Apodemus flavicollis), a uz njih u manjoj mjeri i šumski miš (Apodemus sylvaticus), poljski miš (Apodemus agrarius) te livadna voluharica (Microtus agrestis).

Ta infekcija za njih nije opasna, no čini ih rezervoarima virusa kojeg izlučuju u okolinu, najviše mokraćom i izmetom. Ušavši u njihov svijet odnosno područje tzv. prirodnog žarišta, ljudi se, srećom u pravilu rijetko, u određenim okolnostima mogu zaraziti i razboljeti.

Kako se bolest prenosi?

Čovjek se može zaraziti:

izravnim ili posrednim kontaktom s izlučevinama (mokraća, izmet ili slina) zaraženih glodavaca, udisanjem aerosola ili prašine koja sadrži uzročnike
unosom uzročnika iz izlučevina zaraženih glodavaca kroz oštećenu kožu ili sluznicu oka, nosa i usta onečišćenim rukama ili
kontaminiranom ili zagađenom vodom ili hranom (kao npr. neoprani šumski plodovi)
neposrednim kontaktom sa zaraženim glodavcima

Bolest se najčešće ne prenosi sa čovjeka na čovjeka.

Mišja groznica je vezana uz izravan ili posredan dodir s divljim mišolikim glodavcima i njihovim izlučevinama, a do nešto češćeg obolijevanja ljudi obično dolazi u godinama velike brojnosti malih glodavaca (tzv. “mišje godine”). Na njihovu brojnost mogu utjecati razni promjenjivi ekološki čimbenici pa se često ne može u potpunosti objasniti niti prognozirati. Poznato je da obilje hrane pogoduje većem broju, dok dugotrajne zimske hladnoće smanjuju broj glodavaca.

Koji su simptomi bolesti?

Bolest se najčešće manifestira 1 do 2 tjedna nakon izlaganja inficiranoj izlučevini glodavca (vrlo rijetko inkubacija može trajati i do 8 tjedana) naglim nastupom visoke tjelesne temperature, praćene zimicom i jakom glavoboljom, nakon kojih slijede jaki bolovi u trbuhu i leđima, koji mogu biti praćeni mučninom i povraćanjem, zamućenim vidom te ponekad crvenilom lica i konjunktiva te osipom. Kasniji se simptomi bolesti mogu manifestirati smanjenom količinom izlučivanja urina i razvitkom zatajenja bubrega, ali i naglim padom tlaka, pojavom krvarenja i razvojem stanja šoka.

Tko najčešće obolijeva?

Na osnovi opisanog se može zaključiti da su osobe koje zbog prirode posla ili rekreativno (šumski radnici, poljoprivrednici, lovci, planinari, izletnici i sl.) dugotrajno i učestalo dolaze u neposredan ili posredan kontakt s malim divljim glodavcima najizloženiji njihovu aerosolu pa mogu biti i najizloženiji ovoj zarazi.

Važno je napomenuti da se čovjek može zaraziti i u zatvorenim prostorima u kojima mogu boraviti glodavci i gdje može biti velika koncentracija uzročnika u prašini (podrumske prostorije, garaže, tavani, ostave i dr.)

Iako rizik od obolijevanja ljudi postoji, na sreću je razmjerno malen prema proširenosti boravka ljudi u prirodi bilo zbog profesionalnih razloga, bilo zbog rekreacije te se ova bolest u ljudi relativno rijetko javlja.

Kako se zaštititi na otvorenom?

Nemojte sjediti ni ležati izravno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi!
Tijekom boravka u prirodi čuvajte hranu i piće (u zatvorenim spremnicima) te osobne stvari od dodira s glodavcima i njihovim izlučevinama.
Prije konzumacije jela i pića te uzimanja cigarete dobro operite ruke toplom vodom i sapunom ili koristite antiseptik ili dezinficijens na bazi alkohola.
Ne ostavljajte ostatke hrane i druge otpatke u prirodi!
Nemojte piti vodu iz neuređenih šumskih izvora i lokava.
Plodove ubrane u prirodi koji se jedu sirovi dobro operite tekućom vodom.
Ne dirajte gnijezda glodavaca kao niti uginule glodavce bez rukavica i maske.

Kako se zaštiti u zatvorenim prostorijama?

Osigurajte hranu i piće od pristupa glodavaca, pohranite ih u zatvorene spremnike!
Smeće držite u zatvorenim čvrstim kontejnerima da ne bude izvor hrane glodavcima.
Ne ostavljajte smeće u prostorijama kao što su ostave, podrumi, garaže, tavani, vikendice i sl.!
Spriječite ulaz glodavaca u stambene i gospodarske objekte zatvarajući sve pukotine i rupe u zidovima i podovima!
Potrebno je skloniti sva odlagališta raznih materijala koji mogu poslužiti glodavcima kao sklonište najmanje 50 m od kuće.
Redovito provodite uništavanja glodavaca ili deratizaciju (klopke) u kući i neposredno oko kuće (ako se radi o otrovu upozorite ljude, osobito djecu)!
Ne dirajte uginule glodavce ili njihova gnijezda golim rukama.
Čišćenje dulje vrijeme nekorištenih prostora obavite uz što manje podizanje prašine, ako je moguće primijenite vlažno čišćenje (uz korištenje maske preko nosa i usta).
Ne metite niti usisavajte izlučevine glodavaca, kao niti njihova gnijezda. To će pogodovati zaraznom materijalu (izlučevinama glodavaca) da se digne u zrak koji onda možete udahnuti pa se na taj način možete zaraziti.
Nosite masku koja štiti sluznicu nosa i usta!
Nosite gumene rukavice!
Prilikom čišćenja koristite mokru krpu (da se izbjegne dizanje prašine) i klorni ili alkoholni dezinficijens!

U zadnjih petnaest godina broj prijava hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom u Hrvatskoj znatno varira; u prosjeku je oko šezdeset prijava godišnje (najmanje 6 oboljelih 2013. godine; najviše 317 oboljelih 2002. godine). U prva tri mjeseca ove godine prijavljen je nešto veći broj bolesnika s hemoragijskom groznicom u Hrvatskoj nego što se prijavljuje u „mirnim“ godinama, međutim manje nego u istom razdoblju tijekom epidemijskih godina. Bolesnici su iz cijele kontinentalne Hrvatske, iz poznatih endemskih područja/prirodnih žarišta.

U ovom trenutku nije moguće procijeniti kakav će biti trend tijekom ove godine, tj. da li će ova godina po broju oboljelih biti znatno iznad prosjeka.

Rizik od hemoragijske groznice je uvijek prisutan u prirodnim žarištima, a u vrijeme epidemijskih godina je nešto viši, ali se može umanjiti pridržavanjem gore opisanih mjera osobne zaštite.

Povezani članak: Procjene rizika zaražavanja djece virusom HGBS-a u Domu Crvenog križa i bližoj okolici na Sljemenu

Depresija: razgovarajmo

Svake se godine 7. travnja obilježava Svjetski dan zdravlja pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije. Za temu ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja je kao prioritetno područje globalnog javnozdravstvenog interesa odabrana depresija, s glavnom porukom „Depresija: razgovarajmo“ (engl. Depression; let’s talk). Cilj ovogodišnje javnozdravstvene kampanje „Depresija: razgovarajmo“ je osvijestiti ljude koji boluju od depresije da potraže i dobiju pomoć.

Ovom se kampanjom također želi:

bolje informirati opću javnost o depresiji, njezinim uzrocima i mogućim posljedicama te obliku pomoći koji je dostupan za prevenciju i liječenje depresije
potaknuti ljude s depresijom da potraže pomoć
osvijestiti obitelj, prijatelje i kolege koji žive s ljudima koji boluju od depresije da su sposobni pružiti podršku oboljelom

Što je depresija?

Depresija je bolest koju karakteriziraju poremećaji raspoloženja.

Simptomi depresije su:

dugotrajna tuga
nesposobnost uživanja u ranije ugodnim stvarima ili aktivnostima
duševna bol

Depresija utječe na obavljanje najjednostavnijih svakodnevnih zadataka, ponekad s razornim posljedicama za odnose s obitelji i prijateljima i mogućnosti da se zaradi za život. Da bi se postavila dijagnoza depresije odnosno depresivne epizode, ovi simptomi trebaju trajati najmanje 2 tjedna.

Osim navedenog, ljudi koji boluju od depresije mogu imati i neke od sljedećih simptoma:

manjak energije
promjene apetita
nesanicu ili preveliku potrebu za snom
povećanu tjeskobu ili zabrinutost
smanjenu koncentraciju
neodlučnost
nemir
osjećaj bezvrijednosti, krivnje ili beznađa
misli o samoozljeđivanju ili suicidu

Rizik od razvoja depresije se povećava sa stresom, traumatskim životnim događajima kao što su smrt voljene osobe ili prekid veze, fizičkim bolestima, problemima uzrokovanim konzumacijom alkohola ili droge, siromaštvom, nezaposlenošću, nepravilnom prehranom i nedovoljnom tjelesnom aktivnošću. Kod nekih osoba postoji i genetska, urođena predispozicija za razvoj depresije.

Depresija može pogoditi svakoga, to nije znak slabosti. Depresija je izlječiva: razgovorom s psihoterapeutom, uzimanjem antidepresivnih lijekova ili kombinacijom obaju.

Liječenje depresije

Potražite pomoć liječnika
Možete se obratiti svom obiteljskom liječniku koji će provjeriti i utvrditi Vaše stanje te Vam po potrebi prepisati lijekove ili vas uputiti stručnjacima iz područja mentalnog zdravlja
Depresija se liječi lijekovima koji se zovu antidepresivi. Ti lijekovi ne djeluju odmah kao primjerice lijekovi protiv bolova, već im je potrebno oko 1 do 6 tjedana za početak djelovanja
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje uzimanje lijekova i 6 do 10 mjeseci nakon prestanka simptoma
Bitno je napomenuti da ovi lijekovi ne izazivaju ovisnost
Osim uzimanja antidepresiva, u liječenju depresije je od velike koristi i psihoterapija

Jeste li znali?

Zajednički mentalni poremećaji (depresija i anksiozni poremećaji) su u porastu u cijelom svijetu.

U humanitarnim krizama i tijekom ratnih sukoba, 1 od 5 osoba je pogođena depresijom ili anksioznim poremećajem.

Depresija povećava rizik razvoja drugih nezaraznih bolesti kao što su dijabetes i kardiovaskularne bolesti. Uz to, dijabetes i kardiovaskularne bolesti povećavaju rizik od depresije.

Depresija koja se javlja kod žene nakon poroda može utjecati na razvoj novorođenčeta.

Najučestaliji mentalni poremećaji mogu se prevenirati i izliječiti uz relativno mali trošak.

Novi dokaz iz istraživanja koje je provela Svjetska zdravstvena organizacija pokazuje da depresija i anksiozni poremećaji koštaju globalnu ekonomiju više od US$ 1 bilijuna svake godine.

Broj ljudi s depresijom i anksioznim poremećajem u svijetu se povećava: 1990. godine je u svijetu bilo 416 milijuna oboljelih, dok je 2013. godine njihov broj porastao na 615 milijuna.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, depresija će do 2020. godine postati drugi svjetski zdravstveni problem, a gledajući samo žensku populaciju, zdravstveni problem broj jedan. Posljedica je to kontinuiranog porasta broja depresivnih osoba.

Ako se osjećate nesretno ili mislite da imate depresiju:

Razgovarajte o svojim osjećajima s nekim kome vjerujete.
Potražite profesionalnu pomoć.
Ne zaboravite da vam uz pravu pomoć može biti bolje.
Nastavite s aktivnostima u kojima ste uživali kada vam je bilo dobro.
Budite u kontaktu s obitelji i prijateljima.
Redovito vježbajte, čak i ako je to samo kratka šetnja.
Držite se pravilnih navika hranjena i spavanja.
Prihvatite da bi mogli bolovati od depresije i prilagodite svoja očekivanja. Možda nećete biti u mogućnosti ispuniti svoje svakodnevne aktivnosti ili obveze onoliko koliko ste običavali.
Izbjegavajte ili ograničite unos alkohola i uzimajte lijekove onako kako vam ih je prepisao liječnik.

ZAPAMTITE

Stigma i diskriminacija koje prate mentalne bolesti, uključujući depresiju, dovode do kasnijeg prepoznavanja problema i odgađaju traženje pomoći, zbog čega liječenje traje dulje, a može doći i do težih posljedica kao što je samoubojstvo.

Depresija je bolest koja pogađa ljude svih dobnih skupina, svih društvenih slojeva i svih zemalja svijeta.

Depresija se može prevenirati i liječiti.

Ako mislite da bolujete od depresije, potražite pomoć.

Izvor: WHO

Učinite korak Za mentalno zdravlje

Hrvatski zavod za javno zdravstvo je u suradnji s Gradskim uredom za zdravstvo Grada Zagreba pokrenuo zajedničko obilježavanje Svjetskog dana zdravlja 2017 posvećenog depresiji. U petak 7.4.2017. od 15.00 do 17.30 sati će se u Parku Zrinjevac u Zagrebu održati Festival mentalnog zdravlja u cilju promicanja važnosti pravovremenog ulaganja u mentalno zdravlje, zdravstvenog prosvjećivanja i informiranja o dostupnim uslugama mentalnog zdravlja u zajednici. Pogledajte obavijest o Festivalu mentalnog zdravlja

Kalendar aktivnosti povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja 2017. godine

Atletičar Jonah Koech kažnjen zbog krvnog dopinga

Američka antidopinška agencija (USADA) objavila je da je atletičar Jonah Koech (29) iz Colorado Springsa prihvatio trogodišnju zabranu nastupa zbog kršenja antidopinških pravila povezanog s krvnim dopingom.

Nepovoljan nalaz proizašao je iz Koechove Biološke putovnice sportaša (ABP) – individualiziranog longitudinalnog praćenja krvnih biomarkera tijekom vremena. Uzorci prikupljeni 30. srpnja i 8. kolovoza 2025. godine, prije i nakon što je Koech osvojio prvo mjesto na 1500 metara na USA Track & Field Outdoor Championships 2025., pokazali su vrijednosti u skladu s krvnim dopingom. Nakon dodatnog prikupljanja uzoraka, stručni panel jednoglasno je potvrdio nalaz, a USADA je o nepovoljnom rezultatu obaviještena u veljači 2026.

Prema Svjetskom antidopinškom kodeksu, kršenje ove vrste inače nosi četverogodišnju zabranu, no Koech je iskoristio mogućnost iz članka 10.8.1. Kodeksa – priznanjem prekršaja i prihvaćanjem sankcije unutar 20 dana od obavijesti dobio je jednogodišnje skraćenje kazne. Njegova trogodišnja zabrana počela je teći 17. srpnja 2026., na dan izricanja privremene suspenzije. Također je diskvalificiran iz svih natjecateljskih rezultata ostvarenih od 30. srpnja 2025. nadalje, uključujući gubitak osvojenih medalja, bodova i nagrada.

Izvršni direktor USADA-e Travis T. Tygart istaknuo je da slučaj potvrđuje kako Biološka putovnica sportaša djeluje istovremeno kao sredstvo odvraćanja i alat za otkrivanje dopinga, te da bi svaka antidopinška organizacija trebala imati taj alat i resurse za njegovu učinkovitu primjenu.

Hematološki modul ABP-a pokrenut je 2009. godine. Umjesto izravnog otkrivanja zabranjene tvari, metoda prati promjene krvnih biomarkera sportaša kroz vrijeme kako bi se prepoznali obrasci tipični za krvni doping – primjerice transfuzije krvi ili korištenje agonista eritropoetinskih receptora (poput EPO-a) – dok se istovremeno isključuju prirodna varijabilnost i medicinski uzroci. Doping potpisi u krvi često ostaju uočljivi dugo nakon primjene zabranjene tvari ili metode, što ABP čini snažnim dopunskim alatom uz izravno testiranje. Korištenje ili pokušaj korištenja sredstava za eritropoezu i manipulacija krvlju zabranjeni su u svako doba prema USADA protokolu za olimpijski i paraolimpijski pokret, Nacionalnoj antidopinškoj politici USOPC-a te Svjetskim atletskim antidopinškim pravilima.(J.K./V.B.)

Rezultati izvanrednog uzorkovanja vode na području Ličko-senjske županije

U utorak 11. kolovoza 2026. godine provedeno je uzorkovanje vode na području Ličko-senjske županije, pri čemu su uzeta tri uzorka sirove vode i tri uzorka vode na mjestu korištenja.

Rezultati provedenih analiza pokazuju da su svi ispitani uzorci vode sukladni propisanim vrijednostima te da su utvrđene koncentracije ispod maksimalno dopuštenih koncentracija (MDK) propisanih Pravilnikom o parametrima sukladnosti, metodama analiza i monitorinzima vode namijenjene za ljudsku potrošnju (NN 64/2023).

U svim uzorcima koncentracije svih analiziranih PFAS spojeva, kao i njihov zbroj, bile su ispod granice kvantifikacije ([0,0015] µg/L po pojedinom spoju).

Rezultati su u skladu s prethodnim analizama koje se redovito provode na izvorištu i u vodoopskrbnoj mreži.

Dodatne kemijske i mikrobiološke analize još su u tijeku te će, zbog vremena potrebnog za njihovu provedbu, njihovi rezultati biti objavljeni naknadno.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo nastavit će pratiti stanje i pravodobno obavještavati javnost o rezultatima provedenih analiza.

Nalaze uzoraka možete pročitati ispod:

Caffe bar Like, Gospić (voda za ljudsku potrošnju)-5736-26 (PDF, 126.6 KB)

Dječji vrtić Travica, Senj (voda za ljudsku potrošnju)-5740-26 (PDF, 127 KB)

Dom za starije Otočac (voda za ljudsku potrošnju)-5738-26 (PDF, 126.9 KB)

Izvor Mrđenovac (sirova voda)-5735-26 (PDF, 126 KB)

Izvor Tonković Vrilo, Otočac (sirova voda)-5737-26 (PDF, 125.7 KB)

Vodozahvat Hrmotine (sirova voda)-5739-26 (PDF, 144.5 KB)

PFAS spojevi – što su, gdje se nalaze i koji su mogući učinci na zdravlje

Koji su mogući učinci na zdravlje?

Izloženosti ovim spojevima ne znače automatski i pojavu bolesti kod svake izložene osobe niti da sama detekcija PFAS-a dokazuje zdravstvenu ugrozu. Zdravstveni rizik ovisi o tome kojem je spoju osoba izložena, u kojoj koncentraciji, kojim putem unosa i koliko dugo. Čak i uz poznatu izloženost, koju se može pratiti kontinuirano, rizik koji ta izloženost nosi po zdravlje teško je izolirati kao jedinstveni učinak neke tvari na zdravlje izložene osobe i pri tome isključiti sve ostale zdravstvene rizike za pojavu neke bolesti ili poremećaja zdravlja. U današnjem civilizacijskom trenutku postaje sve teže povezati neki poremećaj zdravlja isključivo s izloženošću jednoj tvari, ili ovdje konkretno spojevima PFAS obzirom na mnoge izloženosti raznim štetnostima koje imaju različit potencijal i nose različit rizik po zdravlje čovjeka, a imamo ih u svom životnom okolišu i koristimo ih kroz razne proizvode koji su dio suvremenih stilova života ili nezdravih životnih navika.

Istraživanja su pokazala da kontinuirana i dugotrajna izloženost određenim PFAS spojevima doprinosi povećanom riziku od nastanka povišenih vrijednosti kolesterola, smanjenom odgovoru imunološkog sustava, promjenama funkcije jetre i hormonskog sustava, povišenom krvnom tlaku u trudnoći te da pojedini PFAS mogu doprinijeti povećanom riziku od pojave pojedinih vrsta raka.

Zbog toga je pogrešno svaki nalaz PFAS-a prikazivati kao dokaz trovanja ili neposredne zdravstvene opasnosti. Jednako tako, propisana granična vrijednost preventivni je kriterij za upravljanje rizikom, a ne prag na kojem automatski nastupaju štetni učinci.

Što su PFAS i gdje se PFAS nalaze?

PFAS je zajednički naziv za veliku skupinu sintetskih perfluoriranih i polifluoriranih alkilnih spojeva. U industriji i proizvodima široke potrošnje koriste se od sredine 20. stoljeća zbog otpornosti na vodu, masnoću, toplinu i kemijske utjecaje.

Mnogi PFAS spojevi vrlo se sporo razgrađuju te mogu dugo ostati u vodi, tlu i živim organizmima, zbog čega ih se često naziva „vječnim kemikalijama“.

Najviše znanstvenih podataka postoji za PFOA i PFOS, koji su se desetljećima intenzivno koristili, ali je njihova uporaba danas znatno ograničena. Među bolje proučenim spojevima su PFNA i PFHxS. Upravo se na tim spojevima temelji velik dio dosadašnjih procjena mogućih učinaka na zdravlje.

Ostali PFAS znatno su slabije istraženi. To znači da se podaci dobiveni za jedan spoj ne mogu automatski primijeniti na cijelu skupinu.

Zbog dugogodišnje i široke uporabe PFAS se mogu pronaći u različitim dijelovima okoliša i brojnim proizvodima, primjerice u:

vodoodbojnom tekstilu,
tepisima i presvlakama
ambalaži za hranu
premazima otpornima na masnoću
određenom posuđu s neprianjajućim premazom
pjenama za gašenje požara, bojama i industrijskim premazima
pojedinoj kozmetici
sredstvima za čišćenje
medicinskim proizvodima
tlu i vodi u blizini industrijskih postrojenja, odlagališta i mjesta uporabe vatrogasnih pjena

Ljudi mogu biti izloženi putem kontaminirane vode i hrane, kućne prašine, zraka ili korištenjem proizvoda koji sadržavaju PFAS.

PFAS kao širi problem europskog okoliša i što se poduzima

Prisutnost PFAS-a nije problem vezan samo uz pojedina odlagališta otpada niti uz jednu državu. Riječ je o široko rasprostranjenom i dugotrajnom okolišnom problemu koji je posljedica desetljeća proizvodnje i uporabe tih spojeva u industriji i različitim proizvodima. PFAS su diljem Europe pronađeni u površinskim i podzemnim vodama, zraku, tlu, biljkama, životinjama i ljudskom organizmu. Posebno opterećena mogu biti područja oko industrijskih pogona, odlagališta, zračnih luka, vojnih baza i lokacija na kojima su se upotrebljavale vatrogasne pjene.
PFAS su pronađeni i u udaljenim područjima, uključujući Arktik, što potvrđuje da se neki od tih spojeva mogu prenositi vodom i zrakom na velike udaljenosti.

Na sljedećoj poveznici predočena je interaktivna karta Europske agencije za okoliš na kojoj su predočeni nalazi PFAS u površinskim i podzeminim vodama: https://www.eea.europa.eu/en/analysis/publications/pfas-pollution-in-european-waters/figure-1-interactive-maps-for-pfos-data-in-european-surface-and-groundwater-2018-2022-annual-average-values-in-water-matrix

Dodatni je izazov to što su se nakon ograničavanja poznatih spojeva (poput PFOS-a i PFOA-e) počeli upotrebljavati drugi zamjenski PFAS. Neki od tih zamjenskih spojeva također su izrazito postojani a zbog kratkih lanaca i zato velike pokretljivosti, mogu dospjeti u površinske i podzemne vode te se nakupljati u biljkama. Istodobno su znatno slabije istraženi i rjeđe uključeni u programe praćenja.

Europska agencija za okoliš (EEA) stoga upozorava da postojeći podaci još ne pokazuju puni opseg onečišćenja u svijetu:

skupina PFAS obuhvaća približno 10.000 različitih spojeva
europski monitoring najvećim je dijelom usmjeren na PFOS i PFOA-u
od 2010. do 2022. EEA-i su dostavljeni podaci za samo 15 PFAS spojeva
podaci o PFAS-ovima u podzemnim vodama, sedimentu, živim organizmima i vodi za piće još su ograničeni
analitičke metode u pojedinim slučajevima nisu dovoljno osjetljive za usporedbu s vrlo niskim okolišnim standardima.

Objedinjeni podaci pokazuju da nalaz PFAS-a treba sagledati u širem europskom kontekstu. Sama prisutnost PFAS-a u okolišu ne dokazuje da su ljudi zbog te izloženosti u visokom riziku niti da postoji neposredna opasnost za zdravlje. Za procjenu zdravstvenog rizika potrebno je utvrditi konkretan spoj, njegovu koncentraciju, put i trajanje izloženosti te rezultate mjerenja u vodi i hrani koju stanovništvo stvarno konzumira. O stvarnim učincima ljudskih aktivnosti u smislu korištenja proizvoda koji sadrže PFAS i proizvodnje u kojoj se oni stvaraju kao dio proizvodnog procesa ili su sadržani u proizvodima, trebat će desetljeća stručno-znanstvenog rada, mnoštvo prikupljenih podataka i epidemioloških analiza.

PFAS se sustavno prate i reguliraju diljem Europe. Europska unija ograničila je uporabu više poznatih PFAS spojeva, uvela obvezno praćenje PFAS-a u vodi za ljudsku potrošnju te proširuje nadzor površinskih i podzemnih voda, tla, hrane i industrijskih emisija. Razmatra se i ograničavanje praćenja PFAS-a kao skupine jer bi pojedinačna procjena tisuća spojeva bila izrazito dugotrajna i time neučinkovita.

PFAS u vodi za ljudsku potrošnju – što pokazuju hrvatski i međunarodni podaci

Prisutnost PFAS spojeva u vrlo niskim koncentracijama nije pojava specifična za područje Gospića (Tonkovića vrilo) niti za Hrvatsku, nego se bilježi u vodama za piće diljem Europe i svijeta. Sama detekcija PFAS spojeva u vrlo niskim koncentracijama ne znači da voda predstavlja zdravstveni rizik.

Hrvatski i međunarodni podaci pokazuju nekoliko važnih činjenica koje su ključne za pravilno razumijevanje nalaza PFAS spojeva.

Prvo, prisutnost PFAS spojeva u vrlo niskim koncentracijama ne predstavljaju ugrozu za zdravlje ljudi. Takvi se nalazi bilježe i u ostalim državama (u nastavku su prikazani primjeri Slovenije, Njemačke i Švicarske).

Drugo, sama detekcija PFAS-a ne govori odakle je PFAS došao. Ako se PFAS pronađe u uzorku vode, time je potvrđena prisutnost analiziranog spoja, ali nije utvrđen njegov izvor. Zbog široke i dugotrajne uporabe PFAS spojeva te njihove izrazite postojanosti, oni su danas rasprostranjeni u okolišu.

Treće, nalaz PFAS-a na Tonkovića vrilu sam po sebi nije dokaz da ti spojevi potječu s nezakonitog odlagališta. Za utvrđivanje takve povezanosti potrebno je analizirati hidrogeološke odnose, smjerove i dinamiku podzemnih tokova, prostorni raspored nalaza te vrste i obrasce pojedinih PFAS spojeva pronađenih na različitim lokacijama.

PFAS spojevi mogu se detektirati u sirovoj vodi, podzemnim vodama i vodi za piće na različitim, međusobno nepovezanim područjima. Sama detekcija PFAS-a stoga ne može utvrditi izvor onečišćenja niti predstavlja dokaz povezanosti s konkretnom lokacijom. Za takav zaključak potrebni su hidrogeološki, prostorni i analitički podaci. Detekcija vrlo niske koncentracije PFAS-a nije dokaz zdravstvene ugroze niti dokaz povezanosti s konkretnim izvorom onečišćenja.

Kao što je HZJZ već komunicirao i redovito objavljuje u svojim godišnjim izvješćima o zdravstvenoj ispravnosti vode za ljudsku potrošnju, HZJZ je tijekom 2025. godine proveo istraživanje pojavnosti 20 PFAS spojeva u 473 uzorka vode za ljudsku potrošnju u Republici Hrvatskoj, od čega je 77 uzoraka bilo sirove, a 396 uzoraka na korisničkim mjestima. Prema podacima objavljenima u Izvještaju o zdravstvenoj ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u Republici Hrvatskoj za 2025. godinu, PFAS spojevi iznad granice kvantifikacije pronađeni su u pet uzoraka sirove vode te u osam uzoraka obrađene vode. Dakle, u nešto više od 97 % mjerljivih uzoraka vode nema PFAS, a 2.7 % sadrži PFAS koji je i dalje ispod maksimalno dopuštene vrijednosti.

Službeni izvor: HZJZ, Izvještaj o zdravstvenoj ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u Republici Hrvatskoj za 2025. godinu, str. 57–59:
https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2026/07/IZVJESTAJ_Voda-za-ljudsku-potrosnju_2025-web-2.pdf

Na Tonkovića vrilu utvrđena je koncentracija PFAS spojeva od 0,0052 µg/L, odnosno 5,2 ng/L (što znači da je količina daleko ispod one koja predstavlja bilo kakvu opasnost za zdravlje). Ta vrijednost predstavlja približno 5,2 % maksimalno dopuštene vrijednosti od 0,10 µg/L (100 ng/L).

Kako je ranije istaknuto, takvi nalazi nisu specifični samo za Hrvatsku.

Primjer 1: Slovenija

U Sloveniji je Agencija Republike Slovenije za okolje (ARSO) tijekom monitoringa podzemnih voda u 2025. godini utvrdila PFAS spojeve iznad granice određivanja na 118 od 163 mjesta monitoringa, odnosno na 72,4 % analiziranih lokacija. ARSO pritom navodi da su PFAS spojevi široko prisutni u podzemnim vodama. Važno je naglasiti da se u tom slučaju radi o podzemnim vodama, a ne nužno o vodi koja se isporučuje potrošačima iz slavine.

Službeni izvor: ARSO, Kemijsko stanje podzemne vode v Sloveniji v letu 2025:
https://www.arso.gov.si/vode/podzemne%20vode/publikacije%20in%20poro%C4%8Dila/Porocilo_podzemne_2025_koncno.pdf

Primjer 2: Njemačka

U Njemačkoj je Savezni ured za okoliš (Umweltbundesamt) analizirao 89 regionalno raspoređenih uzoraka vode za piće na 26 PFAS spojeva. PFAS spojevi pronađeni su u dijelu uzoraka, a najveća utvrđena vrijednost za zbroj 20 PFAS spojeva iznosila je 80 ng/L, odnosno 0,080 µg/L. Svi analizirani uzorci bili su ispod vrijednosti od 100 ng/L, odnosno 0,10 µg/L.

To pokazuje da se mjerljive koncentracije PFAS-a mogu pronaći i u vodi za piće koja zadovoljava propisane kriterije zdravstvene ispravnosti.

Službeni izvor: Umweltbundesamt – informacije i rezultati istraživanja PFAS-a u vodi za piće: https://www.umweltbundesamt.de/faq-0

Primjer 3: Švicarska

Udruženje kantonalnih kemičara Švicarske (VKCS) 2023. godine provelo je nacionalno istraživanje u kojem su analizirana 564 uzorka vode za piće na 20 PFAS spojeva i TFA. Uzorci su obuhvatili vodoopskrbu za približno 71 % stanovništva Švicarske i Lihtenštajna.

Rezultati su pokazali da u 54 % uzoraka nije detektiran nijedan od 20 analiziranih PFAS spojeva, dok su u preostalih 46 % uzoraka PFAS spojevi detektirani. Dakle, gotovo svaki drugi analizirani uzorak švicarske vode za piće sadržavao je barem jedan od analiziranih PFAS spojeva iznad granice određivanja.

Istodobno, ni u jednom uzorku nisu prekoračene tada važeće švicarske maksimalne vrijednosti. Kada su rezultate usporedili s europskom vrijednošću od 0,10 µg/L za zbroj 20 PFAS spojeva, ona je bila prekoračena u samo 5 od 564 uzorka, odnosno 0,9 %.

Dakle, Tonkovića vrilo je približno 84 puta niže od najvišeg švicarskog nalaza iz tog istraživanja. No čak ni švicarski nalazi od 0,436 i 0,428 µg/L nisu tada doveli do automatske zabrane vode za piće, nego do informiranja isprotučitelja vode, preporuke informiranja stanovništva i planiranja mjera.

Službeni izvor: https://kantonschemiker.ch/wp-content/uploads/2023/10/20231013_d_Bericht_PFAS.pdf

Peptidi predstavljaju ozbiljne antidopinške i zdravstvene rizike

Sport Integrity Australia (SIA) podsjeća sportaše, trenere i sportaševo pomoćno osoblje da upotreba peptida predstavlja ozbiljne rizike te može dovesti do kršenja australskih antidopinških pravila

Peptidi su osnovni gradivni elementi proteina. Oni koje prirodno proizvodi ljudsko tijelo imaju važnu ulogu u održavanju normalnih fizioloških funkcija.

Peptidi su kratki lanci aminokiselina koji mogu utjecati na hormone tijela, procese oporavka i rast mišića.

Proizvodi koji sadrže peptide uključuju odobrene lijekove poput inzulina, dodatke prehrani te neodobrene peptide koji mogu imati ozbiljne zdravstvene rizike.

Mnogi peptidi su zabranjene tvari prema Popisu zabranjenih sredstava, a njihova upotreba bez valjanog Terapijskog izuzeća (TUE) može rezultirati značajnim sankcijama, uključujući dugotrajne zabrane bavljenja sportom.

Izvršna direktorica SIA-e, dr. Sarah Benson, rekla je da se peptidi često lažno reklamiraju sportašima kao sigurna ili ‘niskorizična’ sredstva za bolje sportske izvedbe ili brži oporavak.

“Sportaši moraju razumjeti da peptidi nisu bezopasni dodaci,” rekla je dr. Benson.

Neodobreni peptidi mogu predstavljati ozbiljan zdravstveni rizik jer ne prolaze iste kontrole kvalitete kao odobreni lijekovi. Zbog toga njihov sastav i čistoća mogu značajno varirati, a dugoročni učinci i moguće nuspojave još nisu dovoljno istraženi.

To su snažne tvari koje mogu imati ozbiljne i dugoročne zdravstvene posljedice, a u mnogim slučajevima njihova upotreba je jasno zabranjena u sportu.

Peptidi se često prodaju online i preko nereguliranih dobavljača, a nose povećan rizik od kontaminacije, pogrešaka u doziranju i prisutnosti drugih zabranjenih tvari.

Naša je zabrinutost, kaže dr. Benson, da se granice između legitimnog medicinskog tretmana, zlouporabe lijekova i zlouporabe dopinga sve više brišu.

“Uoči Olimpijskih i Paraolimpijskih igara u Brisbaneu 2032. važno je da reagiramo na pojavu tvari poput peptida i da budemo korak ispred tih prijetnji.” (V.B)

Jonah Koech ostao bez američkog naslova

Američka antidopinška agencija (USADA) objavila je da je Jonah Koech, prošlogodišnji prvak SAD-a na 1.500 metara, prihvatio trogodišnju zabranu nastupa nakon što je njegov biološki putovnica sportaša (Athlete Biological Passport, ABP) pokazao odstupanja svojstvena krvnom dopingu.

Koech je uzorke krvi dao 30. srpnja i 8. kolovoza 2025. godine — prije i nakon što je osvojio naslov prvaka SAD-a na 1.500 m na natjecanju USA Track & Field Outdoor Championships u Eugeneu, u državi Oregon. Prema USADA-i, ti su uzorci pokazali izrazito netipične vrijednosti krvi koje je stručni panel jednoglasno ocijenio posljedicom krvnog dopinga. Nakon što su prikupljeni dodatni uzorci radi upotpunjavanja njegovog biološkog profila, stručni panel za biološku putovnicu prijavio je nalaz USADA-i u veljači 2026. godine.

Standardna četverogodišnja zabrana skraćena je na tri godine jer je Koech rano priznao prekršaj i prihvatio sankciju u roku od 20 dana od obavijesti o navodnom kršenju antidopinških pravila, u skladu s člankom 10.8.1. Svjetskog antidopinškog kodeksa. Zabrana traje od 17. srpnja 2026. RADI 17. srpnja 2029. godine, čime 29-godišnji atletičar iz Colorado Springsa gubi mogućnost nastupa na Olimpijskim igrama u Los Angelesu 2028. godine. Svi njegovi rezultati i osvojene nagrade ostvareni od 30. srpnja 2025. nadalje su poništeni, uključujući naslov državnog prvaka i 13. mjesto na Svjetskom prvenstvu u Tokiju.

Biološka putovnica sportaša uvedena je 2009. godine kao alat koji prati krvne biomarkere pojedinog sportaša tijekom dužeg razdoblja. Umjesto izravnog dokazivanja prisutnosti zabranjene tvari u uzorku, metoda otkriva neuobičajene promjene u biološkom profilu sportaša koje mogu ukazivati na manipulaciju krvlju, poput transfuzija ili uporabe sredstava za poticanje stvaranja crvenih krvnih stanica (npr. eritropoetina). Izvršni direktor USADA-e Travis T. Tygart istaknuo je da ovaj slučaj potvrđuje kako biološka putovnica sportaša može djelovati i preventivno i kao sredstvo otkrivanja dopinga, te da svaka antidopinška organizacija treba ovaj alat i resurse za njegovu učinkovitu primjenu. (J.K.)

Reakcija HZJZ-a na netočne medijske navode o analizama vode za ljudsku potrošnju na području Gospića

Povodom netočnih medijskih napisa u kojima se navodi da voda u Gospiću pet mjeseci nije kontrolirana na PFAS spojeve, kao i navoda da ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak nije dao odgovore na postavljena medijska pitanja, Hrvatski zavod za javno zdravstvo radi točnog i potpunog informiranja javnosti iznosi podatke o provedenom i planiranom monitoringu vode za ljudsku potrošnju na području Gospića.

Ravnatelj HZJZ-a i stručne službe Zavoda intenzivno su angažirani na pravodobnom informiranju javnosti o ovoj temi, kroz brojne medijske istupe i kontinuirano dostavljanje odgovora na zaprimljene novinarske upite. Sukladno objavljenim navodima, voda iz zone opskrbe Mrđenovac analizirana je na PFAS spojeve i 28. travnja 2026. godine u sklopu državnog monitoringa, a rezultati svih 20 analiziranih PFAS-ova bili su manji od granice kvantifikacije. Slijedom navedenoga, tvrdnja da voda na području Gospića tijekom posljednjih pet mjeseci nije kontrolirana na PFAS spojeve nije točna.

Prema objavljenom Planu državnog monitoringa vode za ljudsku potrošnju iz vodoopskrbne mreže za 2026. na mrežnim stranicama Ministarstva zdravstva (MIZ) vidljivo je da je parametar „Zbroj PFAS-ova“ sastavni dio monitoringa parametara skupine B u svim zonama opskrbe na području RH u 2026. godini. U tablicama koje su javno objavljene na stranicama MIZ-a za svaku zonu opskrbe navodi se koliki je broj uzoraka parametara skupine B (bez faktora) potrebno uzorkovati i analizirati na PFAS-ove.

Državni monitoring obuhvaća javne i lokalne vodoopskrbne sustave koji opskrbljuju više od 50 stanovnika i ne uključuje privatne bunare. Lokacije uzorkovanja su uglavnom slavine na mjestu potrošnje u pojedinim objektima koje županijski zavodi za javno zdravstvo izaberu za monitoring. Ovaj se monitoring trenutačno provodi.

Prema planu monitoringa za ZO MRĐENOVAC u kojoj se nalazi grad Gospić, planirana su dva uzorka u kojima je potrebno odrediti PFAS-ove. Jedan je uzorak već uzorkovan i to na lokaciji Caffe Bar Bilaj, Bilaj 2, dana 28. travnja 2026. godine i rezultati za 20 analiziranih PFAS-ova uključujući i PFAS zbroj su manji od granice kvantifikacije (<0,0015 ug/L). Drugi uzorak planiran je za rujan 2026. godine.

Parametri skupine B osim PFAS-ova uključuju i praćenje metala, policikličkih aromatskih ugljikovodika, pesticida i svih ostalih parametara koji su propisani Pravilnikom o parametrima sukladnosti, metodama analiza i monitorinzima vode namijenjene za ljudsku potrošnju (NN 64/23).

Osim gore navedenog državnog monitoringa vode za ljudsku potrošnju, isporučitelj vode u obvezi je provoditi monitoring izvorišta i to jedan put godišnje sukladno odredbama Zakona o vodi za ljudsku potrošnju. Isporučitelj vode – Ličke vode d.o.o. prema svom planu monitoring izvorišta provodi u rujnu, kako je planirano i za 2026. godinu.

Međutim, s obzirom na zabrinutost javnosti za pojavnost PFAS-ova isporučitelj vode- Ličke vode d.o.o. proveo je uzorkovanje na izvorištu Mrđenovac s kojeg se opskrbljuje grad Gospić 23. ožujka 2026. godine i rezultati za 20 analiziranih PFAS-ova uključujući i PFAS zbroj su manji od granice kvantifikacije (<0,0015 ug/L).

Također je istoga dana isporučitelj vode uzorkovao i vodu koja se distribuira potrošačima na lokaciji MRO centar i rezultati za 20 analiziranih PFAS-ova uključujući i PFAS zbroj su manji od granice kvantifikacije (<0,0015 ug/L).

Zbog izvanrednih okolnosti HZJZ je obavio izvanredno uzorkovanje 11. kolovoza 2026. godine i na izvorištu Mrđenovac i na području grada Gospića kod potrošača i rezultati će biti podijeljeni s javnošću. Uzorci su tijekom 2026. godine uzimani i na izvorištu i u vodi koja se distribuira potrošačima, a dosadašnji rezultati analiziranih PFAS-ova bili su manji od granice kvantifikacije. HZJZ će javnost izvijestiti i o rezultatima izvanrednog uzorkovanja provedenog 11. kolovoza 2026. godine.

Osim što se prati kvaliteta vode na crpilištu Mrđenovac, uzorkovanja i analize parametara skupine B (uključujući metale i PFAS-ove i sve ostale Pravilnikom propisane parametre) obavljene su i na ostalim crpilištima na području županije i to: izvori Kozjan, Mračaj i Vriline uzorkovani su 31. ožujka 2026. godine, Izvorište Žižići, Maljkovac i Lončari uzorkovani su 24. lipnja 2026. godine, a izvor Bačvice 13. srpnja 2026. godine. Na crpilištu Tonkovića vrilo provedene su analize 23. travnja 2026. godine te 13. srpnja 2026. godine. Svi rezultati sirovih voda bili su ispravni prema praćenim kemijskim parametrima, a neispravni po pitanju mikrobioloških parametara. Sirova voda koja se zahvaća na vodocrpilištima se dezinficira prije distribucije te je voda koja se isporučuje potrošačima bila mikrobiološki ispravna što potvrđuju rezultati B analiza provedenih na mreži kod potrošača, ali isto tako i rezultati 159 analiza na parametre skupine A koji su uzorkovani na području Ličko-senjske županije od početka 2026. godine do 10. kolovoza 2026. Od provedenih 159 analiza na parametre skupine A u vodoopskrbnoj mreži samo su dva uzoraka bila neispravna i to zbog neispravnosti samih izljevnih mjesta. Nesukladnosti su uklonjene hitnim radnjama, a ponovljeni uzorci potvrdili su sukladnost.

Monitoring zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju na području RH provodi se već desetljećima i moguće je pratiti trendove. Svi ti desetljetni trendovi omogućuju nam da i danas možemo tvrditi da nema porasta prisutnosti metala koji bi se mogli dovesti u vezu s nelegalnim odlagalištem otpada. PFAS-ovi su novi parametri u redovnom monitoringu od 2026. godine te nije moguće pratiti dugogodišnje trendove. Međutim, za sada dostupni rezultati 14 analiza na PFAS spojeve provedenih tijekom 2026. godine, bilo u državnom monitoringu vode za ljudsku potrošnju, monitoringu izvorišta ili monitoringu koji je provodio sam isporučitelj vode, pokazuju da su PFAS-ovi detektirani u samo jednom uzorku na Tonkovića vrilu, i to u koncentracijama 20 puta nižim od maksimalno dopuštenih. Za usporedbu, koncentracije utvrđene na izvorištu Tonkovića vrilo u ožujku 2026. niže su od onih koje su u okviru istraživačkog monitoringa u 2025. godini utvrđene na ostalim praćenim lokacijama u RH. Najviše koncentracije u sirovim podzemnim vodama u krškom području RH sezale su do 0,025 μg/L dok je u uzorku na Tonkovića vrilu utvrđeno 0,0052 μg/L.

Nadalje, pojedini PFAS spojevi detektirani u opažačkim bušotinama (piezometrima) u okolici odlagališta nisu detektirani u uzorku s Tonkovića vrila u kojem je utvrđena prisutnost PFAS spojeva.

Na temelju raspoloživih podataka o izvorištima koja se koriste za potrebe javne vodoopskrbe na području Ličko-senjske županije i dostupnih podataka o odlagalištu Rakitovac i nelegalnom odlagalištu Bilaj na području Grada Gospića vještaci Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kao i članovi Stručnog povjerenstva za vodu za ljudsku potrošnju koje djeluje pri Ministarstvu zdravstva, zaključili su da ne postoji utvrđena mogućnost utjecaja onečišćujućih tvari s navedenih lokacija na izvorišta koja se koriste za potrebe javne vodoopskrbe na području Ličko-senjske županije.

Rezultati monitoringa vode za ljudsku potrošnju potvrđuju da je voda u javnim vodoopskrbnim sustavima Ličko-senjske županije zdravstveno ispravna. Monitoring će se nastaviti, a rezultati državnog monitoringa bit će javno dostupni građanima na mrežnim stranicama HZJZ-a. Osim državnog monitoringa svi isporučitelji vode provode operativni monitoring na svom uslužnom području i obavještavaju javnost o eventualnim ograničenjima ili zabranama korištenja vode, a to će nastaviti činiti i dalje sukladno odredbama Zakona o vodi za ljudsku potrošnju (NN 30/23).

Isporučitelji vode u kontinuiranom su kontaktu s HZJZ-om, Županijskim zavodom za javno zdravstvo Ličko-senjske županije i Stručnim povjerenstvom za vodu za ljudsku potrošnju pri Ministarstvu zdravstva te osim što postupaju sukladno odredbama Zakona o vodi za ljudsku potrošnju postupaju i prema dobivenim preporukama. Građane se poziva da nastave pratiti upute isporučitelja vode. Međutim, uzimajući u obzir kompleksnost krških vodonosnika, na temelju raspoloživih podataka nije utvrđen utjecaj onečišćujućih tvari s navedenih lokacija na izvorišta koja se koriste za potrebe javne vodoopskrbe na području Ličko-senjske županije.

Stručnjaci HZJZ-a u potpunosti razumiju zabrinutost stanovnika Ličko-senjske županije i žele jasno poručiti da građani nisu sami u zaštiti svojega zdravlja i okoliša. Svi smo u obvezi, a sve institucije, svaka u okviru svojih ovlasti, dužne su kontinuirano poduzimati sve mjere kako bi se utvrdile sve činjenice, dobili točni podaci mjerenja te spriječile moguće štetne posljedice za zdravlje ljudi i okoliš, ali i kako bi se mogući rizici na vrijeme prepoznali, kako bi se na njih pravodobno upozorilo te kako bi se njihova pojava i moguće posljedice sprječavale. Jednako je važna i stručna interpretacija dobivenih nalaza i rezultata mjerenja kako bi javnost dobila jasne, točne i stručno utemeljene informacije o njihovu značenju. Istodobno, smatramo iznimno važnim da se javnost o ovako osjetljivim temama informira odgovorno, na temelju provjerenih podataka, analiza provedenih na uzorcima s terena i stručnih činjenica, bez širenja netočnih navoda i nepotrebnog izazivanja straha i uznemirenosti među građanima.

Giovanni Carboni dobio četverogodišnju zabranu

Talijanski biciklist Giovanni Carboni dobio je četverogodišnju zabranu bavljenja sportom zbog kršenja antidopinških pravila. Odluka je objavljena početkom kolovoza 2026. godine.

Slučaj je otkriven pomoću biološke putovnice sportaša (Athlete Biological Passport). Krvni nalazi ukazavili su na nepravilnosti koje su upućivale na korištenje zabranjene tvari ili metode. Međunarodna agencija za testiranje (ITA) objavila je da je UCI-jev antidopinški tribunal potvrdio kršenje pravila.

Carboniju je određena zabrana natjecanja od 11. rujna 2025. do 10. rujna 2029. godine. Također su poništeni njegovi rezultati ostvareni od početka utrke Tour of Langkawi 2024. do početka njegove privremene suspenzije u rujnu 2025.

Ovaj slučaj pokazuje koliko su danas važne antidopinške kontrole. Sportaši se ne testiraju samo na prisutnost određenih tvari u biološkom uzorku, već se mogu pratiti i promjene u njihovim biološkim pokazateljima. (J.K/V.B)

Athlete Outreach program na Svjetskom prvenstvu u vaterpolu U16

Služba za antidoping Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo aktivno je sudjelovala na Svjetskom prvenstvu u vaterpolu za djevojčice do 16 godina, koje je prethodnih dana održano u Zagrebu i okupilo mlade sportašice i njihove stručne timove iz brojnih zemalja.

Tijekom trajanja natjecanja naš je tim proveo niz preventivnih i edukativnih aktivnosti usmjerenih na promicanje čistog i poštenog sporta među najmlađim naraštajima sportašica. Poseban naglasak stavljen je na edukaciju o štetnosti dopinga, pravima i obvezama sportašica te na podizanje svijesti o važnosti sportskog integriteta već od najranije dobi.

U sklopu preventivnog programa održani su razgovori i informativne prezentacije za sportašice, trenere i pratitelje ekipa, kroz koje su mladi sportaši imali priliku informirati se o antidoping pravilima, postupcima kontrole te načinima prepoznavanja i izbjegavanja rizika povezanih s neovlaštenom uporabom supstanci i metoda. Cilj ovakvih aktivnosti nije samo informiranje, već i izgradnja odgovornog i zdravog odnosa prema sportu koji će mlade sportašice pratiti tijekom cijele karijere.

Sudjelovanje na ovako značajnom međunarodnom natjecanju, kakvo je Svjetsko prvenstvo u vaterpolu za djevojčice do 16 godina, još je jedna potvrda kontinuiranog rada Službe za antidoping HZJZ-a na zaštiti čistoće sporta u Hrvatskoj i šire. Naša je služba prisutna na brojnim domaćim i međunarodnim sportskim događanjima, gdje kroz preventivno djelovanje i suradnju sa sportskim savezima, klubovima i samim sportašima nastojimo doprinijeti sustavu koji promiče poštenu igru i zaštitu zdravlja sportaša.

Zahvaljujemo organizatorima Svjetskog prvenstva, sportskim savezima te svim sudionicima na iznimnoj suradnji i podršci provedbi preventivnih aktivnosti. Ovakva partnerstva ključna su za dugoročnu izgradnju kulture čistog sporta, posebice kada je riječ o najmlađim sportašicama koje tek grade svoje sportske karijere.

Služba za antidoping HZJZ-a i dalje će kontinuirano raditi na edukaciji, prevenciji i provedbi antidoping programa na svim razinama sporta, s ciljem očuvanja zdravlja sportaša i integriteta sporta cjelini.(J.K.)

Obrazac 18a za radnike iz trećih zemalja – informacije za poslodavce i radnike

Državljani trećih zemalja iz viznog režima koji prvi put dolaze u Republiku Hrvatsku radi rada obvezni su uz zahtjev za odobrenje prvog privremenog boravka priložiti Potvrdu o zdravstvenom stanju i cjepnom statusu – Obrazac 18a. Obrazac u trenutku podnošenja zahtjeva ne smije biti stariji od 90 dana.

Radnik sve potrebne preglede i pretrage mora obaviti u zemlji iz koje dolazi te poslodavcu dostaviti pravilno popunjen i ovjeren obrazac.

Kako se ispunjava Obrazac 18a?

Obrazac se ispunjava na engleskom jeziku. Jedan dio obrasca ispunjava i potpisuje radnik, dok zdravstvene podatke ispunjava licencirani liječnik u državi iz koje radnik dolazi. Obrazac mora sadržavati potpis i pečat liječnika te pečat zdravstvene ustanove u kojoj je potvrda izdana.

Radnik u obrascu navodi osobne podatke te pod materijalnom i pravnom odgovornošću potpisuje izjavu o zdravstvenom stanju, odnosno izjavu da ne boluje od kroničnih bolesti koje narušavaju njegovo zdravlje i radnu sposobnost.

Liječnik u Obrazac 18a upisuje:

podatak liječi li se osoba od aktivne tuberkuloze
RTG nalaz prsnog koša, koji ne smije biti stariji od tri mjeseca
nalaz kultivacije stolice i identifikacije bakterija Salmonella Typhi te Salmonella Paratyphi A, B i C, koji ne smije biti stariji od tri mjeseca
podatke o cjepnom statusu, odnosno broju primljenih doza i datumu posljednje doze cjepiva protiv: difterije i tetanusa, dječje paralize i ospica

Sve navedene pretrage moraju se obaviti prije dolaska radnika u Republiku Hrvatsku, u zemlji iz koje radnik dolazi.

Primjer ispravno popunjenog obrasca 18a možete preuzeti na kraju ovog teksta.

Dostavljanje obrasca Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske

Pravilno popunjen i ovjeren Obrazac 18a poslodavac, odnosno podnositelj zahtjeva, prilaže dokumentaciji koja se dostavlja Ministarstvu unutarnjih poslova RH u postupku izdavanja dozvole za boravak i rad.

Budući da je Obrazac 18a obvezan prilog uz zahtjev za prvi privremeni boravak državljanina treće zemlje iz viznog režima, radnik ga mora pribaviti prije dolaska u Republiku Hrvatsku. Bez pravilno popunjenog obrasca nije moguće uredno provesti postupak potreban za njegov dolazak, boravak i rad u Republici Hrvatskoj.

VAŽNO: Pretrage se ne mogu naknadno obaviti u Hrvatskoj

Županijski/gradski zavodi za javno zdravstvo i Hrvatski zavod za javno zdravstvo ne ispunjavaju Obrazac 18a niti provode naknadne pretrage radi njegova popunjavanja nakon dolaska radnika u Hrvatsku.

Nedostajući nalazi ne mogu se naknadno obaviti u zavodima za javno zdravstvo. Poslodavci i agencije stoga trebaju provjeriti je li obrazac 18a u cijelosti ispunjen, potpisan i ovjeren prije organiziranja dolaska radnika.

Obrazac 18a nije povezan sa zdravstvenim pregledom za produljenje boravka

Obrazac 18a ne treba poistovjećivati sa zdravstvenim pregledom koji se obavlja u Republici Hrvatskoj prilikom produljenja privremenog boravka.

Riječ je o dvama odvojenim postupcima:

Obrazac 18a pribavlja se prije prvog dolaska u Hrvatsku i odnosi se na državljane trećih zemalja iz viznog režima koji podnose zahtjev za prvi privremeni boravak
zdravstveni pregled u zavodima za javno zdravstvo provodi se u zasebnom postupku za osobe iz viznog režima koje produljuju privremeni boravak, ako u Republici Hrvatskoj borave kraće od tri godine.

Jedan postupak ne zamjenjuje drugi. Poslodavci i strani radnici trebaju stoga pravodobno pribaviti Obrazac 18a i osigurati da se obrazac ispravno ispuni u zemlji iz koje strani radnik dolazi.

Ovdje preuzmite primjer ispravno popunjenog obrasca 18a

INFORMATIVNI LETAK – OBRAZAC 18a

Svjetski tjedan dojenja 2026.

Svake godine, od 1. do 7. kolovoza, javnozdravstvene institucije diljem svijeta obilježavaju Svjetski tjedan dojenja. Ovo obilježavanje prilika je da se podsjetimo kolike dobrobiti dojenje nosi za zdravlje djece i majki i za očuvanje okoliša i održivi razvoj zajednica.

Odabirom godišnje teme Svjetskog tjedna dojenja radi se na osvještavanju širokog raspona vrijednosti dojenja. Ove godine odabrana tema „Dojenje za održiv početak života: Ojačajmo ono što djeluje“, uz oznaku #WBW2026, podsjeća na važnost postizanja Ciljeva održivog razvoja do 2030. godine, područja 1: prehrana, sigurnost hrane i smanjenje siromaštva.

Ovaj slogan istovremeno predstavlja poruku i smjer djelovanja. Prepoznaje da je udio isključivog dojenja do 6 mjeseci na globalnoj razini dosegnuo oko 48 %, što je vrlo blizu cilju od 50 %, cilja koji je Svjetska zdravstvena organizacija postavila za 2025. godinu. Dostizanje novo postavljenog cilja od 60 % do 2030. godine je zahtjevno, ali dosadašnji napredak pokazuje da je moguće kada postoji sustavna i kontinuirana podrška.

Ovogodišnja kampanja poziva sve pružatelje podrške dojenju obitelji, zdravstvene djelatnike, poslodavce, zajednice, organizacije civilnog društva i donositelje odluka, da prate rezultate, prepoznaju postojeće nejednakosti, prikupljaju dobre prakse i uče iz uspješnih iskustava drugih. Cilj nije samo osvijestiti važnost dojenja, nego ojačati politike, usluge i oblike podrške za koje je dokazano da djeluju te ih učiniti dostupnima svim majkama i obiteljima.

Kampanja #WBW2026 također se temelji na četiri ključna područja djelovanja. Potrebno je informirati javnost i donositelje odluka o tome koje mjere promicanja dojenja daju najbolje rezultate, učvrstiti modele dobre prakse, uključiti sve koji se bave dojenjem, obitelji, stručnjake, radna mjesta, zajednice i organizacije civilnog društva te potaknuti njihovo zajedničko djelovanje.

Jačanjem onog što djeluje moguće je pretvoriti postojeća pozitivna iskustva i znanja u učinkovite usluge i javnozdravstvene politike, a praćenjem napretka i smanjivanjem nejednakosti moguće je povećati udio isključivog dojenja, unaprijediti zdravlje djece i majki te pridonijeti održivijem razvoju zajednica.

Dobre prakse u promicanju dojenja u Hrvatskoj

Hrvatska ima dugogodišnju tradiciju promicanja dojenja te brojne primjere dobre prakse. Jedan od tih primjera je Nacionalni program promicanja zdravlja „Živjeti zdravo“. Uz opremanje parkova i hodačkih staza diljem zemlje klupama za dojenje, u sklopu nacionalnog programa provode se i brojne edukativne aktivnosti i kampanje podizanja svijesti. Jedna od takvih aktivnosti provedenih u prosincu 2025. godine nacionalni je edukativni program „Uloga liječnika primarne zdravstvene zaštite u prevenciji debljine u djece od 0 do 9 godina“, koji Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Ured UNICEF-a za Hrvatsku provode u suradnji s Hrvatskom liječničkom komorom. Program osnažuje liječnike za pravodobno prepoznavanje rizičnih obrazaca, savjetovanje roditelja i podršku zdravim navikama od najranije dobi, pri čemu posebno ističe važnost pravilne prehrane i dojenja u ranoj prevenciji prekomjerne tjelesne mase i debljine. Edukacija se provodi putem webinara, uz stručna predavanja, praktične smjernice, prikaze slučajeva i priručnik za polaznike.

Zatim, Nacionalni program za zaštitu i promicanje dojenja za razdoblje 2024. – 2027. godine, koji provodi Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske, obuhvaća niz mjera i aktivnosti koje se odnose na implementaciju i dalji razvoj dokazanih dobrih praksi u promicanju dojenja.

Izvrsna prilika za razmjenu dobrih praksi je i obilježavanje Nacionalnog tjedna dojenja u prvom tjednu listopada tijekom kojeg se organiziraju brojni stručni sastanci i javnozdravstvene akcije usmjerene na osvještavanje važnosti dojenja i osnaživanje kako javnosti tako i stručne zajednice.

Ove će se godine, 5. listopada, u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo održati stručni simpozij pod nazivom Zajednica koja podržava dojenje: od znanja do djelovanja; Ojačajmo ono što djeluje za održiv početak života, na kojem će stručnjaci iz područja dojenja predstaviti postojeće inicijative, aktualne podatke i primjere dobre prakse promicanja dojenja u hrvatskoj.

Uz navedene aktivnosti, važan doprinos zaštiti, promicanju i podršci dojenju daju programi „Rodilište – prijatelj djece”, Banka humanog mlijeka kao i djelatnici u rodilištima i primarnoj zdravstvenoj zaštiti, grupe za potporu dojenju, savjetnice za dojenje, primalje, udruge, poslodavci i lokalne zajednice. Njihova iskustva pokazuju da se najbolji rezultati postižu kada je podrška dostupna od trudnoće i rodilišta do doma, radnog mjesta i zajednice.

Upravo je to središnja poruka ovogodišnjeg Svjetskog tjedna dojenja, ne započinjati svaki put iznova, nego prepoznati učinkovite pristupe i uspješne modele te ih proširiti ondje gdje su najpotrebniji. Na taj način i Hrvatska može pridonijeti unapređenju zdravlja djece, majki i zajednica.

Predavanje vaterpolskoj reprezentaciji U-16

Dana 29. srpnja 2026. godine, djelatnici Službe za antidoping Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) održali su edukativno predavanje za mušku U16 vaterpolsku reprezentaciju Hrvatske u Varaždinu, u sklopu njihovih priprema za Svjetsko prvenstvo i kontinuirane edukacije mladih sportaša.

Predavanje je bilo usmjereno na upoznavanje sportaša s osnovnim načelima borbe protiv dopinga, važnosti očuvanja integriteta sporta te promicanja vrijednosti poštenog natjecanja i odgovornog sportskog ponašanja. Poseban naglasak stavljen je na ulogu sportaša u očuvanju čistog sporta te na važnost informiranosti o antidopinškim pravilima od samog početka sportske karijere.

Tijekom edukacije predstavljene su ključne teme iz područja antidopinga, uključujući prava i obveze sportaša prema Svjetskom antidopinškom kodeksu, postupak dopinške kontrole, terapijska izuzeća (TUE), Popis zabranjenih sredstava i metoda te potencijalne rizike povezane s uporabom dodataka prehrani. Sportaši su upoznati i s mogućnostima provjere lijekova te dostupnim edukativnim alatima i izvorima informacija koji im mogu pomoći u svakodnevnom sportskom životu.

Predavanje je proteklo u izrazito pozitivnom i interaktivnom ozračju. Mladi reprezentativci aktivno su sudjelovali u raspravi, postavljali brojna pitanja i pokazali velik interes za teme vezane uz antidoping, čime su potvrdili važnost ovakvih edukacija u razvoju odgovornog i informiranog pristupa sportu.

Služba za antidoping HZJZ-a kontinuirano provodi edukativne aktivnosti za sportaše, trenere i drugo prateće osoblje s ciljem podizanja svijesti o važnosti borbe protiv dopinga, zaštite zdravlja sportaša i očuvanja temeljnih vrijednosti sporta. Edukacija mladih sportaša jedan je od ključnih elemenata prevencije dopinga te doprinosi stvaranju sportskog okruženja u kojem se uspjeh temelji na predanom radu, poštenju i poštivanju pravila. (J.K.)

Nacionalni standardi prevencije ovisnosti

Na 1. konstituirajućoj sjednici Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za ovisnosti i ponašajne ovisnosti, održanoj 24. srpnja 2026. godine, usvojeni su Nacionalni standardi prevencije ovisnosti.

Standardi predstavljaju nacionalni referentni okvir za odabir, razvoj, provedbu i evaluaciju kvalitetnih i na dokazima utemeljenih preventivnih aktivnosti, projekata i programa. Njihov je cilj ujednačiti kvalitetu preventivnog djelovanja u različitim sustavima i okruženjima, potaknuti evaluaciju preventivnih intervencija, kontinuirano unaprjeđivati kompetencije provoditelja te jačati multidisciplinarnu i međusektorsku suradnju.

Dokument obuhvaća dvanaest standarda koji prate cjelokupan ciklus preventivnog projekta ili programa – od procjene potreba, definiranja ciljane skupine i razvoja intervencije do njezine provedbe i evaluacije. Posebni horizontalni standardi odnose se na etička načela i kompetencije osoba koje razvijaju i provode preventivne projekte i programe.

Nacionalni standardi namijenjeni su svim provoditeljima, praktičarima, stručnjacima, donositeljima odluka i financijerima koji sudjeluju u planiranju, provedbi ili vrednovanju prevencije ovisnosti u Republici Hrvatskoj. Dokument je izrađen u okviru stručne radne skupine koju je koordinirao Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Nacionalni standardi prevencije ovisnosti_2026 (PDF, 843 KB)

Projekt socijalne reintegracije osoba liječenih zbog problema ovisnosti

Na 1. konstituirajućoj sjednici Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za ovisnosti i ponašajne ovisnosti, održanoj 24. srpnja 2026. godine, usvojen je Projekt socijalne reintegracije osoba liječenih zbog problema ovisnosti.

Projekt predstavlja unaprijeđeni nacionalni okvir za socijalno uključivanje osoba liječenih zbog problema povezanih s uporabom droga i alkohola te kockanjem i igranjem videoigara, tijekom i nakon liječenja, odvikavanja i rehabilitacije. Njime se nastoji povećati dostupnost mjera socijalne reintegracije u svim županijama te osigurati koordinirano i kontinuirano pružanje podrške korisnicima.

Projekt obuhvaća mjere obrazovanja, zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja te psihosocijalne podrške u procesu oporavka, uz jasno definirane uloge nadležnih ministarstava, javnih ustanova, županijskih zavoda za javno zdravstvo, udruga, klubova i terapijskih zajednica. Poseban naglasak stavljen je na međuresornu suradnju i povezivanje sustava zdravstva, socijalne skrbi, obrazovanja, zapošljavanja, pravosuđa i organizacija civilnog društva kako bi se osobama liječenim zbog problema ovisnosti omogućili uvjeti za održiv oporavak i ravnopravno uključivanje u život zajednice.

Projekt socijalne reintegracije osoba liječenih zbog problema ovisnosti (PDF, 1000.4 KB)

Održana prva sjednica Povjerenstva za ovisnosti i ponašajne ovisnosti Vlade Republike Hrvatske

Pod predsjedanjem potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra unutarnjih poslova te predsjednika Povjerenstva dr. sc. Davora Božinovića, 24. srpnja 2026. godine održana je prva konstituirajuća sjednica Povjerenstva za ovisnosti i ponašajne ovisnosti Vlade Republike Hrvatske.

Na sjednici su predstavljeni aktualni trendovi na području ovisnosti te ključni programi i aktivnosti koji se provode na temelju Nacionalne strategije djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. godine. Povjerenstvo je usvojilo Izvješće o provedbi Nacionalne strategije djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. godine, za 2025. godinu te se upoznalo s rezultatima srednjoročne evaluacije provedbe Nacionalne strategije.

Povjerenstvo je donijelo Projekt socijalne reintegracije osoba liječenih zbog problema ovisnosti i Nacionalne standarde prevencije ovisnosti, kojima se dodatno unaprjeđuju kvaliteta, dostupnost i ujednačenost programa u ovom području. Članovima Povjerenstva predstavljene su i informacije o pripremi Nacrta prijedloga Akcijskog plana djelovanja na području ovisnosti za razdoblje 2027. – 2030. godine.

Opširnije informacije objavljene su na stranicama Ministarstva unutarnjih poslova.

Svjetski dan hepatitisa 2026.

Svake se godine 28. srpnja na inicijativu Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) obilježava Svjetski dan borbe protiv hepatitisa. Cilj ove hvalevrijedne inicijative jest podizanje svijesti opće i stručne javnosti o važnosti prevencije, ranog otkrivanja i liječenja virusnih hepatitisa.

Kao i prošle godine, slogan Svjetske zdravstvene organizacije glasi: HEPATITIS – RAZBIJMO BARIJERE za obuzdavanje epidemije hepatitisa! (engl. Hepatitis: Let’s Break It Down!)

Virusni hepatitis već desetljećima predstavlja značajnu globalnu javnozdravstvenu prijetnju. Procjenjuje se da je tijekom 2024. godine u svijetu s kroničnim hepatitisom B živjelo oko 240 milijuna osoba te oko 47 milijuna osoba s HCV infekcijom.

Globalno izvješće o hepatitisu SZO-a prikazuje da je u 2024. godini hepatitis uzrokovao oko 1,3 milijuna smrtnih slučajeva, od čega se većina odnosi na hepatitis B (1,1 milijun) i hepatitis C (240 000).

Tijekom 2024. godine zabilježeno je približno 900 000 novih infekcija hepatitisom B i približno toliko novih infekcija hepatitisom C. U odnosu na 2015. godinu, broj novih infekcija hepatitisom B smanjen je za 32 %, dok je kod hepatitisa C zabilježen znatno sporiji napredak, sa smanjenjem od svega 8,1 %.

Unatoč smanjenju, broj novih infekcija još je uvijek visok te na svjetskoj razini nisu postignuti značajniji pomaci u postizanju cilja zaustavljanja epidemije hepatitisa do 2030. (UN SDG 2030).

Svakodnevno u svijetu oboli oko 6 000 ljudi, a umire 3 500 od neprepoznatog hepatitisa i razvijenih posljedica ove bolesti (brojčano usporedivo s posljedicama smrti od tuberkuloze). Hepatitisi su ujedno i najčešći uzrok raka jetre u svijetu. Globalna pokrivenost dijagnostikom i liječenjem i dalje je izrazito niska. Do kraja 2022. godine, samo je 13 % osoba s kroničnim hepatitisom B dijagnosticirano, a manje od 3 % započelo s antivirusnom terapijom. Kod hepatitisa C, tek 36 % je dijagnosticirano, a 20 % je započelo liječenje.

Hepatitisi u velikom broju slučajeva izazivaju kronični oblik bolesti koji bude prepoznat tek po nastanku teških komplikacija jetrene bolesti (ciroza ili rak jetre) kada se očekuju i značajno slabiji ishodi liječenja. Pravovremeno prepoznavanje bolesti ključno je za prevenciju širenja bolesti i bolje rezultate liječenja.

Osobe koje imaju povećan rizik za zarazu i koje bi trebale obraziti posebnu pozornost na potrebu za testiranjem:

Za hepatitis B:

Osobe koje nisu cijepljene protiv hepatitisa B i koje:

učestalo mijenjaju seksualne partnere, posebice ako ne koriste zaštitu kondomom (osobe s rizičnim spolnim ponašanjem)
imaju spolno prenosivu bolest
trenutačno koriste ili su koristile droge injektiranjem
su zdravstveni djelatnici koji su potencijalno izloženi zarazi, odnosno pri obavljanju svoga posla dolaze u neposredan dodir sa krvi ili drugim infektivnim tjelesnim tekućinama
su u krajnjem stadiju bubrežne bolesti na hemodijalizi, HIV pozitivne osobe ili oni s kroničnom bolesti jetre ili hepatitisom C
su kućni kontakti i seksualni partneri osoba koje su HBsAg-pozitivne
su zaposlenici i štićenici institucija za osobe s poteškoćama u razvoju ili koje pružaju usluge osobama koje koriste droge injektiranjem
zatvorenici u kaznionicama ili zatvorima
su međunarodni putnici u područja s visokom ili umjerenom prevalencijom hepatitisa B
novorođenčad HBsAg pozitivnih majki

Za hepatitis C:

ako trenutačno koriste ili su barem jednom u prošlosti koristili droge injektiranjem (uključujući droge koje se konzumiraju intranazalno)
trenutačno se liječe ili su nekad bili liječeni dugotrajnom hemodijalizom
Imaju abnormalne nalaze jetrenih pretraga (primjerice povišene razine enzima alanin aminotransferaze (ALT)) ili neobjašnjivu kroničnu bolest jetre
rade u zdravstvu i bili su izloženi HCV-pozitivnoj krvi putem igle, ozljede drugim oštrim predmetom ili kontaktom sluznice
učestalo mijenjaju seksualne partnere, posebice ako ne koriste zaštitu kondomom (osobe s rizičnim spolnim ponašanjem)
imaju koinfekciju hepatitisom B i/ili HIV-om
ako su bili u zatvoru
ako se radi o djeci rođenoj od majke zaražene hepatitisom C

Preventivne mogućnosti (cijepljenje protiv hepatitisa B, harm reduction metode – zamjene šprica i igala), proširene usluge testiranja (u zajednici i na razini primarne zdravstvene zaštite) te uspješne metode liječenja (za hepatitis C i izlječenja) ključni su koraci u obuzdavanju ovog javnozdravstvenog problema.

Svake godine u Hrvatskoj se provodi edukativno-informativna javnozdravstvena kampanja o mogućnostima prevencije hepatitisa B i C u kojoj kao partner sudjeluje i Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Kampanja se provodi putem plakata koji će se oglašavati na oglasnim prostorima diljem Hrvatske u zdravstvenim ustanovama, domovima zdravlja i drugim institucijama, te digitalne kampanje s objavom edukativnih tekstova i videa na internetskim stranicama i stranicama društvenih mreža. Više informacija o kampanji povodom Svjetskog dana hepatitisa 2026. možete pročitati na: Svjetski dan hepatitisa 2026.

Hepatitis B i C u Europi

Procjenjuje se da pet milijuna ljudi u Europskoj uniji i Europskom gospodarskom prostoru (EU/EEA) živi s kroničnim hepatitisom B ili C – infekcijama koje su vodeći uzroci bolesti jetre i raka – pri čemu je većina ljudi nesvjesna da su zaraženi. Prema nedavnim procjenama ECDC‑a, 3,2 milijuna ljudi živi s kroničnim hepatitisom B, a 1,8 milijuna s kroničnim hepatitisom C u EU/EEA.

U EU/EEA hepatitis B i C povezani su s oko 50 000 smrti godišnje – 15 000 povezanih s hepatitisom B i 35 000 s hepatitisom C – a broj smrtnih slučajeva od raka jetre uzrokovanog virusnim hepatitisom i dalje raste. Nadalje, istraživanja pokazuju da je više od 65 % osoba s hepatitisom B i 62 % osoba s hepatitisom C još uvijek nedijagnosticirano, stoga ne primaju potrebnu skrb, što ih izlaže visokom riziku od razvoja kronične bolesti jetre i raka jetre.

Hepatitisi u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je učestalost (prevalencija) hepatitisa B i C u općoj populaciji relativno niska (manje od 1 %), no ona je značajno viša u populacijama koje imaju povećan rizik od zaraze hepatitisom B i C. Prema rezultatima epidemioloških istraživanja, oko 0,2 % – 0,7 % opće populacije ima kronični hepatitis B, a oko 0,5 % – 0,9 % protutijela na hepatitis C.

Osobe koje injektiraju droge čine glavnu skupinu s povećanim rizikom za hepatitis C, s prevalencijom od oko 30 % do 65 % prema podacima različitih istraživanja prevalencije protutijela na hepatitis C kod osoba koje injektiraju droge u Republici Hrvatskoj. Prema procjenama matematičkog modeliranja iz epidemioloških podataka u Hrvatskoj je 2019. bilo oko 24 300 osoba koje imaju kronični hepatitis C.

Na temelju prijava zaraznih bolesti u Registar zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) posljednjih pet godina prosječno se u Hrvatskoj zabilježi godišnje oko 42 oboljelih od hepatitisa B i 89 oboljelih od hepatitisa C, a prema spolu među prijavama obje bolesti nešto je više muškaraca.

Višegodišnje smanjenje slučajeva hepatitisa B povezujemo s uvođenjem cijepljenja protiv hepatitisa B u Program obaveznog cijepljenja u Republici Hrvatskoj 1999. godine, tada za svu djecu u 6. razredu osnovnih škola. S obzirom na godinu uvođenja obveznog cijepljenja, danas, prema dobi, većina oboljelih od hepatitisa B su osobe od 40 godina i starije. Većina oboljelih od hepatitisa C imaju 30 godina i više. Prema spolu, nešto više oboljelih su muškarci.

Broj zaprimljenih prijava hepatitisa B i C u sustavu prijavljivanja zaraznih bolesti pokazuje trend pada, no valja naglasiti da taj broj ne pokazuje broj stvarno oboljelih od tih bolesti. Kao i ranije spomenuto, hepatitis B i C su bolesti koje najčešće dugo vremena nakon infekcije ne pokazuju vidljive ili izražene simptome, pa dio inficiranih osoba nije dijagnosticiran.

U Hrvatskoj se protiv hepatitisa B cijepi sva dojenčad, kada s navršenih dva mjeseca dobivaju prvu od tri doze cjepiva. Što se tiče liječenja, Hrvatska ima dobru medicinsku skrb za oboljele od virusnih hepatitisa, a liječenje direktno djelujućim antivirusnim lijekovima za liječenje kroničnog hepatitisa C koja pruža vrlo visok postotak izlječenja široko je dostupno unazad 10-ak godina.

Ipak, najveće prepreke eliminaciji hepatitisa i dalje predstavljaju pad cijepnih obuhvata posljednjih godina (cilj je dosegnuti 95% cijepljenih osoba u ciljnoj populaciji) te značajan broj neprepoznatih dijagnoza i netestiranih osoba koje su u povećanom riziku od zaraze, što dovodi do kasnog postavljanja dijagnoze i nepovoljnijih ishoda liječenja.

Cijepni obuhvati su proteklih godina u Hrvatskoj ispod zacrtanih ciljeva SZO-a od 95 % te iznose prosječno 90 %, sa značajnim varijacijama po županijama.

Put prema eliminaciji hepatitisa do 2030. godine

Na globalnoj razini broj smrtnih slučajeva povezanih s hepatitisom B porastao je za 17 % između 2015. i 2024. godine, dok je smrtnost povezana s hepatitisom C u istom razdoblju smanjena za 12 %. Kako bi se do 2030. godine ostvario globalni cilj smanjenja smrtnosti od hepatitisa B i C za 65 % u odnosu na 2015. godinu, nužno je značajno povećati dostupnost i obuhvat antivirusnim liječenjem osoba koje žive s kroničnom HBV ili HCV infekcijom.

Istodobno, dugoročno najučinkovitiji način smanjenja smrtnosti povezane s hepatitisom B i C jest sprječavanje novih infekcija. Prevencija, rano otkrivanje i pravodobno liječenje ključni su za ostvarenje ciljeva eliminacije virusnih hepatitisa do 2030. godine. Za ostvarenje cilja smanjenja incidencije hepatitisa B za 95 % do 2030. godine potrebno je povećati cijepni obuhvat, osobito pravodobnim cijepljenjem novorođenčadi te dodatno unaprijediti mjere sprječavanja prijenosa infekcije s majke na dijete, posebice u afričkoj regiji.

Iako je učestalost infekcije hepatitisom B među djecom mlađom od pet godina na globalnoj razini smanjena u odnosu na 2015. godinu, ona je i dalje znatno iznad ciljne vrijednosti postavljene za 2030. godinu, pri čemu najveće opterećenje bilježe zemlje afričke regije.

Kako bi se postiglo smanjenje incidencije hepatitisa C za 80 %, nužno je osigurati rano otkrivanje i liječenje zaraženih osoba, provođenje sigurnih medicinskih postupaka, sigurnost transfuzijskih sustava te provedbu mjera za smanjenje rizika od zaraze među osobama koje koriste droge.

Više o virusnim hepatitisima možete pročitati na: Virusni hepatitisi i Sve o hepatitisu.

Jačanje preventivnih aktivnosti mora ostati javnozdravstveni prioritet jer, uz postojeće znanje, cjepiva i terapije, eliminacija virusnih hepatitisa predstavlja ostvariv cilj.

Svjetski dan prevencije utapanja

Svjetski dan prevencije utapanja, koji se obilježava 25. srpnja, ima za cilj podizanje svijesti o utapanju kao jednom od vodećih, ali u velikoj mjeri sprječivih uzroka smrti u svijetu. Ovogodišnja tema glasi „Ujedinimo se i preokrenimo tijek” (engl. Unite to turn the tide). Njome se ističe važnost zajedničkog djelovanja svih sektora i cijelog društva u provedbi mjera koje mogu spasiti živote.

Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da svake godine od utapanja život izgubi više od 300 000 ljudi, odnosno oko 30 osoba svakoga sata, a gotovo četvrtinu žrtava čine djeca mlađa od pet godina.

Na globalnoj razini utapanje je među deset vodećih uzroka smrti djece u dobi od 5 do 14 godina.

Više od 90 % smrtnih slučajeva od utapanja događa se u rijekama, jezerima, bunarima, spremnicima za vodu i bazenima u zemljama s niskim i srednjim dohotkom, pri čemu su djeca i mladi u ruralnim područjima posebno izloženi riziku.

U zadnjem desetogodišnjem razdoblju od 2015. – 2024. u Hrvatskoj je od utapanja umrlo 770 osoba. Od toga je umrlo 45 djece i mladih osoba u dobi do 19 godina. Utapanje je bilo, nakon prometnih nesreća, drugi najčešći uzrok smrti od nenamjernih ozljeda kod djece i mladih (0-19). Međutim, najveći udio osoba umrlih od utapanja u tom razdoblju (49 %, 377 osoba) bio je u dobi od 65+.

U 2024. godini u Hrvatskoj je od utapanja umrlo 76 osoba od kojih je 56 muškog, a 18 osoba ženskog spola.

Iako boravak u vodi donosi brojne zdravstvene koristi, važno je biti svjestan da voda sa sobom nosi i određene rizike. Opasne situacije često nastaju upravo zbog nepažnje i podcjenjivanja mogućih opasnosti – trenutak nepažnje, precjenjivanje vlastitih sposobnosti ili zanemarivanje osnovnih pravila sigurnosti mogu imati ozbiljne posljedice.

Rizik od utapanja moguće je značajno smanjiti odgovornim ponašanjem, stalnim nadzorom djece, procjenom vlastitih sposobnosti te poštivanjem upozorenja i pravila na kupalištima.

Globalna strategija za prevenciju utapanja, koju je razvila Svjetska zdravstvena organizacija, međunarodni je okvir za smanjenje broja utapanja kroz provedbu učinkovitih preventivnih mjera. Strategija postavlja cilj smanjiti broj smrti od utapanja za 35 % do 2035. godine, uz naglasak da je to moguće ostvariti jedino zajedničkim djelovanjem svih sektora i cijelog društva.

Izvor:

World Drowning Prevention Day 2026

Sigurno u vodi

Zdravstveni pregledi stranih radnika

Zdravstveni pregled državljana trećih zemalja u viznom režimu prije produljenja dozvole boravka propisan je Pravilnikom o boravku državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj, a sadržaj pregleda Odlukom ministrice zdravstva, koja se temelji na Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.

Obavezni zdravstveni pregled sastoji se od prikupljanja podataka o zdravstvenom stanju putem razgovora i uvidom u medicinsku dokumentaciju, fizikalnog pregleda, rendgenskog snimanja prsnog koša, pregleda stolice na uzročnike zaraznih bolesti i pretrage krvi na prisutnost određenih infekcija.

Pregledi se provode u zavodima za javno zdravstvo te se osobe, radnici s privremenom dozvolom boravka, trebaju s uputnicom koju izdaje poslodavac, javiti na pregled u teritorijalno nadležan zavod za javno zdravstvo prema mjestu boravka.

Poslodavac radniku izdaje uputnicu s kojom radnik dolazi na pregled i dogovara za radnika termin pregleda s nadležnim zavodom za javno zdravstvo telefonom ili elektroničkom poštom.

Troškove pregleda snosi poslodavac na temelju računa koji zavod ispostavlja poslodavcu nakon što strani radnik pristupi pregledu.

Osnovni pregled obuhvaća fizikalni pregled, rendgensko snimanje prsnog koša i očitavanje snimke, pregled stolice na Salmonellu typhi/paratyphi, vađenje krvi radi pretrage na biljege krvlju prenosivih zaraznih bolesti te nadoknadno cijepljenje ako je potrebno. Ako netko ima nalaze od ranijih pregleda (npr. RTG snimke prsnog koša), neka ih ponese sa sobom, da ne moraju ponavljati pretrage ako su pretrage nedavno obavljene.

U roku od nekoliko dana nakon pristupanja pregledu, na temelju rezultata pretraga, osoba dobiva Uvjerenje o obavljenom pregledu s preporukom od daljnjoj medicinskoj obradi ako je potrebna i o planu nadoknadnog cijepljenja ako je potrebno.

Obrazac uputnice za osobu koju poslodavac šalje na pregled, kao i upute za pripremu za zdravstveni pregled, možete preuzeti u priloženim dokumentima ispod.

Pregledi u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo obavljaju se u Službi za epidemiologiju zaraznih bolesti na adresi Rockefellerova 2 (II. kat) u Zagrebu.

Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti,
E-mail: zdravstveni.pregledi@hzjz.hr

Uputnica za obavljanje zdravstvenog pregleda državljana trećih zemalja iz viznog režima u svrhu produljenja privremenog boravka (PDF, 192.4 KB)

Preuzmite dokument u MS Word (.docx) formatu za ispunjavanje: Uputnica za obavljanje zdravstvenog pregleda državljana trećih zemalja iz viznog režima u svrhu produljenja privremenog boravka

Upute za pregledanika – priprema za zdravstveni pregled (PDF, 153.7 KB)

Upute za strane radnike koji obavljaju pregled za produljenje dozvole boravka (PDF, 186.2 KB)

You can read this text in English HERE.

Tour bez dopinških slučajeva, ali ne i bez kontroverzi

Ovogodišnji Tour de France zasad prolazi bez ijednog potvrđenog pozitivnog dopinškog nalaza, što predstavlja važnu potvrdu učinkovitosti antidopinškog sustava u jednom od najzahtjevnijih sportskih natjecanja na svijetu. Međunarodna agencija za testiranje (ITA) tijekom utrke provodi opsežan program antidopinških kontrola, uključujući testiranja nakon etapa te nenajavljene kontrole izvan natjecanja.

Iako dosad nije zabilježen nijedan pozitivan slučaj, upravo su antidopinške kontrole posljednjih dana postale jedna od glavnih tema Toura. Nekoliko vodećih biciklista, među njima Tadej Pogačar, Jonas Vingegaard i Remco Evenepoel, javno je izrazilo nezadovoljstvo zbog termina provođenja testiranja. Pojedini vozači bili su probuđeni tijekom noći radi davanja uzoraka, ističući da takva praksa narušava kvalitetu sna i otežava oporavak tijekom iznimno zahtjevne trotjedne utrke.

S druge strane, ITA naglašava kako su nenajavljene kontrole sastavni dio međunarodnog antidopinškog programa te da se provode u skladu sa Svjetskim antidopinškim kodeksom. Upravo mogućnost testiranja u bilo kojem trenutku jedan je od ključnih alata u otkrivanju i odvraćanju od uporabe zabranjenih sredstava i metoda.

Unatoč kritikama pojedinih natjecatelja, dosadašnji tijek Tour de Francea potvrđuje da intenzivan sustav nadzora nije rezultirao nijednim potvrđenim dopinškim prekršajem. Time se dodatno ističe važnost kontinuiranih ulaganja u prevenciju, edukaciju i učinkovite antidopinške programe koji imaju za cilj očuvati integritet sporta i osigurati ravnopravne uvjete za sve natjecatelje.

Tour de France i ove godine pokazuje da borba protiv dopinga nije usmjerena samo na otkrivanje prekršitelja, već i na stvaranje okruženja u kojem su pošteno natjecanje, transparentnost i povjerenje u rezultate temeljne vrijednosti vrhunskog sporta.(J.K.)

Međunarodna znanstveno-stručna konferencija u policiji o sportu, prehrani i zdravlju – prijava sažetaka

Međunarodna znanstveno-stručna konferencija u policiji o sportu, prehrani i zdravlju održat će se u organizaciji Policijske akademije ˝Prvi hrvatski redarstvenik u Zagrebu, Avenija Gojka Šuška 1, 9. i 10. studenog 2026. godine.

Policijska akademija ˝Prvi hrvatski redarstvenik˝, organizira 1. Međunarodnu znanstveno-stručnu konferenciju u policiji o sportu, prehrani i zdravlju, koja će se održati 9. i 10. studenog 2026. godine kao dio šireg koncepta ˝Sport, prehrana i zdravlje policijskih službenika˝ koji ima za cilj sustavno unaprijediti sport, prehranu i zdravlje policijskih službenika kroz višegodišnji, znanstveno utemeljen razvij i primjenu i institucionalizaciju stručnih rješenja.

Cilj međunarodne znanstveno-stručne konferencije jest okupiti znanstvenike i stručnjake iz različitih područja radi razmjene mišljenja, praktičnih iskustava i rezultata znanstvenih istraživanja te zauzimanja zajedničkih stajališta o načinima unaprjeđenja zdravlja, tjelesne spremnosti i profesionalne učinkovitosti policijskih službenika.

Prva konferencija usmjerena je na analizu postojećeg stanja i podizanje svijesti o važnosti tjelesne aktivnosti, pravilne prehrane i zdravih životnih navika među policijskim službenicima. Poseban naglasak stavlja se na prepoznavanje ključnih zdravstvenih, tjelesnih i prehrambenih izazova s kojima se policijski službenici susreću tijekom svoje profesionalne karijere, kao i na isticanje važnosti aktivnog uključivanja rukovoditelja u promicanje zdravlja zaposlenika. Kroz multidisciplinarni pristup konferencija nastoji ponuditi stručne i znanstveno utemeljene odgovore te potaknuti razvoj učinkovitih strategija za očuvanje zdravlja, radne sposobnosti i operativne spremnosti policijskih službenika.

Tematski okvir konferencije obuhvaća sljedeća istraživačka područja:

SPORT:

Operativna tjelesna spremnost policijskih službenika: procjena, radna sposobnost, zdravlje i izazovi suvremenog policijskog rada
Znanstveno utemeljena kondicijska priprema policijskih službenika i drugih zanimanja visokog rizika u funkciji očuvanja zdravlja, prevencije ozljeda i operativne učinkovitosti
Suvremena dijagnostika i digitalne tehnologije u praćenju antropoloških sposobnosti i osobina te operativne spremnosti policijskih službenika i sportaša u policijskom sustavu
Borilački sportovi u obuci policijskih službenika: metodika treninga, sigurnost i operativna učinkovitost
Suvremena obuka i razvoj vještina rukovanja vatrenim oružjem policijskih službenika: metodika, sigurnost, procjena kompetencija i operativna učinkovitost
Uloga organizacijskog sustava podrške u profesionalnoj tranziciji sportaša u policijski sustav i jačanju operativne spremnosti kroz sportsku infrastrukturu

PREHRANA:

Sinergija prehrane i tjelesne spreme
Prehrana kao zalog za budućnost
Moderan način života – utječe li na prehrambene i životne navike mladih?
Nutritivni status, prehrambene navike i nutritivne strategije za očuvanje zdravlja, radne sposobnosti i oporavka
Dodaci prehrani u funkciji očuvanja zdravlja, tjelesne spremnosti i oporavka – učinkovitost, sigurnost i ograničenja
Prehrana kao čimbenik mentalnog zdravlja i psihološke otpornosti
Edukacija o prehrani, digitalne tehnologije i inovativni pristupi promicanju zdravlja

ZDRAVLJE:

Mentalno zdravlje, psihološka otpornost i psihosocijalni rizici
Radni uvjeti, oporavak i zdravlje u zanimanjima visokog rizika
Kronične bolesti, zdravo starenje i očuvanje radne sposobnosti
Ovisnosti i druga rizična ponašanja u zanimanjima visokog rizika
Smjenski i noćni rad, spavanje i zdravlje u zanimanjima visokog rizika

Napomena autorima: Iako konferencija obuhvaća širi tematski okvir i različita područja istraživanja, prijavljeni radovi moraju jasno istaknuti svoju primjenjivost i doprinos policijskoj profesiji, policijskoj praksi, obrazovanju ili razvoju policijskog sustava.

Konferencija će se održati u organizaciji Policijske akademije ˝Prvi hrvatski redarstvenik u Zagrebu, Avenija Gojka Šuška 1, 9. i 10. studenog 2026. godine.

Važni datumi:

Datum konferencije: 9. i 10. studeni 2026.
Prijava sažetaka – do 15. rujna 2026.
Obavijest sudionicima o prihvaćanju sažetaka – do 15. listopada 2026.
Dostava cjelovitih radova – do 1. prosinca 2026.
Recenzentski postupak, obavijest o prihvaćanju cjelovitih radova i objava radova – tijekom 2027. godine.

Na Konferenciji sudjeluju izlagači temeljem prihvaćenog proširenog sažetka i prezentacije.

Autori koji su sudjelovali na Konferenciji izlaganjem prezentacije mogu dostaviti cjelovite radove i prijaviti ih za objavu u znanstvenom časopisu Policija i sigurnost, u skladu s uputama za autore. Radovi podliježu dvostrukoj anonimnoj međunarodnoj recenziji, a radovi koji neće uspješno završiti recenzentski postupak neće moći biti objavljeni.

Radni jezici Konferencije su hrvatski i engleski.

Pri registraciji potrebno je ispuniti obrazac za prijavu sažetaka. Pozivaju se zainteresirani znanstvenici i stručnjaci koji ispunjavaju uvjete za recenzente da se prijave za sudjelovanje u recenzijskom postupku radova. Prijave se zaprimaju putem prijavnog obrasca.

Odabir radova obavljat će Programski odbor Konferencije.

Sve informacije i upute za pisanje radova bit će dostupne na web stranici Policijske akademije, a za dodatne informacije kontakt e-mail adresa je:

info@policijska-akademija.hr

UIPM ukinuo sva ograničenja Rusiji

Izvršni odbor Međunarodne unije modernog peteroboja (UIPM) odlučio je ukinuti sva preostala ograničenja ruskim sportašima i reprezentacijama, čime im se otvara put povratka na međunarodna natjecanja pod nacionalnom zastavom, grbom i himnom. Odluka predstavlja nastavak postupnog vraćanja Rusije u međunarodni sport nakon višegodišnjih sankcija uvedenih zbog invazije na Ukrajinu i ranijeg državno sponzoriranog doping skandala.

Do promjene je došlo nakon što je Međunarodni olimpijski odbor (MOO) 7. srpnja 2026. privremeno ukinuo suspenziju Ruskog olimpijskog odbora (ROC) te povukao preporuke koje je od 2022. godine upućivao međunarodnim sportskim savezima u vezi sa sudjelovanjem ruskih sportaša. Samo dan kasnije, 8. srpnja, članovi Izvršnog odbora UIPM-a sastali su se online i glasali u korist ukidanja svih preostalih ograničenja.

Od ožujka 2023. ruski su se sportaši u modernom peteroboju natjecali isključivo pod statusom individualnih neutralnih sportaša (AIN), u skladu s tadašnjim preporukama MOO-a. Nova odluka UIPM-a znači kraj tog režima – nova pravila stupaju na snagu s početkom Europskog seniorskog prvenstva u Istanbulu, 3. kolovoza 2026. Sustav AIN zadržat će se još samo na svjetskim prvenstvima po dobnim skupinama (juniorskim) tijekom srpnja i kolovoza, nakon čega ograničenja neće postojati ni na jednoj razini natjecanja UIPM-a.

Odluka je usklađena i s kalendarom prema glavnom događaju sezone – Svjetskom prvenstvu UIPM-a u kineskom Guiyangu.

Rusiji su ovim ukinuta ista ograničenja kakva su u istom sportu ranije, 12. svibnja 2026., ukinuta i Bjelorusiji, neposredno nakon što je MOO 7. svibnja ukinuo ograničenja bjeloruskim sportašima. Za razliku od Bjelorusije, čiji je povratak MOO opisao kao odraz dobrog ugleda tamošnjeg olimpijskog odbora, rusko je pitanje ostalo znatno osjetljivije i sporije se rješavalo, dijelom i zbog otvorenih pitanja vezanih uz antidoping sustav u zemlji.

Ruske sportske vlasti pozdravile su odluke UIPM-a tijekom godine kao potvrdu da se sportski dijalog postupno vraća na konstruktivniji kolosijek.

Iako je UIPM slijedio primjer MOO-a, treba naglasiti da je riječ o privremenom ukidanju suspenzije na razini MOO-a – ono ne znači nužno konačno i trajno rješenje statusa ruskog sporta, niti automatski utječe na odluke drugih međunarodnih saveza, od kojih neki i dalje zadržavaju stroža ograničenja. Odluka također dolazi u trenutku kada rat u Ukrajini i dalje traje, što je izazvalo podijeljene reakcije unutar sportske zajednica. ( J.K. )