Hrvatski dan nepušenja – poziv na okrugli stol
22. VELJAČE 2023. , SRIJEDA U 10.30 SATI
EDUKACIJSKI CENTAR HRVATSKOG ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO, ROCKEFELLEROVA 12, ZAGREB
Uz Svjetski dan nepušenja (31. svibnja), u Hrvatskoj se od 2003. godine obilježava i nacionalni dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima (engl. World No Tobacco Day). Hrvatski dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima obilježava se prvog dana Korizme ove godine je 22. veljače, posebnost tog dana je što većina ljudi razmišlja o odricanju od nečega u čemu uživa tijekom godine. Dan bez duhanskog dima je dan kojim se želi potaknuti pušače na prestanak pušenja. Kao i prema modelu koji se provodi u drugim zemljama, obilježavanjem Dana bez duhanskog dima nastoji se potaknuti pušače da ne zapale cigaretu 24 sata kako bi uvidjeli da to nije nemoguće i nastavili s apstinencijom. To je prilika da pušači razmisle o svojoj ovisnosti o cigaretama, da im nepušači pomognu da se odreknu cigareta. Povodom Hrvatskog dana nepušenja – Dana bez duhanskog dima, Hrvatski zavod za javno zdravstvo zajedno sa Nacionalnim povjerenstvom za borbu protiv pušenja Ministarstva zdravstva organizira okrugli stol. Okrugli stol će biti održan 22. veljače 2023., srijeda u 10.30 sati u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Rockefellerova 12, Zagreb.
Okrugli stol bit će i prilika da prikažemo situaciju s pušenjem kod mladih, potaknemo pušače na prestanak, podsjetimo na Škole nepušenja, te izazove koje donose novi duhanski proizvodi i e-cigarete. Pozivamo sve zainteresirane stručnjake da nam se pridruže na Okruglom stolu te sudjeluju u raspravi s primjerima dobre prakse.
Duhan je odgovoran za smrt više od 8 milijuna ljudi godišnje.Više od 7 milijuna tih smrtnih slučajeva posljedica je izravne uporabe duhana, dok je oko 1.2 milijuna posljedica izloženosti nepušača duhanskom dimu. Pušenje duhana izaziva ovisnost, oštećuje sve organske sustave u organizmu te povećava rizik za više od trideset bolesti.
Prema rezultatima istraživanja provedenog 2019. godine „Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji u Republici Hrvatskoj“ (istraživanje HZJZ-a i Institut za društvena istraživanja dr. Ivo Pilar) 38,4% odraslih puši, najviše u dobnoj skupini između 25. i 35. godine života (43,6%), dok muškarci nešto češće puše od žena (41,2% naspram 35,7%) .
Duhanski dim sadrži preko 7 000 različitih kemijskih sastojaka, od kojih neke posebno oštećuju srce i krvne žile. Najštetnije tvari iz duhanskog dima za krvožilni sustav su nikotin, katran i ugljični monoksid.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) “Duhanski proizvodi” se definiraju kao proizvod koji su u cijelosti ili djelomično napravljeni od listova duhana kao sirovine koji se proizvode za pušenje, žvakanje. Na tržištu se pojavio sve veći broj „Novih duhanskih proizvoda” koji se definiraju kao duhanski proizvod koji ne pripada ni jednoj od sljedećih kategorija:cigarete,duhan (za samostalno motanje, za lule i vodene lule,cigare i cigarilosi) ,duhan (za žvakanje, za šmrkanje ili za oralnu potrošnju) .
Prodaja cigareta smanjivala se tijekom godina proteklog desetljeća, što dovodi do razvoja i marketinga e-cigareta i novih duhanskih proizvoda (grijani duhanski proizvodi). Elektronički sustavi za isporuku nikotina(e-cigarete), koji se također nazivaju vaping uređaji ili olovke za vape, uređaji koji se koriste za pušenje ili „vape“ aromatizirane otopine. Prema SZO glavni sastojci otopine e-cigareta su: nikotin, propilen glikol sa ili bez glicerola i različita sredstva za poboljšanje okusa. Uz negativan utjecaj na zdravlje ljudi, negativno utječu na okoliš.Proizvođači e-cigareta ne dostavljaju jasne upute korisnicima kako pravilno odložiti korištene uređaje, litij-ionske baterije i iskorištene uljne patrone. E-cigarete su izrađene od plastike i metala i kao takve nisu biorazgradive što uzrokuje raspršenje mikroplastike i ulja u okoliš. Grijani duhanski proizvodi postupkom zagrijavanja stvaraju aerosol koji sadrži nikotin i štetne sastojke u obliku aditiva i aroma .Prema duhanskim tvrtkama, zagrijavanjem duhana, a ne spaljivanjem kao kod obične cigarete, značajno se smanjuje stvaranje štetnih tvari koje nastaju pri visokoj temperaturi povezane s izgaranjem navodi SZO.
Unatoč naporu duhanskih tvrtki da se dokaže smanjena štetnost kod konzumacije e-cigareta i grijanih duhanskih proizvoda,prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) prijavljeno je više od 2800 slučajeva, uključujući i 68 smrtna slučaja EVALI koja predstavlja upalni odgovor dišnog sustava koji nastaje zagrijavanjem i aerosolizacijom ulja koje se taloži u alveolarnom prostoru. EVALI uključuje stanja kao što su lipoidna pneumonia, pneumonitis uzrokovan preosjetljivošću, difuzno alveolarno krvarenje, akutna eozinofilna pneumonija navodi CDC.
Uz e-cigarete i grijane duhanske proizvode u ,,Proizvode sljedeće generacije“ spadaju SNUS i nikotinske vrećice.
SNUS je tradicionalni skandinavski bezdimni duhanski proizvod, reguliran je kao prehrambeni proizvod prema švedskom zakonu o hrani od 1970-ih. Konzumira se stavljanjem vrećice između desni i gornje usne na određeno vrijeme. Iako je opće prihvaćeno da su opasnosti po zdravlje od korištenja snusa puno manje nego kod pušenja, ostaje nejasnoća oko dugoročnih učinaka. Istraživanja su pokazala povezanost između upotrebe snusa i raka gušterače, te povezanost upotrebe snusa dijabetesom tipa 2, smrtonosnim srčanim udarima, povišenim krvnim tlakom te prijevremenim porodom i mrtvorođenošću.
Nikotinske vrećice slične su vrećicama za snus jer su napravljene za postavljanje između usna i desni, te ne zahtijevaju pljuvanje. Ne sadrže list duhana, već oblik dehidriranog nikotina (s dodanim aromama). Nikotin se apsorbira u krvotok preko sluznice u ustima. Vrećice također općenito sadrže biljna vlakna, arome i zaslađivače. Istraživači su upozorili da se nikotinske vrećice posebno sviđaju mladima i nepušačima, jer se prodaju u raznim voćnim okusima, u atraktivnom pakiranju i mogu se diskretno koristiti.
Tijekom sazrijevanja i traženja svoga identiteta, mlade su osobe sklone burnom, nepromišljenom reagiranju te počinju eksperimentirati sa svime što je zabranjeno. Eksperimentiranje duhanom povezano je sa željom da se isproba „zabranjeno voće“, ali i s obilježjem mladosti i nezrelosti, koja ne priznaje vezu između rizičnih ponašanja i loših posljedica koje mogu nastupiti odmah ili s vremenom.
Prema najnovijem Istraživanju o zdravstvenom ponašanju mladih (engl. Health Behaviour in School-aged Children; HBSC) provedenom 2022 g. veliki broj učenika/ca nije probao cigarete nikad u životu što je vidljivo iz slike 1. Trend pušenja barem jednom u 30 dana kod učenika/ca raste s dobi (slika 2). Vrlo nizak postotak učenika/ca puši cigarete svakodnevno (slika 3) dok najveći broj učenika/ca u dobi od 15 godina puši cigarete najmanje jednom tjedno. (slika 4).
LIITERATURA:
1. https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/tobacco
2. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/
3. Štimac Grbić, D., Glavak Tkalić, R. (Ur.). (2020). Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske: 2019. i analiza trendova uporabe 2011.-2019. Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.
4. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/
5. United States (US) Federal Drug Administration (FDA): Vaporizers, E-Cigarettes, and other Electronic Nicotine Delivery Systems (ENDS)
6. Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, S. Peeters, A. Gilmore, Tobacco Control, 2015
7. J. Foulds, L. Ramstrom, M. Burke, et al. Effect of smokeless tobacco (snus) on smoking and public health in Sweden. Tobacco Control, 2003. Swedish Food Regulations, Food Act (Livsmedelslagen SFS 2006:804). 2006
8. Royal College of Physicians. Harm reduction in nicotine addiction: helping people who can’t quit. A report by the Tobacco Advisory Group of the Royal College of Physicians. 2007
9. J. Luo , W. Ye, K. Zendehdel, et al., Oral use of Swedish moist snuff (snus) and risk for cancer of the mouth, lung, and pancreas in male construction workers: a retrospective cohort study. Lancet, 2007, Jun 16;369(9578),2015-20
10. T. Schmid, Smokeless Alternatives on the Upswing, Tobacco Asia, 3 February 2021
11. S. Peeters, A. Gilmore, Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, Tobacco Control, 2015
12. Gazdek D. (2014) Navika pušenja djelatnika u zdravstvu Koprivničko-križevačke županije. Nove staze 32:25-26
13. HBSC survey conducted in 2022 among Croatian pupils
Sudjelujte u natječaju projekta EU – JAMRAI
Razmišljate li kreativno?
Pozivamo vas da sudjelujete u natječaju za dizajniranje prvog globalnog simbola koji će predstavljati otpornost na antibiotike. Pobjednik dobiva nagradu od 2000 eura!
Upotreba antibiotika nesumnjivo predstavlja revolucionarno medicinsko dostignuće. Zahvaljujući njima, nekad smrtonosne bolesni su postale gotovo pa bezazlene, čime su nebrojeni životi spašeni. Ipak, zbog tih istih antibiotika, točnije, zbog njihove prekomjerne i neprimjerene uporabe, ovo je dostignuće sada pod golemim rizikom. Naime, sve je više bakterija postalo otporno na antibiotike koji su u opticaju, a ukoliko se dosadašnji trendovi nastave, stručnjaci predviđaju kako bi do 2050. godine antimikrobna rezistencija mogla postati vodeći uzrok smrtnosti na globalnoj razini. Ukratko, radi se o gorućem javnozdravstvenom problemu, na koji je potrebna što sveobuhvatnija reakcija, i to u što skorijem roku.
Pristup „Jedno zdravlje“, koje karakterizira dosadašnju borbu s ovim izazovom, naglašava potrebu ujedinjenom pristupu zdravlju čovjeka, životinja i okoliša, kao i najužu suradnju stručnjaka iz područja veterine, humane medicine i znanosti o okolišu. Ipak, ovaj golemi globalni izazov treba dodatno, još udruženije djelovanje, a to je djelovanje svih nas. Zbog toga nam je potreban zajednički, svima poznat simbol oko kojeg ćemo se okupiti, koji će predstavljati našu zajedničku borbu.
Od takvog simbola očekujemo da nam omogući da se dublje razumijemo i na simboličkoj, neverbalnoj, kreativnoj razini djelovanja. Na taj ćemo način imati veće šanse ne samo ujedinjeno djelovati, već će i naše aktivnosti u smjeru zajedničkog cilja moći biti vidljivije, sveobuhvatnije, ali i atraktivnije. Imajući to u vidu, projekt EU-JAMRAI (engl. Joint action on antimicrobial resistance and health care associated infections) je raspisao natječaj kojim se traži prvi globalni simbol za otpornost na antibiotike. Treba napomenuti da se ne traži logo ili nešto slično, već nešto opipljivo, što bi svatko, bilo gdje, mogao izraditi kod kuće i nositi s ponosom, poput crvene vrpce koja označava borbu protiv AIDS-a.
Ovaj natječaj je otvoren do 31. ožujka 2020. godine, a najuspješniji kreativac bit će nagrađen iznosom od 2000 eura.
Više informacija o procesu prijave možete naći ovdje.
Više o projektu EU – JAMRAI možete pročitati ovdje.
Mišja groznica ili hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom
O kakvoj se bolesti radi i što je uzrokuje?
Mišja groznica je naziv bolesti koji se u javnosti često koristi za hemoragijsku groznicu s bubrežnim sindromom (HGBS). HGBS je virusna zoonoza, prvenstveno bolest šumskih mišolikih glodavaca poznata kao bolest prirodnih žarišta. Javlja se u određenim geografskim područjima u kojima su nužno zadovoljeni ekološki uvjeti (abiotički – klima, vodeni tokovi, tlo, padaline, uz biotičke – biljne i životinjske zajednice) da bi se uzročnik bolesti mogao trajno održavati na određenom području.
Bolest uzrokuju Hantavirusi, koji su rasprostranjeni u raznim dijelovima svijeta, kako u Aziji, tako i od sjevera do juga Europe. U Hrvatskoj je bolest stalno prisutna pretežno u kontinentalnim područjima, s različitom učestalošću od godine do godine.
Svake se godine bilježe pojedinačni ili sporadični slučajevi, a ciklički epidemije odnosno povremeno se registrira povećan broj oboljelih osoba, kao što je bilo 1995., 2002., 2012. te 2014. godine.
U Hrvatskoj su poznata neka prirodna žarišta odnosno enzootska područja, npr. neke šume u Lici, Karlovačkoj županiji, Zagrebačkoj županiji, Slavoniji, Gorskom Kotaru, Medvednica, međutim rasprostranjenost ove zoonoze u Hrvatskoj nije u potpunosti poznata.
Tko je rezervoar i domaćin uzročnika?
Mišoliki glodavci su prirodni rezervoari i prenositelji virusa. Uzročnik prirodno kruži i održava se među mišolikim glodavcima.
Kod nas u Hrvatskoj su to: riđa voluharica (Clethrionomys glareolus) i žutogrli miš (Apodemus flavicollis), a uz njih u manjoj mjeri i šumski miš (Apodemus sylvaticus), poljski miš (Apodemus agrarius) te livadna voluharica (Microtus agrestis).
Ta infekcija za njih nije opasna, no čini ih rezervoarima virusa kojeg izlučuju u okolinu, najviše mokraćom i izmetom. Ušavši u njihov svijet odnosno područje tzv. prirodnog žarišta, ljudi se, srećom u pravilu rijetko, u određenim okolnostima mogu zaraziti i razboljeti.
Kako se bolest prenosi?
Čovjek se može zaraziti:
- izravnim ili posrednim kontaktom s izlučevinama (mokraća, izmet ili slina) zaraženih glodavaca, udisanjem aerosola ili prašine koja sadrži uzročnike
- unosom uzročnika iz izlučevina zaraženih glodavaca kroz oštećenu kožu ili sluznicu oka, nosa i usta onečišćenim rukama ili
- kontaminiranom ili zagađenom vodom ili hranom (kao npr. neoprani šumski plodovi)
- neposrednim kontaktom sa zaraženim glodavcima
Bolest se najčešće ne prenosi sa čovjeka na čovjeka.
Mišja groznica je vezana uz izravan ili posredan dodir s divljim mišolikim glodavcima i njihovim izlučevinama, a do nešto češćeg obolijevanja ljudi obično dolazi u godinama velike brojnosti malih glodavaca (tzv. “mišje godine”). Na njihovu brojnost mogu utjecati razni promjenjivi ekološki čimbenici pa se često ne može u potpunosti objasniti niti prognozirati. Poznato je da obilje hrane pogoduje većem broju, dok dugotrajne zimske hladnoće smanjuju broj glodavaca.
Koji su simptomi bolesti?
Bolest se najčešće manifestira 1 do 2 tjedna nakon izlaganja inficiranoj izlučevini glodavca (vrlo rijetko inkubacija može trajati i do 8 tjedana) naglim nastupom visoke tjelesne temperature, praćene zimicom i jakom glavoboljom, nakon kojih slijede jaki bolovi u trbuhu i leđima, koji mogu biti praćeni mučninom i povraćanjem, zamućenim vidom te ponekad crvenilom lica i konjunktiva te osipom. Kasniji se simptomi bolesti mogu manifestirati smanjenom količinom izlučivanja urina i razvitkom zatajenja bubrega, ali i naglim padom tlaka, pojavom krvarenja i razvojem stanja šoka.
Tko najčešće obolijeva?
Na osnovi opisanog se može zaključiti da su osobe koje zbog prirode posla ili rekreativno (šumski radnici, poljoprivrednici, lovci, planinari, izletnici i sl.) dugotrajno i učestalo dolaze u neposredan ili posredan kontakt s malim divljim glodavcima najizloženiji njihovu aerosolu pa mogu biti i najizloženiji ovoj zarazi.
Važno je napomenuti da se čovjek može zaraziti i u zatvorenim prostorima u kojima mogu boraviti glodavci i gdje može biti velika koncentracija uzročnika u prašini (podrumske prostorije, garaže, tavani, ostave i dr.)
Iako rizik od obolijevanja ljudi postoji, na sreću je razmjerno malen prema proširenosti boravka ljudi u prirodi bilo zbog profesionalnih razloga, bilo zbog rekreacije te se ova bolest u ljudi relativno rijetko javlja.
Kako se zaštititi na otvorenom?
- Nemojte sjediti ni ležati izravno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi!
- Tijekom boravka u prirodi čuvajte hranu i piće (u zatvorenim spremnicima) te osobne stvari od dodira s glodavcima i njihovim izlučevinama.
- Prije konzumacije jela i pića te uzimanja cigarete dobro operite ruke toplom vodom i sapunom ili koristite antiseptik ili dezinficijens na bazi alkohola.
- Ne ostavljajte ostatke hrane i druge otpatke u prirodi!
- Nemojte piti vodu iz neuređenih šumskih izvora i lokava.
- Plodove ubrane u prirodi koji se jedu sirovi dobro operite tekućom vodom.
- Ne dirajte gnijezda glodavaca kao niti uginule glodavce bez rukavica i maske.
Kako se zaštiti u zatvorenim prostorijama?
- Osigurajte hranu i piće od pristupa glodavaca, pohranite ih u zatvorene spremnike!
- Smeće držite u zatvorenim čvrstim kontejnerima da ne bude izvor hrane glodavcima.
- Ne ostavljajte smeće u prostorijama kao što su ostave, podrumi, garaže, tavani, vikendice i sl.!
- Spriječite ulaz glodavaca u stambene i gospodarske objekte zatvarajući sve pukotine i rupe u zidovima i podovima!
- Potrebno je skloniti sva odlagališta raznih materijala koji mogu poslužiti glodavcima kao sklonište najmanje 50 m od kuće.
- Redovito provodite uništavanja glodavaca ili deratizaciju (klopke) u kući i neposredno oko kuće (ako se radi o otrovu upozorite ljude, osobito djecu)!
- Ne dirajte uginule glodavce ili njihova gnijezda golim rukama.
- Čišćenje dulje vrijeme nekorištenih prostora obavite uz što manje podizanje prašine, ako je moguće primijenite vlažno čišćenje (uz korištenje maske preko nosa i usta).
- Ne metite niti usisavajte izlučevine glodavaca, kao niti njihova gnijezda. To će pogodovati zaraznom materijalu (izlučevinama glodavaca) da se digne u zrak koji onda možete udahnuti pa se na taj način možete zaraziti.
- Nosite masku koja štiti sluznicu nosa i usta!
- Nosite gumene rukavice!
- Prilikom čišćenja koristite mokru krpu (da se izbjegne dizanje prašine) i klorni ili alkoholni dezinficijens!
U zadnjih petnaest godina broj prijava hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom u Hrvatskoj znatno varira; u prosjeku je oko šezdeset prijava godišnje (najmanje 6 oboljelih 2013. godine; najviše 317 oboljelih 2002. godine). U prva tri mjeseca ove godine prijavljen je nešto veći broj bolesnika s hemoragijskom groznicom u Hrvatskoj nego što se prijavljuje u „mirnim“ godinama, međutim manje nego u istom razdoblju tijekom epidemijskih godina. Bolesnici su iz cijele kontinentalne Hrvatske, iz poznatih endemskih područja/prirodnih žarišta.
U ovom trenutku nije moguće procijeniti kakav će biti trend tijekom ove godine, tj. da li će ova godina po broju oboljelih biti znatno iznad prosjeka.
Rizik od hemoragijske groznice je uvijek prisutan u prirodnim žarištima, a u vrijeme epidemijskih godina je nešto viši, ali se može umanjiti pridržavanjem gore opisanih mjera osobne zaštite.
Povezani članak: Procjene rizika zaražavanja djece virusom HGBS-a u Domu Crvenog križa i bližoj okolici na Sljemenu
Depresija: razgovarajmo
Svake se godine 7. travnja obilježava Svjetski dan zdravlja pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije. Za temu ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja je kao prioritetno područje globalnog javnozdravstvenog interesa odabrana depresija, s glavnom porukom „Depresija: razgovarajmo“ (engl. Depression; let’s talk). Cilj ovogodišnje javnozdravstvene kampanje „Depresija: razgovarajmo“ je osvijestiti ljude koji boluju od depresije da potraže i dobiju pomoć.
Ovom se kampanjom također želi:
- bolje informirati opću javnost o depresiji, njezinim uzrocima i mogućim posljedicama te obliku pomoći koji je dostupan za prevenciju i liječenje depresije
- potaknuti ljude s depresijom da potraže pomoć
- osvijestiti obitelj, prijatelje i kolege koji žive s ljudima koji boluju od depresije da su sposobni pružiti podršku oboljelom
Što je depresija?
Depresija je bolest koju karakteriziraju poremećaji raspoloženja.
Simptomi depresije su:
- dugotrajna tuga
- nesposobnost uživanja u ranije ugodnim stvarima ili aktivnostima
- duševna bol
Depresija utječe na obavljanje najjednostavnijih svakodnevnih zadataka, ponekad s razornim posljedicama za odnose s obitelji i prijateljima i mogućnosti da se zaradi za život. Da bi se postavila dijagnoza depresije odnosno depresivne epizode, ovi simptomi trebaju trajati najmanje 2 tjedna.
Osim navedenog, ljudi koji boluju od depresije mogu imati i neke od sljedećih simptoma:
- manjak energije
- promjene apetita
- nesanicu ili preveliku potrebu za snom
- povećanu tjeskobu ili zabrinutost
- smanjenu koncentraciju
- neodlučnost
- nemir
- osjećaj bezvrijednosti, krivnje ili beznađa
- misli o samoozljeđivanju ili suicidu
Rizik od razvoja depresije se povećava sa stresom, traumatskim životnim događajima kao što su smrt voljene osobe ili prekid veze, fizičkim bolestima, problemima uzrokovanim konzumacijom alkohola ili droge, siromaštvom, nezaposlenošću, nepravilnom prehranom i nedovoljnom tjelesnom aktivnošću. Kod nekih osoba postoji i genetska, urođena predispozicija za razvoj depresije.
Depresija može pogoditi svakoga, to nije znak slabosti. Depresija je izlječiva: razgovorom s psihoterapeutom, uzimanjem antidepresivnih lijekova ili kombinacijom obaju.
Liječenje depresije
- Potražite pomoć liječnika
- Možete se obratiti svom obiteljskom liječniku koji će provjeriti i utvrditi Vaše stanje te Vam po potrebi prepisati lijekove ili vas uputiti stručnjacima iz područja mentalnog zdravlja
- Depresija se liječi lijekovima koji se zovu antidepresivi. Ti lijekovi ne djeluju odmah kao primjerice lijekovi protiv bolova, već im je potrebno oko 1 do 6 tjedana za početak djelovanja
- Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje uzimanje lijekova i 6 do 10 mjeseci nakon prestanka simptoma
- Bitno je napomenuti da ovi lijekovi ne izazivaju ovisnost
- Osim uzimanja antidepresiva, u liječenju depresije je od velike koristi i psihoterapija
Jeste li znali?
Zajednički mentalni poremećaji (depresija i anksiozni poremećaji) su u porastu u cijelom svijetu.
U humanitarnim krizama i tijekom ratnih sukoba, 1 od 5 osoba je pogođena depresijom ili anksioznim poremećajem.
Depresija povećava rizik razvoja drugih nezaraznih bolesti kao što su dijabetes i kardiovaskularne bolesti. Uz to, dijabetes i kardiovaskularne bolesti povećavaju rizik od depresije.
Depresija koja se javlja kod žene nakon poroda može utjecati na razvoj novorođenčeta.
Najučestaliji mentalni poremećaji mogu se prevenirati i izliječiti uz relativno mali trošak.
Novi dokaz iz istraživanja koje je provela Svjetska zdravstvena organizacija pokazuje da depresija i anksiozni poremećaji koštaju globalnu ekonomiju više od US$ 1 bilijuna svake godine.
Broj ljudi s depresijom i anksioznim poremećajem u svijetu se povećava: 1990. godine je u svijetu bilo 416 milijuna oboljelih, dok je 2013. godine njihov broj porastao na 615 milijuna.
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, depresija će do 2020. godine postati drugi svjetski zdravstveni problem, a gledajući samo žensku populaciju, zdravstveni problem broj jedan. Posljedica je to kontinuiranog porasta broja depresivnih osoba.
Ako se osjećate nesretno ili mislite da imate depresiju:
- Razgovarajte o svojim osjećajima s nekim kome vjerujete.
- Potražite profesionalnu pomoć.
- Ne zaboravite da vam uz pravu pomoć može biti bolje.
- Nastavite s aktivnostima u kojima ste uživali kada vam je bilo dobro.
- Budite u kontaktu s obitelji i prijateljima.
- Redovito vježbajte, čak i ako je to samo kratka šetnja.
- Držite se pravilnih navika hranjena i spavanja.
- Prihvatite da bi mogli bolovati od depresije i prilagodite svoja očekivanja. Možda nećete biti u mogućnosti ispuniti svoje svakodnevne aktivnosti ili obveze onoliko koliko ste običavali.
- Izbjegavajte ili ograničite unos alkohola i uzimajte lijekove onako kako vam ih je prepisao liječnik.
ZAPAMTITE
Stigma i diskriminacija koje prate mentalne bolesti, uključujući depresiju, dovode do kasnijeg prepoznavanja problema i odgađaju traženje pomoći, zbog čega liječenje traje dulje, a može doći i do težih posljedica kao što je samoubojstvo.
Depresija je bolest koja pogađa ljude svih dobnih skupina, svih društvenih slojeva i svih zemalja svijeta.
Depresija se može prevenirati i liječiti.
Ako mislite da bolujete od depresije, potražite pomoć.
Izvor: WHO
Učinite korak Za mentalno zdravlje
Hrvatski zavod za javno zdravstvo je u suradnji s Gradskim uredom za zdravstvo Grada Zagreba pokrenuo zajedničko obilježavanje Svjetskog dana zdravlja 2017 posvećenog depresiji. U petak 7.4.2017. od 15.00 do 17.30 sati će se u Parku Zrinjevac u Zagrebu održati Festival mentalnog zdravlja u cilju promicanja važnosti pravovremenog ulaganja u mentalno zdravlje, zdravstvenog prosvjećivanja i informiranja o dostupnim uslugama mentalnog zdravlja u zajednici. Pogledajte obavijest o Festivalu mentalnog zdravlja
Kalendar aktivnosti povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja 2017. godine
Održana javnozdravstvena akcija „Sačuvajmo zdrave dojke” u Zagrebu
U subotu, 17. listopada 2026. godine, u središtu Zagreba održana je javnozdravstvena akcija „Sačuvajmo zdrave dojke”, u organizaciji udruge P.I.N.K. life i partnera, povodom obilježavanja listopada – mjeseca svjesnosti o raku dojke.
Cilj događanja bio je podizanje svijesti o važnosti prevencije i ranog otkrivanja raka dojke te pružanje podrške oboljelima i njihovim obiteljima.
Program je započeo okupljanjem na Zrinjevcu, nakon čega je održan simbolični mimohod do Cvjetnog trga, kojim su sudionici poslali poruku zajedništva, solidarnosti i podrške ženama oboljelima od raka dojke.
U događanju je sudjelovala i prim. dr. sc. Andrea Šupe Parun, dr. med., specijalistica epidemiologije iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i nacionalna koordinatorica Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke, istaknuvši važnost redovitih preventivnih pregleda i odaziva na mamografiju u sklopu nacionalnog programa.
Na Cvjetnom trgu organizirane su edukativne i javnozdravstvene aktivnosti, a održana je i modna revija u kojoj su sudjelovale žene koje su se suočile s rakom dojke.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo podsjeća da rano otkrivanje raka dojke značajno povećava mogućnosti uspješnog liječenja te poziva žene na redovite preglede i brigu o vlastitom zdravlju.
Akcija „Sačuvajmo zdrave dojke” naglasila je važnost zajedničkog djelovanja zdravstvenih institucija, udruga i građana u promicanju zdravlja žena.
Posebni Eurobarometar 574 (2026. godine) – Sport i tjelesna aktivnost
Najnoviji rezultati Posebnog Eurobarometra o sportu i tjelesnoj aktivnosti pokazuju određene promjene u obrascima tjelesne aktivnosti građana Hrvatske između 2022. i 2026. godine. Istraživanje je u Hrvatskoj provedeno od 10. do 29. travnja 2026. godine na 1.007 ispitanika, dok su podaci iz 2022. godine prikupljeni na 1.008 ispitanika. Pri usporedbi rezultata potrebno je uzeti u obzir da su se pojedine formulacije i kategorije odgovora između dvaju istraživanja razlikovale, zbog čega nisu svi pokazatelji izravno usporedivi.
Za javnozdravstveni kontekst posebno je važan podatak o tjelesnoj aktivnosti koja nije izravno povezana sa sportom. Udio građana koji se takvom aktivnošću bave gotovo svakodnevno povećao se s 11 % u 2022. na 24 % u 2026. godini, dok se udio onih koji je nikada ne provode smanjio s 23 % na 18 %. U ovu vrstu aktivnosti uključeni su, među ostalim, hodanje, bicikliranje u svrhu prijevoza, ples, vrtlarenje i druge aktivnosti svakodnevnog života.
Posebno je izražen porast aktivnog kretanja u svakodnevnom životu. Udio građana koji navode tjelesnu aktivnost na putu od kuće do škole, posla ili trgovine povećao se s 23 % na 37 %, odnosno za 14 postotnih bodova. Istodobno je porastao i udio tjelesne aktivnosti u parkovima i na otvorenom, s 23 % na 31 %. Ovi rezultati ukazuju na sve veću važnost uključivanja kretanja u svakodnevne aktivnosti i korištenja prostora u zajednici za tjelesnu aktivnost.
Važan dodatni pokazatelj predstavlja hodanje. U 2026. godini 70 % građana Hrvatske navodi da hoda najmanje 10 minuta u kontinuitetu četiri do sedam dana tjedno, 27 % jedan do tri dana tjedno, a 2 % navodi da nikada ne hoda u trajanju od najmanje 10 minuta. Budući da ovaj pokazatelj nije u istom obliku prikazan u dostupnim hrvatskim podacima za 2022. godinu, ne može se koristiti za izravnu praćenje promjena tijekom vremena.
Istodobno, rezultati pokazuju da se formalno bavljenje sportom i tjelovježbom nije povećalo u jednoznačnom smjeru. Udio građana koji se sportom ili tjelovježbom bave gotovo svakodnevno povećao se sa 6 % na 8 %, ali je udio onih koji se nikada ne bave sportom povećan s 40 % na 43 %. Zbog promjena u kategorijama odgovora između dvaju istraživanja ove rezultate potrebno je tumačiti oprezno.
Pritom, vrijeme provedeno sjedeći ostalo je gotovo nepromijenjeno. Udio građana koji sjede više od 8,5 sati dnevno iznosi 12 % i u 2022. i u 2026. godini. To pokazuje da povećanje pojedinih oblika tjelesne aktivnosti ne mora nužno biti praćeno smanjenjem sjedilačkog ponašanja.
Javnozdravstveno značenje rezultata
Najvažnija poruka novih rezultata za javno zdravstvo jest da se promjene između 2022. i 2026. godine ne očituju prvenstveno kroz povećanje formalnog bavljenja sportom, već kroz veće uključivanje tjelesne aktivnosti u svakodnevni život. Porast gotovo svakodnevne tjelesne aktivnosti izvan sporta, aktivnog kretanja tijekom svakodnevnog putovanja te aktivnosti u parkovima i na otvorenom pokazuje važnost stvaranja okruženja koja građanima omogućuju i olakšavaju redovito kretanje.
Hodanje, aktivni odlazak u školu, na posao ili u kupovinu te korištenje prostora u lokalnoj zajednici predstavljaju jednostavne i široko dostupne mogućnosti za uključivanje tjelesne aktivnosti u svakodnevni život, bez potrebe za posebnim sportskim znanjem, opremom ili organiziranim treningom. Takav pristup u skladu je s Nacionalnim programom „Živjeti zdravo“, u okviru kojega se kroz aktivnosti poput „Hodanjem do zdravlja“ promiče redovito hodanje kao jednostavan i dostupan oblik tjelesne aktivnosti.
Za djecu i mlade ovi su nalazi posebno važni jer škola predstavlja jedno od ključnih okruženja za stvaranje navike svakodnevnog kretanja. Aktivno putovanje do škole može se poticati sigurnim pješačkim i biciklističkim dolaskom, ali i stvaranjem dodatnih prilika za kretanje tijekom boravka u školi. U tom kontekstu aktivnosti programa „Živjeti zdravo“, poput Poligona za tjelesnu aktivnost školske djece i svakodnevnog 10-minutnog vježbanja, predstavljaju mogućnosti za povećanje vremena koje djeca provode u kretanju i stvaranje navike svakodnevne tjelesne aktivnosti.
Rezultati stoga podupiru pristup prema kojemu se tjelesna aktivnost ne treba promatrati samo kroz organizirani sport, već kao sastavni dio svakodnevnog života – tijekom putovanja, boravka u školi, kod kuće i u lokalnoj zajednici. Za javnozdravstvene intervencije to znači da je, uz poticanje bavljenja sportom, važno nastaviti razvijati i održavati okruženja koja ljudima olakšavaju hodanje, aktivni prijevoz i kratke, redovite oblike kretanja.
Zaključak
Rezultati Eurobarometra 2026. ukazuju na pomak prema većem uključivanju tjelesne aktivnosti u svakodnevni život građana Hrvatske, osobito kroz zdravstveno usmjerene tjelesne aktivnosti izvan sporta, aktivno kretanje te boravak i kretanje na otvorenom. Istodobno, činjenica da se formalno bavljenje sportom nije povećalo u jednoznačnom smjeru, kao i da je vrijeme provedeno sjedeći ostalo gotovo nepromijenjeno, pokazuje da je potrebno nastaviti djelovati kroz različita okruženja i oblike tjelesne aktivnosti.
U tom je kontekstu važno nastaviti sustavno ulagati u okruženja koja omogućuju svakodnevno kretanje, osobito za djecu i mlade. Cilj nije samo povećati sudjelovanje u sportu, već stvoriti uvjete u kojima zdravstveno usmjerena tjelesna aktivnost postaje prirodan, jednostavan i održiv dio svakodnevnog života.
| Pokazatelj | 2022. | 2026. | Promjena |
| Gotovo svakodnevna tjelesna aktivnost izvan sporta | 11 % | 24 % | ↑+13 p.b. |
| Nikada ne provodi tjelesnu aktivnost izvan sporta | 23 % | 18 % | −5 p.b. |
| Tjelesna aktivnost na putu (škola/posao/trgovina) | 23 % | 37 % | +14 p.b. |
| Tjelesna aktivnost u parkovima i na otvorenom | 23 % | 31 % | + 8 p.b. |
| Gotovo svakodnevno bavljenje sportom/tjelovježbom | 6 % | 8 % | + 2 p.b. |
| Nikada se ne bavi sportom | 40 % | 43 % | + 3 p.b. |
| Sjedenje > 8,5 sati dnevno | 12 % | 12 % | 0 p.b. |
Održan stručni skup „Dobrobit radnika u modernim uvjetima rada“
Mentalno zdravlje zaposlenika, prevencija psihosocijalnih rizika i stvaranje zdravog, sigurnog i poticajnog radnog okruženja bili su u središtu stručnog skupa „Dobrobit radnika u modernim uvjetima rada“, održanog 16. listopada 2026. godine u hotelu Zonar u Zagrebu.
Stručni skup održan je u okviru kampanje „Together for Mental Health at Work 2026. – 2028.“ Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA), usmjerene na promicanje mentalnog zdravlja na radnom mjestu te prepoznavanje i prevenciju psihosocijalnih rizika.
Skup je otvorio ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med., spec., istaknuvši važnost očuvanja mentalnog zdravlja zaposlenika i stvaranja radnog okruženja koje podupire zdravlje, sigurnost i dobrobit radnika.
U stručnom programu sudjelovali su predstavnici državnih institucija, zdravstvenog sustava, akademske zajednice i poslovnog sektora, koji su kroz svoja izlaganja obradili različite aspekte zaštite mentalnog zdravlja i dobrobiti radnika.
Marina Prelec, viša savjetnica u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, predstavila je kampanju EU-OSHA-e „Together for Mental Health at Work 2026. – 2028.“. Petra Bekavac, mag. psych., iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo govorila je o psihosocijalnim rizicima na vremenskoj liniji, dok je Helena Koren, mag. psych., spec. psihologije medicine rada, iz HZJZ-a istaknula važnost promicanja mentalnog zdravlja kroz povećanje zdravstvene pismenosti na radnom mjestu.
O problemima uznemiravanja, nasilja i mobbinga na radnom mjestu, uz primjere iz prakse, govorila je Suzana Blanuša, mag. iur., iz Udruge Mobbing. Božica Martinko, dipl. ing. sig., iz tvrtke Violeta d.o.o. predstavila je primjer dobre prakse u brizi za zdravlje zaposlenika, a Tamara Radošević Kutičić, dr. med., spec. medicine rada i sporta, obradila je povezanost ozljeda na radu i mentalnog zdravlja zaposlenika.
Završni dio stručnog programa bio je posvećen predstavljanju radne bilježnice „Kako raditi, a ne sagorjeti?“, usmjerene na prepoznavanje i prevenciju sindroma sagorijevanja koju su predstavile doc. dr. sc. Jelena Maričić, prof. psihologije s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, te Barbara Raguž Pečur, Petra Bekavac i Helena Koren iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Stručni skup istaknuo je važnost pravodobnog prepoznavanja psihosocijalnih rizika, prevencije nasilja i uznemiravanja na radnom mjestu, promicanja zdravstvene pismenosti te sustavne brige o fizičkom i mentalnom zdravlju zaposlenika. Dobrobit radnika važan je preduvjet održivog i uspješnog radnog okruženja. Ulaganjem u mentalno zdravlje, jačanjem preventivnih aktivnosti i razvojem kulture međusobnog poštovanja moguće je unaprijediti kvalitetu radnog života te pridonijeti zdravlju i zadovoljstvu zaposlenika.
Održavanjem ovog skupa Hrvatski zavod za javno zdravstvo nastavlja pridonositi podizanju svijesti o važnosti mentalnog zdravlja na radnom mjestu i poticati suradnju svih dionika u stvaranju zdravijih, sigurnijih i kvalitetnijih uvjeta rada.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – zasnivanje radnog odnosa za doktore medicine na neodređeno vrijeme zbog provođenja specijalističkog usavršavanja
Na osnovu članka 9. Pravilnika o mjerilima za prijam specijalizanata (NN33/23) Ministarstva zdravstva, a povodom raspisanog natječaja koji je objavljen dana 1. rujna 2026., ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med. spec. donosi Odluku.
Klinička farmakologija s toksikologijom
Zahvaljujemo svim kandidatima na interesu za rad u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Svjetski dan osteoporoze
Svjetski dan osteoporoze obilježava se 20. listopada s ciljem podizanja svijesti o važnosti zdravlja kostiju te o prevenciji, ranom otkrivanju i liječenju osteoporoze.
Ovogodišnja kampanja provodi se pod sloganom „Gradimo, štitimo i jačamo kosti za cijeli život” (engl. Build, Protect, Strengthen Your Bones for Life), kojim se ističe važnost brige o zdravlju kostiju u svim životnim razdobljima.
Osteoporoza je bolest kod koje se smanjuju gustoća, kvaliteta i čvrstoća kostiju, zbog čega one postaju krhkije i podložnije prijelomima. Jedna je od takozvanih „nevidljivih“ bolesti, jer do simptoma i posljedica dolazi kada je već u uznapredovalom stadiju.
Međunarodna zaklada za osteoporozu (IOF) ističe da će svaka treća žena i svaki peti muškarac stariji od 50 godina doživjeti prijelom kosti povezan s osteoporozom te naglašava važnost ranog postavljanja dijagnoze, koje omogućuje pravodobno i učinkovitije liječenje.
Osteoporoza često nema jasne simptome sve dok ne dođe do prijeloma. Kada se simptomi pojave, mogu uključivati bol u leđima, koja je neposredno nakon prijeloma kralješka obično oštra i nagla, a s vremenom može postati tupa, kao i smanjenje tjelesne visine. Na smanjenje visine može upućivati, primjerice, činjenica da su nogavice hlača odjednom preduge. Može se razviti i pogrbljenost, odnosno stvaranje grbe, što je posljedica kolapsa kralješka. Prijelom kosti nakon vrlo male traume također može biti znak osteoporoze.
Na sam razvoj osteoporoze mogu utjecati brojni rizični čimbenici, među kojima su dulja razdoblja imobilizacije, obiteljska anamneza osteoporoze, nedovoljan unos kalcija, fosfora, magnezija i vitamina D, nizak indeks tjelesne mase, pušenje te primjena lijekova koji mogu pridonijeti smanjenju gustoće kostiju.
Osteoporoza se najčešće dijagnosticira denzitometrijom, jednostavnom i neinvazivnom pretragom kojom se mjeri gustoća kostiju. Pretraga se preporučuje ženama starijima od 65 godina, ženama nakon menopauze koje imaju čimbenike rizika te osobama koje su doživjele prijelom nakon manje traume.
Liječenje osteoporoze temelji se na promjenama životnih navika, odgovarajućem unosu kalcija i vitamina D te, prema procjeni liječnika, primjeni lijekova koji smanjuju rizik od prijeloma. Cilj liječenja je očuvati ili povećati čvrstoću kostiju te spriječiti prijelome.
Važan dio liječenja čine redovita tjelesna aktivnost, osobito vježbe s opterećenjem i vježbe za jačanje mišića, zdrava i uravnotežena prehrana, dovoljan unos kalcija i vitamina D, prestanak pušenja te ograničavanje konzumacije alkohola.
Izvori:
Uspjesi u korištenju Biološke putovnice sportaša (ABP)
Od svoje provedbe 2009. godine, Svjetska antidopinška agencija (WADA) preuzela je vodstvo u razvoju Biološke putovnice sportaša (ABP), višeslojnog antidopinškog alata koji pruža dokaze o dopingu kroz longitudinalno profiliranje biomarkera u krvi ili urinu sportaša. Jednostavno rečeno, ABP gradi dugoročnu sliku biološkog profila sportaša i identificira promjene koje mogu ukazivati na doping. Ispitivanjem gdje, kada i kako su se te abnormalnosti pojavile, ABP pruža bogatu polazišnu točku za daljnja istraživanja od strane antidopinških organizacija (ADO). Kada se uoče odstupanja u ABP-u sportaša, ADO-i mogu brzo provoditi ciljano testiranje temeljeno na inteligenciji.
Predsjednik WADA-e, Witold Bańka, rekao je: “WADA s ponosom ističe ulogu koju je Biološka putovnica sportaša imala u nekoliko nedavnih uspješnih priča, osobito u otkrivanju steroidnog dopinga, otkrivanju manipulacije uzorcima i prepoznavanju abnormalnosti u uzorcima krvi. U konačnici, većina sankcija uključuje analitičke podatke kao dokaze, što naglašava važnost napredovanja metoda testiranja za jačanje antidopinškog sustava. Korištenjem najsuvremenijih funkcionalnosti ABP-a poput krvnih steroidnih markera i endokrinog modula, ostvarujemo značajan povrat ulaganja za sportaše diljem svijeta. Zato je jedan od ključnih prioriteta WADA-e osigurati dodatna sredstva za znanstvena istraživanja u antidopingu koja mogu podržati daljnji razvoj ABP-a.”
WADA je lansirala nove ABP značajke koje čine opipljivu razliku.
Godine 2023. WADA je lansirala dvije nove značajke ABP-a, i to:
o Novi krvni markeri upotrebe steroida kao dio Steroidnog modula; i
o Endokrini modul, koji ima za cilj otkriti upotrebu hormona rasta (GH) i srodnih tvari.
Novi krvni steroidni markeri Steroidnog modula povećali su sposobnost otkrivanja steroidnog dopinga, posebno kod osoba koje luče niske razine steroida u urin.
Voditelj testiranja i usklađenosti u Athletics Integrity Unity, Thomas Capdevielle, rekao je: “Utjecaj novih krvnih steroidnih markera bio je trenutan, jer su Jedinici za integritet sporta dali dodatne informacije o mogućoj zlouporabi steroida kod osoba za koje sami podaci iz urina nisu bili dovoljni za utvrđivanje dopinga. Sada smo identificirali nekoliko slučajeva steroidnog dopinga na temelju abnormalnosti u krvnim steroidnim markerima i nastavljamo povećavati upotrebu tih novih markera.”
Endokrini modul također je doveo do prvog kršenja antidopinških pravila (ADRV) na temelju identifikacije sumnjivog uzorka za daljnju analizu primjenom GH diferencijalnog izoformnog imunotesta. WADA potiče ADO-e da nastave širiti primjenu ovog alata.
ABP otkriva manipulaciju uzorcima
ABP također ima ključnu ulogu u istraživanju i identificiranju slučajeva u kojima su uzorci manipulirani. Longitudinalno profiliranje, koje uključuje praćenje specifičnih biomarkera pojedinca tijekom vremena, ima dugu povijest prepoznavanja uzoraka koji su možda zamijenjeni čistim uzorcima kako bi se izbjegao ADRV. Značajan primjer je identifikacija sedam ruskih sportaša od strane Međunarodne asocijacije atletskih saveza (danas World Athletics) koji su 2007. godine manipulirali uzorcima.
Godine 2017. ABP je koristila Jedinica za upravljanje putovnicama sportaša (APMU) u laboratoriju u Kölnu za otkrivanje velikog broja slučajeva manipulacije uzorcima u dizanju utega. Ovi su nalazi pokrenuli višeslojnu istragu koja je na kraju dovela do Operacije Arrow – tajne istrage WADA Intelligence & Investigation (I&I) o praksi zamjene urina na mjestu prikupljanja. U ožujku ove godine (2026.) objavljeni su rezultati operacije Obsidian WADA I&I i World Rugbyja – koja je otkrila zamjenu uzoraka u gruzijskom ragbiju i kršenja od strane Gruzijske antidopinške agencije – koji pokazuju nastavak uspješne primjene ABP-a.
Direktor WADA-e za I&I, Günter Younger, rekao je: “Analitička stručnost i operativne smjernice koje pružaju Jedinice za upravljanje putovnicama sportaša bile su ključne za jačanje istražnih napora WADA-e u otkrivanju slučajeva zamjene uzorka. Posebno je ABP odigrao ključnu ulogu u identificiranju i potvrđivanju praksi supstitucije uzorka u Gruziji kao dio Operacije Obsidian. Na temelju ovog iskustva, Odjel za obavještaje i istrage WADA-e preporučio je da se antidopinške organizacije odmah angažiraju sa svojim APMU-om kad god se uzorci označe kao sumnjivi kao moguća zamjena.”
Hematološki modul
Hematološki modul, koji tijekom vremena prikuplja pojedinačne biomarkere krvi radi otkrivanja krvnog dopinga, i dalje rezultira ADRV-ovima temeljenim na nepovoljnim analitičkim nalazima (AAF) za tvari poput eritropoetina (EPO) ili za utvrđivanje upotrebe zabranjene tvari ili metode (tzv. “ABP slučajevi”). Ovaj modul ima ključnu ulogu u hvatanju i sprječavanju dopinga u sportovima izdržljivosti. To potvrđuje rad Međunarodne agencije za testiranje (ITA), čiji je nadzor antidopinških aktivnosti za Union Cycliste Internationale (UCI) nedavno doveo do toga da je nekoliko biciklista sankcionirano na temelju abnormalnosti pronađenih u Hematološkom modulu.
Voditelj Odjela za znanost i medicinu ITA, dr. Neil Robinson, rekao je: “Što ste znatiželjniji i skeptičniji prema ABP podacima, to su veće vaše šanse da otkrijete značajne abnormalnosti. U Međunarodnoj agenciji za testiranje ključno je identificirati i primijeniti značajne čimbenike rizika kako bismo usmjeravali naše antidopinške aktivnosti. Podaci dobiveni iz ABP-a ključni su za našu sposobnost identificiranja uzoraka i osoba u riziku od dopinga, ali potrebna je stručnost za prevođenje bioloških informacija u konkretne antidopinške mjere.”
Ovu stručnost pruža mreža WADA-inih odobrenih APMU-a primjenjivih u 17 WADA-akreditiranih laboratorija, koji omogućuju neovisno i anonimno upravljanje putovnicama u ime ADO-a.
Utjecaj APMU mreže na biciklizam bio je značajan, osobito za biciklizam u Portugalu.
Podrška istraživanju i implementacija novih značajki
Uz uključivanje javnih vlasti u financijsku podršku razvoju ABP-a, WADA je identificirala nekoliko ključnih prioriteta za istraživanja ABP-a, a to su:
o Otkrivanje i validacija novih markera za daljnje poboljšanje hematoloških, steroidnih i endokrinih modula ABP-a;
o Otkrivanje i evaluacija zbunjujućih faktora te validacija novih biomarkera tih zbunjujućih faktora;
o Poboljšanje analitičkih metoda za detekciju ABP markera i istraživanje alternativnih tipova uzoraka s ciljem smanjenja troškova analize i poboljšanja stabilnosti markera tijekom transporta/skladištenja; i
o Razvoj novih pristupa za analizu bioloških podataka, uključujući višedimenzionalne pristupe, strojno učenje i pristupe temeljene na umjetnoj inteligenciji (AI).
Za kraj, zamjenik ravnatelja ABP-a WADA-e, dr. Reid Aikin, rekao je: “Bez sumnje, WADA i antidopinška zajednica imali su velike uspjehe zahvaljujući ABP-u. Zahvaljujući važnim ulaganjima u znanstvena istraživanja i izvrsnom radu istraživačkih timova diljem svijeta, ABP ima uzbudljivih razvojnih događaja. Radujemo se nastavku uvođenja novih značajki u nadolazećim godinama koje će dodatno poboljšati sposobnost otkrivanja dopinga, informirati inteligentno testiranje i potaknuti istrage za dobrobit sportaša i sporta diljem svijeta.”
Godine 2027. WADA će biti domaćin četvrtog izdanja ABP simpozija, koji će okupiti vodeće stručnjake i donositelje odluka kako bi oblikovali budući razvoj i provedbu ABP-a. Simpozij će se održati od 27. do 29. rujna 2027. u Tokiju. (V.B)
Europski tjedan za sigurnost i zdravlje na radu
Europski tjedan za sigurnost i zdravlje na radu svake se godine obilježava u 43. kalendarskom tjednu s ciljem podizanja svijesti o važnosti sigurnosti i zaštite zdravlja na radu.
Ove se godine obilježava od 19. do 25. listopada, a usmjeren je na aktivnosti koje promiču izgradnju zdravih i održivih radnih mjesta i radnih organizacija. Ovaj tjedan ujedno označava i početak nove kampanje za zdrava radna mjesta za razdoblje 2026. – 2028. pod nazivom „Zajedno za mentalno zdravlje na radu” koja ima za cilj podići svijest o psihosocijalnim rizicima na radnom mjestu, njihovom utjecaju na zdravlje radnika i na radne organizacije te o važnosti njihove učinkovite prevencije.
Kampanja će se provoditi u trideset europskih zemalja, uključujući i Hrvatsku i to pod pokroviteljstvom Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA). Kampanja je prilika za razmjenu iskustava i primjera dobre prakse u području prevencije i upravljanja psihosocijalnim rizicima na radnom mjestu u čemu mogu sudjelovati radnici, radne organizacije te svi drugi dionici stručni u navedenom području.
Više o novoj kampanji za zdrava radna mjesta možete pronaći na poveznici https://healthy-workplaces.osha.europa.eu/hr/media-centre/news/healthy-workplaces-campaign-launch-improving-mental-health-workers-eu-starts-here
Obilježen je Svjetski dan hrane 2026.
Zagreb, 16. listopada 2026. – Povodom obilježavanja Svjetskog dana hrane, Služba za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) organizirala je u petak, 16. listopada 2026., stručni skup pod nazivom „Utjecaj prehrambenog okruženja na naše izbore: Kako danas biramo hranu?”. Skup je održan u Edukacijskom centru HZJZ-a u Zagrebu, a okupio je stručnjake iz područja javnog zdravstva, poljoprivrede, prehrambene industrije i akademske zajednice radi razmjene znanja i iskustava o čimbenicima koji utječu na naše svakodnevne prehrambene izbore.
Skup su otvorili doc. dr. sc. Tomislav Benjak, pomoćnik ravnatelja za kvalitetu HZJZ-a, i prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravlja HZJZ-a i Referentnog centra Ministarstva zdravstva za promicanje zdravlja. Središnji dio stručnog programa bilo je predavanje „Kako danas biramo hranu iz perspektive javnog zdravstva u Hrvatskoj?”, koje je održala dr. sc. Jasmina Hasanović, mag. nutr. Govoreći o čimbenicima koji oblikuju naše prehrambene izbore, istaknula je važnost prehrambenog okruženja i javnozdravstvenih politika u stvaranju uvjeta koji potrošačima olakšavaju donošenje informiranih odluka.
Nakon predavanja uslijedila je zanimljiva panel-rasprava u kojoj su sudionici iz različitih sektora razmijenili mišljenja i iskustva o čimbenicima koji oblikuju prehrambene izbore te mogućnostima unapređenja prehrambenog okruženja. Raspravljalo se o važnosti prehrambene pismenosti, razumijevanju informacija o hrani, označavanju prehrambenih proizvoda i reformulaciji, odnosno poboljšanju njihova nutritivnog sastava. Razmjena različitih perspektiva istaknula je važnost suradnje javnozdravstvenog sektora, poljoprivrede, prehrambene industrije i akademske zajednice u stvaranju uvjeta koji potrošačima olakšavaju donošenje informiranih odluka.
Istaknuto je da u prepoznavanju nutritivno povoljnijih proizvoda potrošačima mogu pomoći i inicijative poput jamstvenog žiga „Živjeti zdravo”, koji se dodjeljuje u okviru istoimenog nacionalnog programa HZJZ-a. Žig potrošačima pruža dodatnu informaciju pri odabiru proizvoda koji udovoljavaju utvrđenim kriterijima te pridonosi promicanju pravilne prehrane i osvještavanju važnosti nutritivnog sastava hrane.
„Kao i u cijelom projektu Živjeti zdravo, tako i u Komponenti 3, koja povezuje hranu i zdravlje, naš je cilj educirati i zdravstveno opismenjavati građane. Vjerujemo da informiranost i znanje pomažu ljudima u donošenju odluka kojima mogu aktivno pridonositi očuvanju vlastitog zdravlja. No, nije dovoljno samo pružiti informacije – važno je omogućiti da se znanje pretoči u svakodnevne izbore. Upravo zato, kroz Jamstveni žig Živjeti zdravo, građanima nastojimo olakšati prepoznavanje proizvoda s nutritivno povoljnijim sastavom. Danas se naš Jamstveni žig nalazi na više od 1.000 proizvoda koji su dostupni na tržištima dvadesetak europskih zemalja. Malim zelenim oblačićem građanima olakšavamo prepoznavanje proizvoda koji zadovoljavaju propisane nutritivne kriterije i predstavljaju nutritivno povoljniji izbor unutar svoje kategorije.“, istaknula je prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravlja HZJZ-a i Referentnog centra Ministarstva zdravstva za promicanje zdravlja.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.2. zdravstveni radnik prvostupnik u javnom zdravstvu u Službi za mikrobiologiju
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 23. rujna 2026. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.2. zdravstveni radnik prvostupnik u javnom zdravstvu u Službi za mikrobiologiju.
Više pogledajte ovdje.
Svjetski dan hrane
Danas, 16. listopada, obilježava se Svjetski dan hrane (World Food Day), koji je 1979. godine ustanovila Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO), u spomen na dan njezina osnutka 1945. godine.
Cilj obilježavanja je podizanje svijesti o važnosti dostupnosti sigurne, nutritivno vrijedne i dovoljne količine hrane za sve ljude te upozoravanje na probleme gladi, pothranjenosti, nesigurnosti opskrbe hranom i bacanja hrane.
Svjetski dan hrane također naglašava važnost zdrave i uravnotežene prehrane, održive proizvodnje hrane i odgovornog korištenja prirodnih resursa.
Iz javnozdravstvene perspektive, ovaj dan podsjeća da je pravilna prehrana jedan od ključnih čimbenika očuvanja zdravlja i prevencije kroničnih nezaraznih bolesti.
Tema Svjetskog dana hrane 2026. glasi „Innovate today. Nourish tomorrow.” („Inovirajmo danas. Osigurajmo hranu za sutra.”). Naglasak je na inovacijama, znanju i zajedničkom djelovanju kako bi se osigurala dostupnost kvalitetne hrane za sve, uz očuvanje okoliša i održivost prehrambenih sustava.
Više informacija: FAO – World Food Day 2026.
Zajednički uspjeh HZJZ-a i Ministarstva zdravstva: ZdrAVKO je najbolji MEDtech projekt godine
Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Ministarstvo zdravstva RH ostvarili su uspjeh na tehnološkoj sceni osvojivši prvu nagradu u kategoriji MEDtech Project of the Year na jubilarnom petom izdanju konferencije Game Changer.
Priznanje je dodijeljeno za projekt „ZdrAVKO“, inovativnog digitalnog asistenta temeljenog na umjetnoj inteligenciji koji je osmislio i realizirao HZJZ, transformirajući način komunikacije javnozdravstvenog sustava s građanima.
Nagrade Game Changer ističu projekte koji primjenom tehnologije doprinose razvoju poslovanja i društva. Nagrada dodijeljena ZdrAVKU priznanje je zajedničkom radu HZJZ-a i Ministarstva zdravstva na približavanju pouzdanih zdravstvenih informacija građanima i unapređenju zdravstvene pismenosti.
Ovaj projekt HZJZ-a realiziran je uz snažno pokroviteljstvo i institucionalnu podršku Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske. Aktivno prateći projekt od same ideje do realizacije, Ministarstvo zdravstva imalo je ključnu ulogu u njegovoj provedbi na državnoj razini. Podrška Ministarstva osigurala je da se ovaj projekt HZJZ-a strateški uklopi u modernizaciju hrvatskog zdravstva, stvarajući siguran digitalni prostor s vjerodostojnim informacijama.
Dostupan putem aplikacije WhatsApp, ovaj AI asistent građanima pruža provjerene informacije o svim aspektima prevencije – od preventivnih zdravstvenih pregleda i nacionalnih programa ranog otkrivanja malignih bolesti, pa do niza drugih načina za očuvanje i unapređenje zdravlja. O njegovu uspjehu govori podatak da ima preko 12.000 korisnika koji su do sada postavili više od 200.000 upita.
Dobivanjem ovog priznanja, HZJZ kao nositelj projekta i Ministarstvo zdravstva kao krovna institucija dokazali su da javni sektor može uspješno predvoditi digitalnu transformaciju i kreirati tehnološka rješenja s velikim društvenim utjecajem.
Izvješće o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj – 2026.
Prema procjenama Ujedinjenih naroda (UN) problem invalidnosti je mnogo rašireniji nego što se inače misli: od deset stanovnika svake zemlje bar je jedan u izvjesnoj mjeri osoba s invaliditetom. Raspolaganje odgovarajućim podacima o dizabilitetu – invaliditetu preduvjet je za planiranje odgovarajućih preventivnih mjera i donošenje programa za osobe s invaliditetom. Uostalom, unapređenje razine zdravlja pučanstva ima za cilj i dodavanje života godinama, odnosno povećanje broja godina života bez bolesti i invaliditeta.
Republika Hrvatska je prepoznajući taj problem donijela Zakon o Registru osoba s invaliditetom (NN 64/01, NN 63/22), koji propisuje način prikupljanja, obrade i zaštite tajnosti podataka o osobama s invaliditetom. Registar se vodi u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, a počeo je s radom 2002. godine. Prema navedenom Zakonu, osoba s invaliditetom je osoba koja ima dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima.
Ovogodišnje izvješće o osobama s invaliditetom sadrži prikaze općih sociodemografskih parametara te podatke o vrstama oštećenja, oštećenjima funkcionalnih sposobnosti i vrstama pomagala koje koriste osobe s invaliditetom za Republiku Hrvatsku te za svaku županiju zasebno. Sve obrade iz ovog izvještaja provedene su s obzirom na stanje dana 26.09.2026. i u potpunosti su prilagođene novom načinu vještačenja te nema mogućnosti za analizu podataka koji su se nekad prikupljali po starom načinu utvrđivanja invaliditeta. Iz navedenog razloga se ne može primjerice provesti obrada prema završenom stupnju obrazovanja i životnim uvjetima (Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom to nema kao obavezno polje prilikom vještačenja). Obrada podataka o vrstama pomagala koje koriste osobe s invaliditetom provedena je sukladno dostavljenim podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Izvješće je dostupno za preuzimanje putem sljedeće poveznice: Izvješće o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj – 2026. g. (PDF, 2.39 MB).
Međunarodni dan bijelog štapa
Međunarodni dan bijelog štapa obilježava se svake godine 15. listopada. Tradicija je započela 1964. godine kada je američki predsjednik Lyndon Johnson taj dan proglasio Danom bijelog štapa. Bijeli štap je zaštitni znak slijepih u sve gušćem prometu, ali i pomagalo koje slijepima omogućuje samostalno kretanje na poznatom terenu.
Iako je službeni dan proglašen u Americi šezdesetih godina, sama inicijativa za korištenje bijelog štapa kao zaštitnog znaka u prometu pokrenuta je u Francuskoj (Guilly d’Herbmont) još 15. listopada 1930. godine. Ipak, tek se nakon Drugog svjetskog rata takozvani „dugi bijeli štap“ počeo aktivno koristiti širom svijeta kao nezaobilazno pomagalo za kretanje.
Hrvatska se s obilježavanjem ovog dana aktivno uključila 1996. godine. Time je Međunarodni dan bijelog štapa kod nas, kao i u mnogim drugim zemljama, prerastao u Međunarodni dan slijepih, ključnu priliku da se najšira javnost upozna s problematikom i preprekama s kojima se ove osobe svakodnevno susreću.
Prema procjenama iz Lanceta, u svijetu živi oko 43,3 milijuna slijepih osoba, što čini prevalenciju od oko 5,5 na 1.000 stanovnika. U Republici Hrvatskoj vodi se evidencija o osobama s oštećenjem vida u slučajevima kada je to oštećenje uzrokom invaliditeta. Prema zadnje dostupnim podacima, u zemlji je registrirano ukupno 26.960 osoba s invaliditetom zbog oštećenja vida, što čini prevalenciju od približno 7 na 1.000 stanovnika.
Svakodnevni problemi slijepih osoba često su nezamislivi onima koji vide. Arhitektonske barijere, neprilagođeni prilazi javnim i državnim institucijama, rupe na cestama, nepredvidive zapreke na pločnicima i prepune tržnice znače da ove osobe nerijetko trebaju stalnu pratnju. Bijeli štap je produžena ruka slijepe osobe; sve što se nalazi izvan njegova dosega predstavlja veliku nepoznanicu, ali i potencijalnu opasnost. Kako bi štap doista služio svojoj svrsi, osoba mora proći intenzivan tečaj samostalnog kretanja tijekom kojeg svladava tehnike korištenja, prometna pravila i orijentaciju u prostoru.
Ovisno o individualnim potrebama, koristi se nekoliko vrsta štapova. Prema funkciji, najvažniji je dugi orijentacijski štap za samostalno kretanje i otkrivanje prepreka. S druge strane, signalni štap prvenstveno služi kako bi okolina uočila osobu u prometu, dok podupirajući štap kombinira signalizaciju s ortopedskim osloncem. Konstrukcijski, štapovi mogu biti jednodijelni (koji najbolje prenose taktilne informacije), sklopivi s unutarnjom vrpcom ili teleskopski čiji se dijelovi uvlače jedan u drugi. Ovisno o tehnici kretanja, štap može imati klasični statični vrh u obliku olovke koji lupka po podlozi ili pak rotirajući vrh u obliku kugle koji se kotrlja po tlu i održava stalni dodir s terenom. Posebni štapovi s crveno-bijelim poljima prepoznatljiv su znak za gluhoslijepe osobe.
Iako je sljepoća teška invalidnost, moderna tehnologija danas olakšava svakodnevicu i otvara nove prostore neovisnosti. Ipak, tehnološka rješenja ne mogu zamijeniti trajnu društvenu podršku. Specifične potrebe slijepih i slabovidnih osoba mogu se rješavati samo kontinuiranim, institucionalnim radom, uklanjanjem fizičkih barijera te individualnim pristupom svakom pojedincu.
I ove će se godine diljem Hrvatske ovaj dan obilježiti nizom manifestacija s jasnim ciljem podizanja svijesti javnosti i stalnim unapređenjem kvalitete života slijepih i slabovidnih sugrađana.
Popis lijekova za rujan 2026.
15. listopada 2026.
Popisu lijekova registriranih u RH* do 30.09.2026. možete pristupiti na jedan od sljedećih načina:
putem naslovnice: https://www.hzjz.hr/sluzba-za-antidoping/ klikom na ikonu ‘Popis zabranjenih sredstava’
putem informativne stranice o popisu lijekova na kojoj se nalaze integrirana tražilica i dokument u pdf formatu: https://www.hzjz.hr/sluzba-za-antidoping/#popis-zabranjenih-sredstava
Za dodatne upite oko zabranjenih tvari u sportu koji se nalaze u lijekovima, dodatcima prehrani ili drugim proizvodima možete se obratiti Službi za antidoping putem emaila: tue@hzjz.hr ili telefonski na broj: 01/5510-653.
*Služba za antidoping HZJZ-a na mjesečnoj bazi objavljuje Popis lijekova registriranih u Hrvatskoj koji sadrže tvari zabranjene Popisom zabranjenih sredstava. Na ovaj način sportašima pružamo dodatnu podršku i pomoć vezano uz uzimanje lijekova radi liječenja različitih medicinskih stanja.
Popis je sastavljen tako da se u prvoj koloni abecednim redom može potražiti određeni lijek prema zaštićenom imenu. Nazivi lijekova u Popisu pojednostavljeni su na način da pružaju karakterističnu informaciju o nazivu lijeka, ali ne i puno ime lijeka koje se dodjeljuje prilikom registracije lijekova.
Osim u standardnom pdf formatu, omogućeno je i pretraživanje putem integrirane tražilice. Upisom znakova u polje pretraživača dobiju se rezultati pretraživanja prema unesenom zapisu u tražilici. (HZJZ)
Poziv na testiranje – 2.1. psiholog koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja, pripravnik u Službi za mentalno zdravlje
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 23. rujna 2026. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme za radno mjesto 2.1. psiholog koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja, pripravnik u Službi za mentalno zdravlje.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na testiranje – 1.3. referent u Službi za antidoping
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 23. rujna 2026. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno 1.3. referent u Službi za antidoping.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na testiranje – 1.1. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 23. rujna 2026. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno 1.1. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti.
Više pogledajte ovdje.
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2026./2027. (41. tjedan 2026.)
Tijekom sezone gripe 2026./2027., zaključno s 11. listopada 2026. godine, u Hrvatskoj su zaprimljene 122 prijave oboljelih od gripe, od čega 77 prijava u 41. tjednu 2026. godine.
Slučajevi gripe zabilježeni su u sedam županija, a najviša stopa prijave na 100.000 stanovnika zabilježena je u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Prema pristiglim prijavama, najviša stopa incidencije bilježi se u djece predškolske dobi.
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u laboratorijskim uzorcima sporadično je potvrđen virus gripe tipa A(H1).
Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC), sporadični slučajevi gripe bilježe se i u drugim državama Europske unije. Među laboratorijski potvrđenim uzorcima prevladava virus gripe tipa A.
Više podataka o sezoni gripe u državama Europske unije i širem europskom području dostupno je na mrežnoj stranici ERVISS.
„Ružičasti jubilej: 20 godina Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke“
U četvrtak, 8. listopada 2026. godine, u dvorani Panorama hotela Westin u Zagrebu održan je stručni skup „Ružičasti jubilej: 20 godina Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke“, u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Skup je okupio brojne stručnjake iz različitih područja medicine s ciljem predstavljanja dosadašnjih rezultata Programa, razmjene stručnih iskustava i razmatranja mogućnosti njegova daljnjeg unaprjeđenja.
Tijekom 20 godina provedbe Nacionalnog programa obavljeno je približno 2,5 milijuna mamografskih pregleda i otkriveno više od 10.000 karcinoma dojke, većinom u ranom stadiju bolesti. Odaziv žena na mamografske preglede iznosi oko 70 posto, a posljednjih godina bilježi se kontinuirani pad smrtnosti od raka dojke.
Skup je započeo pozdravnim govorima ravnatelja HZJZ-a izv. prof. dr. sc. Krunoslava Capaka, dr. med., ministrice zdravstva doc. dr. sc. Irene Hrstić, dr. med., te predsjednika Povjerenstva za organizaciju, stručno praćenje i kontrolu kvalitete Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke prof. dr. sc. Borisa Brkljačića, dr. med. U svojim obraćanjima istaknuli su važnost organiziranog probira, dosadašnje uspjehe Programa te potrebu daljnjeg povećanja odaziva žena, unaprjeđenja kvalitete i dostupnosti mamografskih pregleda.
Stručni dio skupa otvorila je nacionalna koordinatorica prim. dr. sc. Andrea Šupe Parun, dr. med., predstavljanjem rezultata Nacionalnog programa od početka njegove provedbe. Posebno je istaknula važnost ranog otkrivanja bolesti, pozitivan trend smanjenja smrtnosti te planirano proširenje dobnog obuhvata Programa. Tom je prilikom predstavila i novu mrežnu stranicu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke, namijenjenu informiranju žena i šire javnosti o nacionalnom programu i važnosti ranog otkrivanja raka dojke.
Prof. dr. sc. Boris Brkljačić, dr. med., održao je predavanje o radiološkoj dijagnostici u Nacionalnom programu i novostima u BI-RADS klasifikaciji, s naglaskom na standardizaciju i kvalitetu radioloških nalaza. Emina Grgurević Dujmić, dr. med., specijalistica radiologije, govorila je o važnosti optimalne tehnike mamografskog snimanja kao jednog od ključnih preduvjeta pouzdanog i pravodobnog otkrivanja raka dojke.
U nastavku programa održana je panel-rasprava u kojoj su sudjelovali prof. dr. sc. Boris Brkljačić, dr. med., prof. prim. dr. sc. Rado Žic, dr. med., Martina Bašić-Koretić, dr. med., doc. prim. dr. sc. Čedna Tomasović-Lončarić, dr. med., prim. Melita Jelavić, dr. med., te prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender. Panel je moderirala Ljiljana Vukota, mag. psych.
Rasprava je bila posvećena važnosti multidisciplinarnog pristupa u ranom otkrivanju, dijagnostici i liječenju raka dojke. Obuhvaćene su teme suvremenih dijagnostičkih i terapijskih mogućnosti, čimbenika rizika, individualiziranog pristupa liječenju te važnosti pravilne prehrane, zdravih životnih navika i psihološke podrške oboljelim ženama.
Stručni skup „Ružičasti jubilej“ bio je prilika za osvrt na dva desetljeća uspješne provedbe Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke, ali i za isticanje važnosti daljnjeg razvoja i unaprjeđenja organiziranog probira.
PFAS u Lici ispod granice u svim analiziranim uzorcima vode
Pri najnovijem uzorkovanju, provedenom od 23. rujna do 1. listopada 2026. godine, na mjestima potrošnje u obuhvaćenim javnim vodoopskrbnim sustavima uzet je 21 uzorak vode. U svim novim uzorcima PFAS spojevi bili su ispod granice određivanja.
Time je od 11. kolovoza ukupno analiziran 171 uzorak vode, a ni u jednom PFAS spojevi nisu utvrđeni u koncentracijama iznad granice određivanja.
U sklopu najnovijeg uzorkovanja vode utvrđene su povišene koncentracije željeza, mangana i aluminija, povezane s povećanom mutnoćom vode. Navedena odstupanja potrebno je sagledati u kontekstu izrazito nepovoljnih hidroloških prilika koje su obilježile promatrano razdoblje te nemaju poveznicu s odlagalištem otpada u Gospiću. Naime, zbog dugotrajnog izostanka oborina i iznimno niskih vodostaja izvorišta došlo je do promjena hidroloških uvjeta, što je moglo pridonijeti povećanju mutnoće vode, a posljedično i povišenim koncentracijama navedenih elemenata.
Uslijed navedenih okolnosti, javni isporučitelj vodnih usluga Ličke vode d.o.o. obavijestio je korisnike vodoopskrbnog sustava Grada Gospića o utvrđenoj nesukladnosti vode putem obavijesti od 28. rujna 2026. godine dostupne na poveznici:
Nakon provedenih dodatnih ispitivanja i dobivenih rezultata kojima je potvrđena zdravstvena ispravnost vode, javni isporučitelj objavio je novu obavijest 2. listopada 2026. godine, kojom je korisnike izvijestio da je voda ponovno zdravstveno ispravna i sigurna za piće, a obavijest je dostupna na poveznici:
Navedeni slijed događaja pokazuje važnost kontinuiranog praćenja kvalitete vode, pravodobnog prepoznavanja nesukladnosti te informiranja potrošača o promjenama zdravstvene ispravnosti vode. Istodobno, potvrđuje važnost dodatnih kontrolnih ispitivanja, na temelju kojih se donose odluke o prikladnosti vode za ljudsku potrošnju.
Dodatno su analizirana 3 uzorka sirove vode koji su uzorkovani 14. rujna 2026., a odnose se na Izvor Mrđenovac, Vodozahvat Hrmotine te Izvor Tonković vrilo. Sva tri uzorka su očekivano nesukladna zbog mikrobiologije, dok su svi ostali parametri sukladni te PFAS spojevi ni u njima nisu utvrđeni iznad granice određivanja.
Na temelju Odluke Stručnog povjerenstva za vodu namijenjenu ljudskoj potrošnji od 11. kolovoza 2026. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji sa županijskim zavodima za javno zdravstvo nastavlja provoditi pojačani monitoring vode iz javnih vodoopskrbnih sustava, koji uključuje tjedno uzorkovanje i analizu vode na mjestima potrošnje te analizu sirove vode iz crpilišta dva puta mjesečno.
Nalazi uzoraka uzetih od 23. rujna do 1. listopada 2026. godine u zonama opskrbe GOSPIĆ 1, SENJ, TONKOVIĆA VRILO, MRĐENOVAC, NOVALJA i RAB PRIMORJE dostupni su za preuzimanje u nastavku.
2026_09_23_ZO_RAB PRIMORJE_An.br.NZJZPGŽ-221_26-10657_HZJZ-7267 (PDF, 5.2 MB)
2026_09_30_ZO_RAB PRIMORJE_An.br.NZJZPGŽ-221_26-10890_HZJZ-7467 (PDF, 5.2 MB)
2026_9_14_IZVOR_MRĐENOVAC_An.br._HZJZ-6839_(sirova) (PDF, 170.1 KB)
2026_9_14_IZVOR_TONKOVIĆA_VRILO_An.br._ZJZLSŽ-3102_An.br._HZJZ-6847_(sirova) (PDF, 354.1 KB)
2026_9_14_VODOZAHVAT HRMOTINE_An.br._ZJZLSŽ-3101_An.br._HZJZ-6846_(sirova) (PDF, 354 KB)
2026_9_28_ZO_GOSPIĆ_1_An.br._ZJZLSŽ-3360_HZJZ-7393 (PDF, 314.5 KB)
2026_9_28_ZO_GOSPIĆ_1_An.br._ZJZLSŽ-3361_HZJZ-7394 (PDF, 314.3 KB)
2026_9_28_ZO_GOSPIĆ_1_An.br._ZJZLSŽ-3362_HZJZ-7395 (PDF, 314.2 KB)
2026_9_28_ZO_GOSPIĆ_1_An.br._ZJZLSŽ-3363_HZJZ-7396 (PDF, 313.8 KB)
2026_9_28_ZO_GOSPIĆ_1_An.br._ZJZLSŽ-3369_HZJZ-7397 (PDF, 314.3 KB)
2026_9_28_ZO_GOSPIĆ_1_An.br._ZJZLSŽ-3370_HZJZ-7398 (PDF, 314.6 KB)
2026_9_30_ZO_MRĐENOVAC_An.br._ZJZLSŽ-3379_HZJZ-7516 (PDF, 314.8 KB)
2026_9_30_ZO_MRĐENOVAC_An.br._ZJZLSŽ-3381_HZJZ-7517 (PDF, 315.2 KB)
2026_9_30_ZO_MRĐENOVAC_An.br._ZJZLSŽ-3382_HZJZ-7518 (PDF, 315 KB)
2026_9_30_ZO_MRĐENOVAC_An.br._ZJZLSŽ-3384_HZJZ-7519 (PDF, 315.3 KB)
2026_9_30_ZO_SENJ_An.br._ZJZLSŽ-3389_HZJZ-7520 (PDF, 315.4 KB)
2026_9_30_ZO_SENJ_An.br._ZJZLSŽ-3390_HZJZ-7521 (PDF, 315.1 KB)
2026_9_30_ZO_TONKOVIĆ_VRILO_An.br._ZJZLSŽ-3391_HZJZ-7522 (PDF, 316.1 KB)
2026_9_30_ZO_TONKOVIĆ_VRILO_An.br._ZJZLSŽ-3392_HZJZ-7523 (PDF, 314.5 KB)
2026_9_30_ZO_TONKOVIĆ_VRILO_An.br._ZJZLSŽ-3393_HZJZ-7524 (PDF, 314.6 KB)
2026_9_30_ZO_TONKOVIĆ_VRILO_An.br._ZJZLSŽ-3394_HZJZ-7525 (PDF, 314.9 KB)
2026_9_30_ZO_TONKOVIĆ_VRILO_An.br._ZJZLSŽ-3395_HZJZ-7526 (PDF, 315 KB)
2026_9_30_ZO_TONKOVIĆ_VRILO_An.br._ZJZLSŽ-3402_HZJZ-7527 (PDF, 315 KB)
2026_10_1_ZO_NOVALJA_An.br._ZJZLSŽ-3405_HZJZ-7529 (PDF, 315.5 KB)