Hrvatski dan nepušenja – poziv na okrugli stol

22. VELJAČE 2023. , SRIJEDA U 10.30 SATI

EDUKACIJSKI CENTAR HRVATSKOG ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO, ROCKEFELLEROVA 12, ZAGREB

Uz Svjetski dan nepušenja (31. svibnja), u Hrvatskoj se od 2003. godine obilježava i nacionalni dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima (engl. World No Tobacco Day). Hrvatski dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima obilježava se prvog dana Korizme ove godine je 22. veljače, posebnost tog dana je što većina ljudi razmišlja o odricanju od nečega u čemu uživa tijekom godine. Dan bez duhanskog dima je dan kojim se želi potaknuti pušače na prestanak pušenja. Kao i prema modelu koji se provodi u drugim zemljama, obilježavanjem Dana bez duhanskog dima nastoji se potaknuti pušače da ne zapale cigaretu 24 sata kako bi uvidjeli da to nije nemoguće i nastavili s apstinencijom. To je prilika da pušači razmisle o svojoj ovisnosti o cigaretama, da im nepušači pomognu da se odreknu cigareta. Povodom Hrvatskog dana nepušenja – Dana bez duhanskog dima, Hrvatski zavod za javno zdravstvo zajedno sa Nacionalnim povjerenstvom za borbu protiv pušenja Ministarstva zdravstva organizira okrugli stol. Okrugli stol će biti održan 22. veljače 2023., srijeda u 10.30 sati u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Rockefellerova 12, Zagreb.

 

 

Okrugli stol bit će i prilika da prikažemo situaciju s pušenjem kod mladih, potaknemo pušače na prestanak, podsjetimo na Škole nepušenja, te izazove koje donose novi duhanski proizvodi i e-cigarete. Pozivamo sve zainteresirane stručnjake da nam se pridruže na Okruglom stolu te sudjeluju u raspravi s primjerima dobre prakse.

Duhan je odgovoran za smrt više od 8 milijuna ljudi godišnje.Više od 7 milijuna tih smrtnih slučajeva posljedica je izravne uporabe duhana, dok je oko 1.2 milijuna posljedica izloženosti nepušača duhanskom dimu. Pušenje duhana izaziva ovisnost, oštećuje sve organske sustave u organizmu te povećava rizik za više od trideset bolesti.

Prema rezultatima istraživanja provedenog 2019. godine „Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji u Republici Hrvatskoj“ (istraživanje HZJZ-a i Institut za društvena istraživanja dr. Ivo Pilar) 38,4% odraslih puši, najviše u dobnoj skupini između 25. i 35. godine života (43,6%), dok muškarci nešto češće puše od žena (41,2% naspram 35,7%) .

Duhanski dim sadrži preko 7 000 različitih kemijskih sastojaka, od kojih neke posebno oštećuju srce i krvne žile. Najštetnije tvari iz duhanskog dima za krvožilni sustav su nikotin, katran i ugljični monoksid.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) “Duhanski proizvodi” se definiraju kao proizvod koji su u cijelosti ili djelomično napravljeni od listova duhana kao sirovine koji se proizvode za pušenje,  žvakanje. Na tržištu se pojavio sve veći broj  „Novih duhanskih proizvoda” koji se definiraju kao duhanski proizvod koji ne pripada ni jednoj od sljedećih kategorija:cigarete,duhan (za samostalno motanje, za lule i vodene lule,cigare i cigarilosi) ,duhan (za žvakanje, za šmrkanje ili za oralnu potrošnju) .

Prodaja cigareta smanjivala se tijekom godina proteklog desetljeća, što dovodi do razvoja i marketinga e-cigareta i novih duhanskih proizvoda (grijani duhanski proizvodi). Elektronički sustavi za isporuku nikotina(e-cigarete), koji se također nazivaju vaping uređaji ili olovke za vape, uređaji koji se koriste za pušenje ili „vape“ aromatizirane otopine. Prema SZO glavni sastojci otopine e-cigareta su: nikotin, propilen glikol sa ili bez glicerola i različita sredstva za poboljšanje okusa. Uz negativan utjecaj na zdravlje ljudi, negativno utječu na okoliš.Proizvođači e-cigareta ne dostavljaju jasne upute korisnicima kako pravilno odložiti korištene uređaje, litij-ionske baterije i iskorištene uljne patrone. E-cigarete su izrađene od plastike i metala i kao takve nisu biorazgradive što uzrokuje raspršenje mikroplastike i ulja u okoliš. Grijani duhanski proizvodi postupkom zagrijavanja stvaraju aerosol koji sadrži nikotin i štetne sastojke u obliku aditiva i aroma .Prema duhanskim tvrtkama, zagrijavanjem duhana, a ne spaljivanjem kao kod obične cigarete, značajno se smanjuje stvaranje štetnih tvari koje nastaju pri visokoj temperaturi povezane s izgaranjem navodi SZO.

Unatoč naporu duhanskih tvrtki da se dokaže smanjena štetnost kod konzumacije e-cigareta i grijanih duhanskih proizvoda,prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) prijavljeno je više od 2800 slučajeva, uključujući i 68 smrtna slučaja EVALI koja predstavlja upalni odgovor dišnog sustava koji nastaje zagrijavanjem i aerosolizacijom ulja koje se taloži u alveolarnom prostoru. EVALI uključuje stanja kao što su lipoidna pneumonia, pneumonitis uzrokovan preosjetljivošću, difuzno alveolarno krvarenje, akutna eozinofilna pneumonija navodi CDC.

Uz e-cigarete i grijane duhanske proizvode u ,,Proizvode sljedeće generacije“ spadaju SNUS i nikotinske vrećice.

SNUS je tradicionalni skandinavski bezdimni duhanski proizvod, reguliran je kao prehrambeni proizvod prema švedskom zakonu o hrani od 1970-ih. Konzumira se stavljanjem vrećice između desni i gornje usne na određeno vrijeme. Iako je opće prihvaćeno da su opasnosti po zdravlje od korištenja snusa puno manje nego kod pušenja, ostaje nejasnoća oko dugoročnih učinaka. Istraživanja su pokazala povezanost između upotrebe snusa i raka gušterače, te povezanost upotrebe snusa dijabetesom tipa 2, smrtonosnim srčanim udarima, povišenim krvnim tlakom te prijevremenim porodom i mrtvorođenošću.

Nikotinske vrećice slične su vrećicama za snus jer su napravljene za postavljanje između usna i desni, te ne zahtijevaju pljuvanje. Ne sadrže list duhana, već oblik dehidriranog nikotina (s dodanim aromama). Nikotin se apsorbira u krvotok preko sluznice u ustima. Vrećice također općenito sadrže biljna vlakna, arome i zaslađivače. Istraživači su upozorili da se nikotinske vrećice posebno sviđaju mladima i nepušačima, jer se prodaju u raznim voćnim okusima, u atraktivnom pakiranju i mogu se diskretno koristiti.

Tijekom sazrijevanja i traženja svoga identiteta, mlade su osobe sklone burnom, nepromišljenom reagiranju te počinju eksperimentirati sa svime što je zabranjeno. Eksperimentiranje duhanom povezano je sa željom da se isproba „zabranjeno voće“, ali i s obilježjem mladosti i nezrelosti, koja ne priznaje vezu između rizičnih ponašanja i loših posljedica koje mogu nastupiti odmah ili s vremenom.

Prema najnovijem Istraživanju o zdravstvenom ponašanju mladih (engl. Health Behaviour in School-aged Children; HBSC) provedenom 2022 g. veliki broj učenika/ca nije probao cigarete nikad u životu što je vidljivo iz slike 1. Trend pušenja barem jednom u 30 dana kod učenika/ca raste s dobi (slika 2). Vrlo nizak postotak učenika/ca puši cigarete svakodnevno (slika 3) dok najveći broj učenika/ca u dobi od 15 godina puši cigarete najmanje jednom tjedno. (slika 4).

Slika 1

 

 

 

 

 

Slika 2

 

 

 

 

 

Slika 3

 

 

 

 

 

Slika 4

 

 

 

 

 

LIITERATURA:

1.       https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/tobacco

2.       https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/

3.       Štimac Grbić, D., Glavak Tkalić, R. (Ur.). (2020). Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske: 2019. i analiza trendova uporabe 2011.-2019. Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.

4.       https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/

5.       United States (US) Federal Drug Administration (FDA): Vaporizers, E-Cigarettes, and other Electronic Nicotine Delivery Systems (ENDS)

6.       Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, S. Peeters, A. Gilmore, Tobacco Control, 2015

7.       J. Foulds, L. Ramstrom, M. Burke, et al. Effect of smokeless tobacco (snus) on smoking and public health in Sweden. Tobacco Control, 2003. Swedish Food Regulations, Food Act (Livsmedelslagen SFS 2006:804). 2006

8.       Royal College of Physicians. Harm reduction in nicotine addiction: helping people who can’t quit. A report by the Tobacco Advisory Group of the Royal College of Physicians. 2007

9.       J. Luo , W. Ye, K. Zendehdel, et al., Oral use of Swedish moist snuff (snus) and risk for cancer of the mouth, lung, and pancreas in male construction workers: a retrospective cohort study. Lancet, 2007, Jun 16;369(9578),2015-20

10.   T. Schmid, Smokeless Alternatives on the Upswing, Tobacco Asia, 3 February 2021

11.   S. Peeters, A. Gilmore, Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, Tobacco Control, 2015

12.   Gazdek D. (2014) Navika pušenja djelatnika u zdravstvu Koprivničko-križevačke županije. Nove staze 32:25-26

13.   HBSC survey conducted in 2022 among Croatian pupils

 

Sudjelujte u natječaju projekta EU – JAMRAI

Razmišljate li kreativno?

#AntibioticResistanceSymbol

Pozivamo vas da sudjelujete u natječaju za dizajniranje prvog globalnog simbola koji će predstavljati otpornost na antibiotike. Pobjednik dobiva nagradu od 2000 eura!

 

Upotreba antibiotika nesumnjivo predstavlja revolucionarno medicinsko dostignuće. Zahvaljujući njima, nekad smrtonosne bolesni su postale gotovo pa bezazlene, čime su nebrojeni životi spašeni. Ipak, zbog tih istih antibiotika, točnije, zbog njihove prekomjerne i neprimjerene uporabe, ovo je dostignuće sada pod golemim rizikom. Naime, sve je više bakterija postalo otporno na antibiotike koji su u opticaju, a ukoliko se dosadašnji trendovi nastave, stručnjaci predviđaju kako bi  do 2050. godine antimikrobna rezistencija mogla postati vodeći uzrok smrtnosti na globalnoj razini. Ukratko, radi se o  gorućem javnozdravstvenom problemu, na koji je potrebna što sveobuhvatnija reakcija, i to u što skorijem roku.

Pristup „Jedno zdravlje“, koje karakterizira dosadašnju borbu s ovim izazovom, naglašava potrebu ujedinjenom pristupu zdravlju čovjeka, životinja i okoliša, kao i najužu suradnju stručnjaka iz područja veterine, humane medicine i znanosti o okolišu. Ipak, ovaj golemi globalni izazov treba dodatno, još udruženije djelovanje, a to je djelovanje svih nas. Zbog toga nam je potreban zajednički, svima poznat simbol oko kojeg ćemo se okupiti, koji će predstavljati našu zajedničku borbu.

Od takvog simbola očekujemo da nam omogući da se dublje razumijemo i na simboličkoj, neverbalnoj, kreativnoj razini djelovanja. Na taj ćemo način imati veće šanse ne samo ujedinjeno djelovati, već će i naše aktivnosti u smjeru zajedničkog cilja moći biti vidljivije, sveobuhvatnije, ali i atraktivnije. Imajući to u vidu, projekt EU-JAMRAI (engl. Joint action on antimicrobial resistance and health care associated infections) je raspisao natječaj kojim se traži prvi globalni simbol za otpornost na antibiotike. Treba napomenuti da se ne traži logo ili nešto slično, već nešto opipljivo, što bi svatko, bilo gdje, mogao izraditi kod kuće i nositi s ponosom, poput crvene vrpce koja označava borbu protiv AIDS-a.

Ovaj natječaj je otvoren do 31. ožujka 2020. godine, a najuspješniji kreativac bit će nagrađen iznosom od 2000 eura.

Više informacija o procesu prijave možete naći ovdje.

 

 

Više o projektu EU – JAMRAI možete pročitati ovdje.

 

Mišja groznica ili hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom

O kakvoj se bolesti radi i što je uzrokuje?

Mišja groznica je naziv bolesti koji se u javnosti često koristi za hemoragijsku groznicu s bubrežnim sindromom (HGBS). HGBS je virusna zoonoza, prvenstveno bolest šumskih mišolikih glodavaca poznata kao bolest prirodnih žarišta. Javlja se u određenim geografskim područjima u kojima su nužno zadovoljeni ekološki uvjeti (abiotički – klima, vodeni tokovi, tlo, padaline, uz biotičke – biljne i životinjske zajednice) da bi se uzročnik bolesti mogao trajno održavati na određenom području.

Bolest uzrokuju Hantavirusi, koji su rasprostranjeni u raznim dijelovima svijeta, kako u Aziji, tako i od sjevera do juga Europe. U Hrvatskoj je bolest stalno prisutna pretežno u kontinentalnim područjima, s različitom učestalošću od godine do godine.

Svake se godine bilježe pojedinačni ili sporadični slučajevi, a ciklički epidemije odnosno povremeno se registrira povećan broj oboljelih osoba, kao što je bilo 1995., 2002., 2012. te 2014. godine.

U Hrvatskoj su poznata neka prirodna žarišta odnosno enzootska područja, npr. neke šume u Lici, Karlovačkoj županiji, Zagrebačkoj županiji, Slavoniji, Gorskom Kotaru, Medvednica, međutim rasprostranjenost ove zoonoze u Hrvatskoj nije u potpunosti poznata.


Tko je rezervoar i domaćin uzročnika?

Mišoliki glodavci su prirodni rezervoari i prenositelji virusa. Uzročnik prirodno kruži i održava se među mišolikim glodavcima.

Kod nas u Hrvatskoj su to: riđa voluharica (Clethrionomys glareolus) i žutogrli miš (Apodemus flavicollis), a uz njih u manjoj mjeri i šumski miš (Apodemus sylvaticus), poljski miš (Apodemus agrarius) te livadna voluharica (Microtus agrestis).

Ta infekcija za njih nije opasna, no čini ih rezervoarima virusa kojeg izlučuju u okolinu, najviše mokraćom i izmetom. Ušavši u njihov svijet odnosno područje tzv. prirodnog žarišta, ljudi se, srećom u pravilu rijetko, u određenim okolnostima mogu zaraziti i razboljeti.


Kako se bolest prenosi?

Čovjek se može zaraziti:

  • izravnim ili posrednim kontaktom s izlučevinama (mokraća, izmet ili slina) zaraženih glodavaca, udisanjem aerosola ili prašine koja sadrži uzročnike
  • unosom uzročnika iz izlučevina zaraženih glodavaca kroz oštećenu kožu ili sluznicu oka, nosa i usta onečišćenim rukama ili
  • kontaminiranom ili zagađenom vodom ili hranom (kao npr. neoprani šumski plodovi)
  • neposrednim kontaktom sa zaraženim glodavcima

Bolest se najčešće ne prenosi sa čovjeka na čovjeka.

Mišja groznica je vezana uz izravan ili posredan dodir s divljim mišolikim glodavcima i njihovim izlučevinama, a do nešto češćeg obolijevanja ljudi obično dolazi u godinama velike brojnosti malih glodavaca (tzv. “mišje godine”). Na njihovu brojnost mogu utjecati razni promjenjivi ekološki čimbenici pa se često ne može u potpunosti objasniti niti prognozirati. Poznato je da obilje hrane pogoduje većem broju, dok dugotrajne zimske hladnoće smanjuju broj glodavaca.


Koji su simptomi bolesti?

Bolest se najčešće manifestira 1 do 2 tjedna nakon izlaganja inficiranoj izlučevini glodavca (vrlo rijetko inkubacija može trajati i do 8 tjedana) naglim nastupom visoke tjelesne temperature, praćene zimicom i jakom glavoboljom, nakon kojih slijede jaki bolovi u trbuhu i leđima, koji mogu biti praćeni mučninom i povraćanjem, zamućenim vidom te ponekad crvenilom lica i konjunktiva te osipom. Kasniji se simptomi bolesti mogu manifestirati smanjenom količinom izlučivanja urina i razvitkom zatajenja bubrega, ali i naglim padom tlaka, pojavom krvarenja i razvojem stanja šoka.


Tko najčešće obolijeva?

Na osnovi opisanog se može zaključiti da su osobe koje zbog prirode posla ili rekreativno (šumski radnici, poljoprivrednici, lovci, planinari, izletnici i sl.) dugotrajno i učestalo dolaze u neposredan ili posredan kontakt s malim divljim glodavcima najizloženiji njihovu aerosolu pa mogu biti i najizloženiji ovoj zarazi.

Važno je napomenuti da se čovjek može zaraziti i u zatvorenim prostorima u kojima mogu boraviti glodavci i gdje može biti velika koncentracija uzročnika u prašini (podrumske prostorije, garaže, tavani, ostave i dr.)

Iako rizik od obolijevanja ljudi postoji, na sreću je razmjerno malen prema proširenosti boravka ljudi u prirodi bilo zbog profesionalnih razloga, bilo zbog rekreacije te se ova bolest u ljudi relativno rijetko javlja.


Kako se zaštititi na otvorenom? 

 

  • Nemojte sjediti ni ležati izravno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi!
  • Tijekom boravka u prirodi čuvajte hranu i piće (u zatvorenim spremnicima) te osobne stvari od dodira s glodavcima i njihovim izlučevinama.
  • Prije konzumacije jela i pića te uzimanja cigarete dobro operite ruke toplom vodom i sapunom ili koristite antiseptik ili dezinficijens na bazi alkohola.
  • Ne ostavljajte ostatke hrane i druge otpatke u prirodi!
  • Nemojte piti vodu iz neuređenih šumskih izvora i lokava.
  • Plodove ubrane u prirodi koji se jedu sirovi dobro operite tekućom vodom.
  • Ne dirajte gnijezda glodavaca kao niti uginule glodavce bez rukavica i maske.

 

Kako se zaštiti u zatvorenim prostorijama?

  • Osigurajte hranu i piće od pristupa glodavaca, pohranite ih u zatvorene spremnike!
  • Smeće držite u zatvorenim čvrstim kontejnerima da ne bude izvor hrane glodavcima.
  • Ne ostavljajte smeće u prostorijama kao što su ostave, podrumi, garaže, tavani, vikendice i sl.!
  • Spriječite ulaz glodavaca u stambene i gospodarske objekte zatvarajući sve pukotine i rupe u zidovima i podovima!
  • Potrebno je skloniti sva odlagališta raznih materijala koji mogu poslužiti glodavcima kao sklonište najmanje 50 m od kuće.
  • Redovito provodite uništavanja glodavaca ili deratizaciju (klopke) u kući i neposredno oko kuće (ako se radi o otrovu upozorite ljude, osobito djecu)!
  • Ne dirajte uginule glodavce ili njihova gnijezda golim rukama.
  • Čišćenje dulje vrijeme nekorištenih prostora obavite uz što manje podizanje prašine, ako je moguće primijenite vlažno čišćenje (uz korištenje maske preko nosa i usta).
  • Ne metite niti usisavajte izlučevine glodavaca, kao niti njihova gnijezda. To će pogodovati zaraznom materijalu (izlučevinama glodavaca) da se digne u zrak koji onda možete udahnuti pa se na taj način možete zaraziti.
  • Nosite masku koja štiti sluznicu nosa i usta!
  • Nosite gumene rukavice!
  • Prilikom čišćenja koristite mokru krpu (da se izbjegne dizanje prašine) i klorni ili alkoholni dezinficijens!

 

U zadnjih petnaest godina broj prijava hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom u Hrvatskoj znatno varira; u prosjeku je oko šezdeset prijava godišnje (najmanje 6 oboljelih 2013. godine; najviše 317 oboljelih 2002. godine). U prva tri mjeseca ove godine prijavljen je nešto veći broj bolesnika s hemoragijskom groznicom u Hrvatskoj nego što se prijavljuje u „mirnim“ godinama, međutim manje nego u istom razdoblju tijekom epidemijskih godina. Bolesnici su iz cijele kontinentalne Hrvatske, iz poznatih endemskih područja/prirodnih žarišta.

U ovom trenutku nije moguće procijeniti kakav će biti trend tijekom ove godine, tj. da li će ova godina po broju oboljelih biti znatno iznad prosjeka.

Rizik od hemoragijske groznice je uvijek prisutan u prirodnim žarištima, a u vrijeme epidemijskih godina je nešto viši, ali se može umanjiti pridržavanjem gore opisanih mjera osobne zaštite.

 

Povezani članak: Procjene rizika zaražavanja djece virusom HGBS-a u Domu Crvenog križa i bližoj okolici na Sljemenu

Depresija: razgovarajmo

Svake se godine 7. travnja obilježava Svjetski dan zdravlja pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije. Za temu ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja je kao prioritetno područje globalnog javnozdravstvenog interesa odabrana depresija, s glavnom porukom „Depresija: razgovarajmo“ (engl. Depression; let’s talk). Cilj ovogodišnje javnozdravstvene kampanje „Depresija: razgovarajmo“ je osvijestiti ljude koji boluju od depresije da potraže i dobiju pomoć.

Ovom se kampanjom također želi:

  • bolje informirati opću javnost o depresiji, njezinim uzrocima i mogućim posljedicama te obliku pomoći koji je dostupan za prevenciju i liječenje depresije
  • potaknuti ljude s depresijom da potraže pomoć
  • osvijestiti obitelj, prijatelje i kolege koji žive s ljudima koji boluju od depresije da su sposobni pružiti podršku oboljelom

 

Što je depresija?

Depresija je bolest koju karakteriziraju poremećaji raspoloženja.

Simptomi depresije su:

  • dugotrajna tuga
  • nesposobnost uživanja u ranije ugodnim stvarima ili aktivnostima
  • duševna bol

Depresija utječe na obavljanje najjednostavnijih svakodnevnih zadataka, ponekad s razornim posljedicama za odnose s obitelji i prijateljima i mogućnosti da se zaradi za život. Da bi se postavila dijagnoza depresije odnosno depresivne epizode, ovi simptomi trebaju trajati najmanje 2 tjedna.

Osim navedenog, ljudi koji boluju od depresije mogu imati i neke od sljedećih simptoma:

  • manjak energije
  • promjene apetita
  • nesanicu ili preveliku potrebu za snom
  • povećanu tjeskobu ili zabrinutost
  • smanjenu koncentraciju
  • neodlučnost
  • nemir
  • osjećaj bezvrijednosti, krivnje ili beznađa
  • misli o samoozljeđivanju ili suicidu

Rizik od razvoja depresije se povećava sa stresom, traumatskim životnim događajima kao što su smrt voljene osobe ili prekid veze, fizičkim bolestima, problemima uzrokovanim konzumacijom alkohola ili droge, siromaštvom, nezaposlenošću, nepravilnom prehranom i nedovoljnom tjelesnom aktivnošću. Kod nekih osoba postoji i genetska, urođena predispozicija za razvoj depresije.

Depresija može pogoditi svakoga, to nije znak slabosti. Depresija je izlječiva: razgovorom s psihoterapeutom, uzimanjem antidepresivnih lijekova ili kombinacijom obaju.

 

Liječenje depresije

  • Potražite pomoć liječnika
  • Možete se obratiti svom obiteljskom liječniku koji će provjeriti i utvrditi Vaše stanje te Vam po potrebi prepisati lijekove ili vas uputiti stručnjacima iz područja mentalnog zdravlja
  • Depresija se liječi lijekovima koji se zovu antidepresivi. Ti lijekovi ne djeluju odmah kao primjerice lijekovi protiv bolova, već im je potrebno oko 1 do 6 tjedana za početak djelovanja
  • Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje uzimanje lijekova i 6 do 10 mjeseci nakon prestanka simptoma
  • Bitno je napomenuti da ovi lijekovi ne izazivaju ovisnost
  • Osim uzimanja antidepresiva, u liječenju depresije je od velike koristi i psihoterapija

 

Jeste li znali?

Zajednički mentalni poremećaji (depresija i anksiozni poremećaji) su u porastu u cijelom svijetu.

U humanitarnim krizama i tijekom ratnih sukoba, 1 od 5 osoba je pogođena depresijom ili anksioznim poremećajem.

Depresija povećava rizik razvoja drugih nezaraznih bolesti kao što su dijabetes i kardiovaskularne bolesti. Uz to, dijabetes i kardiovaskularne bolesti povećavaju rizik od depresije.

Depresija koja se javlja kod žene nakon poroda može utjecati na razvoj novorođenčeta.

Najučestaliji mentalni poremećaji mogu se prevenirati i izliječiti uz relativno mali trošak.

Novi dokaz iz istraživanja koje je provela Svjetska zdravstvena organizacija pokazuje da depresija i anksiozni poremećaji koštaju globalnu ekonomiju više od US$ 1 bilijuna svake godine.

Broj ljudi s depresijom i anksioznim poremećajem u svijetu se povećava: 1990. godine je u svijetu bilo 416 milijuna oboljelih, dok je 2013. godine njihov broj porastao na 615 milijuna.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, depresija će do 2020. godine postati drugi svjetski zdravstveni problem, a gledajući samo žensku populaciju, zdravstveni problem broj jedan. Posljedica je to kontinuiranog porasta broja depresivnih osoba.

 

Ako se osjećate nesretno ili mislite da imate depresiju:

  • Razgovarajte o svojim osjećajima s nekim kome vjerujete.
  • Potražite profesionalnu pomoć.
  • Ne zaboravite da vam uz pravu pomoć može biti bolje.
  • Nastavite s aktivnostima u kojima ste uživali kada vam je bilo dobro.
  • Budite u kontaktu s obitelji i prijateljima.
  • Redovito vježbajte, čak i ako je to samo kratka šetnja.
  • Držite se pravilnih navika hranjena i spavanja.
  • Prihvatite da bi mogli bolovati od depresije i prilagodite svoja očekivanja. Možda nećete biti u mogućnosti ispuniti svoje svakodnevne aktivnosti ili obveze onoliko koliko ste običavali.
  • Izbjegavajte ili ograničite unos alkohola i uzimajte lijekove onako kako vam ih je prepisao liječnik.

ZAPAMTITE

Stigma i diskriminacija koje prate mentalne bolesti, uključujući depresiju, dovode do kasnijeg prepoznavanja problema i odgađaju traženje pomoći, zbog čega liječenje traje dulje, a može doći i do težih posljedica kao što je samoubojstvo.

Depresija je bolest koja pogađa ljude svih dobnih skupina, svih društvenih slojeva i svih zemalja svijeta.

Depresija se može prevenirati i liječiti.

Ako mislite da bolujete od depresije, potražite pomoć.

 

Izvor: WHO

 

Učinite korak Za mentalno zdravlje

 

Hrvatski zavod za javno zdravstvo je u suradnji s Gradskim uredom za zdravstvo Grada Zagreba pokrenuo zajedničko obilježavanje Svjetskog dana zdravlja 2017 posvećenog depresiji. U petak 7.4.2017. od 15.00 do 17.30 sati  će se u Parku Zrinjevac u Zagrebu održati Festival mentalnog zdravlja u cilju promicanja važnosti pravovremenog ulaganja u mentalno zdravlje, zdravstvenog prosvjećivanja i informiranja o dostupnim uslugama mentalnog zdravlja u zajednici. Pogledajte obavijest o Festivalu mentalnog zdravlja

 

Kalendar aktivnosti povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja 2017. godine

 

Međunarodni dan žena

Međunarodni dan žena ove godine obilježava 115. obljetnicu pokreta. Ta važna obljetnica podsjeća koliko je ovaj dan postao važan za usklađivanje politika i inicijativa vezanih uz ravnopravnost spolova diljem svijeta. Tijekom više od jednog stoljeća, Međunarodni dan žena prerastao je iz lokalnih prosvjeda u snažnu globalnu inicijativu koja povezuje ljude i organizacije bez obzira na granice, poslovne interese ili političke razlike. Danas je njegov značaj u tome što potiče suradnju različitih institucija, organizacija i zajednica te okuplja potrebnu podršku i sredstva za unapređenje ženskih prava. Ujedno služi kao godišnji podsjetnik i pregled stanja ravnopravnosti i ljudskih prava u svijetu.

Međunarodni dan žena ne smijemo promatrati tek kao simbolično obilježavanje; on je važan poziv na djelovanje (eng. call to action) usmjeren na postizanje mjerljivog i sustavnog napretka. Ovogodišnja kampanja Međunarodnog dana žena nosi slogan „Give To Gain“, koji potiče ljude i organizacije da dijele podršku, znanje i mogućnosti kako bi se unaprijedila ravnopravnost žena diljem svijeta. Ideja kampanje je da davanje, bilo vremena, resursa ili vidljivosti, vodi do zajedničkog napretka i otvaranja novih prilika za sve žene i djevojke.

Kako je to sažeto formulirala Gloria Steinem:

“Priča o borbi žena za ravnopravnost ne pripada niti jednoj pojedinoj feministkinji niti bilo kojoj organizaciji, već kolektivnim naporima svih onih kojima je stalo do ljudskih prava.”

Zdravlje žena i nejednakost

Pristup zdravstvenoj skrbi žena jedna je sfera u kojoj je prisutna nejednakost, naročito u slabije razvijenim zemljama. Nejednakost se u ovom kontekstu primarno odnosi na smanjena prava i pristup zdravstvenim uslugama.

Rodne predrasude u zdravstvenoj skrbi mogu rezultirati odgođenom ili pogrešnom dijagnozom, a u najtežim slučajevima i smrtnim ishodom. Negativna iskustva s medicinskim osobljem mogu dovesti do izbjegavanja ili odgađanja traženja pomoći, što također nosi ozbiljne posljedice. Povijesno gledano, sudionici medicinskih istraživanja bili su gotovo isključivo muškarci, što je dovelo do nedovoljnog razumijevanja specifičnih aspekata ženskog zdravlja. Iako su vidljivi značajni pomaci, i dalje postoji prostor za napredak.

Jedan od ciljeva održivog razvoja (Sustainable Development Goals, SDG), rezolucije UN-a čije su potpisnice 193 države svijeta, je i rodna ravnopravnost. Ovaj cilj podrazumijeva eliminaciju svih oblika rodno utemeljene diskriminacije i nasilja do 2030. godine te omogućavanje jednakih prava svim ženama i djevojčicama. Neki od specifičnih ciljeva kojima se to postiže, a vezani za zdravlje žena i djevojčica, su:

  • Eliminirati sve oblike nasilja nad ženama i djevojčicama
  • Eliminirati prisilne brakove i žensko obrezivanje
  • Osigurati univerzalni pristup reproduktivnoj zdravstvenoj skrbi i reproduktivna prava

Mentalno zdravlje žena

Razlike u mentalnom zdravlju žena i muškaraca se mogu pripisati i biološkim i društvenim čimbenicima, kao i njihovoj interakciji. Kada govorimo o spolu, govorimo o biološkoj kategoriji koja je određena genetikom, anatomijom i fiziologijom, dok rod obuhvaća psihosocijalne čimbenike koji razlikuju žene i muškarce. Biološke razlike u mentalnom zdravlju često su povezane s djelovanjem spolnih hormona i disfunkcijama osi hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda (HPA), osobito kod poremećaja koji su povezani sa stresom. S druge strane, rodne razlike u mentalnom zdravlju mogu se objasniti čimbenicima poput rodno uvjetovanog nasilja, rodnih uloga, društvenih očekivanja, ekonomskih teškoća, sniženog samopoštovanja, koji mogu povećavati rizik za mentalne teškoće. Razumijevanje specifičnih potreba žena u području mentalnog zdravlja ključno je za osiguravanje bolje podrške i kvalitete života.

Pojedini mentalni poremećaji zastupljeniji su kod žena, nego kod muškaraca. To su primarno internalizirane smetnje (depresivni i anksiozni poremećaji te poremećaji hranjenja) (Otten i sur., 2021).

Spolne razlike vidljive su u prevalenciji pojedinih mentalnih poremećaja. Prema podacima iz publikacije „Učestalost vodećih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj“ (HZJZ, 2024), spolno-specifična stopa prevalencije poremećaja raspoloženja (F30-F39) i anksioznih poremećaja (F40-F41) dvostruko je veća kod žena u RH u odnosu na mušku populaciju. Također, razlike s obzirom na spol zabilježene su i u bolničkom pobolu zbog mentalnih poremećaja. Žene su u 2024. godini najčešće bile hospitalizirane zbog depresivnih poremećaja i shizofrenije.

U kontekstu zdravlja žena, a posebno njihovog mentalnog zdravlja, nužno je navesti i neke specifičnosti koje utječu na (mentalno) zdravlje žena. To je izražen utjecaj hormona tijekom i nakon trudnoće, u predmenstrualnom dijelu ciklusa te tijekom menopauze. Tako neke žene za vrijeme ili nakon trudnoće mogu razviti perinatalnu depresiju, dok menopauza može uzrokovati različite simptome poput promjena raspoloženja, anksioznosti i osjećaja potištenosti.

Rodna ravnopravnost i dalje je glavni cilj

Još uvijek često čujemo tvrdnje kako su žene „emocionalnije“, „slabije“ ili „sklone dramatiziranju“. Takvi negativni i neutemeljeni rodni stereotipi ne samo da su pojednostavljeni i netočni, već mogu imati ozbiljne posljedice.

Kada se takvi narativi ukorijene u društvu, iskustva žena nerijetko se umanjuju ili ne shvaćaju dovoljno ozbiljno. Posljedično, simptomi mentalnih teškoća mogu se pogrešno tumačiti kao odraz „osobnosti“, „pretjerane osjetljivosti“ ili stabilnih, trajnih unutarnjih karakteristika, umjesto da se prepoznaju kao stvarni i legitimni zdravstveni problemi koji zahtijevaju razumijevanje, podršku i stručnu pomoć.

Dekonstrukcija ovih stereotipa ključna je za stvaranje sustava koji ženama pristupa s povjerenjem, uvažavanjem i profesionalnom odgovornošću.

Kako bismo osigurali da zdravstveni sustav i društvo pristupaju ženama bez predrasuda, važno je osvijestiti stereotipe te educirati javnost i stručnjake o rodno specifičnim aspektima mentalnog zdravlja, kao i osnažiti žene da prepoznaju simptome te zatraže pomoć bez straha od osuđivanja. Razbijanjem stereotipa i unaprjeđenjem sustava podrške možemo stvarati uvjete u kojima će žene imati pristup nepristranoj dijagnostici i tretmanu mentalnih teškoća (Otten i sur., 2021).

Važni čimbenici koji mogu doprinijeti otpornosti u kontekstu mentalnog zdravlja žena su spremnost na traženje pomoći i dijeljenje osjećaja (riječ je o strategijama suočavanja koje češće koriste žene, a za je dokazano da su povezane s nižim razinama psihopatologije i višim razinama psihološke dobrobiti) te tendencija ka stvaranju snažnijih društvenih veza.

Tijekom prošlog stoljeća žene su ostvarile značajan napredak u borbi za svoja prava: od prava glasa i pristupa obrazovanju do veće zastupljenosti u političkom i javnom životu. Ipak, u mnogim dijelovima svijeta temeljna prava žena i dalje su ozbiljno ugrožena, bilo kroz zakonska ograničenja, institucionalnu nejednakost ili društvene norme koje podržavaju diskriminaciju.

Čak i u razvijenim društvima poput Hrvatske rodna ravnopravnost ne smije se uzimati zdravo za gotovo. Nužno je kontinuirano preispitivati duboko ukorijenjene predrasude, osvještavati suptilne oblike diskriminacije te aktivno i sustavno djelovati na njihovu prevenciju, što podrazumijeva usklađivanje javnih politika, obrazovnih sustava i radnog okruženja s novim društvenim izazovima, poput ekonomskih nejednakosti, neplaćenog rada skrbi te pitanja mentalnog zdravlja i sigurnosti žena.

Rodna ravnopravnost nije statičan cilj, već dinamičan proces koji zahtijeva trajnu društvenu odgovornost, političku volju i aktivno sudjelovanje svih građana.

Upravo zato moramo kontinuirano poticati sve dionike, od donositelja odluka, preko organizacija pa sve do svih pojedinaca da aktivno doprinose gradnji svijeta u kojem su jednake prilike dostupne svima, baš kao što to nalaže „slogan“ ovogodišnje kampanje povodom Međunarodnog dana žena „Give To Gain“.

Izvori:

International Women’s Day 

Mentalni poremećaji u Republici Hrvatskoj, HZJZ 

Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2024., HZJZ 

Učestalost vodećih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj, HZJZ 

Mental Health Foundation 

National Institute of Mental Health 

Otten, D., Tibubos, A. N., Schomerus, G., Brähler, E., Binder, H., Kruse, J., … & Beutel, M. E. (2021). Similarities and differences of mental health in women and men: a systematic review of findings in three large German cohorts. Frontiers in Public Health, 9, 553071.

Poziv na razgovor – zasnivanje radnog odnosa za doktore medicine na neodređeno vrijeme zbog provođenja specijalističkog usavršavanja

Na temelju Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/18, 125/19, 133/20, 147/20, 136/21, 119/22, 156/22, 33/23, 145/23, 36/24, 102/25) i Pravilnika o mjerilima za prijam specijalizanata (NN 83/15,100/18, 33/23) te sukladno Planu specijalizacija i užih specijalizacija za 2025. godinu odobrenom od Ministarstva zdravstva, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 11. veljače 2026. natječaj za prijam u radni odnos doktora medicine na neodređeno vrijeme i upućivanje na specijalizaciju.

Više pogledajte ovdje.

Važne informacije o mrežnim stranicama koje nisu povezane s AI zdravstvenim asistentom ZdrAVKOM

Hrvatski zavod za javno zdravstvo obavještava građane da je službeni AI zdravstveni asistent ZdrAVKO dostupan isključivo putem službenih kanala Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, odnosno na službenim mrežnim stranicama i društvenim profilima HZJZ-a.

Uočeno je da se na internetu pojavljuju mrežne stranice sa sličnim nazivima koje nisu povezane s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo niti s Ministarstvom zdravstva Republike Hrvatske.

Radi sigurnosti i točnosti informacija, građanima savjetujemo da ZdrAVKU pristupaju isključivo putem službene mrežne stranice Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (www.hzjz.hr) te putem službenih profila HZJZ-a na društvenim mrežama. Također napominjemo da je razgovor sa ZdrAVKOM moguć isključivo preko aplikacije WhatsApp.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo ne upravlja drugim mrežnim stranicama sa sličnim nazivima niti odgovara za sadržaj, informacije ili usluge koje se na njima nude.

Službeni AI zdravstveni asistent ZdrAVKO razvijen je kako bi građanima pružio pouzdane informacije i smjernice vezane uz očuvanje zdravlja, prevenciju bolesti i javnozdravstvene preporuke. Hrvatski zavod za javno zdravstvo zahvaljuje građanima na povjerenju.

 

Meningokokna bolest

Meningokokna bolest je akutna bakterijska infekcija uzrokovana bakterijom Neisseria meningitidis (meningokok). Uzročnik se prenosi kapljičnim putem, a izvor zaraze je čovjek. Kliconoštvo u nazofarinksu relativno je često, osobito kod adolescenata i mlađih odraslih osoba, ali samo manji dio nositelja razvije invazivnu bolest. U Europi, a i kod nas bolest se najčešće pojavljuje sporadično (pojedinačni slučajevi) a moguća su i manja grupiranja.

Inkubacija meningokokne bolesti (vrijeme od ulaska meningokoka u organizam do pojave prvih znakova bolesti) traje od 3-4 dana, no može varirati od 2-10 dana.
Invazivna meningokokna bolest najčešće se manifestira kao meningitis i/ili sepsa, s mogućim fulminantnim tijekom i visokom stopom smrtnosti unatoč pravodobnom liječenju. Oboljeli mogu imati trajne posljedice, uključujući neurološka oštećenja, amputacije i oštećenje sluha. Rjeđe se javljaju i druge lokalizirane kliničke slike, poput pneumonije i artritisa.

Meningitis se najčešće očituje klasičnom trijadom simptoma koju čine vrućica, glavobolja i ukočenost vrata, a često je praćen i dodatnim simptomima kao što su poremećaj svijesti, mučnina, povraćanje i fotofobija.

Meningokokna sepsa (meningokokcemija) karakterizirana je vrućicom i petehijalnim ili purpuričnim osipom, a često je udružena sa septičkim šokom, diseminiranom intravaskularnom koagulacijom te zatajenjem više organskih sustava.

U Europi, pa tako i Hrvatskoj, prijavljuju se najteži klinički oblici ove bolesti, tj. invazivna meningokokna bolest koja može biti uzrokovana različitim serogrupama meningokoka, od kojih su klinički najznačajnije B, A, C, W i Y. Prema zadnjim dostupnim podacima Europskog centra za kontrolu i sprječavanje bolesti meningokok serogrupe B naveden je kao uzročnik otprilike 57% slučajeva invazivne meningokokne bolesti, u populaciji ispod 65 godina starosti, dok ostali sojevi (A, C, W, Y) svi zajedno uzrokuju preostalih 43% slučajeva.

Prijavljivanje invazivne meningokokne bolesti (meningokoknog meningitisa/sepse) u Hrvatskoj je obvezno na temelju Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti i treba uslijediti odmah po postavljanju sumnje od strane liječnika. Liječnik koji postavi sumnju, na temelju Pravilnika o načinu prijavljivanja zaraznih bolesti i Definicija zaraznih bolesti , prijavu šalje nadležnom epidemiologu kako bi se protuepidemijska intervencija poduzela čim prije. U Hrvatskoj u prosjeku, na temelju podataka sustava prijavljivanja zaraznih bolesti i Registra zaraznih bolesti, odnosno prijava bolesti u zadnjih 20 godina (točnije od 2005. do 2024. godine), imamo 36 prijava oboljenja od meningokoknog meningitisa/sepse, tj. invazivne meningokokne bolesti godišnje, te od toga 3 smrtna ishoda u prosjeku godišnje (raspon od 0-7 smrtnih ishoda godišnje). Najmani broj oboljelih prema tim podacima bio je 2021. godine (6 prijava), a najveći broj oboljelih tijekom 2009. (61 prijava).

Prijenosu uzročnika pogoduje svakodnevni bliski kontakt (obiteljsko okruženje, kihanje i kašljanje, ljubljenje, gusti smještaj u spavaonicama, pijenje iz istih čaša,…) s kliconošom, a hoće li netko i oboljeti od meningokokne bolesti ovisi o nizu čimbenika, a između ostalog o otpornosti novog domaćina te količini i agresivnosti meningokoka. Skupine koje su u nešto većem riziku za obolijevanje su: imunokompromitirane osobe (npr. asplenija, poremećaji komplementa/terapija inhibitorima komplementa), dojenčad, adolescenti, te putnici u područja s visokom incidencijom.
Kod postavljanja sumnje na invazivnu meningokoknu bolest liječnik kliničar treba odmah obavijestiti nadležnog epidemiologa kako bi se što prije obavio epidemiološki izvid i utvrdili bliski kontakti oboljelog te propisala antibiotska kemoprofilaksa. Kemoprofilaksa podrazumijeva preventivno uzimanje lijekova (u ovom slučaju antibiotika) kako bi se spriječio nastanak infekcije kod osoba izloženih riziku, a prije nego se bolest razvije.

U EU-u je odobreno više cjepiva za zaštitu od nekih vrsta (seroskupina) meningokoknih bakterija, a u RH su trenutačno dostupna dva cjepiva – cjepivo protiv meningokoka serogrupe B (MenB) i cjepivo protiv meningokoka serogrupa ACWY-135 (MenACWY). Raspored cijepljenja ovisi o dobi pri započinjanju cijepljenja i vrsti cjepiva.
Prema trenutačno važećem Programu imunizacije, seroprofilakse i kemoprofilakse za rizične skupine stanovništva cijepljenje protiv meningokoka se preporučuje za individualnu zaštitu osoba pod povećanim rizikom (splenenktomirani, osobe nakon transplanatacije krvotvornih matičnih stanica, osobe s poremećajem komponenti komplementa, uključujući i terapiju ekulizumabom ili ravulizumabom) te protuepidemijskog cijepljenja.

 

Objava rezultata Natječaja za uključivanje odgojno-obrazovnih ustanova u Mrežu škola koje promiču zdravlje u Republici Hrvatskoj “Schools for Health in Europe Network Foundation (SHE)” za školsku godinu 2026/2027.

Na temelju Natječaja za sudjelovanje u radu Mreža škola koje promiču zdravlje u Republici Hrvatskoj u sklopu mreže Škola za zdravlje u Europi 2026/2027., Povjerenstvo za odabir odgojno-obrazovnih ustanova pregledalo je sve prijave i ustanovilo da prijavljene odgojno-obrazovne ustanove ispunjavaju uvjete propisane Natječajem.

Postojećoj Mreži škola koje promiču zdravlje u Hrvatskoj pridružit će se sljedeće ustanove:

– Osnovna škola Ivana Rabljanina Rab, Rab

– Osnovna škola Sveti Đurđ, Sveti Đurđ

– Osnovna škola Josip Pupačić, Omiš

– Gimnazija Matije Antuna Reljkovića, Vinkovci

– Tehnička škola i prirodoslovna gimnazija Ruđera Boškovića, Osijek

– Srednja škola Hvar

Novoizabrane odgojno-obrazovne ustanove imat će mentora kako bi iduće godine, a prema SHE protokolu na temelju postignutih rezultata rada, dobile priznanje o imenovanju SHE odgojno-obrazovne ustanove.

Koordinatori novoizabranih odgojno-obrazovnih ustanova bit će detaljnije obaviješteni o rezultatima Natječaja putem e-pošte, a sve predstavnike novoizabranih odgojno-obrazovnih ustanova pozivamo da se prijave (http://ettaedu.azoo.hr) na međužupanijski stručni skup 1. travnja 2026. u OŠ Središće u Zagrebu na kojemu će biti prikazana metodologija rada za novoizabrane buduće članice Mreže škola koje promiču zdravlje u Republici Hrvatskoj.

Državni stručni skup održat će se 1. – 3. srpnja 2026. u SŠ Antun Matijašević Karamaneo na otoku Visu. Državni stručni skup se organizira u suradnji Agencije za odgoj i obrazovanje i Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo.

Prijave za skup bit će otvorene u travnju 2026. ( http://ettaedu.azoo.hr )

 

Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026. (9. tjedan 2026.)

U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2025./2026., zaključno s 1. ožujka 2026. godine, zaprimljeno ukupno 40 723 prijava oboljelih od gripe, od čega su 93 prijave pristigle u posljednjem, 9. tjednu (grafikon 1.). Nastavlja se trend pada broja zaprimljenih prijava oboljelih od gripe.

Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.

Prijave gripe zaprimljene su iz svih županija, pri čemu se u 9. tjednu najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi u Varaždinskoj županiji (grafikon 2.).

Grafikon 2. Stopa prijava gripe prema županijama u 8. tjednu u sezoni 2025./2026.

Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)

Grafikon 3. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.

Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone do sada su prijavljena sedamdeset i pet smrtna ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.

Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnjih 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.

Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona

Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u posljednjem tjednu 3,6 % uzoraka testiranih na gripu bilo je pozitivno. U pozitivnim uzrocima detektirani je virusi gripe A.

Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo i UNICEF predstavili su Smjernice za medijsko izvještavanje i javnu komunikaciju o dječjem zdravlju i debljini kod djece – „Dijete na prvom mjestu“ povodom Svjetskog dana debljine

Svjetski dan debljine: „Promijenimo priču o debljini“

HZJZ i UNICEF predstavili smjernice za izvještavanje i javnu komunikaciju s ciljem destigmatizacije i prevencije debljine kod djece

Zagreb, 4. ožujka 2026.  – U povodu Svjetskog dana debljine, koji se obilježava porukom „Zajedno možemo promijeniti priču o debljini”, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i UNICEF predstavili su Smjernice za medijsko izvještavanje i javnu komunikaciju o dječjem zdravlju i debljini kod djece – „Dijete na prvom mjestu“. 

Svako treće dijete osnovnoškolske dobi u Hrvatskoj živi s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom, po čemu je Hrvatska na četvrtom mjestu u Europi. Debljina kod djece predstavlja složen javnozdravstveni problem te ugrožava tjelesno zdravlje i psihosocijalni razvoj djece, uz moguće dugoročne posljedice u odrasloj dobi. Trend porasta učestalosti debljine kod djece prisutan je na globalnoj razini, a istraživanja pokazuju da debljini kod djece doprinose brojni čimbenici, kao što su genetika, društveni i ekonomski uvjeti, način života, promjene u okruženju u kojem djeca odrastaju te izloženost marketingu nutritivno siromašne i kalorijama bogate hrane.

Međutim, u javnom se prostoru i dalje o debljini često govori na pojednostavljen način – uzroci debljine, kao i rješenja za debljinu, pripisuju se ponajviše odgovornosti roditelja i djece. Takva komunikacija doprinosi stigmatizaciji djece s debljinom i može dovesti do ozbiljnih posljedica za mentalno i tjelesno zdravlje djece – narušiti samopoštovanje, povećati rizik za depresiju, anksioznost i razvoj poremećaja hranjenja te dovesti do povlačenja iz tjelesnih i društvenih aktivnosti.

Zdravlje djece uvijek mora biti društveni prioritet te je važan dio javne komunikacije. Mediji, stručnjaci i drugi dionici odgovornom javnom komunikacijom i izvještavanjem mogu značajno doprinijeti prevenciji debljine kod djece, uključujući komunikaciju o debljini kao bolesti na koju utječu brojni čimbenici.

Namjena je Smjernica „Dijete na prvom mjestu“ promicati javnu komunikaciju koja doprinosi razumijevanju uzroka debljine i traženju rješenja, a prije svega vodi brigu o zdravlju, dobrobiti i zaštiti djece. Smjernice nude konkretne pristupe i primjere terminologije, audiovizualnih sadržaja, izvora informacija i pitanja za pripremu medijskih sadržaja i drugih oblika javne komunikacije o temi debljine i zdravlja djece u širem smislu.

Smjernice su razvijene u sklopu šire suradnje HZJZ-a i UNICEF-a s ciljem prevencije debljine kod djece, a kao autorice su sudjelovale i prof. dr. sc. Barbara Kalebić Maglica s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i dr. sc. socio. Nensi Blažević s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.  S ciljem što većeg dosega poruka ovih smjernica među različitim publikama i dobnim skupinama, tim Medijskog centra FPZG-a razvit će i videopaket za društvene mreže i korištenje na predavanjima, stručnim skupovima i radionicama.

„Kontinuirano upozoravamo na rastući trend učestalosti djece s debljinom u Hrvatskoj. Iako je ta činjenica sada već, vjerujem, široko poznata, važno je da osim samog isticanja problema obratimo i pozornost na to na koji način govorimo o ovoj temi u javnosti. Debljina je složena bolest s brojnim uzrocima, a njezin trend rasta u suvremenom društvu, uvelike se može pripisati onome što nazivamo obesogenim okruženjem, dakle okruženjem koje potiče nastanak debljine. Pojednostavljivanjem ovog problema ili okrivljavanjem pojedinaca nećemo postići ono što nam je vjerujem svima u interesu, a to je očuvanje zdravlja naše djece. Svi mi koji javno istupamo na temu debljine bilo kao stručnjaci, bilo kao medijski djelatnici, imamo odgovornost promijeniti narativ o debljini i zagovarati multisektorsku suradnju koja će unaprijediti zdravlje sve naše djece“, istaknula je prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravlja u HZJZ-u i Referentnog centra Ministarstva zdravstva za promicanje zdravlja.

“Kako bismo potaknuli promjene i preokrenuli negativni trend, moramo promijeniti i način na koji govorimo o pretilosti kod djece. Medijsko izvještavanje i javna komunikacija mogu imati ključnu ulogu u rješavanju ovog problema, ali ga mogu i produbiti ako nisu odgovorni, utemeljeni na dokazima i konstruktivni. U svakoj vrsti komunikacije zdravlje i dobrobit djece moraju biti na prvom mjestu. Svi bismo trebali više govoriti o brojnim uzrocima pretilosti i o tome kako zajednički raditi na rješenjima za jedan od najhitnijih i najsloženijih javnozdravstvenih izazova našeg vremena,” izjavila je Luisa Brumana, predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku.

Preuzmite „Smjernice za medijsko izvještavanje i javnu komunikaciju o dječjem zdravlju i debljini kod djece – Dijete na prvom mjestu“   – Smjernice za medijsko izvještavanje i javnu komunikaciju o dječjem zdravlju i debljini kod djece – Dijete na prvom mjestu

Kontakti za medije:  

HZJZ, Anja Đurić, 099 267 1746, promicanjezdravlja@hzjz.hr

UNICEF, Marin Ilej, 099 3494 579, milej@unicef.org

UNICEF, Marina Knežević Barišić 091 4324 610, mknezevicbarisic@unicef.org

Ekdisteroidi

Za one koji su podložni antidopinškim pravilima, važno je razumjeti kako tvari ulaze u dodatke prehrani i druge tretmane namijenjene sportašima. Na primjer, ekdisteroidi su među mnogim tvarima koje se dodaju dodacima prehrani uz tvrdnje o anaboličkim učincima i poboljšanju sportskih izvedbi.

Iako trenutno nisu zabranjeni prema pravilima Svjetske antidopinške agencije (WADA), ekdisteroidi su u Monitoring programu – Programu praćenja kako bi WADA mogla odlučiti treba li ih dodati na Popis zabranjenih sredstava.

Ekdisteroidi, poput ekdisterona (poznatog i kao 20-hidroksiekdison ili 20E), ekdizona i turkesterona, su spojevi slični steroidima koji se prirodno javljaju kod kukaca, nekih biljaka i nekih gljiva. Ekdisteroidi reguliraju mnoge procese kod kukaca, uključujući rast i razmnožavanje. Kod biljaka ekdisteroidi igraju ulogu u zaštiti biljaka od “stresa” i napada insekata.

Nalaze li se ekdisteroidi u hrani ili dodacima prehrani?

Ekdisteroidi se nalaze u mnogim biljkama s najvišim koncentracijama u špinatu i kvinoji te na taj način konzumirate ekdisteroide kao dio svoje uobičajene prehrane. Ekdisteroidi se također prodaju u dodacima prehrani koji često tvrde da imaju anaboličke učinke. Sportaši koji koriste bilo koji dodatak prehrani, uključujući dodatke s ekdisteroidima, trebali bi biti svjesni rizika dodataka prehrani i koristiti samo dodatke certificirane od strane trećih strana.

Koji su učinci ekdisteroida na ljude?

Ljudi prirodno ne proizvode ekdisteroide, a djelovanje ekdisteroida kod sisavaca nije dobro shvaćeno. Zbog značajnih strukturnih razlika između ekdisteroida i ljudskih steroidnih hormona, dugo se smatralo da se ekdisteroidi neće vezati za nijedan ljudski hormonski receptor i stoga neće imati nikakvo djelovanje u tijelu. Međutim, postoje nedavni dokazi da ekdisteroidi mogu stupiti u interakciju s nekim estrogenskim receptorima u tijelu, te da konzumacija ekdisteroida u dodacima može imati anaboličke učinke. Istraživanja o učincima ekdisteroida na ljude su u tijeku.

Trenutno, WADA nije dodala ekdisteroide na Popis zabranjenih sredstava. Međutim, raste interes za potencijalne učinke ekdisteroida na poboljšanje izvedbi, pa ih je WADA 2020. dodala u Program praćenja. (V.B)

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.2. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za zdravstvenu ekologiju

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 11. veljače 2026. za prijam na rad na određeno vrijeme do povratka radnice s porodiljnog dopsuta za radno mjesto 2.2. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za zdravstvenu ekologiju.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.5. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za zdravstvenu ekologiju

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 11. veljače 2026. za prijam na rad na određeno vrijeme za radno mjesto 2.5. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za zdravstvenu ekologiju.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.7. zdravstveni radnik prvostupnik u javnom zdravstvu u Službi za mikrobiologiju

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 11. veljače 2026. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.7. zdravstveni radnik prvostupnik u javnom zdravstvu u Službi za mikrobiologiju.

Više pogledajte ovdje.

COVID -19 U Hrvatskoj (3.3.2026)

COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.

U 9. kalendarskom tjednu (tjedan od 23. veljače do 1. ožujka 2026.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 49 prijava COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 9. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

Raspored održavanja javnozdravstvenih stručnih sastanaka u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo 2026. g.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, u suradnji s Hrvatskim društvom za javno zdravstvo, nastavlja s organizacijom i provedbom javnozdravstvenih stručnih sastanaka i u 2026. godini po dolje navedenom rasporedu. Sudjelovanje na sastancima boduje se sukladno odlukama Hrvatske liječničke komore, Hrvatske ljekarničke komore, Hrvatske komore medicinskih sestara, Hrvatske komore medicinskih biokemičara i Hrvatske komore zdravstvenih radnika.

Napomena: moguće promjene rasporeda bit će oglašene pravovremeno.

Broj Predavači Tema Datum
01 doc. dr. sc. Tomislav Benjak, dr. med. ZdrAVKO – zezancija ili revolucija 06.03.2026.
02 Darija Erčević, mag. chem. Procjena zdravstvenih tehnologija 13.03.2026.
03 Arian Peharda, mag. psych. Reproduktivno zdravlje u školama i školskim ambulantama – rezultati istraživanja HZJZ-UNICEF 27.03.2026.
04 mr. Željko Petković, univ. spec. crim. Aktualni trendovi i odgovori u području ovisnosti 10.04.2026.
05 doc. dr. sc. Antonija Balenović, dr. med. Promicanje cjeloživotnog zdravlja: program promicanja zdravlja radno aktivne populacije – Tvrtka prijatelj zdravlja 24.04.2026.
06 Karmen Korda Orlović, mag. paed. soc., univ. spec. Namjerno samoozljeđivanje i događaji s neodređenom nakanom u Hrvatskoj 08.05.2026.
07 Mara Flora Runjić, dr. med. Doping u sportu 15.05.2026.
08 izv. prof. dr. sc. Mario Sviben, prim. dr. med. Mikrobiološka dijagnostika crijevnih parazitoza 05.06.2026.
09 Maja Knepr Šegina, dipl. ing. Rad sa živom 18.09.2026.
10 Petra Bekavac, mag. psych.
Barbara Raguž, mag. psych.		 Prevencija burn-outa 02.10.2026.
11 Sonja Damjanović Dešić, dipl. ing. chem. Evidencije radnika koji rade s karcinogenim, mutagenim i/ili reproduktivno toksičnim tvarima 16.10.2026.
12 Tatjana Nemeth Blažić, prim. dr. med. Što nam govori Program mjera zdravstvene zaštite žena o testiranju trudnica na sifilis? 23.10.2026.
13 Tatjana Nemeth Blažić, prim. dr. med. Cijepljenje protiv HPV-a na kliničku indikaciju: perioperativno cijepljenje žena s cervikalnim premalignim promjenama 20.11.2026.
14 Milkica Vučić, dr. med. Procjena rizika kućne vodoopskrbne mreže 27.11.2026.

 

HZJZ i UNICEF predstavljaju publikaciju „DIJETE NA PRVOM MJESTU – Smjernice za medijsko izvještavanje i javnu komunikaciju o dječjem zdravlju i debljini kod djece“ povodom Svjetskog dana debljine

Poziv-“Dijete na prvom mjestu”

 

 

Doping nije hOKej

Od 27. veljače do 1. ožujka 2026. Zagreb je bio domaćin mladm hokejašima iz pet država. Na klizalištu Velesajma nastupilo je 150 mladih natjecatelja u dobi od 11 do 13 godina.

Osim međusobnog nadmedanja na ledu, sudionici ovog turnira sudjelovali su i na edukacijama o štetnosti dopinga u sportu koje su držali djelatnici Službe za antidoping.

KHL Zagreb usko surađuje s IIHF-om i WADA-om kako bi turnir imao snažnu edukativnu dimenziju.

Posljednjeg dana natjecateljsko edukativnog turnira, na centru klizališta upriličen je kviz za osmoricu finalista – onih za koje smo smatrali da su najviše razumjeli problem dopinga u sportu i općenito u životu.

Već petnaestu godinu pišemo o tome kako djeca brzo usvajaju nova znanja – isto možemo reći i za ovogodišnje sportaše. Upijaju, pamte, znaju.

Pobjednik kviza Doping nije hOKej bio je hokejaš iz Austrije.

Poseban simbol cijelog turnira je zeleni pak. Sve su utakmice odigrane posebnim IIHF-ovim zelenim pakovima koji svojom bojom šalju snažnu i prepoznatljivu poruku borbe protiv dopinga. (V.B)

Mjesec svjesnosti o raku debelog crijeva

Hrvatski je sabor na sjednici 11. veljače 2022. godine donio odluku o proglašenju mjeseca ožujka „Mjesecom svjesnosti o raku debelog crijeva“ u Republici Hrvatskoj.

Rak debelog i završnog crijeva nalazi se među najčešćim zloćudnim bolestima u svijetu te čini oko 10 % svih dijagnosticiranih slučajeva raka. Ujedno je drugi najčešći uzrok smrti od raka na globalnoj razini. Najveći broj oboljelih čine osobe starije od 50 godina.

Procjenjuje se da je 2022. godine u svijetu zabilježeno oko 1,9 milijuna novih slučajeva raka debelog i završnog crijeva i više od 900 000 smrtnih ishoda.

Rak debelog i završnog crijeva u najvećem broju slučajeva nastaje iz izraslina u crijevima – polipa koji se mogu pretvoriti u zloćudni tumor. Uklanjanje polipa, kao i otkrivanje raka debelog crijeva u ranoj fazi može spasiti brojne živote.

Na njegov razvoj utječu različiti čimbenici životnog stila, uključujući prehranu bogatu prerađenim mesom i siromašnu voćem i povrćem, tjelesnu neaktivnost, pretilost, pušenje te konzumaciju alkohola.

Rizik od obolijevanja, kao i smrtnost od raka debelog i završnog crijeva, moguće je značajno smanjiti zdravim životnim navikama, izbjegavanjem poznatih čimbenika rizika te pravodobnim prepoznavanjem simptoma radi ranog postavljanja dijagnoze i započinjanja liječenja.

Simptomi

U ranim stadijima rak debelog i završnog crijeva često nema simptoma ili su oni blagi. Kada se pojave, mogu uključivati:

  • promjene u navikama pražnjenja crijeva (proljev, zatvor ili sužena stolica)
  • krv u stolici (svjetlocrvena ili tamna, katranasta)
  • grčeve, bol ili nadutost u trbuhu koji ne prolaze
  • nagli i neobjašnjivi gubitak tjelesne mase
  • trajni umor
  • anemiju zbog nedostatka željeza uslijed kroničnog krvarenja

Liječenje ovisi o stadiju bolesti, obilježjima tumora i općem zdravstvenom stanju bolesnika.

Mogućnosti uključuju:

  • kirurško liječenje
  • radioterapiju
  • kemoterapiju
  • ciljanu terapiju
  • imunoterapiju

Otprilike 95 % bolesnika ima više od 50 god. u trenutku postavljanja dijagnoze. Upravo zato preporučuje se probir i preventivni dijagnostički pregledi od navršenih 50 godina života.

Ako se na vrijeme otkrije, rak debelog crijeva izlječiv je u 9 od 10 slučajeva.

Prema posljednjim podacima Registra za rak Republike Hrvatske, u 2023. god. rak debelog i završnog crijeva otkriven je u 3 820 osoba – 2 262 muškarca i 1 558 žena, a 2024. godine od zloćudne novotvorine debelog i završnog crijeva umrlo je 1 933 osoba – 1 136 muškaraca i 797 žena. U Hrvatskoj je krajem 2023. godine živjelo oko 25 000 osoba kojima je nekad u životu postavljena dijagnoza raka debelog i završnog crijeva.

Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva

Odlukom Vlade RH krajem 2007. godine usvojen je Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva usmjeren je poboljšanju zdravlja populacije jer se ranim i pravovremenim otkrivanjem i sprječavanjem bolesti omogućava bolja kvaliteta života.

U tijeku su pripreme za reorganizaciju programa zbog uvođenja nove vrste probirnog testa koji je prema istraživanjima osjetljiviji (fekalni imunokemijski test, skraćeno FIT).

Usvojen je novi, oportunistički program probira raka debelog crijeva za osobe s povećanim rizikom, te je tijeku planiranje priprema za provedbu. Osobe s povećanim rizikom će liječnici obiteljske medicine, prema vrsti individualnog rizika, upućivati izravno na probirnu kolonoskopiju.

Više informacija o Nacionalnom programu ranog otkrivanja raka debelog crijeva možete pročitati na stranici: https://program-rakdc.com.hr/

Izvori:

Colorectal cancer

https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2026/02/Bilten-2023.pdf

 

Održana radionica o prevenciji spolno prenosivih infekcija, ginekološkom i spolnom zdravlju u XII. gimnaziji u Zagrebu

U Zagrebu, 25. veljače 2026. po četvrti je put održana edukativna radionica za učenike od 1. do 3. razreda srednje škole u XII. gimnaziji u Zagrebu, ovaj put pod nazivom „Zaštita spolnog i reproduktivnog zdravlja – pitaj doktora?“

Radionicu su održale prim. Tatjana Nemeth Blažić, dr. med., spec. epidemiologije, voditeljica Odjela za HIV, spolno i krvlju prenosive bolesti iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, i doc. prim. dr. sc. Ulla Marton, dr. med., spec. ginekologije i porodništva, subspec. ginekološke endokrinologije i humane reprodukcije, a prisustvovalo joj je pedesetak učenika gimnazije. Organizaciju radionice inicirala je i moderirala mr. sc. prof. biologije Sanda Veček iz XII. gimnazije.

Desetak dana prije radionice učenici su, u koordinaciji s prof. Veček anonimno ubacivali pitanja na temu zaštite ginekološkog, spolnog i reproduktivnog zdravlja u za to posebno označenu kutiju postavljenu u školi. Slijedom toga, središnji dio radionice bilo je interaktivno izlaganje s odgovaranjem liječnica na prikupljena pitanja učenika.

Pitanja učenika

Ukupno je prikupljeno 39 pitanja. Pitanja su se mogla podijeliti u pet glavnih kategorija: moje tijelo i ja – tjelesne i emocionalne promjene u adolescenciji; anatomija i fiziologija spolnih organa (fiziologija spolnog odnosa, menstrualni ciklus, plodni i neplodni dani); spolni odnosi i spolno ponašanje; ishodi (trudnoća, spolno prenosive infekcije (SPI) i upale); prevencija i očuvanje zdravlja (intimna higijena, prvi ginekološki pregled, kontracepcija, prirodne metode). Najviše pitanja učenici su postavili na temu menstrualnog ciklusa (7), fiziologije spolnog odnosa (7) i spolnih aktivnosti (8), što može ukazivati da ove teme učenike najviše zanimaju ili im u tim područjima nedostaje znanja ili informacija. Za ostale teme bilo je po jedno do dva pitanja. Zanimljivo je da su rezultati istraživanja o spolnom i reproduktivnom zdravlju mladih, koje je tijekom 2021. i 2022. godine provela Služba za promicanje zdravlja HZJZ-a na prigodnom uzorku od gotovo 2400 učenika trećih razreda srednjih škola (među kojima je bilo 26 % gimnazijalaca iz 100 škola u Hrvatskoj, najmanje jedne po županiji, što čini oko petinu škola i obuhvat od oko 6 % učenika trećih razreda srednjih škola), pokazali da su učenici na testu znanja o spolnom i reproduktivnom zdravlju najmanji udio točnih odgovora imali u području menstruacijskog ciklusa (42,6 %).

Neka od pitanja učenika:

  • Je li normalno da imam drastične promjene raspoloženja?
  • Ima li manjak hormona veze s razlikom u veličini dojke?
  • Je li normalno da se ciklus promijeni zbog stresa ili mršavljenja?
  • Može li stres utjecati na hormone i ciklus?
  • Što ako nas bole grudi za vrijeme lutealne faze?
  • Kako razlikovati normalne bolove menstruacije i bolove kada netko ima endometriozu?
  • Kako dolazi do ovulacije i koji hormoni ju potiču? Što najčešće uzrokuje upale i infekcije?
  • Kada trebam prvi puta ići ginekologu?
  • Koje su najčešće pogreške koje žene rade vezano za intimno zdravlje?

Anonimna pitanja učenika poslužit će za izradu novih odgovora i dopunu baze znanja AI asistentice za ginekološku pismenost Gina.

Na početku radionice dr. Nemeth Blažić i dr. Marton pozvale su učenike da na mobitelima riješe, po vlastitom izboru, neki od online edukativnih kvizova znanja u aplikaciji Spolno zdravlje. Rješavanje kviza, osim edukativne svrhe, imalo je i nagradni karakter. Naime, dvadesetak najbržih učenika koji su uspješno riješili kviz znanja osvojili su nagrade u obliku edukativno-promotivnih materijala koje su osigurale Služba za promicanje zdravlja u sklopu programa Živjeti zdravo HZJZ-a i Služba za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti u sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka vrata maternice. Nagrade su uključivale bilježnice, majice, olovke, privjeske i tematske brošure. Među nagradama podijeljene su i edukativne brošure Službe za promicanje zdravlja HZJZ-a „Vi imate pitanja, mi odgovaramo“ i brošura udruge HUHIV „Brutalka – enciklopedija o spolnom zdravlju“.

Slijedilo je interaktivno predavanje tijekom kojeg su dr. Marton i dr. Nemeth Blažić odgovarale na dodatne upite učenika. Na kraju su liječnice učenicima pokazale dostupne izvore za daljnje informiranje, ako žele i imaju dodatna pitanja: edukativne videe izrađene u sklopu projekta Before Time i digitalnu AI asistenticu za ginekološku pismenost- Gina, koji su dostupni na slijedećim poveznicama: Before Time i Gina- AI asistentica za ginekološku pismenost.

Povratne reakcije učenika pokazale su da su bili zadovoljni održanom radionicom te se nadamo da ćemo imati priliku provesti sličnu edukaciju i sljedeće godine.

AI zdravstveni asistent ZdrAVKO – Izvrsni rezultati u prvom mjesecu rada

U prvom mjesecu rada AI zdravstveni asistent ZdrAVKO pokazao je iznimno dobre rezultate i brzo stekao povjerenje građana. Podaci jasno pokazuju da je ZdrAVKO postao važan javnozdravstveni komunikacijski kanal.

Od 27. siječnja do 26. veljače zabilježeno je 7.597 korisnika, dok je broj upita čak 128.007. To znači da ZdrAVKO prosječno bilježi oko 17 upita po korisniku što ukazuje da građani ne postavljaju samo jedno pitanje, već aktivno razgovaraju, vraćaju se i grade povjerenje u ZdrAVKA.

ZdrAVKO je u prvom mjesecu pokrio preko 60 različitih zdravstvenih tema, od preventive, kroničnih bolesti, mentalnog zdravlja, prehrane, do pitanja o cijepljenju. To pokazuje da asistent uspješno odgovara na raznolike potrebe građana i pokriva širok spektar zdravstvenih pitanja.

Za 152 osobe ZdrAVKO je prepoznao potrebu za dodatnom stručnom podrškom i uputio ih na e-mail preventivni@hzjz.hr, gdje su dobili žurno odgovore od stručnjaka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

  • Prosječno 1.313 novih upita dnevno — ZdrAVKO je stalno dostupan, 24/7, bez čekanja.
  • Stalni korisnici — visok omjer upita po korisniku (17:1) znači da građani nisu samo testirali ZdrAVKA, već ga aktivno koriste i vraćaju se s novim pitanjima.
  • Brzi rast u kratkom vremenu — za 25 dana broj korisnika porastao je za 27%, a broj upita za 33%, što ukazuje na kontinuirani rast, interes i preporuke među korisnicima.
  • Efikasnost — samo 2% korisnika (152 od 7.597) trebalo je ljudsku intervenciju, što znači da AI asistent uspješno rješava veliku većinu upita samostalno.
  • Edukacija u realnom vremenu — građani dobivaju točne, provjerene informacije trenutno, što smanjuje izloženost dezinformacijama i povećava zdravstvenu pismenost među građanima.

Prvi mjesec rada jasno pokazuje da je ZdrAVKO ispunio očekivanja: građani ga prihvaćaju, koriste i vraćaju mu se. Ovaj model AI asistenta koji radi u suradnji sa stručnjacima postavlja temelje za moderan, dostupan i učinkovit sustav za unaprjeđenje zdravstvene pismenosti građana i lakši pristup provjerenim, relevantnim zdravstvenim informacijama.

ZdrAVKO – znanjem do zdravije odluke!

Održana edukacijska radionica za savjetnike u centrima za savjetovanje i testiranje na HIV, hepatitis B i C te spolno prenosive bolesti

U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) održana je edukacijska radionica, 24. veljače 2026. godine, koju je organizirao Hrvatski zavod za javno zdravstvo (Služba za promicanje zdravlja i Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti) pod nazivom:

„Edukacija i doedukacija za savjetnike koji rade u centrima za savjetovanje i testiranje na HIV, hepatitis B i C i spolno prenosive bolesti“

Edukacija zdravstvenih djelatnika i nezdravstvenih stručnjaka koji rade u centrima za savjetovanje i testiranje na HIV, hepatitis B i C te spolno prenosive bolesti – savjetovalištima za spolno zdravlje održava se u Hrvatskoj od 2004. godine, kada se u okviru projekta „Unapređenje borbe protiv HIV/AIDS-a u Hrvatskoj  Globalnog fonda za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije“ uspostavila mreža centara za dobrovoljno savjetovanje i testiranje. Gdje se u Hrvatskoj može testirati na HIV?

Radionica je bila namijenjena postojećim, ali i budućim savjetnicima koji rade ili će raditi u centrima za savjetovanje i testiranje na HIV, hepatitis B i C te druge spolno prenosive bolesti, s ciljem unapređenja znanja, razmjene iskustava i jačanja kompetencija u radu s korisnicima. Poseban naglasak stavljen je na osnaživanje stručnjaka koji se tek uključuju u rad savjetovališta, kako bi im se pružila kvalitetna stručna podloga i podrška u radu.

Predavači

Edukaciju su održale istaknute stručnjakinje iz područja javnog zdravstva:

  • prim. Tatjana Nemeth Blažić, spec. epidemiologije iz HZJZ
  • prim. Mirjana Lana Kosanović Ličina, spec. epidemiologije iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar
  • Lana Kasumović, mag. sanit. ing., iz HZJZ

Radionicu su moderirale Margareta Merkaš, mag. sanit. ing. i Lana Kasumović, mag. sanit. ing. iz HZJZ-a.

Kroz interaktivna predavanja i vježbu „igra uloga“ provedenu u malim skupinama te raspravu, obrađeni su aktualne smjernice savjetovanje u području prevencije infekcije HIV-om, testiranje na HIV, hepatitise i spolno prenosive bolesti, izazovi u savjetodavnom radu, važnost povjerljivosti i pristupa usmjerenog na korisnika, kao i novosti u području testiranja i prevencije.

Sudionici i odaziv

Ukupno je educirano:

  • 15 liječnika iz Zagreba, Splita, Osijeka i Zadra
  • 2  djelatnika (savjetnik i med. sestra) iz udruge HUHIV iz Zagreba
  • 2 voditelja udruge Iskorak iz Zagreba

Od ukupnog broja liječnika, 11 ih je sudjelovalo uživo, dok je četvero pratilo radionicu online, čime je omogućena dostupnost edukacije i sudionicima izvan Zagreba.

Rezultati evaluacije su pokazali  zadovoljstvo korisnika i veliki interes za temu, što nas osobito raduje i potvrđuje potrebu za kontinuiranim stručnim usavršavanjem u području prevencije, ranog otkrivanja i savjetovanja vezanog uz HIV, hepatitis B i C te spolno prenosive bolesti.

Zahvaljujemo svim predavačima i sudionicima na aktivnom doprinosu te se veselimo daljnjoj suradnji i budućim edukacijama s ciljem jačanja kvalitete i dostupnosti savjetodavnih usluga u Republici Hrvatskoj.

 

 

 

Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026. (8. tjedan 2026.)

U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2025./2026., zaključno s 22. veljače 2026. godine, zaprimljeno ukupno 40 630 prijava oboljelih od gripe, od čega je 131 prijava pristiglo u posljednjem, 8. tjednu (grafikon 1.). Nastavlja se trend pada broja zaprimljenih prijava oboljelih od gripe.

Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.

Prijave gripe zaprimljene su iz svih županija, pri čemu se u 8. tjednu najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi u Osječko-baranjskoj županiji (grafikon 2.).

Grafikon 2. Stopa prijava gripe prema županijama u 8. tjednu u sezoni 2025./2026.

Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)

Grafikon 3. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.

Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone do sada su prijavljena sedamdeset i pet smrtna ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.

Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnjih 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.

Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona

Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u posljednjem tjednu 1 % uzoraka testiranih na gripu bilo je pozitivno. U pozitivnim uzrocima detektirani je virusi gripe A.

Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.