Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Hrvatski dan nepušenja – poziv na okrugli stol

22. VELJAČE 2023. , SRIJEDA U 10.30 SATI

EDUKACIJSKI CENTAR HRVATSKOG ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO, ROCKEFELLEROVA 12, ZAGREB

Uz Svjetski dan nepušenja (31. svibnja), u Hrvatskoj se od 2003. godine obilježava i nacionalni dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima (engl. World No Tobacco Day). Hrvatski dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima obilježava se prvog dana Korizme ove godine je 22. veljače, posebnost tog dana je što većina ljudi razmišlja o odricanju od nečega u čemu uživa tijekom godine. Dan bez duhanskog dima je dan kojim se želi potaknuti pušače na prestanak pušenja. Kao i prema modelu koji se provodi u drugim zemljama, obilježavanjem Dana bez duhanskog dima nastoji se potaknuti pušače da ne zapale cigaretu 24 sata kako bi uvidjeli da to nije nemoguće i nastavili s apstinencijom. To je prilika da pušači razmisle o svojoj ovisnosti o cigaretama, da im nepušači pomognu da se odreknu cigareta. Povodom Hrvatskog dana nepušenja – Dana bez duhanskog dima, Hrvatski zavod za javno zdravstvo zajedno sa Nacionalnim povjerenstvom za borbu protiv pušenja Ministarstva zdravstva organizira okrugli stol. Okrugli stol će biti održan 22. veljače 2023., srijeda u 10.30 sati u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Rockefellerova 12, Zagreb.

Okrugli stol bit će i prilika da prikažemo situaciju s pušenjem kod mladih, potaknemo pušače na prestanak, podsjetimo na Škole nepušenja, te izazove koje donose novi duhanski proizvodi i e-cigarete. Pozivamo sve zainteresirane stručnjake da nam se pridruže na Okruglom stolu te sudjeluju u raspravi s primjerima dobre prakse.

Duhan je odgovoran za smrt više od 8 milijuna ljudi godišnje.Više od 7 milijuna tih smrtnih slučajeva posljedica je izravne uporabe duhana, dok je oko 1.2 milijuna posljedica izloženosti nepušača duhanskom dimu. Pušenje duhana izaziva ovisnost, oštećuje sve organske sustave u organizmu te povećava rizik za više od trideset bolesti.

Prema rezultatima istraživanja provedenog 2019. godine „Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji u Republici Hrvatskoj“ (istraživanje HZJZ-a i Institut za društvena istraživanja dr. Ivo Pilar) 38,4% odraslih puši, najviše u dobnoj skupini između 25. i 35. godine života (43,6%), dok muškarci nešto češće puše od žena (41,2% naspram 35,7%) .

Duhanski dim sadrži preko 7 000 različitih kemijskih sastojaka, od kojih neke posebno oštećuju srce i krvne žile. Najštetnije tvari iz duhanskog dima za krvožilni sustav su nikotin, katran i ugljični monoksid.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) “Duhanski proizvodi” se definiraju kao proizvod koji su u cijelosti ili djelomično napravljeni od listova duhana kao sirovine koji se proizvode za pušenje, žvakanje. Na tržištu se pojavio sve veći broj „Novih duhanskih proizvoda” koji se definiraju kao duhanski proizvod koji ne pripada ni jednoj od sljedećih kategorija:cigarete,duhan (za samostalno motanje, za lule i vodene lule,cigare i cigarilosi) ,duhan (za žvakanje, za šmrkanje ili za oralnu potrošnju) .

Prodaja cigareta smanjivala se tijekom godina proteklog desetljeća, što dovodi do razvoja i marketinga e-cigareta i novih duhanskih proizvoda (grijani duhanski proizvodi). Elektronički sustavi za isporuku nikotina(e-cigarete), koji se također nazivaju vaping uređaji ili olovke za vape, uređaji koji se koriste za pušenje ili „vape“ aromatizirane otopine. Prema SZO glavni sastojci otopine e-cigareta su: nikotin, propilen glikol sa ili bez glicerola i različita sredstva za poboljšanje okusa. Uz negativan utjecaj na zdravlje ljudi, negativno utječu na okoliš.Proizvođači e-cigareta ne dostavljaju jasne upute korisnicima kako pravilno odložiti korištene uređaje, litij-ionske baterije i iskorištene uljne patrone. E-cigarete su izrađene od plastike i metala i kao takve nisu biorazgradive što uzrokuje raspršenje mikroplastike i ulja u okoliš. Grijani duhanski proizvodi postupkom zagrijavanja stvaraju aerosol koji sadrži nikotin i štetne sastojke u obliku aditiva i aroma .Prema duhanskim tvrtkama, zagrijavanjem duhana, a ne spaljivanjem kao kod obične cigarete, značajno se smanjuje stvaranje štetnih tvari koje nastaju pri visokoj temperaturi povezane s izgaranjem navodi SZO.

Unatoč naporu duhanskih tvrtki da se dokaže smanjena štetnost kod konzumacije e-cigareta i grijanih duhanskih proizvoda,prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) prijavljeno je više od 2800 slučajeva, uključujući i 68 smrtna slučaja EVALI koja predstavlja upalni odgovor dišnog sustava koji nastaje zagrijavanjem i aerosolizacijom ulja koje se taloži u alveolarnom prostoru. EVALI uključuje stanja kao što su lipoidna pneumonia, pneumonitis uzrokovan preosjetljivošću, difuzno alveolarno krvarenje, akutna eozinofilna pneumonija navodi CDC.

Uz e-cigarete i grijane duhanske proizvode u ,,Proizvode sljedeće generacije“ spadaju SNUS i nikotinske vrećice.

SNUS je tradicionalni skandinavski bezdimni duhanski proizvod, reguliran je kao prehrambeni proizvod prema švedskom zakonu o hrani od 1970-ih. Konzumira se stavljanjem vrećice između desni i gornje usne na određeno vrijeme. Iako je opće prihvaćeno da su opasnosti po zdravlje od korištenja snusa puno manje nego kod pušenja, ostaje nejasnoća oko dugoročnih učinaka. Istraživanja su pokazala povezanost između upotrebe snusa i raka gušterače, te povezanost upotrebe snusa dijabetesom tipa 2, smrtonosnim srčanim udarima, povišenim krvnim tlakom te prijevremenim porodom i mrtvorođenošću.

Nikotinske vrećice slične su vrećicama za snus jer su napravljene za postavljanje između usna i desni, te ne zahtijevaju pljuvanje. Ne sadrže list duhana, već oblik dehidriranog nikotina (s dodanim aromama). Nikotin se apsorbira u krvotok preko sluznice u ustima. Vrećice također općenito sadrže biljna vlakna, arome i zaslađivače. Istraživači su upozorili da se nikotinske vrećice posebno sviđaju mladima i nepušačima, jer se prodaju u raznim voćnim okusima, u atraktivnom pakiranju i mogu se diskretno koristiti.

Tijekom sazrijevanja i traženja svoga identiteta, mlade su osobe sklone burnom, nepromišljenom reagiranju te počinju eksperimentirati sa svime što je zabranjeno. Eksperimentiranje duhanom povezano je sa željom da se isproba „zabranjeno voće“, ali i s obilježjem mladosti i nezrelosti, koja ne priznaje vezu između rizičnih ponašanja i loših posljedica koje mogu nastupiti odmah ili s vremenom.

Prema najnovijem Istraživanju o zdravstvenom ponašanju mladih (engl. Health Behaviour in School-aged Children; HBSC) provedenom 2022 g. veliki broj učenika/ca nije probao cigarete nikad u životu što je vidljivo iz slike 1. Trend pušenja barem jednom u 30 dana kod učenika/ca raste s dobi (slika 2). Vrlo nizak postotak učenika/ca puši cigarete svakodnevno (slika 3) dok najveći broj učenika/ca u dobi od 15 godina puši cigarete najmanje jednom tjedno. (slika 4).

LIITERATURA:

1. https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/tobacco

2. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/

3. Štimac Grbić, D., Glavak Tkalić, R. (Ur.). (2020). Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske: 2019. i analiza trendova uporabe 2011.-2019. Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.

4. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/

5. United States (US) Federal Drug Administration (FDA): Vaporizers, E-Cigarettes, and other Electronic Nicotine Delivery Systems (ENDS)

6. Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, S. Peeters, A. Gilmore, Tobacco Control, 2015

7. J. Foulds, L. Ramstrom, M. Burke, et al. Effect of smokeless tobacco (snus) on smoking and public health in Sweden. Tobacco Control, 2003. Swedish Food Regulations, Food Act (Livsmedelslagen SFS 2006:804). 2006

8. Royal College of Physicians. Harm reduction in nicotine addiction: helping people who can’t quit. A report by the Tobacco Advisory Group of the Royal College of Physicians. 2007

9. J. Luo , W. Ye, K. Zendehdel, et al., Oral use of Swedish moist snuff (snus) and risk for cancer of the mouth, lung, and pancreas in male construction workers: a retrospective cohort study. Lancet, 2007, Jun 16;369(9578),2015-20

10. T. Schmid, Smokeless Alternatives on the Upswing, Tobacco Asia, 3 February 2021

11. S. Peeters, A. Gilmore, Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, Tobacco Control, 2015

12. Gazdek D. (2014) Navika pušenja djelatnika u zdravstvu Koprivničko-križevačke županije. Nove staze 32:25-26

13. HBSC survey conducted in 2022 among Croatian pupils

Sudjelujte u natječaju projekta EU – JAMRAI

Razmišljate li kreativno?

#AntibioticResistanceSymbol

Pozivamo vas da sudjelujete u natječaju za dizajniranje prvog globalnog simbola koji će predstavljati otpornost na antibiotike. Pobjednik dobiva nagradu od 2000 eura!

Upotreba antibiotika nesumnjivo predstavlja revolucionarno medicinsko dostignuće. Zahvaljujući njima, nekad smrtonosne bolesni su postale gotovo pa bezazlene, čime su nebrojeni životi spašeni. Ipak, zbog tih istih antibiotika, točnije, zbog njihove prekomjerne i neprimjerene uporabe, ovo je dostignuće sada pod golemim rizikom. Naime, sve je više bakterija postalo otporno na antibiotike koji su u opticaju, a ukoliko se dosadašnji trendovi nastave, stručnjaci predviđaju kako bi do 2050. godine antimikrobna rezistencija mogla postati vodeći uzrok smrtnosti na globalnoj razini. Ukratko, radi se o gorućem javnozdravstvenom problemu, na koji je potrebna što sveobuhvatnija reakcija, i to u što skorijem roku.

Pristup „Jedno zdravlje“, koje karakterizira dosadašnju borbu s ovim izazovom, naglašava potrebu ujedinjenom pristupu zdravlju čovjeka, životinja i okoliša, kao i najužu suradnju stručnjaka iz područja veterine, humane medicine i znanosti o okolišu. Ipak, ovaj golemi globalni izazov treba dodatno, još udruženije djelovanje, a to je djelovanje svih nas. Zbog toga nam je potreban zajednički, svima poznat simbol oko kojeg ćemo se okupiti, koji će predstavljati našu zajedničku borbu.

Od takvog simbola očekujemo da nam omogući da se dublje razumijemo i na simboličkoj, neverbalnoj, kreativnoj razini djelovanja. Na taj ćemo način imati veće šanse ne samo ujedinjeno djelovati, već će i naše aktivnosti u smjeru zajedničkog cilja moći biti vidljivije, sveobuhvatnije, ali i atraktivnije. Imajući to u vidu, projekt EU-JAMRAI (engl. Joint action on antimicrobial resistance and health care associated infections) je raspisao natječaj kojim se traži prvi globalni simbol za otpornost na antibiotike. Treba napomenuti da se ne traži logo ili nešto slično, već nešto opipljivo, što bi svatko, bilo gdje, mogao izraditi kod kuće i nositi s ponosom, poput crvene vrpce koja označava borbu protiv AIDS-a.

Ovaj natječaj je otvoren do 31. ožujka 2020. godine, a najuspješniji kreativac bit će nagrađen iznosom od 2000 eura.

Više informacija o procesu prijave možete naći ovdje.

Više o projektu EU – JAMRAI možete pročitati ovdje.

Mišja groznica ili hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom

O kakvoj se bolesti radi i što je uzrokuje?

Mišja groznica je naziv bolesti koji se u javnosti često koristi za hemoragijsku groznicu s bubrežnim sindromom (HGBS). HGBS je virusna zoonoza, prvenstveno bolest šumskih mišolikih glodavaca poznata kao bolest prirodnih žarišta. Javlja se u određenim geografskim područjima u kojima su nužno zadovoljeni ekološki uvjeti (abiotički – klima, vodeni tokovi, tlo, padaline, uz biotičke – biljne i životinjske zajednice) da bi se uzročnik bolesti mogao trajno održavati na određenom području.

Bolest uzrokuju Hantavirusi, koji su rasprostranjeni u raznim dijelovima svijeta, kako u Aziji, tako i od sjevera do juga Europe. U Hrvatskoj je bolest stalno prisutna pretežno u kontinentalnim područjima, s različitom učestalošću od godine do godine.

Svake se godine bilježe pojedinačni ili sporadični slučajevi, a ciklički epidemije odnosno povremeno se registrira povećan broj oboljelih osoba, kao što je bilo 1995., 2002., 2012. te 2014. godine.

U Hrvatskoj su poznata neka prirodna žarišta odnosno enzootska područja, npr. neke šume u Lici, Karlovačkoj županiji, Zagrebačkoj županiji, Slavoniji, Gorskom Kotaru, Medvednica, međutim rasprostranjenost ove zoonoze u Hrvatskoj nije u potpunosti poznata.

Tko je rezervoar i domaćin uzročnika?

Mišoliki glodavci su prirodni rezervoari i prenositelji virusa. Uzročnik prirodno kruži i održava se među mišolikim glodavcima.

Kod nas u Hrvatskoj su to: riđa voluharica (Clethrionomys glareolus) i žutogrli miš (Apodemus flavicollis), a uz njih u manjoj mjeri i šumski miš (Apodemus sylvaticus), poljski miš (Apodemus agrarius) te livadna voluharica (Microtus agrestis).

Ta infekcija za njih nije opasna, no čini ih rezervoarima virusa kojeg izlučuju u okolinu, najviše mokraćom i izmetom. Ušavši u njihov svijet odnosno područje tzv. prirodnog žarišta, ljudi se, srećom u pravilu rijetko, u određenim okolnostima mogu zaraziti i razboljeti.

Kako se bolest prenosi?

Čovjek se može zaraziti:

izravnim ili posrednim kontaktom s izlučevinama (mokraća, izmet ili slina) zaraženih glodavaca, udisanjem aerosola ili prašine koja sadrži uzročnike
unosom uzročnika iz izlučevina zaraženih glodavaca kroz oštećenu kožu ili sluznicu oka, nosa i usta onečišćenim rukama ili
kontaminiranom ili zagađenom vodom ili hranom (kao npr. neoprani šumski plodovi)
neposrednim kontaktom sa zaraženim glodavcima

Bolest se najčešće ne prenosi sa čovjeka na čovjeka.

Mišja groznica je vezana uz izravan ili posredan dodir s divljim mišolikim glodavcima i njihovim izlučevinama, a do nešto češćeg obolijevanja ljudi obično dolazi u godinama velike brojnosti malih glodavaca (tzv. “mišje godine”). Na njihovu brojnost mogu utjecati razni promjenjivi ekološki čimbenici pa se često ne može u potpunosti objasniti niti prognozirati. Poznato je da obilje hrane pogoduje većem broju, dok dugotrajne zimske hladnoće smanjuju broj glodavaca.

Koji su simptomi bolesti?

Bolest se najčešće manifestira 1 do 2 tjedna nakon izlaganja inficiranoj izlučevini glodavca (vrlo rijetko inkubacija može trajati i do 8 tjedana) naglim nastupom visoke tjelesne temperature, praćene zimicom i jakom glavoboljom, nakon kojih slijede jaki bolovi u trbuhu i leđima, koji mogu biti praćeni mučninom i povraćanjem, zamućenim vidom te ponekad crvenilom lica i konjunktiva te osipom. Kasniji se simptomi bolesti mogu manifestirati smanjenom količinom izlučivanja urina i razvitkom zatajenja bubrega, ali i naglim padom tlaka, pojavom krvarenja i razvojem stanja šoka.

Tko najčešće obolijeva?

Na osnovi opisanog se može zaključiti da su osobe koje zbog prirode posla ili rekreativno (šumski radnici, poljoprivrednici, lovci, planinari, izletnici i sl.) dugotrajno i učestalo dolaze u neposredan ili posredan kontakt s malim divljim glodavcima najizloženiji njihovu aerosolu pa mogu biti i najizloženiji ovoj zarazi.

Važno je napomenuti da se čovjek može zaraziti i u zatvorenim prostorima u kojima mogu boraviti glodavci i gdje može biti velika koncentracija uzročnika u prašini (podrumske prostorije, garaže, tavani, ostave i dr.)

Iako rizik od obolijevanja ljudi postoji, na sreću je razmjerno malen prema proširenosti boravka ljudi u prirodi bilo zbog profesionalnih razloga, bilo zbog rekreacije te se ova bolest u ljudi relativno rijetko javlja.

Kako se zaštititi na otvorenom?

Nemojte sjediti ni ležati izravno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi!
Tijekom boravka u prirodi čuvajte hranu i piće (u zatvorenim spremnicima) te osobne stvari od dodira s glodavcima i njihovim izlučevinama.
Prije konzumacije jela i pića te uzimanja cigarete dobro operite ruke toplom vodom i sapunom ili koristite antiseptik ili dezinficijens na bazi alkohola.
Ne ostavljajte ostatke hrane i druge otpatke u prirodi!
Nemojte piti vodu iz neuređenih šumskih izvora i lokava.
Plodove ubrane u prirodi koji se jedu sirovi dobro operite tekućom vodom.
Ne dirajte gnijezda glodavaca kao niti uginule glodavce bez rukavica i maske.

Kako se zaštiti u zatvorenim prostorijama?

Osigurajte hranu i piće od pristupa glodavaca, pohranite ih u zatvorene spremnike!
Smeće držite u zatvorenim čvrstim kontejnerima da ne bude izvor hrane glodavcima.
Ne ostavljajte smeće u prostorijama kao što su ostave, podrumi, garaže, tavani, vikendice i sl.!
Spriječite ulaz glodavaca u stambene i gospodarske objekte zatvarajući sve pukotine i rupe u zidovima i podovima!
Potrebno je skloniti sva odlagališta raznih materijala koji mogu poslužiti glodavcima kao sklonište najmanje 50 m od kuće.
Redovito provodite uništavanja glodavaca ili deratizaciju (klopke) u kući i neposredno oko kuće (ako se radi o otrovu upozorite ljude, osobito djecu)!
Ne dirajte uginule glodavce ili njihova gnijezda golim rukama.
Čišćenje dulje vrijeme nekorištenih prostora obavite uz što manje podizanje prašine, ako je moguće primijenite vlažno čišćenje (uz korištenje maske preko nosa i usta).
Ne metite niti usisavajte izlučevine glodavaca, kao niti njihova gnijezda. To će pogodovati zaraznom materijalu (izlučevinama glodavaca) da se digne u zrak koji onda možete udahnuti pa se na taj način možete zaraziti.
Nosite masku koja štiti sluznicu nosa i usta!
Nosite gumene rukavice!
Prilikom čišćenja koristite mokru krpu (da se izbjegne dizanje prašine) i klorni ili alkoholni dezinficijens!

U zadnjih petnaest godina broj prijava hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom u Hrvatskoj znatno varira; u prosjeku je oko šezdeset prijava godišnje (najmanje 6 oboljelih 2013. godine; najviše 317 oboljelih 2002. godine). U prva tri mjeseca ove godine prijavljen je nešto veći broj bolesnika s hemoragijskom groznicom u Hrvatskoj nego što se prijavljuje u „mirnim“ godinama, međutim manje nego u istom razdoblju tijekom epidemijskih godina. Bolesnici su iz cijele kontinentalne Hrvatske, iz poznatih endemskih područja/prirodnih žarišta.

U ovom trenutku nije moguće procijeniti kakav će biti trend tijekom ove godine, tj. da li će ova godina po broju oboljelih biti znatno iznad prosjeka.

Rizik od hemoragijske groznice je uvijek prisutan u prirodnim žarištima, a u vrijeme epidemijskih godina je nešto viši, ali se može umanjiti pridržavanjem gore opisanih mjera osobne zaštite.

Povezani članak: Procjene rizika zaražavanja djece virusom HGBS-a u Domu Crvenog križa i bližoj okolici na Sljemenu

Depresija: razgovarajmo

Svake se godine 7. travnja obilježava Svjetski dan zdravlja pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije. Za temu ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja je kao prioritetno područje globalnog javnozdravstvenog interesa odabrana depresija, s glavnom porukom „Depresija: razgovarajmo“ (engl. Depression; let’s talk). Cilj ovogodišnje javnozdravstvene kampanje „Depresija: razgovarajmo“ je osvijestiti ljude koji boluju od depresije da potraže i dobiju pomoć.

Ovom se kampanjom također želi:

bolje informirati opću javnost o depresiji, njezinim uzrocima i mogućim posljedicama te obliku pomoći koji je dostupan za prevenciju i liječenje depresije
potaknuti ljude s depresijom da potraže pomoć
osvijestiti obitelj, prijatelje i kolege koji žive s ljudima koji boluju od depresije da su sposobni pružiti podršku oboljelom

Što je depresija?

Depresija je bolest koju karakteriziraju poremećaji raspoloženja.

Simptomi depresije su:

dugotrajna tuga
nesposobnost uživanja u ranije ugodnim stvarima ili aktivnostima
duševna bol

Depresija utječe na obavljanje najjednostavnijih svakodnevnih zadataka, ponekad s razornim posljedicama za odnose s obitelji i prijateljima i mogućnosti da se zaradi za život. Da bi se postavila dijagnoza depresije odnosno depresivne epizode, ovi simptomi trebaju trajati najmanje 2 tjedna.

Osim navedenog, ljudi koji boluju od depresije mogu imati i neke od sljedećih simptoma:

manjak energije
promjene apetita
nesanicu ili preveliku potrebu za snom
povećanu tjeskobu ili zabrinutost
smanjenu koncentraciju
neodlučnost
nemir
osjećaj bezvrijednosti, krivnje ili beznađa
misli o samoozljeđivanju ili suicidu

Rizik od razvoja depresije se povećava sa stresom, traumatskim životnim događajima kao što su smrt voljene osobe ili prekid veze, fizičkim bolestima, problemima uzrokovanim konzumacijom alkohola ili droge, siromaštvom, nezaposlenošću, nepravilnom prehranom i nedovoljnom tjelesnom aktivnošću. Kod nekih osoba postoji i genetska, urođena predispozicija za razvoj depresije.

Depresija može pogoditi svakoga, to nije znak slabosti. Depresija je izlječiva: razgovorom s psihoterapeutom, uzimanjem antidepresivnih lijekova ili kombinacijom obaju.

Liječenje depresije

Potražite pomoć liječnika
Možete se obratiti svom obiteljskom liječniku koji će provjeriti i utvrditi Vaše stanje te Vam po potrebi prepisati lijekove ili vas uputiti stručnjacima iz područja mentalnog zdravlja
Depresija se liječi lijekovima koji se zovu antidepresivi. Ti lijekovi ne djeluju odmah kao primjerice lijekovi protiv bolova, već im je potrebno oko 1 do 6 tjedana za početak djelovanja
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje uzimanje lijekova i 6 do 10 mjeseci nakon prestanka simptoma
Bitno je napomenuti da ovi lijekovi ne izazivaju ovisnost
Osim uzimanja antidepresiva, u liječenju depresije je od velike koristi i psihoterapija

Jeste li znali?

Zajednički mentalni poremećaji (depresija i anksiozni poremećaji) su u porastu u cijelom svijetu.

U humanitarnim krizama i tijekom ratnih sukoba, 1 od 5 osoba je pogođena depresijom ili anksioznim poremećajem.

Depresija povećava rizik razvoja drugih nezaraznih bolesti kao što su dijabetes i kardiovaskularne bolesti. Uz to, dijabetes i kardiovaskularne bolesti povećavaju rizik od depresije.

Depresija koja se javlja kod žene nakon poroda može utjecati na razvoj novorođenčeta.

Najučestaliji mentalni poremećaji mogu se prevenirati i izliječiti uz relativno mali trošak.

Novi dokaz iz istraživanja koje je provela Svjetska zdravstvena organizacija pokazuje da depresija i anksiozni poremećaji koštaju globalnu ekonomiju više od US$ 1 bilijuna svake godine.

Broj ljudi s depresijom i anksioznim poremećajem u svijetu se povećava: 1990. godine je u svijetu bilo 416 milijuna oboljelih, dok je 2013. godine njihov broj porastao na 615 milijuna.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, depresija će do 2020. godine postati drugi svjetski zdravstveni problem, a gledajući samo žensku populaciju, zdravstveni problem broj jedan. Posljedica je to kontinuiranog porasta broja depresivnih osoba.

Ako se osjećate nesretno ili mislite da imate depresiju:

Razgovarajte o svojim osjećajima s nekim kome vjerujete.
Potražite profesionalnu pomoć.
Ne zaboravite da vam uz pravu pomoć može biti bolje.
Nastavite s aktivnostima u kojima ste uživali kada vam je bilo dobro.
Budite u kontaktu s obitelji i prijateljima.
Redovito vježbajte, čak i ako je to samo kratka šetnja.
Držite se pravilnih navika hranjena i spavanja.
Prihvatite da bi mogli bolovati od depresije i prilagodite svoja očekivanja. Možda nećete biti u mogućnosti ispuniti svoje svakodnevne aktivnosti ili obveze onoliko koliko ste običavali.
Izbjegavajte ili ograničite unos alkohola i uzimajte lijekove onako kako vam ih je prepisao liječnik.

ZAPAMTITE

Stigma i diskriminacija koje prate mentalne bolesti, uključujući depresiju, dovode do kasnijeg prepoznavanja problema i odgađaju traženje pomoći, zbog čega liječenje traje dulje, a može doći i do težih posljedica kao što je samoubojstvo.

Depresija je bolest koja pogađa ljude svih dobnih skupina, svih društvenih slojeva i svih zemalja svijeta.

Depresija se može prevenirati i liječiti.

Ako mislite da bolujete od depresije, potražite pomoć.

Izvor: WHO

Učinite korak Za mentalno zdravlje

Hrvatski zavod za javno zdravstvo je u suradnji s Gradskim uredom za zdravstvo Grada Zagreba pokrenuo zajedničko obilježavanje Svjetskog dana zdravlja 2017 posvećenog depresiji. U petak 7.4.2017. od 15.00 do 17.30 sati će se u Parku Zrinjevac u Zagrebu održati Festival mentalnog zdravlja u cilju promicanja važnosti pravovremenog ulaganja u mentalno zdravlje, zdravstvenog prosvjećivanja i informiranja o dostupnim uslugama mentalnog zdravlja u zajednici. Pogledajte obavijest o Festivalu mentalnog zdravlja

Kalendar aktivnosti povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja 2017. godine

Norveški skijaški skakači – „penis-gate“

Jedanaest mjeseci nakon početka skandala koji je narušio ugled Norveške na Svjetskom prvenstvu u nordijskom skijanju, Međunarodna skijaška federacija (FIS) suspendirala je trojicu športskih djelatnika na osamnaest mjeseci zbog rukovanja odijelima za skijaške skokove. Riječ je o izvanrednoj sankciji izrečenoj nešto manje od mjesec dana prije početka Zimskih olimpijskih igara 2026.

Velika nordijska skijaška nacija, Norveška, nadala se osvojanju naslova na Svjetskom prvenstvu koje je organizirala na domaćem terenu u Trondheimu (na zapadu države) u veljači i ožujku 2025. Iako je žetva bila dobra – 13 zlatnih, 11 srebrnih i 8 brončanih medalja – ugled Norvežana je ozbiljno narušen neobičnim slučajem varanja koji je, jedanaest mjeseci kasnije, rezultirao teškim sankcijama, objavio je norveški dnevnik Dagbladet.

Etički odbor Međunarodne skijaške i snowboard federacije (FIS) objavio je 15. siječnja da suspendira na osamnaest mjeseci čovjeka koji je u vrijeme događaja bio glavni trener norveške skakačke reprezentacije. Osim tog trenera (Magnus Brevig), njegov tadašnji pomoćnik Thomas Lobben i tehničar zadužen za kombinezone Adrian Livelten dobili su istu kaznu.

Trojac je priznao da je manipulirao odijelima dviju zvijezda reprezentativaca. Neposredno prije posljednjeg skakačkog natjecanja Svjetskog prvenstva u Trondheimu, 8. ožujka, na velikoj skakaonici, Magnus Brevig i Adrian Livelten bili su snimljeni, bez njihovog znanja, kako “ubacuju neelastične šavove” u odjijela skakača.

Uoči Zimskih olimpijskih igara Milano–Cortina 2026. godine, jedan od najstarijih i tehnički najzahtjevnijih zimskih sportova – skijaški skokovi – našao se u središtu neobične afere, nakon navoda da pojedini skakači pribjegavaju injekcijama hijaluronske kiseline u genitalno područje kako bi stekli natjecateljsku prednost.

Skandal je u javnosti već nazvan „penis-gate“, a otvara nova pitanja o granicama do kojih su vrhunski sportaši spremni ići u potrazi za minimalnim prednostima.

U središtu problema nalazi se strogi sustav mjerenja opreme u skijaškim skokovima koji precizno regulira dimenzije i oblik natjecateljskih odijela.

Ova odijela mjere se u milimetrima jer i najmanje povećanje površine može znatno utjecati na uzgon, stabilnost i dužinu leta nakon odraza s odskočne daske.

Mjerenja se vrše pomoću 3D skenera, koji između ostalog izračunavaju dužinu koraka na osnovu najniže tačke u genitalnom području.

Duži izmjereni raspon omogućava nošenje nešto većeg odijela, što u zraku djeluje na način da davaje veći uzgon i može pomoći skakaču da duže lebdi prije doskoka (tehno doping). U sportu u kojem se medalje često odlučuju na osnovu djelića boda, takva prednost može biti presudna.

Predpostavlja se da bi ovakve navodne injekcije mogle predstavljati najnoviju fazu dugog „nadmudrivanja“ između sportaša i regulatornih tijela.

U prethodnim sezonama pojedini skakači bili su osumnjičeni da su punili prepone raznim pomagalima ili koristili silikonske umetke kako bi utjecali na rezultate skeniranja, dok su drugi sankcionirani zbog ilegalnih prepravki odijela s ojačanim šavovima koji stvaraju dodatni uzgon.

FIS je potvrdio je da je upoznat s navodima te da razmatra izmjene protokola mjerenja uoči Olimpijskih igara u Italiji.

Među predloženim rješenjima su napuštanje mjerenja mekih tkiva i prelazak na skeletne referentne tačke ili uvođenje dodatnih ručnih kontrola kako bi se spriječile manipulacije. (V.B)

Važan iskorak u borbi protiv dopinga u sportu

U razdoblju od 18. do 22. siječnja 2026. zabilježen je jedan od značajnijih događaja u području antidopinga, i to na međunarodnoj razini.

Dana 20. siječnja 2026. godine Turska je potpisala Dodatni protokol uz Anti-Doping konvenciju Vijeća Europe, čime je postala 36. država potpisnica ovog važnog međunarodnog dokumenta. Riječ je o pravnom instrumentu koji ima za cilj dodatno ojačati suradnju država u borbi protiv dopinga u sportu.

Za razliku od uobičajenih antidopinških pravila koja se provode kroz sportske saveze i NADO-a, ovaj protokol stavlja naglasak na odgovornost država. Njime se omogućuje međusobno priznavanje dopinških kontrola, bolja koordinacija nacionalnih antidopinških programa te učinkovitija razmjena informacija između zemalja.

Ovaj korak smatra se važnim pomakom u europskoj antidopinškoj politici, jer borba protiv dopinga više nije isključivo u domeni sportskih organizacija, već postaje dio šireg pravnog i institucionalnog okvira. Time se jača transparentnost, vjerodostojnost sportskih natjecanja i zaštita čistih sportaša.

Potpisivanje Dodatnog protokola dolazi u trenutku kada su antidopinške aktivnosti posebno u fokusu, s obzirom na to da je Popis zabranjenih sredstava 2026 stupio na snagu 1. siječnja. Nove mjere i pravila dodatno naglašavaju važnost međunarodne suradnje i dosljedne provedbe antidopinških standarda.

Ovaj događaj pokazuje da se borba protiv dopinga sve više shvaća kao zajednička odgovornost država, sportskih institucija i društva u cjelini. (J.K)

Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026. (3. tjedan 2026.)

U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2025./2026., zaključno s 18. siječnja 2026. godine pristiglo 37992 prijave oboljelih od gripe, od čega su 1672 prijave zaprimljene u posljednjem, 3. tjednu (grafikon 1.). Ovo je četvrti uzastopni tjedan u kojem bilježimo pad zaprimljenih prijava oboljelih od gripe.

Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.

Prijave gripe zaprimljene su iz svih županija, pri čemu se u 3. tjednu najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi u Osječko-baranjskoj županiji (grafikon 2.).

Grafikon 2. Stopa prijava gripe prema županijama u 3. tjednu u sezoni 2025./2026.

Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)

Grafikon 3. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.

U usporedbi s istim razdobljem zadnjih desetak sezona, porast broja oboljelih od gripe bilježi se nekoliko tjedana ranije. Primjerice, od mjeseca listopada zaprimljene su 37992 prijave u odnosu na 6003 prijave u istom razdoblju lanjske sezone. U tom periodu zbog gripe je na bolničko liječenje zaprimljeno ukupno 1807 oboljelih, od kojih 119 na jedinici intenzivnog liječenja. Lanjske sezone je u isto vrijeme hospitalizirano zbog gripe ukupno 528 oboljelih, od kojih 36 u jedinici intenzivnog liječenja.

Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone do sada je prijavljen pedeset i jedan smrtni ishod zbog gripe i njezinih komplikacija.

Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnjih 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.

Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona

Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u posljednjem tjednu 20 % uzoraka testiranih na gripu bilo je pozitivno. U pozitivnim uzrocima detektirani je virusi gripe A, a u subtipizaciji dominira podtip H3N2.

Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.

Sermorelin

Sermorelin je izvorno propisan za liječenje problema s rastom kod djece, a također se koristi za procjenu funkcije hipofize pri dijagnosticiranju nedostatka hormona rasta.

Trenutno se većina interesa za Sermorelin odnosi na navodne koristi za poboljšanje sportskih izvedbi ili u tretmanima pomlađivanja. Neki ljudi prijavljuju poboljšanu energiju, san, povećanu mišićnu masu i opću vitalnost, iako čvrsti klinički dokazi o učincima protiv starenja nedostaju i ostaju kontroverzni.

Je li Sermorelin zabranjen u sportu?

Sermorelin je zabranjen u sportu zbog svoje sposobnosti da potakne rast mišića, izdržljivost i oporavak poticanjem endogene proizvodnje hGH-a.

Koje su nuspojave Sermorelina?

Upotreba Sermorelina može uzrokovati nekoliko nuspojava. Mnogi korisnici prijavljuju oteklinu i edem (nakupljanje tekućine) na rukama, nogama i licu. Korisnici također prijavljuju bolove u zglobovima i živcima. Osim toga, višak GH-a izazvan sermorelinom može pridonijeti inzulinskoj rezistenciji, povećavajući rizik od razvoja dijabetesa. Kronični višak GH-a povezan je s hipertenzijom, srčanom hipertrofijom i potencijalno kardiomiopatijom, što povećava rizik od srčanih bolesti. Crno tržište ili neregulirani izvori Sermorelina mogu pružiti kontaminirane ili pogrešno označene proizvode, što predstavlja dodatne zdravstvene rizike. (V.B)

COVID -19 U Hrvatskoj (20.1.2026)

COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.

U 3. kalendarskom tjednu (tjedan od 12. do 18. siječnja 2026.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 111 prijava COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 3. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

Opće zakonodavstvo i sportska pravila

Tijekom siječnja 2026. godine malteška sportska zajednica suočila se s ozbiljnim izazovom u području sportskog integriteta. Prema navodima Uprave za integritet u malteškom sportu (Authority for Integrity in Maltese Sport – AIMS), u vrlo kratkom razdoblju zabilježen je značajan porast pozitivnih dopinških nalaza, što je izazvalo zabrinutost javnosti, ali i potaknulo širu raspravu o prisutnosti dopinga u manjim sportskim sustavima.

U samo nekoliko tjedana više sportaša iz različitih sportova testirano je pozitivno na zabranjene tvari. Među njima su sportaši iz nogometa i veslanja, što jasno pokazuje da se problem dopinga ne odnosi na jednu sportsku granu ili razinu natjecanja. Budući da Malta ima relativno mali broj registriranih sportaša, svaki takav slučaj ima izražen negativan učinak na povjerenje javnosti u sport i njegove temeljne vrijednosti.

Važno je naglasiti da porast pozitivnih nalaza ne mora nužno značiti povećanu uporabu dopinga. Prema objašnjenju AIMS-a, jedan od glavnih razloga ovakvih rezultata jest povećan opseg testiranja te promjena pristupa antidopinškim kontrolama. Uz redovita nasumična testiranja, sve se češće provode ciljane kontrole, temeljene na procjeni rizika, obavještajnim podacima i dojavama iz sportskog okruženja. Takav pristup omogućuje učinkovitije otkrivanje dopinških prekršaja koji su ranije mogli ostati neotkriveni.

Posebnu pozornost izazvali su slučajevi u kojima je kao zabranjena tvar utvrđen THC, aktivni sastojak kanabisa. Iako je kanabis legalan za osobnu uporabu na Malti, njegova prisutnost i dalje predstavlja kršenje antidopinških pravila u sportu. Ovi slučajevi dodatno naglašavaju potrebu za sustavnom edukacijom sportaša o razlici između općeg zakonodavstva i pravila koja vrijede u sportskom okruženju.

Predstavnici AIMS-a ističu kako je trenutačna situacija, iako zabrinjavajuća, ujedno i pokazatelj da antidopinški sustav funkcionira učinkovitije. Veći broj otkrivenih slučajeva upućuje na unaprijeđene kontrole, veću transparentnost i usklađenost s međunarodnim standardima. Dugoročno, takav pristup trebao bi pridonijeti smanjenju dopinga i jačanju kulture čistog sporta.

Primjer Malte predstavlja važnu pouku i drugim manjim sportskim zajednicama. Borba protiv dopinga ne temelji se isključivo na sankcioniranju prekršaja, već i na kontinuiranoj edukaciji sportaša, trenera i sportskih djelatnika, jasno definiranim pravilima te stvaranju sportskog okruženja u kojem su poštenje, zdravlje i integritet na prvome mjestu. ( J.K.)

Europski tjedan prevencije raka vrata maternice

Ovogodišnji Europski tjedan prevencije raka vrata maternice obilježava se od 19.-25. siječnja, dok će se 24. siječnja obilježiti Dan mimoza – Nacionalni dan borbe protiv raka vrata maternice.

Rak vrata maternice zloćudna je bolest koja se razvija u donjem dijelu maternice, na prijelazu prema rodnici. Nastaje kao posljedica trajnih promjena na stanicama vrata maternice, najčešće uzrokovanih dugotrajnom infekcijom visokorizičnim tipovima humanog papiloma virusa (HPV), pri čemu dolazi do nekontroliranog rasta stanica.

Simptomi bolesti u ranim stadijima često su blagi i nespecifični, zbog čega mogu ostati neprepoznati. Upravo zato se bolest nerijetko otkriva tek u uznapredovaloj fazi.

Rak vrata maternice jedan je od rijetkih oblika raka koji se gotovo u potpunosti može spriječiti pravodobnom prevencijom, cijepljenjem i redovitim pregledima.

Redoviti preventivni ginekološki pregledi, te Papa i HPV testiranje omogućuju rano otkrivanje promjena, kada su mogućnosti liječenja najveće.

Na sljedeće simptome potrebno je obratiti posebnu pozornost:

Vaginalno krvarenje – nepravilno krvarenje između menstruacija, nakon spolnog odnosa ili nakon menopauze;
Neuobičajeni vaginalni iscjedak – vodenast ili ružičast, često neugodna mirisa;
Bol u zdjelici ili donjem dijelu trbuha – osobito ako se javlja tijekom svakodnevnih aktivnosti ili spolnog odnosa.

U Hrvatskoj godišnje oboli oko 300 žena, a više od 100 izgubi život zbog raka vrata maternice. Bolest se često javlja u mlađoj životnoj dobi, a trećina novooboljelih žena mlađa je od 50 godina. Unatoč dostupnoj prevenciji, Hrvatska je i dalje među zemljama EU s višom stopom pojavnosti i smrtnosti.

Prema posljednjim podacima Registra za rak od zloćudne novotvorine vrata maternice u Hrvatskoj je u 2023. godini oboljelo 297 žena dok je prema podacima Izvješća o umrlima u 2024. godini umrlo 98 žena.

Rak vrata maternice može se spriječiti, otkriti na vrijeme i uspješno liječiti — uz informiranost, odgovornost i brigu o vlastitom zdravlju.

Rak vrata maternice je u 99,7 % slučajeva uzrokovan infekcijom HPV-a. Cijepljenje protiv HPV-a, kako žena tako i muškaraca koji ovaj virus mogu prenijeti, uvelike smanjuje mogućnost nastanka raka.

Također važno je prepoznati i ostale rizične faktore poput: pušenja, nezaštićenih seksualnih odnosa i dugotrajne uporabe oralne kontracepcije.

Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice

Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice osnovan je 15. srpnja 2010. godine, s ciljem sprječavanja novih slučajeva ove bolesti, smanjenja smrtnosti i unaprjeđenja rezultata oportunističkog probira. NPP ranog otkrivanja raka vrata maternice, kao treći nacionalni program probira raka u odrasloj populaciji, uveden je u Hrvatskoj 2012. godine kao organizirani probir koji za probirni test koristi konvencionalno citološko testiranje (Papa test) na ciljanoj populaciji žena u dobi između 25 i 64 godine, pod stručnom koordinacijom Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Nakon prvog kruga organiziranog pozivanja žena, preventivni ginekološki program je u 2016. godini privremeno zaustavljen radi rješavanja tehničkih i infrastrukturnih problema. Aktivnosti programa nastavljene su planiranjem aktivnosti za regionalnu provedbu prve faze reorganiziranog programa (pilot-projekt) te planiranjem i provedbom daljnjih poboljšanja i razvoja programa organiziranog probira.

Cijepljenje protiv HPV-a u Hrvatskoj je preporučeno i dostupno od 2007., a cjepivo je u redovitome nacionalnom programu cijepljenja za učenice i učenike osmih razreda osnovnih škola od 2016. godine.

Od travnja 2023. godine u Hrvatskoj se provodi regionalna provedba Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka vrata maternice – prva faza reorganiziranog programa ranog otkrivanja raka vrata maternice u Virovitičko-podravskoj županiji.

Kako se možete uključiti u Tjedan prevencije raka vrata maternice?

Svaka osoba može dati svoj doprinos očuvanju zdravlja. Uključite se u Tjedan prevencije raka vrata maternice i postanite dio promjene:

Podijelite znanje

Širenjem provjerenih informacija o prevenciji raka vrata maternice i bolestima povezanima s HPV-om pomažete u podizanju svijesti. Razgovarajte s obitelji i prijateljima te ih potaknite na redovite preventivne preglede i cijepljenje.

Odazovite se na preventivni pregled

Ako već duže vrijeme niste bili na ginekološkom pregledu, iskoristite ovaj tjedan kao poticaj i naručite se kod svog liječnika. Pravovremeni pregledi omogućuju rano otkrivanje promjena i mogu spriječiti razvoj bolesti.

Podržite cijepljenje protiv HPV-a

Informirajte se o važnosti HPV cijepljenja i potaknite cijepljenje djece i mladih kojima se ono preporučuje. Cijepljenje je jedan od najučinkovitijih načina zaštite od raka vrata maternice i drugih HPV-om povezanih karcinoma.

Sudjelujte u edukativnim događanjima

Pratite i uključite se u predavanja, radionice, webinare i druge aktivnosti posvećene prevenciji raka vrata maternice. Učenje i razmjena iskustava važan su korak prema zdravijoj budućnosti.

Za više informacija o raku vrata maternice posjetite stranicu Neću rak.

RIZIK OD NENAMJERNOG DOPINGA

Svi dodaci prehrani u cijelom svijetu zakonski su obvezni prodavati se u pakiranjima koji sadrže popis sastojaka kojeg reguliraju zakonodavstva tako što određuju sastojke i provjeravaju prisutnost dopuštenih i nedopuštenih sastojaka. Sportaši ne bi trebali konzumirati proizvod sa sastojcima koji se ne mogu prepoznati prilikom osnovnog pretraživanja Interneta. Veliki problem predstavljaju proizvođačke „mješavine“ upečatljivih naziva, a čiji je sastav poznat proizvođaču koji tvrdi da je to komercijalno intelektualno vlasništvo zbog čega se ne može navoditi transparentnim popisom sastojaka. Iako su sastojci navedeni na proizvodu, ponekad sportaši ili nisu svjesni da su zabranjeni ili ih zbunjuju tehnički i/ili kemijski nazivi sastojaka. Primjerice, 1,3-dimetilheksanamin (DMAA) je zabranjena tvar, a kako se u nekim dodacima prehrani navodila pod raznim drugim nazivima kao što je ulje ili ekstrakt geranija ili geranamin, u nekim je slučajevima, najčešće iz neznanja, dovelo do kršenja antidopinškog pravila. Općenito se preporučuje neupotreba visokorizičnih dodataka s više sastojaka koji se promoviraju kao proizvodi koji se koriste prije treninga ili kao proizvodi za mršavljenje. Bez obzira na jasno navođenje sastojaka na proizvodu, takav proizvod ne mora nužno biti siguran za upotrebu jer svaka tvar ima mogućnost dovesti do dopinškog pada.

Nekada je rizik bio veći zbog njihove slabije regulacije i nedovoljne edukacije i svijesti sportaša i svih koji se o njima brinu, ali je još uvijek vrlo prisutan. Unatoč lako dostupnom Popisu zabranjenih sredstava u sportu te transparentnom popisu sastojaka na proizvodu, uvijek postoji rizik od nenamjerne kontaminacije krivotvorenim sirovim sastojcima u proizvodnji dodatka ili unakrsne kontaminacije u proizvodnji, stoga se ti rizici ne smiju podcijeniti i treba biti svjestan da nikada neće biti nulti rizik. Sve naprednije analitičke metode i mogućnosti u antidopinškim laboratorijima mogu u biološkim uzorcima uzetim na dopinškoj kontroli detektirati zabranjene tvari u tragovima, pa tako sportaši mogu biti u potencijalnom riziku od dopinškog pada. Korištenje samo onih proizvoda koji su revidirani programom testiranja treće strane i za koje je utvrđeno da ne sadrže zabranjene tvari pomoći će u smanjenju, ali ne i potpunom uklanjanju ovog rizika.

Neki proizvođači dodataka prehrani traže od neovisnih i ovlaštenih laboratorija analize svojih proizvoda kojima će potvrditi sadržaj njihovih dodataka za sportaše čime omogućuju dodatno i neovisno jamstvo da njihovi proizvodi sadrže označene količine sastojaka i da ne sadrže zabranjene tvari. Na globalnoj razini nekoliko je tvrtki koje vrše takve analize i daju međunarodno priznate potvrde odnosno jamstva poput NSF s programom Certified for Sport, Informed-Choice Informed sport, Hasta te Skupine za kontrolu zabranjenih tvari (Banned Substances Control Group, engl.) koje također omogućuju pretraživanje proizvoda i proizvođača dodataka prehrani kao i to da za svaki proizvod omogućuju sportašima i ostalima u sportskom sustavu da naprave analizu rizika i koristi od upotrebe dodataka. Važno je biti svjestan da to što su neki dodaci testirani od takvih tvrtki, ne mogu biti potpuno jamstvo da sportaš neće biti pozitivan na dopinškom testu, ali su ipak znatno manje rizični od drugih dodataka, a tu je i činjenica da ako je neki proizvođač testirao i dobio jamstvo za jedan proizvod ne znači da su i ostali njegovi proizvodi sigurni za korištenje. Također, uvijek treba biti oprezan pri korištenju prethodno testiranih i certificiranih proizvoda jer proizvođači mogu promijeniti sastav proizvoda. (V.B)

Izvor: Uniri, Centar za sport

Znanstveni napredak i međunarodna suradnja jačaju borbu protiv dopinga

Borba protiv dopinga u sportu u 2026. godini sve se više oslanja na znanstvena istraživanja, tehnološki razvoj i snažnu međunarodnu suradnju antidopinških organizacija. Svjetska antidopinška agencija (WADA) i nacionalne antidopinške agencije ističu kako je upravo znanost ključni alat u otkrivanju sve sofisticiranijih metoda dopinga te u zaštiti zdravlja sportaša i integriteta sportskih natjecanja.

Na 24. godišnjem znanstvenom simpoziju Američke antidopinške agencije (USADA), održanom početkom godine, okupili su se vodeći znanstvenici, liječnici, laboratorijski stručnjaci i predstavnici antidopinških organizacija iz cijelog svijeta. Glavna tema simpozija bila je smanjenje razlike između stvarne učestalosti dopinga u sportu i broja otkrivenih slučajeva, a što predstavlja jedan od najvećih izazova modernog antidopinškog sustava. Sudionici su raspravljali o potrebi razvoja osjetljivijih i preciznijih metoda testiranja, ali i o važnosti bolje analize prikupljenih podataka.

Poseban naglasak stavljen je na unapređenje Biološke putovnice sportaša koja omogućuje dugoročno praćenje određenih bioloških parametara i otkrivanje sumnjivih promjena koje mogu upućivati na doping, čak i kada zabranjena tar nije izravno detektirana. Također se govorilo o mogućnostima primjene umjetne inteligencije i naprednih analitičkih alata u procjeni rizika i ciljanim kontrolama.

Istodobno, WADA nastavlja aktivno ulagati u znanstvena istraživanja kroz međunarodne istraživačke programe i financiranje projekata usmjerenih na razvoj novih metoda detekcije dopinga. Fokus je stavljen na rano prepoznavanje novih zabranjenih tvari i metoda, kao i na unapređenje laboratorijskih standarda kako bi se osigurala ujednačena kvaliteta testiranja na globalnoj razini. U sklopu tih aktivnosti WADA organizira i regionalne antidopinške simpozije tijekom 2026. godine s ciljem edukacije stručnjaka i razmjene najnovijih znanstvenih saznanja.

Osim detekcije, antidopinške organizacije sve veću pozornost posvećuju prevenciji i edukaciji sportaša, trenera i medicinskog osoblja. Naglašava se važnost informiranja o zabranjenim tvarima, rizicima nenamjernog dopinga te odgovornosti sportaša za sve što unose u svoj organizam. Edukacija se smatra ključnim elementom u izgradnji kulture poštenja i odgovornosti u sportu.

Svi ovi napori jasno pokazuju da se borba protiv dopinga ne vodi samo kroz kontrole i sankcije, već kroz sustavan i dugoročan pristup koji uključuje znanost, obrazovanje i međunarodnu suradnju. Cilj ostaje isti – osigurati pošteno natjecanje, zaštititi zdravlje sportaša i očuvati temeljne vrijednosti sporta za buduće generacije. (J.K.)

UKAD za Milano Cortinu

UKAD već mjesecima održava jake pripreme za očuvanje integriteta britanskog sporta uoči nadolazećih Zimskih olimpijskih i Paraolimpijskih igara kroz sveobuhvatan program edukacije i ciljanog testiranja, usmjeren na sportaše koji se pripremaju za natjecanje pod pojačanim propisima.

Kako se približava novi ciklus Zimskih olimpijskih igara, UKAD – britanska antidopinška agencija odavno je započela je s opsežnim planom koji kombinira detaljnu obuku, koordinaciju sa sportskim tijelima i povećanje testiranja s ciljem osiguravanja čiste konkurencije. Inicijativa je oblikovana kroz program koji obuhvaća više od 260 sportaša unaprijed odabranih za predstavljanje reprezentacije Velike Britanije i njihovih sudionika na Paraolimpijskim igrama, a uključuje više od 140 članova pomoćnog osoblja koji prolaze obuku za upravljanje, otkrivanje ili prijavljivanje bilo kojeg rizika povezanog s dopingom.

Radionice uključuju praktične “scenarije” o dodacima prehrani, provjeri lijekova, ažuriranju podataka o lokaciji i postupke za prijavu prekršaja, kao i specifične smjernice o antidopinškim pravilima koja će se primjenjivati na Milano Cortini 2026. Prema UKAD-u, cilj je da sportaši dođu na olimpijski događaj s apsolutnom regulatornom jasnoćom i sposobnošću donošenja informiranih odluka pod pritiskom.

UKAD je pokrenuo i obnovljenu politiku Čistih igara koja će ostati na snazi sve do završetka OI-a u Los Angelesu 2028. Ova inicijativa, razvijena zajednički s Britanskim olimpijskim savezom i Britanskim paraolimpijskim savezom, nastoji uskladiti obrazovne procese prije svakog velikog natjecanja kako bi se osiguralo to da sve uključene organizacije primjenjuju zajedničke standarde. Ovaj pristup ima za cilj ojačati timsku kulturu koja štiti fair play od samog početka sportskog ciklusa.

Glavna izvršna direktorica UKAD-a Jane Rumble vjeruje da je “britanski sport izgrađen na vrijednostima poput strasti i integriteta. One su temelj zašto se natječemo i zašto je sport značajan za cijelu naciju.” Za Rumble, djelovati transparentno i pod režimom koji daje prednost pravednosti ključno je za očuvanje društvenog utjecaja sporta. “Naši sportaši su uzori koji inspiriraju mlade, a njihova predanost čistom natjecanju dokazuje da prava izvrsnost dolazi iz predanosti, poštene igre i poštovanja prema ostalim natjecateljima,” dodaje.

Rumble tvrdi da jačanje testiranja i edukacije ne samo da štiti sportaše već i pomaže u održavanju povjerenja javnosti. “Kako se približavamo Milano Cortinii 2026, ponosni smo što podržavamo naše “zimske “sportaše vrhunskim obrazovnim programom i antidopinškim testiranjem. Čisti sport znači zaštititi ono što sport čini posebnim i osigurati sportašima da se natječu s povjerenjem, znajući da su dio sustava koji cijeni integritet iznad svega.”

UKAD je u prosincu 2025. pokrenuo kampanju usmjerenu na prave sportske vrijednosti i važnost da sportaši sami javno promoviraju i brane fair play.

Izdvojili smo Veliku Britaniju kao izvrstan primjer kako bi sve zemlje trebale postupati. (V.B)

Hitna stanja uzrokovana drogama u Europi – Euro-DEN Plus 2024.

Mreža Euro-DEN Plus (European Drug Emergencies Network) ključan je instument za praćenje akutnih zdravstvenih posljedica uporabe droga kroz podatke iz hitnih bolničkih službi. Cilj mreže je rano prepoznavanje novih trendova, rizičnih obrazaca konzumacije i novih psihoaktivnih tvari, kako bi se javnozdravstvene mjere i klinički odgovori mogli pravovremeno prilagoditi.

U 2024. godini u analizu je uključeno 29 bolnica iz 19 država EU i Norveške, s ukupno 5320 prijavljenih slučajeva akutne toksičnosti povezane s drogama. U mreži sudjeluju dvije hrvatske bolnice čime aktivno doprinosimo europskom praćenju zdravstvenih šteta povezanih s uporabom droga. Podaci pokazuju jasne demografske obrasce. Muškarci čine 75 % svih slučajeva, a medijan dobi pacijenata iznosi 32 godine (33 kod muškaraca i 30 kod žena). Najviše žena dolazi u dobnoj skupini 20 do 29 godina, dok su kod muškaraca najzastupljeniji oni u dobi 30 do 39 godina. Posebno zabrinjava podatak da je u dobnoj skupini 10 do 19 godina udio djevojaka (38 %) znatno veći nego njihov ukupni udio među svim pacijentima, što ukazuje na potrebu za ciljanim, rodno osjetljivim preventivnim programima. Tri supstance dominiraju hitnim prijemima, to su kokain (26 % slučajeva), kanabis (24 %) i amfetamin (14 %). Među opioidima najčešće su zabilježeni heroin i metadon, ali se u nekim europskim bolnicama pojavljuju i vrlo potentni sintetski opioidi, poput fentanila i nitazena, što predstavlja ozbiljnu prijetnju javnom zdravlju.

Jedan od najvažnijih nalaza je izrazito visoka razina istodobne uporabe više psihoaktivnih tvari. U čak 65 % slučajeva pacijenti su konzumirali više od jedne droge. Alkohol ima posebno važnu ulogu, bio je prisutan u 36 % svih slučajeva, a kombinacija alkohola s jednom drogom u 22 % U 43 % slučajeva korištene su najmanje dvije droge, često uz dodatni alkohol. Ovakve kombinacije znatno povećavaju rizik od teških i nepredvidivih ishoda. Većina pacijenata (69 %) dolazi vozilom hitne pomoći, što ukazuje na ozbiljnost stanja. Najčešći ishod je otpust iz hitne službe (65 %), ali značajan dio zahtijeva daljnju skrb (11 % hospitalizacija) ili samovoljno napušta bolnicu (10 %). Medijan boravka u bolnici iznosi 11 sati, od čega se 6 sati provodi na hitnom prijemu. Najveći broj prijema događa se vikendom, kada se bilježi trećina svih slučajeva, što ima važne implikacije za organizaciju rada bolnica – uključujući i hrvatske hitne službe koje sudjeluju u mreži.

Podaci Euro-DEN Plus za 2024. godinu pokazuju da kokain i kanabis dominiraju hitnim prijemima, dok je politoksiomanija često uz alkohol standardni obrazac. Uočene su i značajne razlike među korisnicima pojedinih droga, primjerice niža dob kod MDMA-a (25 godina) u usporedbi s heroinom (37 godina), što pokazuje da su potrebni različiti preventivni i terapijski pristupi. Kontinuirano praćenje kroz mreže poput Euro-DEN Plus omogućuje rano prepoznavanje novih prijetnji, uključujući pojavu sintetskih opioida, te pruža temelj za učinkovite nacionalne i europske politike usmjerene na smanjenje štete i spašavanje života.

Više informacija možete pronaći na stranicama EUDA- e

Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026. (2. tjedan 2026.)

U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2025./2026., zaključno s 11. siječnja 2026. godine pristiglo 36320 prijava oboljelih od gripe, od čega je 2375 prijava zaprimljeno u posljednjem, 2. tjednu (grafikon 1.). Ovo je treći uzastopni tjedan u kojem bilježimo pad zaprimljenih prijava oboljelih od gripe.

Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.

Prijave gripe zaprimljene su iz svih županija, pri čemu se u 2. tjednu najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi u Karlovačkoj i Ličko-senjskoj županiji (grafikon 2.).

Grafikon 2. Stopa prijava gripe prema županijama u 2. tjednu u sezoni 2025./2026.

Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)

Grafikon 3. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.

U usporedbi s istim razdobljem zadnjih desetak sezona, porast broja oboljelih od gripe bilježi se nekoliko tjedana ranije. Primjerice, od mjeseca listopada zaprimljeno je 36320 prijava u odnosu na 2847 prijava u istom razdoblju lanjske sezone. U tom periodu zbog gripe je na bolničko liječenje zaprimljeno ukupno 1621 oboljelih, od kojih 113 na jedinici intenzivnog liječenja. Lanjske sezone je u isto vrijeme hospitalizirano zbog gripe ukupno 302 oboljelih, od kojih 22 u jedinici intenzivnog liječenja.

Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone do sada je prijavljeno dvadeset i devet smrtnih ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.

Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnjih 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.

Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona

Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u posljednjem tjednu 22 % uzoraka testiranih na gripu bilo je pozitivno. U pozitivnim uzrocima detektirani je virusi gripe A, a u subtipizaciji dominira podtip H3N2.

Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.

Unutar Olimpijskog sela u Cortini

Sportaši koji putuju na ZOI ne bi trebali očekivati luksuz u naselju D’Ampezzo. Deset minuta vožnje, odnosno sat vremena hoda sjeverno od središta Cortine smještena je privremena lokacija koja koristi 377 unajmljenih mobilnih kućica, a tijekom Zimskih olimpijskih igara i Paraolimpijskih igara 2026. smjestit će oko 1.400 natjecatelja i sportaševa pratećeg osoblja.

“Nalazi se u vrlo mirnom dijelu Cortine gdje imate priliku čuti zvukove planina, izolirati se, koncentrirati se ili otići na ugodan trening,” rekao je za Associated Press Fabio Saldini, talijanski državni povjerenik zadužen za infrastrukturu.

Naglasio je privremenost sela objašnjavajući: “Ljepota Sela poput ovog leži u činjenici da će se nakon toga sve ukloniti. Ništa nije trajno. Okoliš se neće vratiti u prethodno stanje, već će biti poboljšan. Ovo je privremeno Selo, ali visokog dizajna.”

Osiguravanje odgovarajućeg smještaja ključna je obveza olimpijskih organizatora, što je ove godine posebno otežano zbog širokog geografskog rasporeda događaja u Milanu Cortini. Cortina kamp kompleks jedno je od dva glavna olimpijska sela, drugo je u Milanu. Norveška, velesila u zimskim sportovima, svoje je skijaše odlučila smjestiti u hotele umjesto u službena sela, prema norveškoj novinskoj agenciji NTB.

Ostale nacije, uključujući Sjedinjene Države, Njemačku i zemlju domaćina, Italiju, planiraju smjestiti svoje sportaše u službene objekte, iako zvijezde alpskih skijaških disciplina poput Lindsey Vonn ili Mikaele Shiffrin vjerojatno neće živjeti u mobilnom selu Cortina. Cortina će ugostiti žensko alpsko skijanje zajedno s curlingom, bobom, sanjkanjem i skeletonom. Selo će također imati ključnu ulogu tijekom Paraolimpijskih igara koje se održavaju od 6. do 15. ožujka.

Svaka mobilna kućica ima dvije sobe s kupaonicom i tušem. Sportašima smještenim u prikolicama na rubovima gotovo 1,4 kilometra dugog sela možda će trebati oko deset minuta da dođu do zajedničkih sadržaja, koji uključuju teretanu, igraonicu, urede, prostorije za opuštanje i usluge pranja rublja.

Selo se nalazi na nadmorskoj visini od 1.292 metra, nešto više od središta Cortine.

Za razliku od Ljetnih olimpijskih igara u Parizu, gdje su nedostajali klima uređaji, selo Cortina je potpuno pripremljeno za zimsko vrijeme. Svaka soba ima vlastite kontrole grijanja.

Mobilne kućice su na kotače i koriste se samo za pozicioniranje, a ne za prijevoz. Dopremljene su velikim kamionima. Sve prostorije imaju otprilike 18 četvornih metara, pri čemu je jedna prostorija nešto veća za paraolimpijce. Pristupačne sobe uključuju modificirane krevete, toalete i tuševe.

Ukupni trošak sela iznosi 38 milijuna eura. Iako se mobilne kuće iznajmljuju, kupnja jedne izravno koštala bi do 80.000 €. Nakon Olimpijskih i Paraolimpijskih igara, “smještajne jedinice” će biti premještene za korištenje po kampovima diljem Italije, a neke su već namijenjene za hokejaški klub u obližnjem Brunicu.

Veće privremene građevine, poput kantine i teretane, grijane su termoelektranom na prirodni plin koja također osigurava toplu vodu. Ventilacija se regulira pomoću zračnih jedinica montiranih na krovovima. Neka su stabla uklonjena kako bi se stvorio prostor za Selo, što je izazvalo kritike klimatskih aktivista. Casagrande je branio takvu odluku, napomenuvši: “Većina njih je već bila mrtva, no posadit ćemo nove biljke i (stabla). Ovo je prirodni park i ostavit ćemo ga točno onako kako smo ga zatekli.” (V.B)

COVID -19 U Hrvatskoj (13.1.2026)

U 2. kalendarskom tjednu (tjedan od 5. do 11. siječnja 2026.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljene su 144 prijave COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 2. kalendarskom tjednu zabilježene su dvije prijave smrtnih ishoda od COVID-19 koji su nastupili u tjednu ranije.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

ADEL – 2025. i najava za 2026.

Antidopinška edukacijska online platforma ADEL ( Anti-Doping Education and Learning) i u 2025. godini je bila bogata novim tečajevima i edukacijskim programima te dosta posjećena od strane našim sportaša, trenera, medicinskih djelatnika i svih onih koje zanima ova tema.

ADEL je moderna edukacijska platforma, jednostavna za navigaciju i prilagođena različitim korisnicima čijim sadržajima i objavama upravlja Svjetska antidopinška agencija (WADA).

U Hrvatskoj je u 2025. godini preko 1.200 korisnika iz više od 50 raznih sportova pristupilo ADEL-u. Upisano je preko 3.700 raznih tečajeva i edukacijskih programa te je stečen veliki broj certifikata odnosno potvrda o uspješno završenom programu. Često je stjecanje certifikata s ADEL platforme uvjet za nastup u određenim sportovima ili na velikim sportskim natjecanjima.

Kako bi našim korisnicima olakšali pohađanje tečajeva i stjecanje certifikata, kontinuirano prevodimo nove edukacijske sadržaje na hrvatski jezik. U prošloj godini objavljeni su ovi prijevodi tečaja:

ADEL za mlade sportaše
ADEL za Zimske olimpijske igre u Milanu i Cortini 2026
ADEL za Zimske paraolimpijske igre u Milanu i Cortini 2026.

I u ovoj godini nastavljamo s prijevodima i promocijom novih tečajeva. Uskoro će biti objavljen Vodič za Popis zabranjenih sredstava 2026., koji je usmjeren na informiranje sportaša i pratećeg osoblja sportaša o specifičnim promjenama u Popisu za 2026. U planu je i prijevod tečaja za trenere rekreativnih sportaša kao i još mnogi drugi.

Podsjećamo da se ovim tečajevima kao i svim ostalim antidopinškim edukacijskim sadržajima na ADEL platformi može pristupiti putem sljedeće poveznice: https://adel.wada-ama.org/learn . (F.A.L.)

Na snazi je Popis zabranjenih sredstava 2026

Podsjećamo vas da su Popis zabranjenih sredstava (Popis) za 2026. godinu i Program praćenja za 2026. na snazi od 1. siječnja 2026. Popis za 2026. godinu odobrio je Izvršni odbor WADA-e (ExCo) na sastanku 11. rujna 2025.

Popis je jedan od osam međunarodnih standarda koji su obavezni za sve potpisnice Svjetskog antidopinškog kodeksa (Kodeks). On određuje koje su tvari i metode zabranjene na natjecanju i izvan njega te koje su tvari zabranjene u pojedinim sportovima.

Program praćenja za 2026. uključuje tvari koje nisu na Popisu, ali koje WADA želi pratiti kako bi otkrila moguće obrasce zlouporabe u sportu.

Proces godišnjeg pregleda popisa

WADA vodi godišnji proces revizije Popisa, počevši od početnog sastanka u siječnju i završavajući objavom Popisa do 1. listopada. To je opsežan konzultacijski proces koji uključuje WADA-inu skupinu za stručno savjetovanje koja prikuplja informacije uključujući najnovija znanstvena i medicinska istraživanja, trendove i obavještajne podatke prikupljene od policijskih i farmaceutskih tvrtki; distribuciju nacrta popisa među dionicima; i, uzimajući u obzir njihove prijedloge, radi revizije nacrta, nakon čega slijedi pregled od strane Odbora za zdravstvo, medicinu i istraživanje (HMR) Agencije. HMR odbor zatim daje preporuke WADA-inom ExCo-u, koji odobrava Popis tijekom svog rujanskog sastanka.

Popis se objavljuje tri mjeseca prije stupanja na snagu kako bi se sportaši, njihova pratnja i ostali dionici mogli upoznati s eventualnim izmjenama. Na kraju, sportaši su odgovorni za zabranjene tvari pronađene u njihovom tijelu i zabranjene metode za koje se utvrdi da su korištene. Članovi sportaševe pratnje također su odgovorni za kršenje antidopinških pravila ako se utvrdi da su suučesnici. Stoga, ako postoji bilo kakva sumnja u status tvari ili metode, važno je da se obratite odgovarajućim antidopinškim organizacijama (međunarodni savez ili nacionalna antidopinška organizacija) za savjet. (V.B)

Informirajte se

Krajem prosinca 2025. godine izdali smo prvi godišnjak NE!DOPINGU u elektronskom obliku. Pokušali smo spojiti sve zanimljivosti iz svijeta antidopinga koje su se događale tijekom 2025. godine. I dalje je magazin sadržajno ostao isti: informativan i edukativan, u interesu izvješćivanja svega onoga što će koristiti sportašu i njegovom pratećem osoblju.

U ovom broju smo obradili mnoge teme i vjerujemo da će većina njih privući vaše zanimanje.

Obradili smo doping/antidoping u tenisu kroz slučajeve koji su se događali u WTA-u i ATP-u ( Simona Halep i Jannik Sinner) te nezadovoljstvo profesionalnih tenisača zbog, kako smatraju, nejednakih odmjeravanja sankcija.

O zlouporabi androgena treba što više pisati. Tako se je i ova tema našla u našem godišnjaku.

Protekle godine doživjeli smo i dopinške padove koji su bili posljedica nezaštićenih „intimnih trenutaka.“ Dio ove situacije posljedica je razvoja vrlo osjetljivih instrumenata koji se mogu povezati s ultra specifičnim detektorima, poput visoko rezolucijske masene spektrometrije. Laboratoriji sada mogu mjeriti lijekove u urinu na razini pikograma po mililitru s odgovarajućom točnošću.

Pišemo i o beta2-agonistima kao najčešće korištenim lijekovima kod sportaša.

Tema koju smo obradili je i zdrava prehrana u sportu te kada konzumirati proteine za maksimalan rast mišića.

Mnogi imaju percepciju o nogometu kao gotovo najmanje, ako ne i najmanje dopingom kontaminiranom sportu. Kako god bilo, Premier liga iskače. Prozivaju se i Talijani, Nijemci i Španjolci, a sasvim smo sigurni u to da možemo nizati i ostale lige u nedogled. Odavno se UEFA hvalila s tim da je ona prva koja uvodi obvezno testiranje i krvi i urina. Na tolikom broju nogometaša začudno je malo pozitivnih testova. To nikako ne znači da je nogomet čist.

Upoznajte se i s protočnom citometrijom. Što je to? Za što se koristi?

Polako se događaju promjene i u Sportskom arbitražnom sudu (CAS). Hoće li ostati nedodirljiv? Presudom Suda Europske unije ukinuta je jedna od pravnih sigurnosti na kojima se temelji sustav: da su arbitražne odluke koje je izdao CAS nedodirljive.

Nadamo se da će vas i ostale teme magazina zanimati. (V.B)

Link: NEDopingu-Br-96.pdf

Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026. (1. tjedan 2026.)

U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2025./2026., zaključno s 4. siječnja 2026. godine pristiglo 33945 prijava oboljelih od gripe, od čega je 4174 prijava zaprimljena u posljednjem, 1. tjednu (grafikon 1.). Manji broj zaprimljenih prijava oboljelih od gripe u ovom tjednu vjerojatno je povezan s manjim brojem radnih dana u prethodnom tjednu a ne stvarnim padom broja oboljelih.

Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.

Prijave gripe zaprimljene su iz svih županija, pri čemu se u 1. tjednu najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi u Požeško-slavonskoj županiji (grafikon 2.).

Grafikon 2. Stopa prijava gripe prema županijama u 1. tjednu u sezoni 2025./2026.

Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)

Grafikon 3. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.

U usporedbi s istim razdobljem zadnjih desetak sezona, porast broja oboljelih od gripe bilježi se nekoliko tjedana ranije. Primjerice, od mjeseca listopada zaprimljeno je 33945 prijava u odnosu na 1234 prijava lanjske sezone. U tom periodu zbog gripe je na bolničko liječenje zaprimljeno ukupno 1356 oboljelih, od kojih 101 na jedinici intenzivnog liječenja. Lanjske sezone je u isto vrijeme hospitalizirano zbog gripe ukupno 152 oboljelih, od kojih 7 u jedinici intenzivnog liječenja.

Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone do sada je prijavljeno devet smrtnih ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.

Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnjih 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.

Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona

Manji broj zaprimljenih prijava oboljelih od gripe u ovom tjednu vjerojatno je povezan s manjim brojem radnih dana u prethodnom tjednu a ne stvarnim padom broja oboljelih.

Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u posljednjem tjednu zabilježeno je 36,6 % pozitivnih nalaza na gripu. U pozitivnim uzrocima detektirani je virusi gripe A.

Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.

COVID -19 U Hrvatskoj (4.1.2026)

U 1. kalendarskom tjednu (tjedan od 29. prosinca 2025. do 4. siječnja 2026.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljene su 152 prijave COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 1. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo donio je protokole o suradnji i postupanjima te smjernice koji se odnose na tretman osoba s problemom ovisnosti o drogama, alkoholu i kockanju

Hrvatski zavod za javno zdravstvo donio je nekoliko važnih protokola i smjernice kojima će se unaprijediti međuresorna i međusektorska suradnja te postupanja koja se odnose na tretman osoba s problemom ovisnosti.

Protokol o međusektorskoj suradnji u provedbi tretmana ovisnosti o alkoholu i kockanju

Cilj Protokola je osigurati koordiniranu i pravodobnu skrb za osobe s problemima i poremećajima uzrokovanim alkoholom te osobe s dijagnozom patološkog kockanja na način da im se omogući individualizirani tretman sukladno njihovim potrebama kroz učinkovito i koordinirano praćenje od strane različitih dionika u tom procesu, ali i evaluaciju učinkovitosti tretmana. Protokolom se definiraju, u skladu s važećim zakonskim propisima, načela suradnje na području tretmana i oporavka od ovisnosti o alkoholu i kockanju, nositelji obveza, postupanja nadležnih tijela prilikom pružanja skrbi, u okviru, zdravstvenog sustava, sustava socijalne skrbi i zatvorskog i probacijskog sustava i njihova međusobna suradnja te suradnja s KLA/KLOK prilikom osiguravanja intervencija i skrbi za osobe s problemom ovisnosti o kockanju i alkoholu, kao i način razmjene informacija između nadležnih tijela, ustanova i KLA/KLOK koje sudjeluju u pružanju skrbi.

Protokol o postupanju i suradnji između zdravstvenog sustava, sustava socijalne skrbi i kazneno-represivnog sustava pri tretmanu osoba s problemom ovisnosti o drogama

Cilj Protokola je osigurati pravodobno i usklađeno postupanje nadležnih tijela prilikom pružanja skrbi i tretmana skupinama osoba s problemom ovisnosti o drogama, a osobito trudnicama/rodiljama/majkama s problemom ovisnosti o drogama, djeci čiji roditelji imaju problem ovisnosti o drogama te maloljetnicima koji eksperimentiraju s drogama od strane nadležnih tijela zdravstvenog sustava, sustava socijalne skrbi i kazneno-represivnog sustava. Protokolom se definiraju, u skladu s važećim zakonskim propisima, nositelji obveza i načini postupanja prema navedenim ciljanim skupinama, oblik, način i sadržaj suradnje između nadležnih tijela i ustanova koje sudjeluju u pružanju skrbi i tretmanu te način razmjene informacija među ustanovama (zdravstvenog sustava, sustava socijalne skrbi, zatvorskog i probacijskog sustava) u cilju pravodobne i učinkovite intervencije, zaštite i skrbi korisnika.

Protokol o prikupljanju, obradi i izvještavanju o pokazatelju Zahtjevi za liječenjem zbog uporabe droga

Cilj Protokola je osigurati podatke i informacije o rizičnom ponašanju i obrascima korištenja droga kod osoba s problemom ovisnosti, pomoći pri procjenjivanju stupnja pojavnosti korištenja droga na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini te postići njihovu usporedivost na razini Europske unije, a kako bi se na temelju istih kreirale učinkovite politike tretmana. Također, svrha Protokola je osigurati jedinstvenu metodu za prikupljanje podataka i izvještavanje jedinica/ustanova koje pružaju usluge tretmana o profilu osoba s problemom ovisnosti, kao i uskladiti definirani set podataka sa zahtjevima EUDA-e.

Smjernice za psihosocijalni tretman osoba s problemom ovisnosti

Cilj Smjernica je osigurati kvalitetu tretmana ovisnosti o drogama, alkoholu, duhanu i ponašajnih ovisnosti putem definiranja i standardiziranja na dokazima utemeljenih psihosocijalnih intervencija, dok su posebni ciljevi usmjereni na: definiranje na dokazima učinkovitih psihosocijalnih intervencija u zdravstvenom, socijalnom i penalnom sustavu; osiguranje najbolje moguće kvalitete usluge u okviru psihosocijalnog tretmana osoba s problemom ovisnosti u skladu s njihovim individualnim potrebama; unaprjeđivanje suradnje među pružateljima usluga psihosocijalnog tretmana, kako između državnih institucija i nevladinog sektora, tako i među državnim institucijama iz različitih sustava i provedbu evaluacije psihosocijalnog tretmana ovisnosti uključujući i evaluaciju samih psihosocijalnih intervencija.

Svi protokoli i smjernice dostupni su na sljedećim poveznicama:

Protokol medjusektorska suradnja alkohol i kockanje_2025 (PDF, 360.4 KB)
Protokol o postupanju i suradnji_2025 (PDF, 419.4 KB)
Protokol TDI nacionalni zahtjev za lijecenjem_2025 (PDF, 495.8 KB)

• Prilog_Korisnicke upute za registraciju i unos podataka o osobama lijecenim zbog uporabe psihoaktivnih droga (PDF, 645.3 KB)

Smjernice za psihosocijalni tretman_2025 (PDF, 787.6 KB)