Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Hrvatski dan nepušenja – poziv na okrugli stol

22. VELJAČE 2023. , SRIJEDA U 10.30 SATI

EDUKACIJSKI CENTAR HRVATSKOG ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO, ROCKEFELLEROVA 12, ZAGREB

Uz Svjetski dan nepušenja (31. svibnja), u Hrvatskoj se od 2003. godine obilježava i nacionalni dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima (engl. World No Tobacco Day). Hrvatski dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima obilježava se prvog dana Korizme ove godine je 22. veljače, posebnost tog dana je što većina ljudi razmišlja o odricanju od nečega u čemu uživa tijekom godine. Dan bez duhanskog dima je dan kojim se želi potaknuti pušače na prestanak pušenja. Kao i prema modelu koji se provodi u drugim zemljama, obilježavanjem Dana bez duhanskog dima nastoji se potaknuti pušače da ne zapale cigaretu 24 sata kako bi uvidjeli da to nije nemoguće i nastavili s apstinencijom. To je prilika da pušači razmisle o svojoj ovisnosti o cigaretama, da im nepušači pomognu da se odreknu cigareta. Povodom Hrvatskog dana nepušenja – Dana bez duhanskog dima, Hrvatski zavod za javno zdravstvo zajedno sa Nacionalnim povjerenstvom za borbu protiv pušenja Ministarstva zdravstva organizira okrugli stol. Okrugli stol će biti održan 22. veljače 2023., srijeda u 10.30 sati u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Rockefellerova 12, Zagreb.

Okrugli stol bit će i prilika da prikažemo situaciju s pušenjem kod mladih, potaknemo pušače na prestanak, podsjetimo na Škole nepušenja, te izazove koje donose novi duhanski proizvodi i e-cigarete. Pozivamo sve zainteresirane stručnjake da nam se pridruže na Okruglom stolu te sudjeluju u raspravi s primjerima dobre prakse.

Duhan je odgovoran za smrt više od 8 milijuna ljudi godišnje.Više od 7 milijuna tih smrtnih slučajeva posljedica je izravne uporabe duhana, dok je oko 1.2 milijuna posljedica izloženosti nepušača duhanskom dimu. Pušenje duhana izaziva ovisnost, oštećuje sve organske sustave u organizmu te povećava rizik za više od trideset bolesti.

Prema rezultatima istraživanja provedenog 2019. godine „Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji u Republici Hrvatskoj“ (istraživanje HZJZ-a i Institut za društvena istraživanja dr. Ivo Pilar) 38,4% odraslih puši, najviše u dobnoj skupini između 25. i 35. godine života (43,6%), dok muškarci nešto češće puše od žena (41,2% naspram 35,7%) .

Duhanski dim sadrži preko 7 000 različitih kemijskih sastojaka, od kojih neke posebno oštećuju srce i krvne žile. Najštetnije tvari iz duhanskog dima za krvožilni sustav su nikotin, katran i ugljični monoksid.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) “Duhanski proizvodi” se definiraju kao proizvod koji su u cijelosti ili djelomično napravljeni od listova duhana kao sirovine koji se proizvode za pušenje, žvakanje. Na tržištu se pojavio sve veći broj „Novih duhanskih proizvoda” koji se definiraju kao duhanski proizvod koji ne pripada ni jednoj od sljedećih kategorija:cigarete,duhan (za samostalno motanje, za lule i vodene lule,cigare i cigarilosi) ,duhan (za žvakanje, za šmrkanje ili za oralnu potrošnju) .

Prodaja cigareta smanjivala se tijekom godina proteklog desetljeća, što dovodi do razvoja i marketinga e-cigareta i novih duhanskih proizvoda (grijani duhanski proizvodi). Elektronički sustavi za isporuku nikotina(e-cigarete), koji se također nazivaju vaping uređaji ili olovke za vape, uređaji koji se koriste za pušenje ili „vape“ aromatizirane otopine. Prema SZO glavni sastojci otopine e-cigareta su: nikotin, propilen glikol sa ili bez glicerola i različita sredstva za poboljšanje okusa. Uz negativan utjecaj na zdravlje ljudi, negativno utječu na okoliš.Proizvođači e-cigareta ne dostavljaju jasne upute korisnicima kako pravilno odložiti korištene uređaje, litij-ionske baterije i iskorištene uljne patrone. E-cigarete su izrađene od plastike i metala i kao takve nisu biorazgradive što uzrokuje raspršenje mikroplastike i ulja u okoliš. Grijani duhanski proizvodi postupkom zagrijavanja stvaraju aerosol koji sadrži nikotin i štetne sastojke u obliku aditiva i aroma .Prema duhanskim tvrtkama, zagrijavanjem duhana, a ne spaljivanjem kao kod obične cigarete, značajno se smanjuje stvaranje štetnih tvari koje nastaju pri visokoj temperaturi povezane s izgaranjem navodi SZO.

Unatoč naporu duhanskih tvrtki da se dokaže smanjena štetnost kod konzumacije e-cigareta i grijanih duhanskih proizvoda,prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) prijavljeno je više od 2800 slučajeva, uključujući i 68 smrtna slučaja EVALI koja predstavlja upalni odgovor dišnog sustava koji nastaje zagrijavanjem i aerosolizacijom ulja koje se taloži u alveolarnom prostoru. EVALI uključuje stanja kao što su lipoidna pneumonia, pneumonitis uzrokovan preosjetljivošću, difuzno alveolarno krvarenje, akutna eozinofilna pneumonija navodi CDC.

Uz e-cigarete i grijane duhanske proizvode u ,,Proizvode sljedeće generacije“ spadaju SNUS i nikotinske vrećice.

SNUS je tradicionalni skandinavski bezdimni duhanski proizvod, reguliran je kao prehrambeni proizvod prema švedskom zakonu o hrani od 1970-ih. Konzumira se stavljanjem vrećice između desni i gornje usne na određeno vrijeme. Iako je opće prihvaćeno da su opasnosti po zdravlje od korištenja snusa puno manje nego kod pušenja, ostaje nejasnoća oko dugoročnih učinaka. Istraživanja su pokazala povezanost između upotrebe snusa i raka gušterače, te povezanost upotrebe snusa dijabetesom tipa 2, smrtonosnim srčanim udarima, povišenim krvnim tlakom te prijevremenim porodom i mrtvorođenošću.

Nikotinske vrećice slične su vrećicama za snus jer su napravljene za postavljanje između usna i desni, te ne zahtijevaju pljuvanje. Ne sadrže list duhana, već oblik dehidriranog nikotina (s dodanim aromama). Nikotin se apsorbira u krvotok preko sluznice u ustima. Vrećice također općenito sadrže biljna vlakna, arome i zaslađivače. Istraživači su upozorili da se nikotinske vrećice posebno sviđaju mladima i nepušačima, jer se prodaju u raznim voćnim okusima, u atraktivnom pakiranju i mogu se diskretno koristiti.

Tijekom sazrijevanja i traženja svoga identiteta, mlade su osobe sklone burnom, nepromišljenom reagiranju te počinju eksperimentirati sa svime što je zabranjeno. Eksperimentiranje duhanom povezano je sa željom da se isproba „zabranjeno voće“, ali i s obilježjem mladosti i nezrelosti, koja ne priznaje vezu između rizičnih ponašanja i loših posljedica koje mogu nastupiti odmah ili s vremenom.

Prema najnovijem Istraživanju o zdravstvenom ponašanju mladih (engl. Health Behaviour in School-aged Children; HBSC) provedenom 2022 g. veliki broj učenika/ca nije probao cigarete nikad u životu što je vidljivo iz slike 1. Trend pušenja barem jednom u 30 dana kod učenika/ca raste s dobi (slika 2). Vrlo nizak postotak učenika/ca puši cigarete svakodnevno (slika 3) dok najveći broj učenika/ca u dobi od 15 godina puši cigarete najmanje jednom tjedno. (slika 4).

LIITERATURA:

1. https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/tobacco

2. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/

3. Štimac Grbić, D., Glavak Tkalić, R. (Ur.). (2020). Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske: 2019. i analiza trendova uporabe 2011.-2019. Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.

4. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/

5. United States (US) Federal Drug Administration (FDA): Vaporizers, E-Cigarettes, and other Electronic Nicotine Delivery Systems (ENDS)

6. Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, S. Peeters, A. Gilmore, Tobacco Control, 2015

7. J. Foulds, L. Ramstrom, M. Burke, et al. Effect of smokeless tobacco (snus) on smoking and public health in Sweden. Tobacco Control, 2003. Swedish Food Regulations, Food Act (Livsmedelslagen SFS 2006:804). 2006

8. Royal College of Physicians. Harm reduction in nicotine addiction: helping people who can’t quit. A report by the Tobacco Advisory Group of the Royal College of Physicians. 2007

9. J. Luo , W. Ye, K. Zendehdel, et al., Oral use of Swedish moist snuff (snus) and risk for cancer of the mouth, lung, and pancreas in male construction workers: a retrospective cohort study. Lancet, 2007, Jun 16;369(9578),2015-20

10. T. Schmid, Smokeless Alternatives on the Upswing, Tobacco Asia, 3 February 2021

11. S. Peeters, A. Gilmore, Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, Tobacco Control, 2015

12. Gazdek D. (2014) Navika pušenja djelatnika u zdravstvu Koprivničko-križevačke županije. Nove staze 32:25-26

13. HBSC survey conducted in 2022 among Croatian pupils

Sudjelujte u natječaju projekta EU – JAMRAI

Razmišljate li kreativno?

#AntibioticResistanceSymbol

Pozivamo vas da sudjelujete u natječaju za dizajniranje prvog globalnog simbola koji će predstavljati otpornost na antibiotike. Pobjednik dobiva nagradu od 2000 eura!

Upotreba antibiotika nesumnjivo predstavlja revolucionarno medicinsko dostignuće. Zahvaljujući njima, nekad smrtonosne bolesni su postale gotovo pa bezazlene, čime su nebrojeni životi spašeni. Ipak, zbog tih istih antibiotika, točnije, zbog njihove prekomjerne i neprimjerene uporabe, ovo je dostignuće sada pod golemim rizikom. Naime, sve je više bakterija postalo otporno na antibiotike koji su u opticaju, a ukoliko se dosadašnji trendovi nastave, stručnjaci predviđaju kako bi do 2050. godine antimikrobna rezistencija mogla postati vodeći uzrok smrtnosti na globalnoj razini. Ukratko, radi se o gorućem javnozdravstvenom problemu, na koji je potrebna što sveobuhvatnija reakcija, i to u što skorijem roku.

Pristup „Jedno zdravlje“, koje karakterizira dosadašnju borbu s ovim izazovom, naglašava potrebu ujedinjenom pristupu zdravlju čovjeka, životinja i okoliša, kao i najužu suradnju stručnjaka iz područja veterine, humane medicine i znanosti o okolišu. Ipak, ovaj golemi globalni izazov treba dodatno, još udruženije djelovanje, a to je djelovanje svih nas. Zbog toga nam je potreban zajednički, svima poznat simbol oko kojeg ćemo se okupiti, koji će predstavljati našu zajedničku borbu.

Od takvog simbola očekujemo da nam omogući da se dublje razumijemo i na simboličkoj, neverbalnoj, kreativnoj razini djelovanja. Na taj ćemo način imati veće šanse ne samo ujedinjeno djelovati, već će i naše aktivnosti u smjeru zajedničkog cilja moći biti vidljivije, sveobuhvatnije, ali i atraktivnije. Imajući to u vidu, projekt EU-JAMRAI (engl. Joint action on antimicrobial resistance and health care associated infections) je raspisao natječaj kojim se traži prvi globalni simbol za otpornost na antibiotike. Treba napomenuti da se ne traži logo ili nešto slično, već nešto opipljivo, što bi svatko, bilo gdje, mogao izraditi kod kuće i nositi s ponosom, poput crvene vrpce koja označava borbu protiv AIDS-a.

Ovaj natječaj je otvoren do 31. ožujka 2020. godine, a najuspješniji kreativac bit će nagrađen iznosom od 2000 eura.

Više informacija o procesu prijave možete naći ovdje.

Više o projektu EU – JAMRAI možete pročitati ovdje.

Mišja groznica ili hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom

O kakvoj se bolesti radi i što je uzrokuje?

Mišja groznica je naziv bolesti koji se u javnosti često koristi za hemoragijsku groznicu s bubrežnim sindromom (HGBS). HGBS je virusna zoonoza, prvenstveno bolest šumskih mišolikih glodavaca poznata kao bolest prirodnih žarišta. Javlja se u određenim geografskim područjima u kojima su nužno zadovoljeni ekološki uvjeti (abiotički – klima, vodeni tokovi, tlo, padaline, uz biotičke – biljne i životinjske zajednice) da bi se uzročnik bolesti mogao trajno održavati na određenom području.

Bolest uzrokuju Hantavirusi, koji su rasprostranjeni u raznim dijelovima svijeta, kako u Aziji, tako i od sjevera do juga Europe. U Hrvatskoj je bolest stalno prisutna pretežno u kontinentalnim područjima, s različitom učestalošću od godine do godine.

Svake se godine bilježe pojedinačni ili sporadični slučajevi, a ciklički epidemije odnosno povremeno se registrira povećan broj oboljelih osoba, kao što je bilo 1995., 2002., 2012. te 2014. godine.

U Hrvatskoj su poznata neka prirodna žarišta odnosno enzootska područja, npr. neke šume u Lici, Karlovačkoj županiji, Zagrebačkoj županiji, Slavoniji, Gorskom Kotaru, Medvednica, međutim rasprostranjenost ove zoonoze u Hrvatskoj nije u potpunosti poznata.

Tko je rezervoar i domaćin uzročnika?

Mišoliki glodavci su prirodni rezervoari i prenositelji virusa. Uzročnik prirodno kruži i održava se među mišolikim glodavcima.

Kod nas u Hrvatskoj su to: riđa voluharica (Clethrionomys glareolus) i žutogrli miš (Apodemus flavicollis), a uz njih u manjoj mjeri i šumski miš (Apodemus sylvaticus), poljski miš (Apodemus agrarius) te livadna voluharica (Microtus agrestis).

Ta infekcija za njih nije opasna, no čini ih rezervoarima virusa kojeg izlučuju u okolinu, najviše mokraćom i izmetom. Ušavši u njihov svijet odnosno područje tzv. prirodnog žarišta, ljudi se, srećom u pravilu rijetko, u određenim okolnostima mogu zaraziti i razboljeti.

Kako se bolest prenosi?

Čovjek se može zaraziti:

izravnim ili posrednim kontaktom s izlučevinama (mokraća, izmet ili slina) zaraženih glodavaca, udisanjem aerosola ili prašine koja sadrži uzročnike
unosom uzročnika iz izlučevina zaraženih glodavaca kroz oštećenu kožu ili sluznicu oka, nosa i usta onečišćenim rukama ili
kontaminiranom ili zagađenom vodom ili hranom (kao npr. neoprani šumski plodovi)
neposrednim kontaktom sa zaraženim glodavcima

Bolest se najčešće ne prenosi sa čovjeka na čovjeka.

Mišja groznica je vezana uz izravan ili posredan dodir s divljim mišolikim glodavcima i njihovim izlučevinama, a do nešto češćeg obolijevanja ljudi obično dolazi u godinama velike brojnosti malih glodavaca (tzv. “mišje godine”). Na njihovu brojnost mogu utjecati razni promjenjivi ekološki čimbenici pa se često ne može u potpunosti objasniti niti prognozirati. Poznato je da obilje hrane pogoduje većem broju, dok dugotrajne zimske hladnoće smanjuju broj glodavaca.

Koji su simptomi bolesti?

Bolest se najčešće manifestira 1 do 2 tjedna nakon izlaganja inficiranoj izlučevini glodavca (vrlo rijetko inkubacija može trajati i do 8 tjedana) naglim nastupom visoke tjelesne temperature, praćene zimicom i jakom glavoboljom, nakon kojih slijede jaki bolovi u trbuhu i leđima, koji mogu biti praćeni mučninom i povraćanjem, zamućenim vidom te ponekad crvenilom lica i konjunktiva te osipom. Kasniji se simptomi bolesti mogu manifestirati smanjenom količinom izlučivanja urina i razvitkom zatajenja bubrega, ali i naglim padom tlaka, pojavom krvarenja i razvojem stanja šoka.

Tko najčešće obolijeva?

Na osnovi opisanog se može zaključiti da su osobe koje zbog prirode posla ili rekreativno (šumski radnici, poljoprivrednici, lovci, planinari, izletnici i sl.) dugotrajno i učestalo dolaze u neposredan ili posredan kontakt s malim divljim glodavcima najizloženiji njihovu aerosolu pa mogu biti i najizloženiji ovoj zarazi.

Važno je napomenuti da se čovjek može zaraziti i u zatvorenim prostorima u kojima mogu boraviti glodavci i gdje može biti velika koncentracija uzročnika u prašini (podrumske prostorije, garaže, tavani, ostave i dr.)

Iako rizik od obolijevanja ljudi postoji, na sreću je razmjerno malen prema proširenosti boravka ljudi u prirodi bilo zbog profesionalnih razloga, bilo zbog rekreacije te se ova bolest u ljudi relativno rijetko javlja.

Kako se zaštititi na otvorenom?

Nemojte sjediti ni ležati izravno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi!
Tijekom boravka u prirodi čuvajte hranu i piće (u zatvorenim spremnicima) te osobne stvari od dodira s glodavcima i njihovim izlučevinama.
Prije konzumacije jela i pića te uzimanja cigarete dobro operite ruke toplom vodom i sapunom ili koristite antiseptik ili dezinficijens na bazi alkohola.
Ne ostavljajte ostatke hrane i druge otpatke u prirodi!
Nemojte piti vodu iz neuređenih šumskih izvora i lokava.
Plodove ubrane u prirodi koji se jedu sirovi dobro operite tekućom vodom.
Ne dirajte gnijezda glodavaca kao niti uginule glodavce bez rukavica i maske.

Kako se zaštiti u zatvorenim prostorijama?

Osigurajte hranu i piće od pristupa glodavaca, pohranite ih u zatvorene spremnike!
Smeće držite u zatvorenim čvrstim kontejnerima da ne bude izvor hrane glodavcima.
Ne ostavljajte smeće u prostorijama kao što su ostave, podrumi, garaže, tavani, vikendice i sl.!
Spriječite ulaz glodavaca u stambene i gospodarske objekte zatvarajući sve pukotine i rupe u zidovima i podovima!
Potrebno je skloniti sva odlagališta raznih materijala koji mogu poslužiti glodavcima kao sklonište najmanje 50 m od kuće.
Redovito provodite uništavanja glodavaca ili deratizaciju (klopke) u kući i neposredno oko kuće (ako se radi o otrovu upozorite ljude, osobito djecu)!
Ne dirajte uginule glodavce ili njihova gnijezda golim rukama.
Čišćenje dulje vrijeme nekorištenih prostora obavite uz što manje podizanje prašine, ako je moguće primijenite vlažno čišćenje (uz korištenje maske preko nosa i usta).
Ne metite niti usisavajte izlučevine glodavaca, kao niti njihova gnijezda. To će pogodovati zaraznom materijalu (izlučevinama glodavaca) da se digne u zrak koji onda možete udahnuti pa se na taj način možete zaraziti.
Nosite masku koja štiti sluznicu nosa i usta!
Nosite gumene rukavice!
Prilikom čišćenja koristite mokru krpu (da se izbjegne dizanje prašine) i klorni ili alkoholni dezinficijens!

U zadnjih petnaest godina broj prijava hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom u Hrvatskoj znatno varira; u prosjeku je oko šezdeset prijava godišnje (najmanje 6 oboljelih 2013. godine; najviše 317 oboljelih 2002. godine). U prva tri mjeseca ove godine prijavljen je nešto veći broj bolesnika s hemoragijskom groznicom u Hrvatskoj nego što se prijavljuje u „mirnim“ godinama, međutim manje nego u istom razdoblju tijekom epidemijskih godina. Bolesnici su iz cijele kontinentalne Hrvatske, iz poznatih endemskih područja/prirodnih žarišta.

U ovom trenutku nije moguće procijeniti kakav će biti trend tijekom ove godine, tj. da li će ova godina po broju oboljelih biti znatno iznad prosjeka.

Rizik od hemoragijske groznice je uvijek prisutan u prirodnim žarištima, a u vrijeme epidemijskih godina je nešto viši, ali se može umanjiti pridržavanjem gore opisanih mjera osobne zaštite.

Povezani članak: Procjene rizika zaražavanja djece virusom HGBS-a u Domu Crvenog križa i bližoj okolici na Sljemenu

Depresija: razgovarajmo

Svake se godine 7. travnja obilježava Svjetski dan zdravlja pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije. Za temu ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja je kao prioritetno područje globalnog javnozdravstvenog interesa odabrana depresija, s glavnom porukom „Depresija: razgovarajmo“ (engl. Depression; let’s talk). Cilj ovogodišnje javnozdravstvene kampanje „Depresija: razgovarajmo“ je osvijestiti ljude koji boluju od depresije da potraže i dobiju pomoć.

Ovom se kampanjom također želi:

bolje informirati opću javnost o depresiji, njezinim uzrocima i mogućim posljedicama te obliku pomoći koji je dostupan za prevenciju i liječenje depresije
potaknuti ljude s depresijom da potraže pomoć
osvijestiti obitelj, prijatelje i kolege koji žive s ljudima koji boluju od depresije da su sposobni pružiti podršku oboljelom

Što je depresija?

Depresija je bolest koju karakteriziraju poremećaji raspoloženja.

Simptomi depresije su:

dugotrajna tuga
nesposobnost uživanja u ranije ugodnim stvarima ili aktivnostima
duševna bol

Depresija utječe na obavljanje najjednostavnijih svakodnevnih zadataka, ponekad s razornim posljedicama za odnose s obitelji i prijateljima i mogućnosti da se zaradi za život. Da bi se postavila dijagnoza depresije odnosno depresivne epizode, ovi simptomi trebaju trajati najmanje 2 tjedna.

Osim navedenog, ljudi koji boluju od depresije mogu imati i neke od sljedećih simptoma:

manjak energije
promjene apetita
nesanicu ili preveliku potrebu za snom
povećanu tjeskobu ili zabrinutost
smanjenu koncentraciju
neodlučnost
nemir
osjećaj bezvrijednosti, krivnje ili beznađa
misli o samoozljeđivanju ili suicidu

Rizik od razvoja depresije se povećava sa stresom, traumatskim životnim događajima kao što su smrt voljene osobe ili prekid veze, fizičkim bolestima, problemima uzrokovanim konzumacijom alkohola ili droge, siromaštvom, nezaposlenošću, nepravilnom prehranom i nedovoljnom tjelesnom aktivnošću. Kod nekih osoba postoji i genetska, urođena predispozicija za razvoj depresije.

Depresija može pogoditi svakoga, to nije znak slabosti. Depresija je izlječiva: razgovorom s psihoterapeutom, uzimanjem antidepresivnih lijekova ili kombinacijom obaju.

Liječenje depresije

Potražite pomoć liječnika
Možete se obratiti svom obiteljskom liječniku koji će provjeriti i utvrditi Vaše stanje te Vam po potrebi prepisati lijekove ili vas uputiti stručnjacima iz područja mentalnog zdravlja
Depresija se liječi lijekovima koji se zovu antidepresivi. Ti lijekovi ne djeluju odmah kao primjerice lijekovi protiv bolova, već im je potrebno oko 1 do 6 tjedana za početak djelovanja
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje uzimanje lijekova i 6 do 10 mjeseci nakon prestanka simptoma
Bitno je napomenuti da ovi lijekovi ne izazivaju ovisnost
Osim uzimanja antidepresiva, u liječenju depresije je od velike koristi i psihoterapija

Jeste li znali?

Zajednički mentalni poremećaji (depresija i anksiozni poremećaji) su u porastu u cijelom svijetu.

U humanitarnim krizama i tijekom ratnih sukoba, 1 od 5 osoba je pogođena depresijom ili anksioznim poremećajem.

Depresija povećava rizik razvoja drugih nezaraznih bolesti kao što su dijabetes i kardiovaskularne bolesti. Uz to, dijabetes i kardiovaskularne bolesti povećavaju rizik od depresije.

Depresija koja se javlja kod žene nakon poroda može utjecati na razvoj novorođenčeta.

Najučestaliji mentalni poremećaji mogu se prevenirati i izliječiti uz relativno mali trošak.

Novi dokaz iz istraživanja koje je provela Svjetska zdravstvena organizacija pokazuje da depresija i anksiozni poremećaji koštaju globalnu ekonomiju više od US$ 1 bilijuna svake godine.

Broj ljudi s depresijom i anksioznim poremećajem u svijetu se povećava: 1990. godine je u svijetu bilo 416 milijuna oboljelih, dok je 2013. godine njihov broj porastao na 615 milijuna.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, depresija će do 2020. godine postati drugi svjetski zdravstveni problem, a gledajući samo žensku populaciju, zdravstveni problem broj jedan. Posljedica je to kontinuiranog porasta broja depresivnih osoba.

Ako se osjećate nesretno ili mislite da imate depresiju:

Razgovarajte o svojim osjećajima s nekim kome vjerujete.
Potražite profesionalnu pomoć.
Ne zaboravite da vam uz pravu pomoć može biti bolje.
Nastavite s aktivnostima u kojima ste uživali kada vam je bilo dobro.
Budite u kontaktu s obitelji i prijateljima.
Redovito vježbajte, čak i ako je to samo kratka šetnja.
Držite se pravilnih navika hranjena i spavanja.
Prihvatite da bi mogli bolovati od depresije i prilagodite svoja očekivanja. Možda nećete biti u mogućnosti ispuniti svoje svakodnevne aktivnosti ili obveze onoliko koliko ste običavali.
Izbjegavajte ili ograničite unos alkohola i uzimajte lijekove onako kako vam ih je prepisao liječnik.

ZAPAMTITE

Stigma i diskriminacija koje prate mentalne bolesti, uključujući depresiju, dovode do kasnijeg prepoznavanja problema i odgađaju traženje pomoći, zbog čega liječenje traje dulje, a može doći i do težih posljedica kao što je samoubojstvo.

Depresija je bolest koja pogađa ljude svih dobnih skupina, svih društvenih slojeva i svih zemalja svijeta.

Depresija se može prevenirati i liječiti.

Ako mislite da bolujete od depresije, potražite pomoć.

Izvor: WHO

Učinite korak Za mentalno zdravlje

Hrvatski zavod za javno zdravstvo je u suradnji s Gradskim uredom za zdravstvo Grada Zagreba pokrenuo zajedničko obilježavanje Svjetskog dana zdravlja 2017 posvećenog depresiji. U petak 7.4.2017. od 15.00 do 17.30 sati će se u Parku Zrinjevac u Zagrebu održati Festival mentalnog zdravlja u cilju promicanja važnosti pravovremenog ulaganja u mentalno zdravlje, zdravstvenog prosvjećivanja i informiranja o dostupnim uslugama mentalnog zdravlja u zajednici. Pogledajte obavijest o Festivalu mentalnog zdravlja

Kalendar aktivnosti povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja 2017. godine

Natječaj za zasnivanje radnog odnosa za doktore medicine na neodređeno vrijeme zbog provođenja specijalističkog usavršavanja

Na temelju članka 181. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/18, 125/19, 133/20, 147/20, 136/21, 119/22, 156/22, 33/23, 145/23, 36/24, 102/25), Pravilnika o mjerilima za prijam specijalizanata (NN 83/15, 100/18, 33/23) te Plana specijalizacija i užih specijalizacija za 2026. odobrenih od Ministarstva zdravstva, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7 objavljuje sljedeći natječaj.

Više pogledajte ovdje

I novi rezultati testiranja u Gospiću još jednom potvrdili zdravstvenu ispravnost vode

Voda iz slavina na području Ličko-senjske županije potpuno je zdravstveno ispravna, potvrdilo je još jedno testiranje vode iz uzoraka uzetih 19. kolovoza.

Zavod za javno zdravstvo Ličko-senjske županije u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo 19. kolovoza proveo je novo izvanredno uzorkovanje i analizu vode iz javnih vodoopskrbnih sustava na području Ličko-senjske županije. Uzeto je četrnaest uzoraka vode na mjestima potrošnje, odnosno na slavinama unutar zona opskrbe SENJ, TONKOVIĆA VRILO I MRĐENOVAC.

Svi analizirani uzorci vode zdravstveno su ispravni. Nisu utvrđena odstupanja od propisanih vrijednosti.

PFAS spojevi također nisu utvrđeni iznad granice određivanja niti u jednom uzorku.

Novi rezultati, u skladu su s prethodnim analizama, ponovno su potvrdili da je voda iz javne vodoopskrbe na području Ličko-senjske županije zdravstveno ispravna i sigurna za piće.

Uzorkovanje se nastavlja sukladno dinamici koju je propisalo Stručno povjerenstvo za vodu namijenjenu ljudskoj potrošnji, a rezultati će biti objavljeni nakon završetka analiza.

Nalaze četrnaest uzoraka uzetih 19. kolovoza u zonama opskrbe SENJ, TONKOVIĆA VRILO i MRĐENOVAC možete preuzeti u nastavku.

2026_8_19_ZO_MRĐENOVAC_An.br._ZJZLSŽ-2688_HZJZ-6130 (PDF, 1.3 MB)

2026_8_19_ZO_MRĐENOVAC_An.br._ZJZLSŽ-2689_HZJZ-6131 (PDF, 1.3 MB)

2026_8_19_ZO_MRĐENOVAC_An.br._ZJZLSŽ-2690_HZJZ-6132 (PDF, 1.3 MB)

2026_8_19_ZO_MRĐENOVAC_An.br._ZJZLSŽ-2691_HZJZ-6133 (PDF, 1.3 MB)

2026_8_19_ZO_TONKOVIĆ_VRILO_An.br._ZJZLSŽ-2679_HZJZ-6127 (PDF, 1.3 MB)

2026_8_19_ZO_TONKOVIĆ_VRILO_An.br._ZJZLSŽ-2680_HZJZ-6128 (PDF, 1.3 MB)

2026_8_19_ZO_TONKOVIĆ_VRILO_An.br._ZJZLSŽ-2681_HZJZ-6129 (PDF, 1.3 MB)

2026_8_19_ZO_SENJ_An.br._ZJZLSŽ-2665_HZJZ-6120 (PDF, 1.3 MB)

2026_8_19_ZO_SENJ_An.br._ZJZLSŽ-2666_HZJZ-6121 (PDF, 1.3 MB)

2026_8_19_ZO_SENJ_An.br._ZJZLSŽ-2667_HZJZ-6122 (PDF, 1.3 MB)

2026_8_19_ZO_SENJ_An.br._ZJZLSŽ-2668_HZJZ-6123 (PDF, 1.3 MB)

2026_8_19_ZO_TONKOVIĆ_VRILO_An.br._ZJZLSŽ-2676_HZJZ-6124 (PDF, 1.3 MB)

2026_8_19_ZO_TONKOVIĆ_VRILO_An.br._ZJZLSŽ-2677_HZJZ-6125 (PDF, 1.3 MB)

2026_8_19_ZO_TONKOVIĆ_VRILO_An.br._ZJZLSŽ-2678_HZJZ-6126 (PDF, 1.3 MB)

Međunarodni dan svjesnosti o predoziranju – 31. kolovoza

31. kolovoza 2001. u Melbourneu je započelo obilježavanje Međunarodnog dana podizanja svijesti o predoziranju koji ima za cilj povećati osviještenost i informiranost o navedenom problemu i smanjiti stigmu smrti povezanih s drogom. Obilježavanje navedenog dana je ujedno i prilika za poticanje rasprave o prevenciji predoziranja utemeljenoj na znanstvenim dokazima i sveobuhvatnim politikama o drogama. Od 2012. godine Međunarodni dan svjesnosti o predoziranju vodi neprofitna australska javnozdravstvena organizacija Penington Institute. Penington Institute kao globalni organizator Međunarodnog dana svjesnosti o predoziranju povezuje iskustva iz stvarnog života i znanstvena istraživanja kako bi se unaprijedila sigurnost zajednice u vezi s drogama, uključujući alkohol i lijekove. Zagovara se i potreba za redovitim pružanjem osnovnih informacija o dostupnim tretmanskim uslugama i programima podrške kako bi se smanjile štete povezane s drogama i informiralo o riziku od predoziranja i mogućim načinima prevencije.

Prema izvješću Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC) o stanju problematike droga u svijetu (World Drug Report 2026), problem zlouporabe droga u svijetu i dalje se povećava, a tržište droga postaje sve raznolikije i prilagodljivije. Procjenjuje se da je tijekom 2024. godine droge uzimalo oko 331 milijun ljudi, što je 34 % više nego prije deset godina, dok je 2023. godine od posljedica njihove uporabe umrlo gotovo 500.000 osoba. Istodobno, mogućnost pristupa liječenju i dalje je nejednaka, osobito za žene i druge ranjive skupine. Poseban razlog za zabrinutost predstavlja sve veća dostupnost sintetskih droga; tijekom 2024. godine u svijetu je zabilježeno 755 novih psihoaktivnih tvari, što je najveći broj dosad zabilježen u jednoj godini. Raste i proizvodnja te uporaba kokaina, čija je proizvodnja u posljednjem desetljeću više nego učetverostručena, dok je 2024. godine kokain uzimalo procijenjenih 25 milijuna ljudi. Istodobno se šire tržišta metamfetamina i drugih stimulansa, a pojavljuju se i novi, izrazito snažni sintetski opioidi. Izvješće upozorava da se organizirane kriminalne skupine brzo prilagođavaju promjenama u potražnji, tehnologiji i geopolitičkim okolnostima te zaključuje da je za učinkovito suočavanje s problemom droga potreban sveobuhvatan pristup koji uključuje prevenciju, liječenje i smanjenje štetnih posljedica, ali i učinkovito suzbijanje proizvodnje i trgovine drogama.

Prema Europskom izvješću o drogama 2026. (European Drug Report 2026: Trends and Developments) Agencije Europske unije za droge (EUDA), europsko tržište droga obilježavaju sve veća dostupnost i raznolikost droga te pojava novih psihoaktivnih tvari, uz stalno prilagođavanje proizvođača i kriminalnih skupina radi izbjegavanja zakonskih kontrola. Poseban izazov predstavlja sve izraženija polikonzumacija, odnosno istodobna uporaba više psihoaktivnih tvari, koja povećava rizik od otrovanja i smrtnog ishoda. Kanabis i dalje ostaje najčešće korištena ilegalna droga u Europi, ali se njegovo tržište mijenja pojavom proizvoda visoke potentnosti te sintetskih i polusintetskih kanabinoida. Kokain je najčešće korišteni ilegalni stimulans, uz nastavak rasta njegove dostupnosti, čistoće i uporabe, dok se u pojedinim sredinama povećava i uporaba crack kokaina. Istodobno se šire sintetski katinoni i ketamin, a posebno zabrinjava pojava novih sintetskih opioida, osobito nitazena, zbog njihove izrazite potentnosti i rizika od smrtonosnog otrovanja, uključujući njihovu prisutnost u krivotvorenim lijekovima. Opioidi i dalje imaju ključnu ulogu u smrtnim slučajevima povezanim s drogama, pri čemu se velik broj slučajeva povezuje s uporabom više tvari. U sigurnosnom smislu, kriminalne skupine sve se više koriste novim tehnologijama, alternativnim pomorskim rutama i složenim načinima prikrivanja pošiljki, a u kriminalne aktivnosti povezane s drogama sve se češće uključuju i mladi. Sve navedeno upućuje na to da se europsko tržište droga brzo mijenja, pri čemu tradicionalne podjele među pojedinim vrstama droga i skupinama korisnika postaju sve manje izražene, dok nove tvari, novi proizvodi i novi načini distribucije dodatno otežavaju prepoznavanje rizika i praćenje stanja na tržištu.

Prema dostupnim podacima, u Hrvatskoj je od 2019. do 2024. zabilježeno ukupno 539 smrtnih slučajeva izravno povezanih s uporabom droga (2019:97, 2020:99, 2021:77, 2022:102; 2023:93 i 2024:71). Tijekom promatranih godina, većina osoba umrla je od predoziranja opijatima (2019: 73,2 %; 2020: 81,8 %; 2021: 76,6 %, 2022: 70,6 %, 2023: 71 % i 2024: 66,2 %), zatim zbog predoziranja uzrokovanog uporabom više ili neodređenih supstanci (2019: 13,4 %; 2020: 12,1 %; 2021: 10,4 %; 2022: 18,6 %; 2023: 15,1 % i 2024: 14,1 %), te ne-opijatskih supstanci (2019: 13,4 %; 2020: 6,1 %; 2021: 13,0 %; 2022: 10,8 %; 2023: 14,0 % i 2024: 19,7 %). Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u bazi hospitalizacija tijekom 2025. godine zabilježeno je 109 hospitalizacija kod kojih je glavna otpusna dijagnoza bila otrovanje narkoticima i psihodislepticima, antieptilepticima, sedativima-hipnoticima i antiparkinsonicima te otrovanje psihotropnim lijekovima. U posljednjih devet godina broj hospitalizacija zbog navedenih uzroka je u padu za 50 %. Tijekom 2025. godine zabilježeno je 57 dolazaka u dnevne bolnice na liječenje i skrb zbog otrovanja narkoticima i psihodislepticima, antieptilepticima, sedativima-hipnoticima i antiparkinsonicima te psihotropnim lijekovima.

Uporaba droga prepoznata je kao uzrok smrtnosti koji se može prevenirati, a razni nacionalni i međunarodni strateški dokumenti, smjernice i standardi preporučuju provedbu javnozdravstvenih odgovora koji obuhvaćaju mjere za smanjenje smrti povezanim s uporabom droga. U okviru intervencija za smanjenje smrtnih ishoda uzrokovanih predoziranjem, previđeni su i programi „kućnih doza“ naloksona koji obuhvaćaju kombinaciju edukacije o rizicima od predoziranja i edukaciju o pružanju prve pomoći te distribuciju naloksona osobama koje potencijalno mogu svjedočiti predoziranju s ciljem smanjenja smrtnosti od predoziranja.

S ciljem unapređenja kvalitete i učinkovitosti aktivnosti smanjenja šteta, u Republici Hrvatskoj od 2015. godine primjenjivale su se Smjernice za programe smanjenja šteta povezanih sa zlouporabom droga. S obzirom na promjene koje su se tijekom proteklog desetljeća dogodile u području uporabe droga i smanjenja šteta, u kolovozu 2026. godine Hrvatski zavod za javno zdravstvo donio je nove Smjernice za provedbu aktivnosti smanjenja šteta povezanih s uporabom droga kojima je cilj doprinijeti osiguravanju kvalitete aktivnosti koje se u Republici Hrvatskoj provode u području smanjenja šteta povezanih s uporabom droga u različitim okruženjima i sustavima.

Prepoznajući važnost ulaganja u osnaživanje kapaciteta za pružanje kvalitetnih odgovora, Ministarstvo zdravstva kroz javne natječaje financira programe koji se u području smanjenja šteta provode udruge.

Iako su programi smanjenja šteta u Republici Hrvatskoj dio javnozdravstvene politike i provode se već skoro 30 godina, a u okviru kojih se osobama koje koriste droge pruža niz usluga od informiranja i savjetovanja, anonimne i besplatne zamjena šprica i igala, testiranja na virusne hepatitise, HIV i spolno prenosive bolesti do supstitucijske terapije, u Nacionalnoj strategiji djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. i pratećem Akcijskom planu za razdoblje do 2026. planirane su mjere za daljnje jačanje ovih programa te razvoj i uvođenje inovativnih programa, lijekova i proizvoda za smanjenja šteta.

U koordinaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, od 2024. u provedbi je Pilot-projekt uvođenja kućnih doza naloksona. U okviru projekta nalokson u obliku nazalnog spreja uveden je na tržište Republike Hrvatske te je 500 kompleta naloksona distribuirano putem mreže Službi za zaštitu mentalnog zdravlja i prevenciju ovisnosti županijskih zavoda za javno zdravstvo, kaznenih tijela, udruga koje provode programe smanjenja šteta i terapijskih zajednica, krajnjim korisnicima izloženima visokom riziku od predoziranja. Prije same implementacije, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, organizirao je edukacije za imenovane koordinatore u svim uključenim institucijama i organizacijama. Koordinatori su zaduženi za provedbu edukacija, preuzimanje i distribuciju naloksona te za mjesečno izvještavanje putem strukturiranog obrasca. Do srpnja 2026., educirano je ukupno 127 stručnjaka, među kojima zdravstveno i zatvorsko osoblje te koordinatori iz nevladinog sektora i terapijskih zajednica, a također su educirane i 393 osobe u visokom riziku od predoziranja te 286 osoba koje potencijalno mogu svjedočiti predoziranju i primijeniti nalokson. Od početka provedbe Pilot-projekta zabilježeno je ukupno 31 predoziranje, od čega je u 12 slučajeva primijenjen nalokson, a 5 je slučajeva rezultiralo smrtnim ishodom. Hrvatska je ovime postala 17. država članica Europske unije koja je osigurala dostupnost kućnih doza naloksona i uspostavila model javnozdravstvenog odgovora na predoziranja opioidima.

Pored navedenog, s ciljem unaprjeđenja kvalitete podataka o akutnim intoksikacijama drogama u koordinaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo provodi se Pilot-projekt praćenja intoksikacija drogama i novim psihoaktivnim tvarima u Gradu Zagrebu te ustrojavanje kliničko-toksikološke mreže unutar Sustava ranog upozoravanja u slučaju pojave novih psihoaktivnih tvari u Republici Hrvatskoj. Cilj je pružiti detaljne informacije o prirodi i opsegu šteta povezanih s uporabom droga poput kanabisa, kokaina, heroina i drugih opioida, amfetamina, višekratne uporabe droga s alkoholom, kao i nemedicinske uporabe lijekova na recept i bez recepta te novih psihoaktivnih tvari, ali i osnažiti kapacitete za prepoznavanje zdravstvenih šteta povezanih s uporabom droga čime će se omogućiti kvalitetno praćenje aktualnih trendova, prepoznavanja novih rizika i pravovremeni javnozdravstveni odgovori.

Svjetski dan spolnog zdravlja 2026.

Panel rasprava „Every Body: Nema maženja bez paženja“ povodom Svjetskog dana spolnog zdravlja

Povodom obilježavanja Svjetskog dana spolnog zdravlja, Hrvatski zavod za javno zdravstvo organizira panel raspravu pod nazivom „ Nema maženja bez paženja“ u sklopu globalne teme „Every Body“, koja će se održati 4. rujna 2026. godine s početkom u 10:00 sati u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Rockefellerova 12, Zagreb.

Ovogodišnja globalna tema Svjetskog dana spolnog zdravlja naglašava važnost osiguravanja dostupnog i na dokazima utemeljenog pristupa spolnom zdravlju za sve građane, kao i podizanje zdravstvene pismenosti u području spolnog zdravlja, što Savjetovalište za promicanje spolnog i reproduktivnog zdravlja provodi već 20 godina, kroz anoniman, besplatan i egalitaran pristup. Tim povodom okupit će se vodeći stručnjaci iz područja javnozdravstvene i kliničke medicine, znanosti i obrazovanja kako bi kroz interdisciplinarnu i na dokazima utemeljenu raspravu razmotrili aktualne izazove te mogućnosti unapređenja spolnog zdravlja.

Panel će obuhvatiti teme vezane uz razvoj javnozdravstvenih politika, kliničku praksu, znanstvena istraživanja i obrazovanje, s ciljem jačanja suradnje različitih sektora u promicanju spolnog i reproduktivnog zdravlja i dobrobiti svih građana.

Pozivamo predstavnike medija da svojim dolaskom poprate ovaj stručni događaj i doprinesu informiranju javnosti o važnosti promicanja spolnog zdravlja kao sastavnog dijela cjelovitog zdravlja.

Veselimo se Vašem dolasku.

Mjesec svjesnosti o raku u dječjoj dobi

Rujan je mjesec posvećen podizanju svijesti o raku u dječjoj dobi, s ciljem informiranja javnosti o važnosti ranog prepoznavanja simptoma te osiguravanja pravodobne dijagnoze i liječenja za svako dijete. Svake godine u svijetu od raka oboli oko 400 000 djece i adolescenata u dobi od 0 do 19 godina. Simbol raka u dječjoj dobi je zlatna vrpca, odabrana jer predstavlja vrijednost i snagu djece oboljele od raka.

Simptomi raka kod djece često su nespecifični i mogu nalikovati simptomima drugih, češćih bolesti. Neki od simptoma na koje treba obratiti pažnju su:

dugotrajan umor i blijedilo
učestale infekcije ili simptomi slični gripi koji ne prolaze
neobjašnjive modrice ili krvarenja
noćno znojenje i povišena temperatura
dugotrajni bolovi u kostima ili zglobovima
bol od koje se dijete budi noću
šepanje ili slabost nogu
kvrge ili otekline bilo gdje na tijelu
krv u mokraći ili stolici
gubitak tjelesne mase
promjene na očima ili madežima
povraćanje koje naizgled nema uzrok
glavobolja, vrtoglavica i nespretnost.

Pojava ovih simptoma ne znači nužno da dijete ima rak, ali ako traju ili se pogoršavaju, važno je odvesti dijete na liječnički pregled.

Dječji rak najčešće nema poznat uzrok te nastaje zbog genetskih promjena u stanicama. Oko 10 % slučajeva povezano je s nasljednim genetskim čimbenicima. Neke kronične infekcije, poput HIV-a, Epstein–Barr virusa i malarije (prevalencija kojih je viša u zemljama nižeg dohotka), mogu povećati rizik. Rak u dječjoj dobi stoga uglavnom ne možemo spriječiti, ali možemo cijepljenjem djece protiv hepatitisa B i HPV-a smanjiti rizik od pojedinih vrsta raka u kasnijoj životnoj dobi.

Budući da se dječji rak uglavnom ne može spriječiti, ključno je njegovo rano prepoznavanje, pravodobno postavljanje točne dijagnoze i brzo započinjanje odgovarajućeg liječenja. Rano otkrivanje bolesti povećava vjerojatnost izlječenja, smanjuje rizik od komplikacija te često omogućuje manje zahtjevno liječenje. Terapija najčešće uključuje kemoterapiju, kirurško liječenje i/ili radioterapiju, uz kontinuirano praćenje i potporu djetetovog rasta, razvoja i prehrane.

Zahvaljujući pravodobnoj dijagnozi i dostupnosti suvremenog liječenja, u razvijenim zemljama izliječi se više od 80 % djece oboljele od raka. U zemljama s nižim prihodima stopa izlječenja manja je od 30 %, ponajprije zbog kasne ili pogrešne dijagnoze, otežanog pristupa liječenju, prekida terapije i nedostatka lijekova.

U Hrvatskoj u posljednjih 5 godina (2019.-2023.) od raka godišnje prosječno oboli 55 dječaka i 45 djevojčica u dobi od 0-14 godina. Najčešće se, u oko trećini slučajeva, dijagnosticira leukemija, slijede tumori mozga i Hodgkinov limfom. Kod adolescenata (15-19 godina) se češće javljaju limfomi, rak štitnjače i testisa te rak kostiju (najčešće osteosarkom).

Prema zadnjim objavljenim podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj je u 2023. godini dijagnoza maligne bolesti postavljena u 97 djece (32 u dobi od 0-4 godine, 29 u dobi 5-9 godina i 36 u dobi od 10-14 godina), od toga 47 djevojčica i 50 dječaka. U 2024. godini od malignih bolesti umrlo je 10 djece (troje u dobi od 0-4 godine, 5 u dobi 5-9 godina i dvoje u dobi 10-14 godina), od toga 6 djevojčica i 4 dječaka.

Najnoviji podaci 4. ciklusa međunarodnog istraživanja o preživljenju od raka, CONCORD, u kojem po treći put sudjeluje i Hrvatska s podacima Registra za rak, pokazali su daljnja poboljšanja u preživljenju od raka kod djece u dobi od 0 do 14 godina. Međutim, postoje značajne razlike između zemalja ovisno o stupnju razvijenosti, pa je tako u zemljama visokog dohotka preživljenje veće od 80%, u zemljama višeg srednjeg dohotka 60-80 %, dok u zemljama nižeg srednjeg dohotka iznosi 50-60 %.

Podaci za Hrvatsku pokazuju 5-godišnje preživljenje od 81,1 % za djecu dijagnosticiranu u razdoblju 2015.-2019. godine, što je poboljšanje u odnosu na 79,0 % za djecu dijagnosticiranu 2010.-2014. godine.

Iako su prognoze za većinu oblika dječjeg raka vrlo dobre, kod nekih dijagnoza preživljenje je i dalje nisko. Osim toga, liječenje raka u dječjoj dobi može dovesti do trajnih posljedica za zdravlje i povećati rizik od nekih vrsta raka u odrasloj dobi, zbog čega je važno redovito praćenje djece.

Izvori:

Childhood cancer

https://www.cclg.org.uk/

Rak u Hrvatskoj 2023./2024. | Hrvatski zavod za javno zdravstvo

https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(26)00189-3/fulltext

Stručno povjerenstvo za vodu namijenjenu ljudskoj potrošnji: voda iz javnih vodoopskrbnih sustava kojima se opskrbljuju građani Ličko-senjske županije te otoka Raba i Paga zdravstveno je ispravna

Rezultati redovitog i izvanrednog monitoringa potvrđuju zdravstvenu ispravnost vode za ljudsku potrošnju na području Ličko-senjske županije te otoka Raba i Paga.

Stručno povjerenstvo za vodu namijenjenu ljudskoj potrošnji na sjednici održanoj 25. kolovoza razmotrilo je dosad dostupne podatke o mogućem utjecaju nezakonitog odlagališta otpada u Bilajskoj ulici u Gospiću na podzemne vode i javnu vodoopskrbu.

Prema rezultatima redovitog državnog monitoringa, kao i izvanrednih uzorkovanja provedenih u kolovozu, voda iz javnih vodoopskrbnih sustava kojima se opskrbljuju građani Ličko-senjske županije te otoka Raba i Paga zdravstveno je ispravna. Ispitivanja provedena 11., 13. i 17. kolovoza dodatno su potvrdila zdravstvenu ispravnost vode za ljudsku potrošnju.

Važno je istaknuti da prema dosad provedenim ispitivanjima nema utvrđenih pokazatelja onečišćenja javnih vodoopskrbnih sustava povezanih s predmetnim odlagalištem. Stručno povjerenstvo navodi da javni vodoopskrbni sustavi koji opskrbljuju stanovništvo Ličko-senjske županije te otoke Rab i Pag nisu pokazali znakove onečišćenja povezanog s odlagalištem.

Dodatno, analize podzemne vode iz dubokih bušotina tvrtke Calcit Lika, provedene 13. kolovoza, nisu pokazale pokazatelje onečišćenja procjednim vodama s odlagališta, odnosno nema dokaza o prodoru onečišćenja iz zone odlagališta u duboke podzemne vode.

Stručno povjerenstvo pritom naglašava da se lokalno procjeđivanje na području samog odlagališta odnosi na plitku hidrogeološku zonu, dok za sada nema dokaza da je onečišćenje iz te zone prodrlo u dublji vodonosnik. Daljnji monitoring dubokih podzemnih voda nastavit će se radi dodatne provjere.

Slika 1. Prikaz položaja ilegalnog odlagališta otpada u Bilajskoj 50 Gospić, crpilišta koja se koriste za potrebe javne vodoopskrbe i definiranih zona sanitarne zaštite.

Nastavlja se kontrola individualnih zdenaca

Gotovo svi građani Gospića priključeni su na javni vodoopskrbni sustav. Istodobno, Stručno povjerenstvo preporučilo je građanima koji koriste individualne zdence da ih prijave kako bi se i njihova voda mogla ispitati. Prva uzorkovanja individualnih zdenaca provedena su 20. kolovoza, a uzorkovanje se nastavlja. O rezultatima će se Povjerenstvo očitovati nakon završetka analiza.

Građanima se preporučuje da za piće i ostale potrebe koriste vodu iz javnih vodoopskrbnih sustava, koja se redovito kontrolira kroz propisani sustav praćenja zdravstvene ispravnosti, a u ovom slučaju dodatno se provjerava i izvanrednim uzorkovanjima.

Više o Stručnom povjerenstvu

Stručno povjerenstvo za vodu namijenjenu ljudskoj potrošnji je stručno i savjetodavno tijelo osnovano pri Ministarstvu zdravstva, koje prema Zakonu o vodi za ljudsku potrošnju predlaže mjere te daje preporuke i upute radi osiguravanja zdravstvene ispravnosti vode u Hrvatskoj. U njegovom radu sudjeluju predstavnici Ministarstva zdravstva, nadležnih tijela za vodno gospodarstvo i prostorno uređenje, Hrvatskih voda, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, regionalnog zavoda za javno zdravstvo i sanitarne inspekcije Državnog inspektorata.

Informacije o groznici Zapadnog Nila (West Nile Fever)

Potaknuti medijskim izvještajima o većem broju oboljelih osoba od groznice Zapadnog Nila u južnoj i jugoistočnoj Europi, javljamo situaciju u Hrvatskoj na današnji dan, 27. kolovoza 2026.

U Hrvatskoj je trenutačna epidemiološka situacija u pogledu broja oboljelih virusom Zapadnog Nila (VZN) uobičajena. U sustavu prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimili smo 6 prijava oboljenja uzrokovanih virusom Zapadnog Nila, što je uobičajen obrazac pojavljivanja obolijevanja u Hrvatskoj.

Broj oboljelih u zadnjih deset godina prikazan je u tablici niže:

Tablica 1. Broj oboljelih u Republici Hrvatskoj u zadnjih deset godina

Epidemiološka služba kontinuirano prati epidemiološku situaciju. Osim obveznih prijava bolesti, koje se temelje na dokazivanju infekcije kod osoba sa simptomima bolesti, rutinski se radi zaštite primatelja krvnih pripravaka i organa, testiraju svi dobrovoljni davatelji krvi i organa te se i tim putem otkrivene zaražene osobe (koje nemaju simptome bolesti) pribrajaju ukupnom broju prijava.

Trenutačno smo za 2026. godinu u Registar zaraznih bolesti, zaprimili 6 prijava infekcije virusom West Nile. Većina oboljelih ranijih godina, kao i ove godine, su s područja kontinentalne Hrvatske. Od zaprimljenih prijava, 3 osobe su razvile težu kliničku sliku bolesti te su hospitalizirane. Ostale tri osobe imale su asimptomatsku infekciju.

Po dojavi i potvrdi slučaja poduzimaju se promptne aktivnosti i protuepidemijske mjere, koje uključuju dezinsekciju u okolini boravka zaražene osobe.

Kao i svake godine, preporučuju se mjere smanjenja izloženosti i zaštite od uboda komaraca, osobito tijekom ljetnih mjeseci i rane jeseni kada je sezona aktivnosti vektora najveća.

O tijeku bolesti: Vrijeme inkubacije traje od dva do 15 dana i većina infekcija (70 – 80 %) prolazi bez simptoma, dok ostali inficirani imaju blaže simptome bolesti nalik gripi koji uključuju povišenu temperaturu, glavobolju, bolove u mišićima i zglobovima, kao također i slabost, anoreksiju, limfadenopatiju, mučninu i povraćanje. U 25-50 % slučajeva javlja se eritematozni makulopapulozni ili morbiliformni osip na vratu, trupu i udovima. Simptomi infekcije se povlače u roku nekoliko dana (u roku 3-6 dana). U težim slučajevima (u manje od 1 % zaraženih) razviti će se neurološki oblici bolesti kao što su meningitis, meningoencefalitis, encefalitis te akutna mlohava kljenut kao najteži oblik bolesti. Simptomi mogu uključivati jako povišenu temperaturu, glavobolju, ukočenost vrata ili šije, stupor, dezorijentaciju, tremor, konvulzije, izraženu mišićnu slabost, flakcidnu paralizu (mlohavu kljenut) i komu.

Građani se od zaraze virusom Zapadnog Nila najbolje mogu zaštititi smanjenjem izloženosti ubodima komaraca. To uključuje korištenje repelenata prema uputama proizvođača, nošenje odjeće dugih rukava i nogavica, osobito u razdoblju najveće aktivnosti komaraca, te korištenje zaštitnih mreža na prozorima i vratima, odnosno mreža protiv komaraca pri spavanju u prostorima koji nisu zaštićeni od komaraca. Važna je i prevencija na razini kućanstva i zajednice – potrebno je uklanjati, pokrivati posude, i druge spremnike u kojima se zadržava voda, poput kanti, bačvi, vaza, posuda za cvijeće, starih guma i sl. ili ih redovito (barem 1-2 puta tjedno) prazniti izlijevanjem vode. Smanjivanjem takvih mjesta smanjuju se potencijalna mjesta za odlaganje legla i razmnožavanje komaraca. Repelenti i fizičke barijere poput mreža na prozorima predstavljaju učinkovite mjere osobne zaštite, dok je uklanjanje stajaće vode važno za smanjenje razvoja broja komaraca u neposrednom okolišu. Najbolji učinak postiže se njihovom kombinacijom, uz mjere kontrole i suzbijanje komaraca koje provode nadležne službe. Pritom je važno podsjetiti da se virus Zapadnog Nila ne prenosi uobičajenim kontaktom s oboljelom osobom, nego prvenstveno ubodom zaraženog komarca, pa je upravo sprječavanje uboda komaraca ključna osobna mjera zaštite.

Upozorenje javnosti: oprez s naručivanjem i korištenjem peptida s interneta

U posljednje vrijeme sve je dostupnija internetska prodaja različitih peptidnih pripravaka koji se oglašavaju za mršavljenje, povećanje mišićne mase, regeneraciju, „anti-age” učinke i druge zdravstvene namjene.

Posebnu pozornost želimo skrenuti na internetsku stranicu Pen Peptide Hrvatska (penpeptidehr.com), na kojoj se javnosti nude brojni peptidni proizvodi, uključujući pripravke poput semaglutida, retatrutida, somatropina, BPC-157, TB-500, CJC-1295, ipamorelina i MOTS-c. Na stranici se navodi da su proizvodi namijenjeni u istraživačke svrhe, no postupak narudžbe ne postavlja nikakva ograničenja te je moguće proizvode kupiti i kao fizička osoba s namjenom izvan konteksta istraživanja. Proizvodi su dostupni u obliku injekcijskih olovaka te se korisnicima prikazuje način njihova doziranja i primjene, što može dodatno potaknuti fizičke osobe na kupnju i korištenje tih proizvoda.

Zašto je to razlog za ozbiljan oprez?

Činjenica da neka djelatna tvar postoji u odobrenom lijeku ne znači da je svaki proizvod koji sadrži tu tvar odobreni lijek. Odobrenje se odnosi na konkretan lijek, njegov sastav, dozu, farmaceutski oblik, proizvodni proces, kontrolu kakvoće i odobrene indikacije.

Osim aktivnih tvari koje se nalaze na tržištu u odobrenim lijekovima, među navedenim proizvodima nalaze se i tvari koje nisu odobrene za široku kliničku primjenu ili se još uvijek istražuju u kliničkim ispitivanjima. Za takve proizvode sigurnost, učinkovitost, odgovarajuće doziranje i dugoročni rizici nisu nužno dovoljno utvrđeni.

Europska agencija za lijekove naglašava da se ispitivani lijekovi procjenjuju kroz klinička ispitivanja upravo kako bi se utvrdili njihovi učinci, sigurnost te odnos koristi i rizika. Kod ranih faza kliničkog razvoja postoji značajna neizvjesnost u pogledu mogućih rizika.

Dodatno bismo skrenuli pozornost na to da su brojni proizvodi s navedene stranice uvršteni na Popis zabranjenih sredstava Službe za antidoping Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, sukladno listi Svjetske antidopinške agencije (World Anti-Doping Agency, WADA).

Poseban problem predstavlja kvaliteta pripravaka i izostanak stručnog nadzora

Kod lijekova i peptidnih pripravaka koji se nabavljaju izravno putem interneta postoji pitanje njihove stvarne kvalitete, sastava i sigurnosti. Primjena injekcijom predstavlja dodatan zdravstveni rizik. Za razliku od uobičajenog postupka, lijek ovdje ne propisuje liječnik niti ga izdaje ljekarnik, već ga izravno naručuje fizička osoba, bez stručne procjene zdravstvenog stanja, odgovarajuće doze i mogućih rizika. Time izostaje važan sustav stručnog nadzora, a korisnik nema jednaku razinu jamstva za kvalitetu, čistoću i sigurnost proizvoda kao kod odobrenih lijekova.

Naš apel građanima

Nemojte samoinicijativno koristiti injekcijske peptide ili druge lijekove nabavljene putem interneta, osobito proizvode koji nisu odobreni za primjenu u ljudi.

Ako razmišljate o terapiji za mršavljenje, povećanje mišićne mase, oporavak mišića nakon teže fizičke aktivnosti, hormonskoj terapiji ili terapiji za bilo koju drugu zdravstvenu svrhu, razgovarajte s liječnikom ili ljekarnikom. Ako je određena terapija medicinski opravdana, treba je provoditi lijekom čija su kvaliteta, sigurnost i učinkovitost odgovarajuće procijenjene te uz odgovarajući stručni nadzor.

Skakaču u vodu 12 mjeseci suspenzije

Sport Integrity Australia izvještava da je Diving Australia izrekla 12-mjesečnu sankciju za sportaša Lachlana Abbotta zbog kršenja antidopinškog pravila (ADRV) – prisutnost zabranjene tvari (2.1).

Abbott je 4. listopada 2025. imao nepovoljan analitički nalaz nakon dopinškog testa uzetog na natjecanju.

Uzorak Abbotta analiziran je u australskom laboratoriju gdje je otkrivena prisutnost D-Amfetamina/Dextroamfetamina.

D-Amfetamin/Dextroamfetamin je naveden u skupini S6. (Nespecificirani stimulansi) Popisa zabranjenih sredstava te je klasificiran kao nespecificirana tvar i zabranjen je samo na natjecanju.

U skladu s člankom 10.2.1 Australska nacionalna antidopinška politika 2021. (ANADP) utvrdila je da zabranjena tvar nije unešena s namjerom zbog čega mu je kazna bitno smanjena.

Nakon svega, Abbottu je izrečena 12-mjesečna sankcija koja je započela 30. studenog 2025.

U skladu s člancima 10.1 i 10.10 ANADP-a, Abbott je sve medalje, bodove ili nagrade koje je osvojio od 4. listopada 2025. izgubio, uključujući i diskvalifikaciju rezultata.

Abbott ne smije sudjelovati niti u jednom sportu potpisniku Svjetskog antidopinškog kodeksa sve do 29. studenog 2026. (V.B/F.V)

HZJZ 13. kolovoza testirao vodu iz četiri zdenca: Nema prodora onečišćenja u duboke podzemne vode

Hrvatski zavod za javno zdravstvo proveo je 13. kolovoza izvanredno uzorkovanje podzemne vode iz četiri duboka zdenca tvrtke Calcit Lika d.o.o. dubine od 150 -350 metara na području grada Gospića.

Riječ je o zdencima koji se ne koriste za javnu vodoopskrbu, nego kao tehnološka voda u procesu proizvodnje kalcij-karbonatnih punila i granulata.

Uzorkovanje je provedeno kako bi se dodatno provjerilo je li onečišćenje utvrđeno u plitkoj zoni neposredno uz odlagalište moglo dospjeti u duboki krški vodonosnik.

Rezultati četiri analizirana zdenca nisu pokazali znakove utjecaja odlagališta na duboke podzemne vode. PFAS spojevi nisu utvrđeni iznad granice određivanja, a nisu utvrđeni ni drugi kemijski pokazatelji koji bi upućivali na prodor onečišćenja s odlagališta u dublje slojeve podzemnih voda.

U uzorcima su utvrđene povišene vrijednosti željeza, aluminija i vanadija te povećana mutnoća i suspendirane tvari, kao i mikrobiološko odstupanje, što je sve karakteristično za krške podzemne vode.

Riječ je o sirovoj podzemnoj vodi koja se ne koristi za piće, već kao tehnološka voda u procesu proizvodnje.

Dosadašnje stručne analize također pokazuju da se lokacija odlagališta nalazi izvan zona sanitarne zaštite i izvan slivnih područja izvorišta koja se koriste za javnu vodoopskrbu, što znači da nema neposredni štetan utjecaj na sigurnost javne vodoopskrbe.

Za građane je najvažnije da dosadašnja redovita i izvanredna ispitivanja potvrđuju zdravstvenu ispravnost vode iz javne vodoopskrbe na području Ličko-senjske županije.

Kompletne nalaze možete pročitati ispod.

5827-26- zdenac GCL-1 (dubina 215 m ) – proširena A + PFAS i metali (PDF, 135 KB)

5828-26 zdenac V-2 (dubina 319 m) – proširena A + PFAS i metali (PDF, 134.5 KB)

5829-26 zdenac V-1 (dubina 150 m ) – proširena A + PFAS i metali (PDF, 134.6 KB)

5830-26 zdenac GCL-2 (dubina 350 m) – parametri skupine B (uključujući PFAS i metale) (PDF, 167.1 KB)

HZJZ dovršio kompletnu analizu uzoraka od 11. kolovoza: Voda u Gospiću, Otočcu i Senju je ispravna i sigurna za piće

Voda iz slavina u Gospiću, Otočcu i Senju zdravstveno je ispravna i sigurna za piće.

Potvrdila je to i dopuna rezultata uzorkovanja vode koju je Hrvatski zavod za javno zdravstvo proveo 11. kolovoza 2026.

Kompletne analize svih šest uzoraka pokazale su da je voda na mjestima potrošnje zdravstveno ispravna.

U uzorcima vode koji su uzeti na slavinama u caffe baru Like u Gospiću, Domu za starije u Otočcu, te Dječjem vrtiću Travica u Senju nisu utvrđene mikrobiološke ni kemijske neispravnosti.

PFAS spojevi također nisu utvrđeni iznad granice određivanja.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo analizirao je i uzorke sirove, neobrađene vode s tri izvorišta – Mrđenovac, Tonkovića vrilo i Hrmotine.

Svi kemijski nalazi, uključujući metale i PFAS spojeve potpuno su uredni. U sirovoj vodi utvrđena su uobičajena mikrobiološka odstupanja koja su prirodna za vodu koja nije obrađena.

Sirova voda nije voda koja se izravno isporučuje građanima. Prije ulaska u vodoopskrbni sustav voda se obrađuje i dezinficira. Analize vode uzete na mjestima potrošnje potvrdile su da je nakon obrade voda mikrobiološki i kemijski ispravna.

Kompletni nalazi vode iz slavina:

Caffe bar Like, Gospić (voda za ljudsku potrošnju)-5736-26—kompletan nalaz (PDF, 173 KB)

Dječji vrtić Travica, Senj (voda za ljudsku potrošnju)-5740-26—kompletan nalaz (PDF, 173.6 KB)

Dom za starije Otočac (voda za ljudsku potrošnju)-5738-26—kompletan nalaz (PDF, 173.5 KB)

Kompletni nalazi sirove vode:

Izvor Mrđenovac (sirova voda)-5735-26—kompletan nalaz (PDF, 172.9 KB)

Izvor Tonković Vrilo, Otočac (sirova voda)-5737-26—kompletan nalaz (PDF, 172.6 KB)

Vodozahvat Hrmotine (sirova voda)-5739-26—kompletan nalaz (PDF, 173.6 KB)

Ovim rezultatima dovršena je analiza uzoraka uzetih 11. kolovoza, čiji su prvi rezultati objavljeni 13. kolovoza 2026. godine.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo nastavlja s testiranjima i pojačanim nadzorom vode u Ličko-senjskoj županiji.

Novi rezultati testiranja vode od 17. kolovoza potvrdili – Voda iz slavina u Gospiću potpuno je zdravstveno ispravna

Hrvatski zavod za javno zdravstvo 17. kolovoza proveo je novo izvanredno uzorkovanje vode na području Gospića. Uzeto je šest uzoraka vode na mjestima potrošnje, odnosno na slavinama unutar zone opskrbe GOSPIĆ 1.

Svi analizirani uzorci vode zdravstveno su ispravni. Nisu utvrđena odstupanja od propisanih vrijednosti. PFAS spojevi također nisu utvrđeni iznad granice određivanja niti u jednom uzorku.

Novi rezultati, u skladu su s prethodnim analizama, ponovno su potvrdili da je voda iz javne vodoopskrbe na području Gospića zdravstveno ispravna i sigurna za piće.

Uzorkovanje se nastavlja i u drugim zonama opskrbe na području Ličko-senjske županije.

Rezultati će biti objavljeni odmah nakon završetka analiza, uključujući mikrobiološke analize za koje je potrebno propisano vrijeme provedbe.

Nalaze šest uzoraka uzetih 17. kolovoza u zoni opskrbe GOSPIĆ 1 možete preuzeti ispod.

2026_8_17_ZO_GOSPIĆ_1_An.br._ZJZLSŽ-2637_HZJZ-5974 (PDF, 1.3 MB)

2026_8_17_ZO_GOSPIĆ_1_An.br._ZJZLSŽ-2638_HZJZ-5975 (PDF, 1.3 MB)

2026_8_17_ZO_GOSPIĆ_1_An.br._ZJZLSŽ-2639_HZJZ-5976 (PDF, 1.3 MB)

2026_8_17_ZO_GOSPIĆ_1_An.br._ZJZLSŽ-2640_HZJZ-5977 (PDF, 1.3 MB)

2026_8_17_ZO_GOSPIĆ_1_An.br._ZJZLSŽ-2641_HZJZ-5978 (PDF, 1.3 MB)

2026_8_17_ZO_GOSPIĆ_1_An.br._ZJZLSŽ-2642_HZJZ-5979 (PDF, 1.3 MB)

Anti Tomaševiću tri mjeseca suspenzije

Zagreb, 21. kolovoza 2026.

Sportaš Ante Tomašević testiran je na nacionalnom rugby natjecanju u Sinju 14. ožujka 2026. godine.

U uzorku urina sportaša utvrđena je prisutnost zabranjene tvari kokain koji se nalazi u kategoriji S6.A Popisa zabranjenih sredstava 2026. – Nespecificirani stimulansi (nespecificirana tvar – tvar zloupotrebe).

Time je sportaš prekršio odredbu 2.1 Pravila o antidopingu HZJZ-a: „Prisutnost zabranjene tvari ili njezinih metabolita ili markera u sportaševu uzorku“.

Privremena suspenzija izrečena je dana 19. travnja 2026.

Stegovno vijeće HZJZ-a održalo je sjednicu dana 16. lipnja 2026.

Sportaš nije zatražio analizu uzorka B te nije ponudio terapijsko izuzeće.

Sportašu je izrečena stegovna mjera razdoblja nepodobnosti u trajanju od tri (3) mjeseca, koje počinje teći od dana privremene suspenzije 19. travnja 2026., a završava 19. srpnja 2026.

Protiv ove odluke sportaš nije uložio žalbu Žalbenom vijeću za antidoping HOO-a. (HZJZ)

Suspenzija zbog intravenske suspenzije

Američka sprinterka Aleia Hobbs prihvatila je šestomjesečnu suspenziju nakon što je primila intravensku infuziju veću od 100 mL unutar 12 sati, objavila je USADA. (Popis zabranjenih sredstava 2026., M2.2 Intravenske infuzije i/ili injekcije volumena većeg od 100 mL u razdoblju od 12 sati, osim ako se opravdano daju tijekom bolničkog liječenja, kirurških postupaka ili kliničkih dijagnostičkih ispitivanja).

Hobbs (30) prijavila je intravensku upotrebu tijekom uzimanja uzorka izvan natjecanja 5. veljače 2026. Rekla je USADA-i da je primila infuziju fiziološke otopine kod kuće dok je pokušavala liječiti simptome slične gripi. Prema USADA-i, Hobbs nije ispunjavala uvjete za izuzeće za terapijsku upotrebu (TUE) prema Međunarodnom standardu za izuzeća za terapijsku upotrebu. Važno je napomenuti da se slučaj odnosi na metodu i količinu intravenske infuzije, na temelju pruženih informacija, a ne na pozitivan test na zabranjeni lijek.

Aleia Hobbs je američka sprinterka specijalizirana za utrke na 60 m i 100 m. Drži sjevernoamerički dvoranski rekord na 60 m (6,94 s) te je osvojila olimpijsko srebro (Tokio 2020.) i zlato na Svjetskom prvenstvu (2022.) u štafeti 4 x 100 m. (V.B)

Rezultati izvanrednog uzorkovanja vode na području Ličko-senjske županije od 13. kolovoza 2026. godine

U četvrtak 13. kolovoza 2026. godine provedeno je uzorkovanje vode na području Ličko-senjske županije, pri čemu su uzeta 22 uzorka vode za ljudsku potrošnju na mjestu potrošnje (na slavinama u objektima) i jedan uzorak iz vodospreme na otoku Rabu.

U svim uzorcima koncentracije analiziranih PFAS spojeva nisu utvrđene, odnosno bile su ispod granice kvantifikacije ([0,0015] µg/L po pojedinom spoju).

Rezultati provedenih analiza pokazuju da je od 22 ispitana uzorka njih 21 ocijenjeno sukladnima jer su utvrđene koncentracije analiziranih parametara ispod maksimalno dopuštenih koncentracija (MDK) propisanih Pravilnikom o parametrima sukladnosti, metodama analiza i monitorinzima vode namijenjene za ljudsku potrošnju (NN 64/2023, NN 88/2023).

Samo je jedan od uzoraka (na slavini u privatnom objektu) ocijenjen kao nesukladan i to zbog povišenih koncentracija olova. Vezano uz taj uzorak sa sigurnošću možemo tvrditi da svi nalazi povišenih koncentracija olova (ali i drugih metala) nisu povezani s kvalitetom vode koju distribuira isporučitelj vode već nedvojbeno ukazuju na probleme s kućnom vodoopskrbnom mrežom odnosno internim instalacijama jer u vodi koja se distribuira potrošačima s crpilišta Mrđenovac, Tonkovića vrilo i iz zahvata Hrmotine nisu utvrđene povišene koncentracije olova, kao što nisu utvrđene niti na slavinama na mjestima potrošnje koja su bila obuhvaćena monitoringom u javnim i privatnim objektima unutar istih zona opskrbe.

Kućna vodoopskrbna mreža obuhvaća cijevi, opremu i naprave koje se instaliraju između službenog mjesta isporuke odnosno priključka i slavine bilo u privatnom ili javnom prostoru. Granica razgraničenja između vodoopskrbne mreže isporučitelja vode i kućne vodoopskrbne mreže je službeno mjesto isporuke (priključak), kako je propisano Zakonom o vodi za ljudsku potrošnju (NN 30/23). Dakle, javni isporučitelj vodne usluge odgovoran je za isporuku zdravstveno ispravne vode za ljudsku potrošnju do priključka, a nakon priključka odnosno vodomjera odgovornost za osiguranje isporuke zdravstveno ispravne vode je na vlasnicima kuća, stanarima, upraviteljima objekata i imovine.
Metali, kao što su olovo, nikal, bakar, antimon, kadmij, krom i željezo, mogu se otpustiti iz materijala i predmeta/proizvoda koji dolaze u dodir s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju kao na primjer iz cijevi, spojnica, lukova, koljena, ventila, zasuna, slavina i drugo, što je osobito izraženo u slučajevima stagnacije vode odnosno kada se voda dulje vrijeme ne toči na slavini (npr. par dana ili tjedana).

Zato se građanima u čijim uzorcima vode će eventualno biti utvrđene povišene koncentracije olova preporučuje redovito ispiranje kućne mreže posebno nakon dužeg nekorištenja izljevnih mjesta (npr. preko vikenda, godišnji odmora i slično). Nakon što se uspostavi redovno korištenje na spornim slavinama provest će se ponovno uzorkovanje.

Nalaze uzoraka prema zonama opskrbe možete preuzeti u nastavku:

*Napomena uz tumačenje nalaza:

Rezultati u kojima nije utvrđena prisutnost pojedinih analiziranih spojeva izražavaju se kao manje od pripadajuće granice kvantifikacije. Granica kvantifikacije (engl. Limit of Quantification – LOQ) je najmanja koncentracija analita u uzorku vode koju laboratorij može izmjeriti s prihvatljivom točnošću i preciznošću. Na primjeru PFAS-ova granica kvantifikacije iznosi 0,0015 µg/L što znači da u svim uzorcima u kojima prisutnost PFAS-ova nije utvrđena kao rezultat navodi se <0,0015 µg/L.

WADA-ino godišnje izvješće za 2025.

WADA-ino Godišnje izvješće za 2025., daje uvid u njen napredak u 2025. godini u pogledu prioriteta Strateškog plana za 2025.-2029. Izvještaj prikazuje načine na koje cijela antidopinška zajednica, ujedinjena, ide dalje te se WADA zahvaljuje svim partnerima u čistom sportu na stalnoj podršci i predanosti.

1. Kako bi dodatno ojačali sposobnost vođenja:

nastavit će snažno ulagati u antidopinška istraživanja, izdvajajući otprilike 10% svog proračuna za znanstvena i društvena istraživanja;
proširit će svoje sposobnosti prikupljanja obavještajnih podataka stvaranjem posebne Obavještajne jedinice;
raditi na učvršćivanju interne analitike podataka i surađivati s dionicima na napretku analitike podataka i umjetne inteligencije u antidopingu;
unaprijediti rad Radne skupine za nenamjerni doping; i
kao dio provedbe preporuka iz Cottierovog izvješća osnovane su sljedeće dvije radne skupine s ciljem jačanja temelja antidopinškog sustava:
WG on Contaminations (WGC): odgovorna za provođenje globalnog pregleda izvora kontaminacije koja dovodi do nepovoljnih analitičkih nalaza i kršenja antidopinškog pravila u sportu. WGC također daje smjernice i preporuke ExCo-u o mogućim poboljšanjima propisa i procesa kako bi se dodatno uzeo u obzir rizik od takvih kontaminacija, uz istovremeno održavanje učinkovitog antidopinškog sustava.
Radna skupina za operativnu neovisnost nacionalnih antidopinških organizacija: dodatno istražuje pitanje operativne neovisnosti nacionalnih antidopinških organizacija, koja je obvezna prema Svjetskom antidopinškom kodeksu (Kodeksu).

2. Za povećanje učinkovitosti WADA će:

objavljivati podatke iz “faze II projekta usporednog mjerenja” (benchmarking) antidopinških organizacija što će im pomoći u ocjeni njihove učinkovitosti;
značajno unaprijediti reformu ADAMS-a, uključujući razvoj novog Centra za sportaše, centralizirane platforme putem koje sportaši mogu upravljati informacijama o svom boravištu, pristupiti obrazovnim resursima, pratiti svoj TUE status i biti informirani o drugim pitanjima vezanim uz doping; i
nastavit razvijati Globalnu mrežu za antidopinško obavještajne i istraživačke aktivnosti (GAIIN) širenjem projekta izgradnje sposobnosti i kapaciteta I&I na regiju Azije/Oceanije. Godine 2025. održano je šest radionica diljem regije, a potpisan je i prvi set ugovora za proširenje projekta na Ameriku. Od svog osnutka, GAIIN je podržao više od 250 operacija i pridonio zatvaranju 88 ilegalnih laboratorija te zapljeni više od 90 tona sredstava za poboljšanje izvedbi (PED), što predstavlja oko 1,8 milijardi doza koje su ostale izvan tržišta.

3. Kako bi podržali predanost usmjerenu na sportaše i nadalje će surađivati s WADA-inim Vijećem sportaša na nekoliko inicijativa, uključujući:

uključivanje zajednice sportaša u konzultacijski proces vezan uz ažuriranje Kodeksa i međunarodnih standarda (Standarda) za 2027.;
revidiranje Zakona o antidopinškim pravima sportaša;
pokretanje projekata usmjerenih na poboljšanje komunikacije, zastupljenosti i iskustava sportaša; i
promicanje čistog sporta i inicijativa usmjerenih na sportaše izravno sa sportašima na četiri velika događaja i pet sportskih foruma diljem svijeta.

4. Kako bi ispunili prioritet suradnje i ujedinjenja, WADA će:

organizirati brojne bilateralne sastanke i regionalne forume između vodstva WADA-e i vođa vlada i sportskog pokreta;
okupiti gotovo 1.000 sudionika iz globalne antidopinške zajednice na Godišnji simpozij 2025.;
Na 6. svjetskoj konferenciji o dopingu u sportu u Busanu, Republika Koreja, WADA je okupila oko 1.500 sudionika. Ovo izdanje Svjetske konferencije uključilo je antidopinšku zajednicu u raspravu i debatu na visokoj razini o ‘svjetskom antidopinškom programu’, što je rezultiralo usvajanjem Kodeksa i standarda za 2027. godinu te podrškom Busanske deklaracije.

Svjetska konferencija predstavljala je vrhunac višegodišnje suradnje cijele zajednice.

Revidirani Kodeks i Standardi daju prioritet ljudskim pravima sportaša, posebno maloljetnika i drugih zaštićenih osoba. U drugim područjima pravila postaju fleksibilnija kako bi se osiguralo to da se mogu primjenjivati na snažan i pravedan način. Ovo je četvrta takva revizija — pravila nikada nisu trebala stajati u mjestu i nastavit će se razvijati i prilagođavati suvremenom svijetu, dok će istovremeno ostati usklađena za svaki sport i svaku zemlju.

Sa Svjetskom konferencijom te novim Kodeksom i standardima koji stupaju na snagu početkom iduće godine, WADA nudi Program podrške implementaciji Koda (CISP), čiji je cilj pružiti pojednostavljene smjernice potpisnicama o promjenama i zahtjevima u Kodeksu i Standardima za 2027. godinu. (V.B)

ITA GODIŠNJE IZVJEŠĆE

Obavještajni podaci i istrage

ITA jamči svim sportovima sinergiju u ključnim područjima poput istraživanja, znanosti, obavještajnih podataka i istraga te testiranja i edukacije.

Putem platforme Reveal ITA u 2025. godini bilježi porast prijava od 25%.

Svaka istraga započinje prikupljanjem relevantnog podatka. Tijekom 2025. godine ITA je nastavila jačati svoje djelovanje temeljeno na obavještajnim podacima. Kako bi se pozornost usmjerila na područja od najveće važnosti, ITA sustavno i temeljito procjenjuje te provjerava svaku prijavu i prikupljeni trag. Na taj način omogućuje učinkovitiju prioritizaciju i usmjeravanje resursa prema područjima u kojima su najpotrebniji.

Rezultati

Slučajevi kršenja antidopingških pravila

Ukupan broj: 483

Kršenje podataka o lokaciji

Ukupan broj: 1034

Izvor: ITA/F.V

Donesene Smjernice za provedbu aktivnosti smanjenja šteta povezanih s uporabom droga

Hrvatski zavod za javno zdravstvo 3. kolovoza 2026. godine donio je Smjernice za provedbu aktivnosti smanjenja šteta povezanih s uporabom droga.

S ciljem unapređenja kvalitete i učinkovitosti aktivnosti smanjenja šteta, u Republici Hrvatskoj od 2015. godine primjenjivale su se Smjernice za programe smanjenja šteta povezanih sa zlouporabom droga, koje je usvojilo Povjerenstvo za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske. S obzirom na promjene koje su se tijekom proteklog desetljeća dogodile u području uporabe droga i smanjenja šteta, pristupilo se izradi novih Smjernica. Pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo osnovana je stručna radna skupina koja je izradila prijedlog Smjernica za provedbu aktivnosti smanjenja šteta povezanih s uporabom droga.

Cilj Smjernica jest doprinijeti osiguravanju kvalitete aktivnosti koje se u Republici Hrvatskoj provode u području smanjenja šteta povezanih s uporabom droga u različitim okruženjima i sustavima. Dokument obuhvaća ukupno 19 smjernica za provedbu aktivnosti smanjenja šteta povezanih s uporabom droga, koje su podijeljene na aktivnosti usmjerene na osobe koje koriste droge te aktivnosti usmjerene na smanjenje rizika i šteta u zajednici i okruženju.

Smjernice pružaju stručni i organizacijski okvir za planiranje, provedbu, praćenje i unapređenje aktivnosti smanjenja šteta povezanih s uporabom droga u Republici Hrvatskoj, a namijenjene su svim provoditeljima aktivnosti smanjenja šteta povezanih s uporabom droga u okviru zdravstvenog sustava, sustava socijalne skrbi, zatvorskog sustava i civilnog sektora. Svaki ih provoditelj primjenjuje u skladu s aktivnostima koje provodi u okviru svojeg djelokruga rada, neovisno o sustavu ili okruženju u kojem djeluje. Također, Smjernice predstavljaju koristan alat i drugim stručnjacima koji sudjeluju u tretmanu i skrbi za osobe koje koriste droge, kao i donositeljima odluka u području smanjenja šteta.

Smjernice za provedbu aktivnosti smanjenja šteta povezanih s uporabom droga (PDF, 853.3 KB)

Popis lijekova za srpanj 2026.

17. kolovoz 2026.

Popisu lijekova registriranih u RH* do 31.07.2026. možete pristupiti na jedan od sljedećih načina:

putem naslovnice: https://www.hzjz.hr/sluzba-za-antidoping/ klikom na ikonu ‘Popis zabranjenih sredstava’
putem informativne stranice o popisu lijekova na kojoj se nalaze integrirana tražilica i dokument u pdf formatu: https://www.hzjz.hr/sluzba-za-antidoping/#popis-zabranjenih-sredstava

Za dodatne upite oko zabranjenih tvari u sportu koji se nalaze u lijekovima, dodatcima prehrani ili drugim proizvodima možete se obratiti Službi za antidoping putem emaila: tue@hzjz.hr ili telefonski na broj: 01/5510-653.

*Služba za antidoping HZJZ-a na mjesečnoj bazi objavljuje Popis lijekova registriranih u Hrvatskoj koji sadrže tvari zabranjene Popisom zabranjenih sredstava. Na ovaj način sportašima pružamo dodatnu podršku i pomoć vezano uz uzimanje lijekova radi liječenja različitih medicinskih stanja.

Popis je sastavljen tako da se u prvoj koloni abecednim redom može potražiti određeni lijek prema zaštićenom imenu. Nazivi lijekova u Popisu pojednostavljeni su na način da pružaju karakterističnu informaciju o nazivu lijeka, ali ne i puno ime lijeka koje se dodjeljuje prilikom registracije lijekova.

Osim u standardnom pdf formatu, omogućeno je i pretraživanje putem integrirane tražilice. Upisom znakova u polje pretraživača dobiju se rezultati pretraživanja prema unesenom zapisu u tražilici. (HZJZ)

UKAD bilježi porast dojava o varanju

UK Antidoping objavio je kako je njihova služba za izvještavanje Protect Your Sport između siječnja i lipnja ove godine zaprimila 125 prijava o sumnji na doping, što je 23 više nego u istom razdoblju prošle godine te predstavlja povećanje od 22%.

Značajan dio prijava odnosi se na sport na nacionalnoj razini u Ujedinjenom Kraljevstvu, pri čemu 43% prijava uključuje sportaše ili druge osobe koje sudjeluju na toj razini. Primljene informacije obuhvaćale su 20 različitih sportova.

Prijave su donijele opipljive rezultate tijekom prve polovice godine, kada je UKAD uveo četiri sankcije sportašima zbog kršenja antidopinških pravila. Informacije dobivene putem Protect Your Sport pridonijele su trima od tih sankcija i također pomogle UKAD-u da razotkrije devet sumnjivih dopinških aktivnosti i provede dodatnih 17 testiranja.

UKAD porast prijava pripisuje rastućoj svijesti o tome kako prijaviti sumnju na doping. Program Protect Your Sport, pokrenut u studenom 2020., omogućuje prijavljivanje putem interneta, telefona i e-pošte, kao i anonimno putem SMS-a i WhatsAppa. Prema agenciji, mogućnost prijavljivanja bez otkrivanja identiteta potiče i one koji možda nisu sigurni u svoje sumnje da se jave. Prijavljivanje sumnji na doping također je ključno područje UKAD-ova obrazovnog programa.

Tim za obavještajne postupke i istrage zatim procjenjuje svaku prijavu kako bi utvrdio je li potrebna daljnja akcija koja može dovesti do dodatnog testiranja, istrage ili postupka kršenja antidopinških pravila.

Kako bi pomogao onima koji se možda osjećaju zastrašeno zbog mogućnosti prijavljivanja izravno drugoj osobi, UKAD je lansirao ono što opisuje kao prvi svjetski „chatbot“ posvećen podršci zviždačima. Dostupan na web stranici UKAD-a, alat detaljno objašnjava proces prijavljivanja korak po korak i nudi smjernice onima koji razmišljaju o prijavi.

Mario Theophanous, voditelj obavještajnih postupaka i istraga UKAD-a, naglasio je važnost svake informacije, rekavši: “Svaki izvještaj je važan u borbi protiv dopinga u sportu. Želimo da svatko tko ima ikakvu spoznaju zna da nije sam.” Priznao je da je teško izaći u javnost, osobito za one koji su bliski osobi koja je uključena, ali je naglasio da nijedna informacija nije premala i da jedna prijava može biti nedostajući dio potreban za izgradnju slučaja ili pokretanje istrage.

Dodao je: “Ne morate biti sigurni, i ne trebate dokaze, dovoljna je samo zabrinutost da se javite.” Prema UKAD-u, informacije koje dobiva pomažu u zaštiti integriteta sporta te nagrađuju „čiste“ sportaše. (F.V)