Hrvatski dan nepušenja – poziv na okrugli stol

22. VELJAČE 2023. , SRIJEDA U 10.30 SATI

EDUKACIJSKI CENTAR HRVATSKOG ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO, ROCKEFELLEROVA 12, ZAGREB

Uz Svjetski dan nepušenja (31. svibnja), u Hrvatskoj se od 2003. godine obilježava i nacionalni dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima (engl. World No Tobacco Day). Hrvatski dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima obilježava se prvog dana Korizme ove godine je 22. veljače, posebnost tog dana je što većina ljudi razmišlja o odricanju od nečega u čemu uživa tijekom godine. Dan bez duhanskog dima je dan kojim se želi potaknuti pušače na prestanak pušenja. Kao i prema modelu koji se provodi u drugim zemljama, obilježavanjem Dana bez duhanskog dima nastoji se potaknuti pušače da ne zapale cigaretu 24 sata kako bi uvidjeli da to nije nemoguće i nastavili s apstinencijom. To je prilika da pušači razmisle o svojoj ovisnosti o cigaretama, da im nepušači pomognu da se odreknu cigareta. Povodom Hrvatskog dana nepušenja – Dana bez duhanskog dima, Hrvatski zavod za javno zdravstvo zajedno sa Nacionalnim povjerenstvom za borbu protiv pušenja Ministarstva zdravstva organizira okrugli stol. Okrugli stol će biti održan 22. veljače 2023., srijeda u 10.30 sati u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Rockefellerova 12, Zagreb.

 

 

Okrugli stol bit će i prilika da prikažemo situaciju s pušenjem kod mladih, potaknemo pušače na prestanak, podsjetimo na Škole nepušenja, te izazove koje donose novi duhanski proizvodi i e-cigarete. Pozivamo sve zainteresirane stručnjake da nam se pridruže na Okruglom stolu te sudjeluju u raspravi s primjerima dobre prakse.

Duhan je odgovoran za smrt više od 8 milijuna ljudi godišnje.Više od 7 milijuna tih smrtnih slučajeva posljedica je izravne uporabe duhana, dok je oko 1.2 milijuna posljedica izloženosti nepušača duhanskom dimu. Pušenje duhana izaziva ovisnost, oštećuje sve organske sustave u organizmu te povećava rizik za više od trideset bolesti.

Prema rezultatima istraživanja provedenog 2019. godine „Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji u Republici Hrvatskoj“ (istraživanje HZJZ-a i Institut za društvena istraživanja dr. Ivo Pilar) 38,4% odraslih puši, najviše u dobnoj skupini između 25. i 35. godine života (43,6%), dok muškarci nešto češće puše od žena (41,2% naspram 35,7%) .

Duhanski dim sadrži preko 7 000 različitih kemijskih sastojaka, od kojih neke posebno oštećuju srce i krvne žile. Najštetnije tvari iz duhanskog dima za krvožilni sustav su nikotin, katran i ugljični monoksid.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) “Duhanski proizvodi” se definiraju kao proizvod koji su u cijelosti ili djelomično napravljeni od listova duhana kao sirovine koji se proizvode za pušenje,  žvakanje. Na tržištu se pojavio sve veći broj  „Novih duhanskih proizvoda” koji se definiraju kao duhanski proizvod koji ne pripada ni jednoj od sljedećih kategorija:cigarete,duhan (za samostalno motanje, za lule i vodene lule,cigare i cigarilosi) ,duhan (za žvakanje, za šmrkanje ili za oralnu potrošnju) .

Prodaja cigareta smanjivala se tijekom godina proteklog desetljeća, što dovodi do razvoja i marketinga e-cigareta i novih duhanskih proizvoda (grijani duhanski proizvodi). Elektronički sustavi za isporuku nikotina(e-cigarete), koji se također nazivaju vaping uređaji ili olovke za vape, uređaji koji se koriste za pušenje ili „vape“ aromatizirane otopine. Prema SZO glavni sastojci otopine e-cigareta su: nikotin, propilen glikol sa ili bez glicerola i različita sredstva za poboljšanje okusa. Uz negativan utjecaj na zdravlje ljudi, negativno utječu na okoliš.Proizvođači e-cigareta ne dostavljaju jasne upute korisnicima kako pravilno odložiti korištene uređaje, litij-ionske baterije i iskorištene uljne patrone. E-cigarete su izrađene od plastike i metala i kao takve nisu biorazgradive što uzrokuje raspršenje mikroplastike i ulja u okoliš. Grijani duhanski proizvodi postupkom zagrijavanja stvaraju aerosol koji sadrži nikotin i štetne sastojke u obliku aditiva i aroma .Prema duhanskim tvrtkama, zagrijavanjem duhana, a ne spaljivanjem kao kod obične cigarete, značajno se smanjuje stvaranje štetnih tvari koje nastaju pri visokoj temperaturi povezane s izgaranjem navodi SZO.

Unatoč naporu duhanskih tvrtki da se dokaže smanjena štetnost kod konzumacije e-cigareta i grijanih duhanskih proizvoda,prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) prijavljeno je više od 2800 slučajeva, uključujući i 68 smrtna slučaja EVALI koja predstavlja upalni odgovor dišnog sustava koji nastaje zagrijavanjem i aerosolizacijom ulja koje se taloži u alveolarnom prostoru. EVALI uključuje stanja kao što su lipoidna pneumonia, pneumonitis uzrokovan preosjetljivošću, difuzno alveolarno krvarenje, akutna eozinofilna pneumonija navodi CDC.

Uz e-cigarete i grijane duhanske proizvode u ,,Proizvode sljedeće generacije“ spadaju SNUS i nikotinske vrećice.

SNUS je tradicionalni skandinavski bezdimni duhanski proizvod, reguliran je kao prehrambeni proizvod prema švedskom zakonu o hrani od 1970-ih. Konzumira se stavljanjem vrećice između desni i gornje usne na određeno vrijeme. Iako je opće prihvaćeno da su opasnosti po zdravlje od korištenja snusa puno manje nego kod pušenja, ostaje nejasnoća oko dugoročnih učinaka. Istraživanja su pokazala povezanost između upotrebe snusa i raka gušterače, te povezanost upotrebe snusa dijabetesom tipa 2, smrtonosnim srčanim udarima, povišenim krvnim tlakom te prijevremenim porodom i mrtvorođenošću.

Nikotinske vrećice slične su vrećicama za snus jer su napravljene za postavljanje između usna i desni, te ne zahtijevaju pljuvanje. Ne sadrže list duhana, već oblik dehidriranog nikotina (s dodanim aromama). Nikotin se apsorbira u krvotok preko sluznice u ustima. Vrećice također općenito sadrže biljna vlakna, arome i zaslađivače. Istraživači su upozorili da se nikotinske vrećice posebno sviđaju mladima i nepušačima, jer se prodaju u raznim voćnim okusima, u atraktivnom pakiranju i mogu se diskretno koristiti.

Tijekom sazrijevanja i traženja svoga identiteta, mlade su osobe sklone burnom, nepromišljenom reagiranju te počinju eksperimentirati sa svime što je zabranjeno. Eksperimentiranje duhanom povezano je sa željom da se isproba „zabranjeno voće“, ali i s obilježjem mladosti i nezrelosti, koja ne priznaje vezu između rizičnih ponašanja i loših posljedica koje mogu nastupiti odmah ili s vremenom.

Prema najnovijem Istraživanju o zdravstvenom ponašanju mladih (engl. Health Behaviour in School-aged Children; HBSC) provedenom 2022 g. veliki broj učenika/ca nije probao cigarete nikad u životu što je vidljivo iz slike 1. Trend pušenja barem jednom u 30 dana kod učenika/ca raste s dobi (slika 2). Vrlo nizak postotak učenika/ca puši cigarete svakodnevno (slika 3) dok najveći broj učenika/ca u dobi od 15 godina puši cigarete najmanje jednom tjedno. (slika 4).

Slika 1

 

 

 

 

 

Slika 2

 

 

 

 

 

Slika 3

 

 

 

 

 

Slika 4

 

 

 

 

 

LIITERATURA:

1.       https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/tobacco

2.       https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/

3.       Štimac Grbić, D., Glavak Tkalić, R. (Ur.). (2020). Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske: 2019. i analiza trendova uporabe 2011.-2019. Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.

4.       https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/

5.       United States (US) Federal Drug Administration (FDA): Vaporizers, E-Cigarettes, and other Electronic Nicotine Delivery Systems (ENDS)

6.       Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, S. Peeters, A. Gilmore, Tobacco Control, 2015

7.       J. Foulds, L. Ramstrom, M. Burke, et al. Effect of smokeless tobacco (snus) on smoking and public health in Sweden. Tobacco Control, 2003. Swedish Food Regulations, Food Act (Livsmedelslagen SFS 2006:804). 2006

8.       Royal College of Physicians. Harm reduction in nicotine addiction: helping people who can’t quit. A report by the Tobacco Advisory Group of the Royal College of Physicians. 2007

9.       J. Luo , W. Ye, K. Zendehdel, et al., Oral use of Swedish moist snuff (snus) and risk for cancer of the mouth, lung, and pancreas in male construction workers: a retrospective cohort study. Lancet, 2007, Jun 16;369(9578),2015-20

10.   T. Schmid, Smokeless Alternatives on the Upswing, Tobacco Asia, 3 February 2021

11.   S. Peeters, A. Gilmore, Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, Tobacco Control, 2015

12.   Gazdek D. (2014) Navika pušenja djelatnika u zdravstvu Koprivničko-križevačke županije. Nove staze 32:25-26

13.   HBSC survey conducted in 2022 among Croatian pupils

 

Sudjelujte u natječaju projekta EU – JAMRAI

Razmišljate li kreativno?

#AntibioticResistanceSymbol

Pozivamo vas da sudjelujete u natječaju za dizajniranje prvog globalnog simbola koji će predstavljati otpornost na antibiotike. Pobjednik dobiva nagradu od 2000 eura!

 

Upotreba antibiotika nesumnjivo predstavlja revolucionarno medicinsko dostignuće. Zahvaljujući njima, nekad smrtonosne bolesni su postale gotovo pa bezazlene, čime su nebrojeni životi spašeni. Ipak, zbog tih istih antibiotika, točnije, zbog njihove prekomjerne i neprimjerene uporabe, ovo je dostignuće sada pod golemim rizikom. Naime, sve je više bakterija postalo otporno na antibiotike koji su u opticaju, a ukoliko se dosadašnji trendovi nastave, stručnjaci predviđaju kako bi  do 2050. godine antimikrobna rezistencija mogla postati vodeći uzrok smrtnosti na globalnoj razini. Ukratko, radi se o  gorućem javnozdravstvenom problemu, na koji je potrebna što sveobuhvatnija reakcija, i to u što skorijem roku.

Pristup „Jedno zdravlje“, koje karakterizira dosadašnju borbu s ovim izazovom, naglašava potrebu ujedinjenom pristupu zdravlju čovjeka, životinja i okoliša, kao i najužu suradnju stručnjaka iz područja veterine, humane medicine i znanosti o okolišu. Ipak, ovaj golemi globalni izazov treba dodatno, još udruženije djelovanje, a to je djelovanje svih nas. Zbog toga nam je potreban zajednički, svima poznat simbol oko kojeg ćemo se okupiti, koji će predstavljati našu zajedničku borbu.

Od takvog simbola očekujemo da nam omogući da se dublje razumijemo i na simboličkoj, neverbalnoj, kreativnoj razini djelovanja. Na taj ćemo način imati veće šanse ne samo ujedinjeno djelovati, već će i naše aktivnosti u smjeru zajedničkog cilja moći biti vidljivije, sveobuhvatnije, ali i atraktivnije. Imajući to u vidu, projekt EU-JAMRAI (engl. Joint action on antimicrobial resistance and health care associated infections) je raspisao natječaj kojim se traži prvi globalni simbol za otpornost na antibiotike. Treba napomenuti da se ne traži logo ili nešto slično, već nešto opipljivo, što bi svatko, bilo gdje, mogao izraditi kod kuće i nositi s ponosom, poput crvene vrpce koja označava borbu protiv AIDS-a.

Ovaj natječaj je otvoren do 31. ožujka 2020. godine, a najuspješniji kreativac bit će nagrađen iznosom od 2000 eura.

Više informacija o procesu prijave možete naći ovdje.

 

 

Više o projektu EU – JAMRAI možete pročitati ovdje.

 

Mišja groznica ili hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom

O kakvoj se bolesti radi i što je uzrokuje?

Mišja groznica je naziv bolesti koji se u javnosti često koristi za hemoragijsku groznicu s bubrežnim sindromom (HGBS). HGBS je virusna zoonoza, prvenstveno bolest šumskih mišolikih glodavaca poznata kao bolest prirodnih žarišta. Javlja se u određenim geografskim područjima u kojima su nužno zadovoljeni ekološki uvjeti (abiotički – klima, vodeni tokovi, tlo, padaline, uz biotičke – biljne i životinjske zajednice) da bi se uzročnik bolesti mogao trajno održavati na određenom području.

Bolest uzrokuju Hantavirusi, koji su rasprostranjeni u raznim dijelovima svijeta, kako u Aziji, tako i od sjevera do juga Europe. U Hrvatskoj je bolest stalno prisutna pretežno u kontinentalnim područjima, s različitom učestalošću od godine do godine.

Svake se godine bilježe pojedinačni ili sporadični slučajevi, a ciklički epidemije odnosno povremeno se registrira povećan broj oboljelih osoba, kao što je bilo 1995., 2002., 2012. te 2014. godine.

U Hrvatskoj su poznata neka prirodna žarišta odnosno enzootska područja, npr. neke šume u Lici, Karlovačkoj županiji, Zagrebačkoj županiji, Slavoniji, Gorskom Kotaru, Medvednica, međutim rasprostranjenost ove zoonoze u Hrvatskoj nije u potpunosti poznata.


Tko je rezervoar i domaćin uzročnika?

Mišoliki glodavci su prirodni rezervoari i prenositelji virusa. Uzročnik prirodno kruži i održava se među mišolikim glodavcima.

Kod nas u Hrvatskoj su to: riđa voluharica (Clethrionomys glareolus) i žutogrli miš (Apodemus flavicollis), a uz njih u manjoj mjeri i šumski miš (Apodemus sylvaticus), poljski miš (Apodemus agrarius) te livadna voluharica (Microtus agrestis).

Ta infekcija za njih nije opasna, no čini ih rezervoarima virusa kojeg izlučuju u okolinu, najviše mokraćom i izmetom. Ušavši u njihov svijet odnosno područje tzv. prirodnog žarišta, ljudi se, srećom u pravilu rijetko, u određenim okolnostima mogu zaraziti i razboljeti.


Kako se bolest prenosi?

Čovjek se može zaraziti:

  • izravnim ili posrednim kontaktom s izlučevinama (mokraća, izmet ili slina) zaraženih glodavaca, udisanjem aerosola ili prašine koja sadrži uzročnike
  • unosom uzročnika iz izlučevina zaraženih glodavaca kroz oštećenu kožu ili sluznicu oka, nosa i usta onečišćenim rukama ili
  • kontaminiranom ili zagađenom vodom ili hranom (kao npr. neoprani šumski plodovi)
  • neposrednim kontaktom sa zaraženim glodavcima

Bolest se najčešće ne prenosi sa čovjeka na čovjeka.

Mišja groznica je vezana uz izravan ili posredan dodir s divljim mišolikim glodavcima i njihovim izlučevinama, a do nešto češćeg obolijevanja ljudi obično dolazi u godinama velike brojnosti malih glodavaca (tzv. “mišje godine”). Na njihovu brojnost mogu utjecati razni promjenjivi ekološki čimbenici pa se često ne može u potpunosti objasniti niti prognozirati. Poznato je da obilje hrane pogoduje većem broju, dok dugotrajne zimske hladnoće smanjuju broj glodavaca.


Koji su simptomi bolesti?

Bolest se najčešće manifestira 1 do 2 tjedna nakon izlaganja inficiranoj izlučevini glodavca (vrlo rijetko inkubacija može trajati i do 8 tjedana) naglim nastupom visoke tjelesne temperature, praćene zimicom i jakom glavoboljom, nakon kojih slijede jaki bolovi u trbuhu i leđima, koji mogu biti praćeni mučninom i povraćanjem, zamućenim vidom te ponekad crvenilom lica i konjunktiva te osipom. Kasniji se simptomi bolesti mogu manifestirati smanjenom količinom izlučivanja urina i razvitkom zatajenja bubrega, ali i naglim padom tlaka, pojavom krvarenja i razvojem stanja šoka.


Tko najčešće obolijeva?

Na osnovi opisanog se može zaključiti da su osobe koje zbog prirode posla ili rekreativno (šumski radnici, poljoprivrednici, lovci, planinari, izletnici i sl.) dugotrajno i učestalo dolaze u neposredan ili posredan kontakt s malim divljim glodavcima najizloženiji njihovu aerosolu pa mogu biti i najizloženiji ovoj zarazi.

Važno je napomenuti da se čovjek može zaraziti i u zatvorenim prostorima u kojima mogu boraviti glodavci i gdje može biti velika koncentracija uzročnika u prašini (podrumske prostorije, garaže, tavani, ostave i dr.)

Iako rizik od obolijevanja ljudi postoji, na sreću je razmjerno malen prema proširenosti boravka ljudi u prirodi bilo zbog profesionalnih razloga, bilo zbog rekreacije te se ova bolest u ljudi relativno rijetko javlja.


Kako se zaštititi na otvorenom? 

 

  • Nemojte sjediti ni ležati izravno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi!
  • Tijekom boravka u prirodi čuvajte hranu i piće (u zatvorenim spremnicima) te osobne stvari od dodira s glodavcima i njihovim izlučevinama.
  • Prije konzumacije jela i pića te uzimanja cigarete dobro operite ruke toplom vodom i sapunom ili koristite antiseptik ili dezinficijens na bazi alkohola.
  • Ne ostavljajte ostatke hrane i druge otpatke u prirodi!
  • Nemojte piti vodu iz neuređenih šumskih izvora i lokava.
  • Plodove ubrane u prirodi koji se jedu sirovi dobro operite tekućom vodom.
  • Ne dirajte gnijezda glodavaca kao niti uginule glodavce bez rukavica i maske.

 

Kako se zaštiti u zatvorenim prostorijama?

  • Osigurajte hranu i piće od pristupa glodavaca, pohranite ih u zatvorene spremnike!
  • Smeće držite u zatvorenim čvrstim kontejnerima da ne bude izvor hrane glodavcima.
  • Ne ostavljajte smeće u prostorijama kao što su ostave, podrumi, garaže, tavani, vikendice i sl.!
  • Spriječite ulaz glodavaca u stambene i gospodarske objekte zatvarajući sve pukotine i rupe u zidovima i podovima!
  • Potrebno je skloniti sva odlagališta raznih materijala koji mogu poslužiti glodavcima kao sklonište najmanje 50 m od kuće.
  • Redovito provodite uništavanja glodavaca ili deratizaciju (klopke) u kući i neposredno oko kuće (ako se radi o otrovu upozorite ljude, osobito djecu)!
  • Ne dirajte uginule glodavce ili njihova gnijezda golim rukama.
  • Čišćenje dulje vrijeme nekorištenih prostora obavite uz što manje podizanje prašine, ako je moguće primijenite vlažno čišćenje (uz korištenje maske preko nosa i usta).
  • Ne metite niti usisavajte izlučevine glodavaca, kao niti njihova gnijezda. To će pogodovati zaraznom materijalu (izlučevinama glodavaca) da se digne u zrak koji onda možete udahnuti pa se na taj način možete zaraziti.
  • Nosite masku koja štiti sluznicu nosa i usta!
  • Nosite gumene rukavice!
  • Prilikom čišćenja koristite mokru krpu (da se izbjegne dizanje prašine) i klorni ili alkoholni dezinficijens!

 

U zadnjih petnaest godina broj prijava hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom u Hrvatskoj znatno varira; u prosjeku je oko šezdeset prijava godišnje (najmanje 6 oboljelih 2013. godine; najviše 317 oboljelih 2002. godine). U prva tri mjeseca ove godine prijavljen je nešto veći broj bolesnika s hemoragijskom groznicom u Hrvatskoj nego što se prijavljuje u „mirnim“ godinama, međutim manje nego u istom razdoblju tijekom epidemijskih godina. Bolesnici su iz cijele kontinentalne Hrvatske, iz poznatih endemskih područja/prirodnih žarišta.

U ovom trenutku nije moguće procijeniti kakav će biti trend tijekom ove godine, tj. da li će ova godina po broju oboljelih biti znatno iznad prosjeka.

Rizik od hemoragijske groznice je uvijek prisutan u prirodnim žarištima, a u vrijeme epidemijskih godina je nešto viši, ali se može umanjiti pridržavanjem gore opisanih mjera osobne zaštite.

 

Povezani članak: Procjene rizika zaražavanja djece virusom HGBS-a u Domu Crvenog križa i bližoj okolici na Sljemenu

Depresija: razgovarajmo

Svake se godine 7. travnja obilježava Svjetski dan zdravlja pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije. Za temu ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja je kao prioritetno područje globalnog javnozdravstvenog interesa odabrana depresija, s glavnom porukom „Depresija: razgovarajmo“ (engl. Depression; let’s talk). Cilj ovogodišnje javnozdravstvene kampanje „Depresija: razgovarajmo“ je osvijestiti ljude koji boluju od depresije da potraže i dobiju pomoć.

Ovom se kampanjom također želi:

  • bolje informirati opću javnost o depresiji, njezinim uzrocima i mogućim posljedicama te obliku pomoći koji je dostupan za prevenciju i liječenje depresije
  • potaknuti ljude s depresijom da potraže pomoć
  • osvijestiti obitelj, prijatelje i kolege koji žive s ljudima koji boluju od depresije da su sposobni pružiti podršku oboljelom

 

Što je depresija?

Depresija je bolest koju karakteriziraju poremećaji raspoloženja.

Simptomi depresije su:

  • dugotrajna tuga
  • nesposobnost uživanja u ranije ugodnim stvarima ili aktivnostima
  • duševna bol

Depresija utječe na obavljanje najjednostavnijih svakodnevnih zadataka, ponekad s razornim posljedicama za odnose s obitelji i prijateljima i mogućnosti da se zaradi za život. Da bi se postavila dijagnoza depresije odnosno depresivne epizode, ovi simptomi trebaju trajati najmanje 2 tjedna.

Osim navedenog, ljudi koji boluju od depresije mogu imati i neke od sljedećih simptoma:

  • manjak energije
  • promjene apetita
  • nesanicu ili preveliku potrebu za snom
  • povećanu tjeskobu ili zabrinutost
  • smanjenu koncentraciju
  • neodlučnost
  • nemir
  • osjećaj bezvrijednosti, krivnje ili beznađa
  • misli o samoozljeđivanju ili suicidu

Rizik od razvoja depresije se povećava sa stresom, traumatskim životnim događajima kao što su smrt voljene osobe ili prekid veze, fizičkim bolestima, problemima uzrokovanim konzumacijom alkohola ili droge, siromaštvom, nezaposlenošću, nepravilnom prehranom i nedovoljnom tjelesnom aktivnošću. Kod nekih osoba postoji i genetska, urođena predispozicija za razvoj depresije.

Depresija može pogoditi svakoga, to nije znak slabosti. Depresija je izlječiva: razgovorom s psihoterapeutom, uzimanjem antidepresivnih lijekova ili kombinacijom obaju.

 

Liječenje depresije

  • Potražite pomoć liječnika
  • Možete se obratiti svom obiteljskom liječniku koji će provjeriti i utvrditi Vaše stanje te Vam po potrebi prepisati lijekove ili vas uputiti stručnjacima iz područja mentalnog zdravlja
  • Depresija se liječi lijekovima koji se zovu antidepresivi. Ti lijekovi ne djeluju odmah kao primjerice lijekovi protiv bolova, već im je potrebno oko 1 do 6 tjedana za početak djelovanja
  • Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje uzimanje lijekova i 6 do 10 mjeseci nakon prestanka simptoma
  • Bitno je napomenuti da ovi lijekovi ne izazivaju ovisnost
  • Osim uzimanja antidepresiva, u liječenju depresije je od velike koristi i psihoterapija

 

Jeste li znali?

Zajednički mentalni poremećaji (depresija i anksiozni poremećaji) su u porastu u cijelom svijetu.

U humanitarnim krizama i tijekom ratnih sukoba, 1 od 5 osoba je pogođena depresijom ili anksioznim poremećajem.

Depresija povećava rizik razvoja drugih nezaraznih bolesti kao što su dijabetes i kardiovaskularne bolesti. Uz to, dijabetes i kardiovaskularne bolesti povećavaju rizik od depresije.

Depresija koja se javlja kod žene nakon poroda može utjecati na razvoj novorođenčeta.

Najučestaliji mentalni poremećaji mogu se prevenirati i izliječiti uz relativno mali trošak.

Novi dokaz iz istraživanja koje je provela Svjetska zdravstvena organizacija pokazuje da depresija i anksiozni poremećaji koštaju globalnu ekonomiju više od US$ 1 bilijuna svake godine.

Broj ljudi s depresijom i anksioznim poremećajem u svijetu se povećava: 1990. godine je u svijetu bilo 416 milijuna oboljelih, dok je 2013. godine njihov broj porastao na 615 milijuna.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, depresija će do 2020. godine postati drugi svjetski zdravstveni problem, a gledajući samo žensku populaciju, zdravstveni problem broj jedan. Posljedica je to kontinuiranog porasta broja depresivnih osoba.

 

Ako se osjećate nesretno ili mislite da imate depresiju:

  • Razgovarajte o svojim osjećajima s nekim kome vjerujete.
  • Potražite profesionalnu pomoć.
  • Ne zaboravite da vam uz pravu pomoć može biti bolje.
  • Nastavite s aktivnostima u kojima ste uživali kada vam je bilo dobro.
  • Budite u kontaktu s obitelji i prijateljima.
  • Redovito vježbajte, čak i ako je to samo kratka šetnja.
  • Držite se pravilnih navika hranjena i spavanja.
  • Prihvatite da bi mogli bolovati od depresije i prilagodite svoja očekivanja. Možda nećete biti u mogućnosti ispuniti svoje svakodnevne aktivnosti ili obveze onoliko koliko ste običavali.
  • Izbjegavajte ili ograničite unos alkohola i uzimajte lijekove onako kako vam ih je prepisao liječnik.

ZAPAMTITE

Stigma i diskriminacija koje prate mentalne bolesti, uključujući depresiju, dovode do kasnijeg prepoznavanja problema i odgađaju traženje pomoći, zbog čega liječenje traje dulje, a može doći i do težih posljedica kao što je samoubojstvo.

Depresija je bolest koja pogađa ljude svih dobnih skupina, svih društvenih slojeva i svih zemalja svijeta.

Depresija se može prevenirati i liječiti.

Ako mislite da bolujete od depresije, potražite pomoć.

 

Izvor: WHO

 

Učinite korak Za mentalno zdravlje

 

Hrvatski zavod za javno zdravstvo je u suradnji s Gradskim uredom za zdravstvo Grada Zagreba pokrenuo zajedničko obilježavanje Svjetskog dana zdravlja 2017 posvećenog depresiji. U petak 7.4.2017. od 15.00 do 17.30 sati  će se u Parku Zrinjevac u Zagrebu održati Festival mentalnog zdravlja u cilju promicanja važnosti pravovremenog ulaganja u mentalno zdravlje, zdravstvenog prosvjećivanja i informiranja o dostupnim uslugama mentalnog zdravlja u zajednici. Pogledajte obavijest o Festivalu mentalnog zdravlja

 

Kalendar aktivnosti povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja 2017. godine

 

Uskoro: Europsko izvješće o drogama 2026. bit će objavljeno 9. lipnja u Bruxellesu

(23.04.2026, Lisabon)

Nove tvari, nova tržišta, novi rizici — razumijevanje promjenjive situacije u području droga u Europi počinje s čvrstim činjenicama. Agencija Europske unije za droge (EUDA) objavit će 9. lipnja u Bruxellesu Europsko izvješće o drogama 2026.: Trendovi i kretanja s najnovijim dokazima o stanju problema droga u Europi. Na temelju podataka iz 29 zemalja (27 država članica EU-a, Norveške i Turske), sveobuhvatna analiza obuhvaća konzumaciju i opskrbu drogama te štetne posljedice i odgovore povezane s drogama.

Izvješće sadržava više od 100 grafičkih prikaza, uključujući interaktivne kontrolne ploče, čime se čitateljima omogućuje vizualizacija podataka i trendova na europskoj i nacionalnoj razini. Osim toga, čitateljima omogućuje otvoren pristup izvornim podatcima, što olakšava analizu, razmjenu i ponovnu upotrebu podataka.

Uz izvješće, statistički bilten za 2026. sadržava skupove podataka na nacionalnoj i gradskoj razini.

Već više od 30 godina ova vodeća publikacija pomaže oblikovateljima politika i stručnjacima da razumiju promjene koje se događaju s obzirom na pojavu droga u Europi.

Pridružite nam se na događanju povodom objave najnovijih saznanja.

 

KONFERENCIJA ZA MEDIJE

 

Datum: 9. lipnja 2026. u 9:00 sati po zapadnoeuropskom ljetnom vremenu (Lisabon), 10:00 sati po srednjoeuropskom ljetnom vremenu (Bruxelles)

Mjesto događanja: Europska komisija (Berlaymont, VIP kutak).

Konferencija za medije uživo će se prenositi putem kanala Europe by Satellite.

 

Govornici i govornice:

  • Magnus Brunner, europski povjerenik za unutarnje poslove i migracije
  • Franz Pietsch, predsjednik Upravnog odbora EUDA-e (Austrija)
  • Lorraine Nolan, izvršna direktorica EUDA-e

Dodatne pojedinosti bit će dostupne uoči objave na poveznici: https://www.euda.europa.eu/edr2026

Izvještaj pod emabrgom i intervjui: press@euda.europa.eu

 

Priopćenje Agencije Europske unije za droge (PDF, 224.2 KB)

 

 

 

Aktivno sudjelovanje HZJZ-a na regionalnoj konferenciji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u Kranjskoj Gori

U Kranjskoj Gori, Slovenija, od 27. do 28. svibnja 2026. godine održana je regionalna konferencija Svjetske zdravstvene organizacije pod nazivom “SZO QualityRights konferencija: Izgradnja kapaciteta za smanjenje prisile u zaštiti mentalnog zdravlja”. Konferencija, sufinancirana sredstvima Europske unije, okupila je brojne stručnjake i nacionalne predstavnike zemalja europske regije SZO s ciljem unaprjeđenja prava osoba s mentalnim poremećajima.

Glavni ciljevi skupa bili su razmjena primjera dobre prakse, rasprava o zajedničkim izazovima u kliničkoj praksi te jačanje pristupa usmjerenih na oporavak i poštivanje ljudskih prava unutar sustava skrbi za mentalno zdravlje.

Hrvatsku je na ovom značajnom regionalnom skupu predstavljala prof. dr. sc. Danijela Štimac Grbić, dr. med., voditeljica Službe za mentalno zdravlje HZJZ-a, u funkciji službene nacionalne kontakt-osobe (focal point) za mentalno zdravlje pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.

Tijekom prvog dana konferencije, u sklopu plenarnog dijela posvećenog nacionalnim prezentacijama, prof. Štimac Grbić održala je zapaženo predavanje pod naslovom “Implementacija programa SZO QualityRights u Hrvatskoj”. U izlaganju je prikazala dosadašnje napore, postignute uspjehe i specifičnosti uvođenja ovog globalnog programa SZO-a u hrvatski zdravstveni sustav.

Na sastanku su uspješno dogovoreni i ključni detalji i program za predstojeću konferenciju koja će se održati 17. rujna 2026. godine u Zagrebu, u HZJZ-u.

  • Glavna tema zagrebačke konferencije: Uključivanje eksperata po iskustvu (osoba s proživljenim iskustvom mentalnih poremećaja) te daljnja primjena i održivost programa QualityRights.
  • Visoko pokroviteljstvo: Na konferenciji u Zagrebu potvrđeno je i osobno sudjelovanje gđe Ledie Lazeri, direktorice Ureda SZO-a za Europu za mentalno zdravlje, što dodatno potvrđuje važnost uloge koju HZJZ i Republika Hrvatska imaju u regionalnim procesima reforme sustava mentalnog zdravlja.

O programu QualityRights: To je globalna inicijativa Svjetske zdravstvene organizacije usmjerena na poboljšanje kvalitete skrbi u ustanovama za mentalno zdravlje i promicanje ljudskih prava osoba s intelektualnim, kognitivnim i psihosocijalnim teškoćama.

 

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.3. zdravstveni radnik u javnom zdravstvu u Službi za zdravstvenu ekologiju

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 24. travnja 2026. za prijam na rad na određeno vrijeme do povratka radnice s porodiljnog dopusta za radno mjesto 2.3. zdravstveni radnik u javnom zdravstvu u Službi za zdravstvenu ekologiju.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.1. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za zdravstvenu ekologiju

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 24. travnja 2026. za prijam na rad na određeno vrijeme od 2 godine za radno mjesto 2.1. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za zdravstvenu ekologiju.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.3. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za zdravstvenu ekologiju

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 24. travnja 2026. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.3. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za zdravstvenu ekologiju.

Više pogledate ovdje.

 

Obilježen Svjetski dan nepušenja

Svjetski dan nepušenja

„Razotkrivanje privlačnosti – suzbijanje ovisnosti o nikotinu i duhanu”

26. svibnja 2026.

 

Svjetski dan nepušenja obilježava se svake godine 31. svibnja na inicijativu Svjetske zdravstvene organizacije s ciljem podizanja svijesti o zdravstvenim, društvenim i gospodarskim posljedicama uporabe duhana i nikotinskih proizvoda. Taj dan predstavlja priliku za promicanje učinkovitih javnozdravstvenih politika, jačanje preventivnih aktivnosti i poticanje prestanka pušenja među svim dobnim skupinama. Tema Svjetskog dana nepušenja 2026. godine glasi „Razotkrivanje privlačnosti – suzbijanje ovisnosti o nikotinu i duhanu”. Poseban naglasak stavlja se na načine na koje duhanska i nikotinska industrija oblikuje proizvode kako bi bili privlačni djeci i mladima. Kampanja za 2026. godinu usmjerena je na zagovaranje snažnijih regulatornih mjera, uključujući zabranu aroma, ograničenje oglašavanja i promocije, strožu regulaciju pakiranja i dizajna proizvoda te zaštitu djece i mladih od izloženosti nikotinskim proizvodima. Posebno se ističe potreba za ograničavanjem marketinga na društvenim mrežama i digitalnim platformama, koje duhanska industrija sve češće koristi za privlačenje novih korisnika. Povodom obilježavanja Svjetskog dana nepušenja, pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva, a u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo održao se okrugli stol na kojem su se predstavili aktualni trendovi i programi koji se provode u području prevencije pušenja i smanjenja štetnih posljedica vezanih za pušenje.

Voditeljica Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Republici Hrvatskoj, prim. dr. sc. Iva Pejnović Franelić, istaknula je ovogodišnju temu „Razotkrivanje privlačnosti – suzbijanje ovisnosti o nikotinu i duhanu“, upozorivši na marketinške strategije duhanske industrije usmjerene prema mladima putem aroma, atraktivnog dizajna, društvenih mreža i promocije novih nikotinskih proizvoda. Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, upozorio je na sve agresivnije taktike industrije te naglasio potrebu jačanja mjera kontrole pušenja i zaštite djece i mladih. Istaknuto je kako novi duhanski i nikotinski proizvodi nisu sigurna alternativa tradicionalnim duhanskim proizvodima te također predstavljaju rizik za zdravlje. U okviru stručnih izlaganja g. Željko Petković, pomoćnik ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, predstavio je nacionalne trendove i politike u području ovisnosti, s posebnim naglaskom na pušenje. Nadalje, predstavljene su zdravstvene posljedice novih nikotinskih proizvoda te primjeri učinkovitih preventivnih intervencija usmjerenih mladima. U panel raspravi posebno su naglašeni izazovi povezani s nedozvoljenim oglašavanjem e-cigareta, dostupnošću proizvoda maloljetnicima i širenjem pogrešnih percepcija o njihovoj manjoj štetnosti. Sudionici panela su istaknuli potrebu za snažnijom prevencijom, sustavnom edukacijom, boljom međusektorskom suradnjom i daljnjim unaprjeđenjem zakonskog okvira, uključujući strožu regulaciju uporabe duhanskih i nikotinskih proizvoda te veću dostupnost programa i terapija za odvikavanje od pušenja. Zaključeno je kako učinkovita kontrola pušenja zahtijeva koordinirano djelovanje svih relevantnih sustava i kontinuirano promicanje zdravih životnih navika.

Okrugli stol završio je pozivom na prestanak pušenja koji je povezan s boljim zdravljem, duljim i kvalitetnijim životom pojedinca, ali i njegove okoline.

 

Ključni globalni trendovi

  • Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, više od 8 milijuna ljudi u svijetu umre od posljedica aktivnog ili pasivnog pušenja, dok je više od 7 milijuna smrti  povezano s izravnom uporabom duhana, te oko 1,3 milijuna smrtnih slučajeva povezano s pasivnim pušenjem
  • Oko 95% umrlih od raka pluća bili su pušači
  • Prestanak pušenja smanjuje rizik za nastanak karcinoma pluća za 20-90% u usporedbi s pušačima
  • Svjetski broj ljudi koji koriste duhan danas je približno 1.2 milijarde, što je pad s oko 1.38 milijardi u 2000. godini.
  • Od 2010. do 2024. godine došlo je do 27 % relativnog smanjenja broja korisnika duhana globalno
  • Muškarci čine više od 80 % svih pušača, a prevalencija među njima je sporo opadala (s oko 41.4 % 2010. na 32.5 % u 2024.).
  • Europa ima jednu od najviših stopa pušenja u svijetu s oko 24.1 % odraslih korisnika duhana u 2024.
  • Svjetska zdravstvena organizacija procijenjuje globalnu upotrebu e-cigareta na preko 100 milijuna ljudi koji sada koristi elektroničke cigarete (≈ 86 mil. odraslih + ≈ 15 mil. adolescenata).

Ključni trendovi vezani za pušenje u Hrvatskoj

  • Gotovo 38 % odraslih građana puši cigarete, a udio pušača u dobi 25–34 godine prelazi 40 %, što Hrvatskoj daje jednu od najviših stopa u Europskoj uniji.
  • Velika je zastupljenost e-cigareta među učenicima, oko 44 % ih je barem jednom probalo e-cigarete.
  • Podaci iz međunarodnih istraživanja (ESPAD) pokazuju da je Hrvatska među zemljama s visokom prevalencijom svakodnevnog pušenja adolescenata u posljednjih 30 dana (~19 %), što je znatno iznad europskog prosjeka.
  • Pušenje ostaje glavni ponašajni rizični faktor za bolesti srca, pluća i karcinome te predstavlja značajan teret za javno zdravstvo.
  • Podaci pokazuju da mladi počinju pušiti već u dobi od 13–16 godina, što naglašava potrebu za ciljanim preventivnim intervencijama u školama i zajednicama.

 

Obilježen Dan plavog irisa

Povodom obilježavanja Dana plavog irisa koji je posvećen oboljelima od raka debelog crijeva, u subotu, 23. svibnja 2026. g. na Trgu Petra Preradovića, održana je javnozdravstvena akcija u organizaciji udruge Ilco Zagreb, Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te Sektora za zdravstvo Grada Zagreba. Dan plavog irisa obilježava se s ciljem potpore osobama sa stomom među kojima je najveći udio oboljelih od raka debelog crijeva. U udruzi Ilco, osobe sa stomom mogu potražiti savjet i pomoć.

Javnozdravstvena akcija je održana pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva i gradonačelnika Grada Zagreba, a sudjelovali su i studenti medicine Gastroenterološke sekcije, Enterostomalni terapeuti, Društvo medicinskih sestara/tehničara digestivne kirurgije, Škola za medicinske sestre Vinogradska i Škola za medicinske sestre Mlinarska.

Javnozdravstvenoj akciji prisustvovali su: Ivana Portolan Pajić, dr. med., univ. mag. sanit. publ., ravnateljica Uprave za zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva, prof. dr. sc. Neven Ljubičić, dr. med., predsjednik Povjerenstva za koordinaciju provedbe Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva; prim. Ivana Brkić Biloš, dr. med., voditeljica Službe za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo; prof. dr. sc. Nataša Antoljak, dr. med., nacionalna koordinatorica Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva; Marinka Šimunović Gašpar mag. med. techn., univ. mag. admin. sanit. iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Mira Tomanić iz udruge Ilco Zagreb i Marija Hegeduš Matečić, viši stručni suradnik za ostomiju.

Tijekom akcije zainteresirani građani dobili su promotivne materijale Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva uz dodatna objašnjenja o načinu provedbe pregleda u okviru Programa. Svake dvije godine pismom se pozivaju sve žene i muškarci u dobi od 50. do navršene 74. godine da naprave test na nevidljivu krv u stolici. Pilot-projekt uvođenja nove vrste osjetljivijeg testa – fekalnog imunokemijskog testa (FIT) – već je započeo na području Grada Zagreba, a uskoro se planira njegovo proširenje i na druga područja Republike Hrvatske. Osobe s pozitivnim nalazom upućuju se na probirnu kolonoskopiju u okviru programa probira čime se jamči visoko kvalitetna endoskopka i patološka dijagnostika koja je vrlo važna u ovakvim populacijskim probirima.

Ovo sijelo raka je treće po pojavnosti u muškaraca i drugo u žena u 2023. godini, dok je ukupno na prvom mjestu. Prema podacima Registra za rak Republike Hrvatske, u 2023. god. rak debelog crijeva je otkriven u 3.820 osoba (2.262 muškaraca i 1.558 žena; MKB šifre C18-C20). Po smrtnosti od zloćudnih novotvorina u u 2024. godini (zadnji dostupni podaci). Prema podacima baze umrlih HZJZ odnosno DZS, u 2023. umrlo je 1.933 osoba od raka debelog crijeva, što je najmanje u poslijednjih sedam godina. Taj blagi trend smanjenja ima veći značaj, jer je istodobno rasla pojavnost bolesti. Ovo smanjenje smrtnosti bi bilo značajnije kad bi se svi građani pridržavali preporuka za sprječavanje raka debelog crijeva, te usvojili znanje da je ovo rak kojeg je moguće spriječiti i bolje liječiti ako se otkrije u početnoj fazi ili, još bolje u fazi prezloćudnih promjena.

Rak debelog crijeva u najvećem broju slučajeva nastaje iz izraslina na crijevima – polipa koji se mogu pretvoriti u zloćudni tumor. Ako se rak debelog crijeva otkrije na vrijeme velike su šanse za izlječenje, a ranim otkrivanjem i uklanjanjem polipa crijeva nastanak raka debelog i završnog crijeva može se spriječiti.

Edukacija za nove dopinške kontrolore

U Zagrebu je od 22. do 24. svibnja 2026. održan trodnevni tečaj za nove dopinške kontrolore u organizaciji Odjela za testiranje i prikupljanje informacija Službe za antidoping.

Polaznici su stekli znanja o antidopinškom testiranju, s naglaskom na uloge i odgovornosti  kontrolora, postupak prikupljanja uzoraka urina i krvi te upravljanje dokumentacijom i procedurama testiranja.

Cilj edukacije bio je osposobiti nove kontrolore za samostalno i stručno provođenje antidopinških kontrola u skladu s važećim pravilima i međunarodnim standardima.

Stečena znanja doprinijet će kvalitetnom i sigurnom radu kontrolora na terenu. (F.A.L.)

Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026. (21. tjedan 2026.)

U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2025./2026., zaključno s 24. svibnja 2026. godine, zaprimljeno ukupno 40 896 prijava oboljelih od gripe, od čega je 10 prijava pristiglo u posljednjem, 21. tjednu (grafikon 1.).

Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.

Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 2.)

Grafikon 2. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.

Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone do sada je prijavljeno sedamdeset i osam smrtnih ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.

Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnjih 5 sezona prikazano je na grafikonu 3.

Grafikon 3. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona

Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u posljednjem tjednu među testiranim uzorcima nije bilo uzoraka pozitivnih na virus gripe.

Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.

SP u nogometu

FIFA i Američka antidopinška agencija (USADA) najavljuju prošireno partnerstvo za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.

Ovakvo međunarodno partnerstvo između istomišljenika apsolutno je ključno za osiguravanje toga da čisti sportaši imaju pristup ravnopravnom igranju na svjetskoj pozornici poput FIFA Svjetskog prvenstva 2026,” rekao je izvršni direktor USADA-e Travis T. Tygart. “S obzirom na to da će turnir dovesti najbolje svjetske igrače u SAD, počašćeni smo što možemo pomoći u pružanju snažnog, transparentnog antidopinškog programa kojem igrači i navijači mogu vjerovati.”

Prema novom sporazumu, USADA će podržavati FIFA-in antidopinški program diljem Sjedinjenih Država, uključujući prikupljanje uzoraka i koordinaciju prije i tijekom turnira, koji će uključivati 48 momčadi koje će se natjecati od 11. lipnja do 19. srpnja 2026.

Kao dio ovog partnerstva, USADA-in dužnosnik za dopinšku kontrolu bit će na raspolaganju FIFA-inim DCO-ima na svakoj natjecateljskoj misiji u SAD-u, podržavajući dosljedno, visokokvalitetno prikupljanje uzoraka u skladu s FIFA-inim antidopinškim propisima, Svjetskim antidopinškim kodeksom i svim važećim međunarodnim standardima.

Osim testiranja tijekom natjecanja, program će značajno povećati broj testiranja izvan natjecanja uoči turnira, kao i prošireno testiranje za širi krug sudjelujućih timova koji treniraju i natječu se na američkom tlu. (V.B)

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.1. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za antidoping

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 24. travnja 2026. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.1. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za antidoping.

Više pogledajte ovdje.

Međunarodni sastanak Zajedničke akcije Europske unije u području prevencije kroničnih nezaraznih bolesti – Joint Action PreventNCD – WP6 „Healthy Living Environment“ 26. – 28. svibnja 2026., Pula

Međunarodni sastanak Zajedničke akcije Europske unije u području prevencije kroničnih nezaraznih bolesti – Joint Action PreventNCD – WP6 „Healthy Living Environment“ 26. – 28. svibnja 2026., Pula

U okviru zajedničke akcije Europske unije u području prevencije kroničnih nezaraznih bolesti financirane kroz program EU4Health – Joint Action PreventNCD, u Puli je 26. svibnja započeo trodnevni međunarodni sastanak Radnog paketa 6, a čiji je nositelj provedbe  za Republiku Hrvatsku Hrvatski zavod za javno zdravstvo. JA PreventNCD najveća je zajednička javnozdravstvena inicijativa u Europi do sada koja okuplja više od 100 partnera iz 25 zemalja s ciljem prevencije kroničnih nezaraznih bolesti i promicanja zdravlja.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo u okviru JApreventNCD-a, kao  suvoditelj  Radnog paketa 6. aktivno doprinosi planiranju i koordinaciji aktivnosti na europskoj razini, razvoju metodoloških smjernica i alata, osiguravanju kvalitete provedbe te provodi i dva pilot-projekta na nacionalnoj razini utemeljena na primjerima dobre prakse Nacionalnog programa Živjeti zdravo unutar kojih testira i razvija modele zdravih životnih okruženja koji će poslužiti kao primjeri dobre prakse na europskoj razini.

Svrha sastanka je razmjena iskustava i rezultata pilot-projekata na europskoj razini, jačanje međunarodne suradnje, unaprjeđenje kvalitete i održivosti intervencija usmjerenih na stvaranje zdravih životnih okruženja. Poseban naglasak  stavljen je na razvoj integriranih metodologija za provedbu intervencija temeljenih na dokazima, promicanje zdravih životnih okruženja, jačanje kapaciteta javnog zdravstva te smanjenje nejednakosti u zdravlju.

Na samom početku sastanka sudionicima se uvodno obratio gradonačelnik grada Pule, Peđa Grbin, pozdravivši sve sudionike iz čak 14 europskih zemalja.

Prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, dr. med., voditeljica Službe za promicanje zdravlja, Referentnog centra Ministarstva zdravstva za promicanje zdravlje, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo kao ključni govornik istaknula je važnost promicanja zdravlja i prevencije debljine, kompleksne kronične bolesti, istaknuvši kako debljina predstavlja ozbiljan javnozdravstveni izazov koji ugrožava zdravlje sadašnjih i budućih naraštaja u svim zemljama Europe. nastavno tome govorio je prof. dr. sc. Knut-Inge Klepp, znanstveni koordinator Zajedničke akcije, koji je u svojem predavanju stavio naglasak na promicanje zdravih okruženja kao strategiju smanjenja opterećenja rakom i drugim kroničnim nezaraznim bolestima.

Predavanje je održala i prof. dr. sc. Romana Jerković Kraljić, zastupnica u Europskom parlamentu i potpredsjednica Odbora za javno zdravlje u Europskom parlamentu, koja je naglasila kritičnu ulogu kreatora javnih politika na europskoj razini u stvaranju zdravijih izbora jednostavnijima.

Trodnevni međunarodni sastanak nastavlja se nizom predavanja i paralelnih sastanaka kao i praktičnih radionica usmjerenih na principe zdravstvene pravičnosti u provedbi pilot-projekata te važnosti jednakosti u zdravstvo. Fokus će biti stavljen i na komunikaciju, diseminaciju i evaluaciju javnozdravstvenih intervencija.

COVID -19 U Hrvatskoj (26.5.2026)

COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.

U 21. kalendarskom tjednu (tjedan od 18. do 24. svibnja 2026.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 7 prijava COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 21. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

Sportski spektakl Enhanced Games bio je razočaravajuć

Jesu li Enhanced Games bile uspješne? Vjerojatno ovisi koga pitate.

Prvi Enhanced Games ispunio je svoje obećanje kažu organizaori.

Iako je teže razumjeti što je to obećanje zapravo podrazumijevalo.

U posebno izgrađenom prostoru u Las Vegasu, pred pažljivo odabranom publikom od oko 2.500 ljudi — ulaznice nisu bile dostupne široj javnosti — The Killers su nastupili na afterpartyju, a DJ Alan Walker održao je nastup sredinom natjecanja dok se je 42 sportaša natjecalo u plivanju, trčanju i dizanju utega.

Kao festival oglašavanja bez štednje na troškovima za promociju brenda čiji je cilj prodavati lijekove za poboljšanje performansi budućim biohakerima, to je uspjelo.

Čak je ostvaren i sportski plan jer je grčki plivač Kristian Gkolomeev otplivao najbrže vrijeme u povijesti na 50 m slobodno, skinuvši 0,07 sekundi s legitimnog svjetskog rekorda Cama McEvoya.

Naravno, učinio je to dopingiran i noseći super odijelo poput onog koje je World Aquatics zabranio već prije petnaest godina, ali to je bila cijela poanta.

Ipak, osim tog jednog svjetskog rekorda, nije bilo ništa više od razočaravajućeg završetka prenapuhanog kaosa kontradiktornih poruka i lažnih tvrdnji.

Sve u svemu – ovo je bilo daleko od onoga što su organizatori sportskog Wonderlanda htjeli da vjerujemo da će biti.

Jedino što primjećujemo je to da se otvara put prema izopačenosti sportskog svijeta koji smo generacijama prihvaćali kao ispravan i istinit.

Koliko je sve to skupa bilo uspješno?

Organizatori Poboljšanih Igara bombardirali su gledatelje porukama o potpuno novoj eri u sportu, gdje “elitni sportaši pomiču granice ljudskih performansi.”

Ipak, od 22 osobna rekorda ostvarena u 79 pojedinačnih nastupa tog dana, većinu su osvojili plivači.među njima su Egipćanin Sohib Khaled i Amerikanac Hunter Armstrong. Natjecali su se bez da su uzimali “poboljšivače izvedbe.”

Osvojili su novčane nagrade i tvrde da barem u teoriji mogu nastaviti svoje natjecateljske karijere s reputacijom narušenom samo s povezanošću s ovim Igrama.

Drugo dvoje sportaša bez korištenja “poboljšanja”— Tristan Evelyn i Fred Kerley — osvojili su nagrade u sprintu na 100 m — iako daleko iza svjetskih rekorda koje su jurili.

Kerley je istrčao 9,93 sekunde u kvalifikacijama i bio je jedini sprinter koji je u finalu prošao ispod 10 sekundi.

Inače, da podsjetimo, riječ je o osvajaču brončane medalje na 100 metara na OI u Parizu. Nakon OI-a USADA ga je suspendirala na dvije godine zbog propusta u dostavljanju Podataka o lokaciji, tj. tri propuštena dopinška testa.

Rezultati ovog etički upitnog, dopingom potaknutog eksperimenta.

Od 71 pojedinačnog nastupa “poboljšanih” sportaša u disciplinama trčanja, plivanja i dizanja utega, postavljeno je samo 19 osobnih rekorda.

Taj podatak navodi na razmišljanje je li prijava za ovaj događaj i “poboljšanje” bila poštena zamjena za uništavanje njihove vjerodostojnosti kao legitimnih sportaša.

Ipak, svaki od njih je iz ove Vegas farse izašao s više novca nego što će ikada osvojiti poštenim natjecanjima.

Za pobjede na 100 m i 50 m slobodno, kao i za najbrže vrijeme u potonjem, Gkolomeev je osvojio 2,8 milijuna dolara nagradnog fonda.

U svojoj srži, ovo je bio događaj vezan isključivo uz novac.

Nitko od natjecatelja nije zaista vjerovao da će ih itko izvan pristalica ovih Igara pohvaliti za osobne rekorde ili rekorde koje postave.

Britanski plivač Ben Proud rekao je da mu je ponuđeni novac dao osjećaj kao da je “netko pokucao na vrata i ostavio lutrijski listić na podu”, a za mnoge od tih sportaša upravo je to to.

Proud je završio drugi iza Cama McEvoya na 50 m slobodno na Olimpijskim igrama u Parizu, ali nije dobio ništa od Team GB, Britanske olimpijske asocijacije ili World Aquaticsa.

McEvoy je zaradio 20.000 dolara za osvojenu zlatnu medalju.

Australski plivač i svjetski rekorder na 50 m slobodno Cam McEvoy kaže da je “smiješno” da dopingiranim plivačima nude i do 2 milijuna dolara da obore svjetski rekord, dok mu njegov legitimni rezultat ne donosi ništa.

World Aquatics je u izjavi dostavljenoj BBC-u rekao da su Enhanced Games “cirkus”, dok je Travis Tygart, izvršni direktor Američke antidopinške agencije, nazvao to “klaunskom predstavom”.

Ovo je cirkus, a laboratorijski štakori dobivaju dobre naknade – rekao je Tygart.

I, unatoč svemu tome i unatoč svoj pompi, oboren je samo jedan svjetski rekord.

Na kraju svega, stvar je isključivo u novcu.

Koliko će ovaj spektakl promijeniti svijet, ostaje upitno, osim ako niste investitor u brendu Enhanced Games čiji je glavni cilj uspostaviti internetsku ljekarnu koja prodaje lijekove za poboljšanje sportskih izvedbi pod, kako tvrde, liječničkim nadzorom.

No, ono što će se promijeniti su životi sportaša koji su ostvarili tako impresivne dobitke od ovog događaja: na bolje i na gore.

Kako je rekao izvršni direktor Enhanced Gamesa, Maximilian Martin: “Ovo je tek početak”. A mi bismo dodali:”Tek će se vidjeti što i kakve posljedice nosi ovakav pokret.” (V.B)

Preporuke za zaštitu od vrućina

Kako vrućine djeluju na naš organizam?

  • Visoke temperature najnegativnije djeluju na dišni sustav kroničnih bolesnika (koji boluju od KOPB-a i astme) i djecu. U tim situacijama je otežano disanje i dolazi do bronhospazama i nadražujućeg kašlja.
  • Na vrućini se krvne žile šire, čime se snizuje tlak. Mijenja se i zgrušavanje krvi pa zbog česte dehidracije dolazi do lokalne tromboze, a noge natiču jer tekućina zaostaje u donjim dijelovima tijela.
  • Kod naglih promjena temperature može doći do infarkta, a  UV zračenje može na koži prouzročiti opekline, rak kože i prebrzo starenje kože zbog njenog isušivanja te slabljenje imunosustava. Zbog prevelikog izlaganja očiju UV zračenju može se razviti mrena.
  • Manjak tekućine može utjecati na funkciju bubrega i pojačano nakupljanje minerala iz urina i prouzročiti stvaranje bubrežnih kamenaca.
  • Ako je temperatura tijela slična temperaturi zraka, ono se hladi isparavanjem, što može promijeniti srčani ritam i prouzročiti dehidraciju i grčeve.

Toplinski udar je iznenadni kolaps organizma, a nastaje zbog, često naglog, prekomjernog povišenja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da se hladi znojenjem i temperaturu održi u normalnim granicama radi ekstremno visoke vanjske temperature odnosno vremenske pojave toplinskog vala.

U zadnjem se desetljeću uočava trend porasta temperature u ljetnom razdoblju što utječe na zdravstveno stanje sveukupnog stanovništva. Pravovremene mjere mogu smanjiti broj oboljelih i umrlih od vrućina, što znači da treba biti spreman ublažiti moguće negativne posljedice po zdravlje i trenutno djelovati.

Cijelo vrijeme trajanja velikih vrućina pridržavajte se preporuka lokalnih zdravstvenih ustanova koje informiraju javnost putem medija (radija, TV, interneta).

Neke od preporuka za ponašanje prilikom vrućina

  • Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine da vam boja urina bude svijetla
  • Pijte redovito negaziranu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera da njima ne izazovete jaču dehidraciju. Možete se samo  osvježiti tako da u ustima rastopite kockicu, dvije leda. Dehidraciju od vrućina izbjegnite uzimanjem razrijeđenog soka kao što je limunada i to odrasli svakih 1-2 sata, a djeca svakih 15-20 minuta po 1 do 2 žlice ili gutljaj vode. Nemojte čekati osjećaj žeđi da biste povećali unos tekućine, pogotovo kod starijih osoba koje imaju slabiji osjećaj žeđi.
  • Izbjegavajte boravak na direktnom suncu u razdoblju od 10-17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima (mentalne bolesti, dijabetes i dr.)
  • Osobe koje rade na otvorenom (npr. građevinski radnici) se trebaju češće odmoriti, skloniti u hlad i popiti 1 i 1/2 čašu vode svakih 30 minuta.
  • Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamotati se u hladne mokre ručnike ili se rashladiti mokrom spužvom, kupkom za noge i sl. Djeci možete mokre ručnike stavljati na noge i ruke.
  • Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete izvan doma stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale, a korisna su zaštita od direktnog sunca i kišobrani i lepeza za rashlađivanje zraka.
  • Koristite laganu posteljinu, po mogućnosti bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline od tijela.
  • Jedite češće male i što tekućije obroke. Izbjegavajte hranu prebogatu bjelančevinama. Ako ste u mogućnosti, pripremite miješano svježe voće, tzv. „smoothie“ ili spravite laganu juhu, da organizmu vratite izgubljene minerale, vitamine i elektrolite.

Rashladite svoj dom


  • Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Idealno bi bilo sobnu temperaturu održavati ispod 32°C danju, a 24°C noću. To je posebno važno za djecu, osobe starije od 60 godina ili osobe s kroničnim zdravstvenim problemima.
  • Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Ako je moguće, otvorite sve prozore ili podignite rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati, kada je vanjska temperatura niža.
  • Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i spustite rolete, naročito one koji su okrenuti prema suncu. Zatvorite sva umjetna svjetla i isključite što je više moguće električnih uređaja u svom domu.
  • Stavite zaslone, draperije ili tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili poslijepodnevno sunce. Rasprostrite mokre ručnike u prostoriji. No, ne zaboravite da se time povećava vlažnost zraka.
  • Ako imate klima-uređaj, zatvorite vrata i prozore da ne trošite više energije nego što je potrebno. Podesite temperaturu tako da ne bude niža od 7˚C od vanjske.
  • Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura zraka iznad 35˚C, neće spriječiti zdravstvene teškoće vezane uz velike vrućine. Pomoći će, međutim, bržoj izmjeni zraka kada u večernjim satima cirkulacijom svježeg zraka rashlađujete svoj dom.

Važno je piti dovoljno tekućine, jer znojenjem gubimo više tekućine, čime dolazi do dehidracije i povećanog viskoziteta krvi, što može izazvati trombozu, inzult mozga ili infarkt srca.

Klonite se vrućine

  • Sklonite se u najhladniju prostoriju svog stana ili kuće, posebice noću.
  • Ako stan ili kuću ne možete držati rashlađenim, provedite dva do tri sata dnevno u hladnom prostoru (npr. u hlađenoj javnoj zgradi).
  • Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.
  • Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi, činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4.00 i 7.00 sati i poslijepodne nakon 17.00 sati.
  • Potražite sjenu.
  • Ne ostavljajte djecu niti životinje u parkiranom vozilu.
  • Redovito koristite sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitna sredstva s najvećim faktorom (>30) i odjenuti ih u laganu odjeću koja ih također štiti od UV zraka.
  • Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.
  • Ako vozite, izbjegavajte putovanja u najtoplijem dijelu dana.

Pomognite drugima

  • Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive i teško pokretne osobe mogle bi zatrebati Vašu pomoć tijekom vrućih dana.
  • Razgovarajte o toplinskom udaru s obitelji. Svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti s obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti.
  • Ako je netko koga poznajete izložen riziku, pomognite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno.
  • Uzimaju li te osobe lijekove, provjerite s njihovim liječnikom kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.

Ako imate zdravstvene probleme

  • Držite lijekove na temperaturi ispod 25˚C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku).
  • Tražite savjet liječnika ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova, pogotovo one za pojačano mokrenje i snižavanje tlaka.

Ako se osjećate loše

  • Ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju, tražite pomoć, što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu.
  • Popijte vodu ili nezaslađeni razrijeđeni voćni sok više puta po nekoliko gutljaja.
  • Smirite se i lezite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon fizičkog rada ili vježbe u vrlo vrućem vremenu.
  • Pijte tekućinu koja sadrži elektrolite (npr. juhu, „smoothie“ od povrća i dr.), a u slučaju da grčevi traju duže od jednog sata, zatražite medicinsku pomoć.
  • Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.

Ako neki član Vaše obitelji ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), zujanje u ušima, probleme s vidom i malaksalost, grčeve i/ili su bez svijesti, odmah zovite liječnika ili hitnu pomoć. Dok čekate na liječnika ili hitnu pomoć, smjestite ugroženu osobu u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignite joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem, kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz rad ventilatora, mahanje lepezom ili većom tkaninom i špricanje kože vodom temperature 25–30˚C. Mjerite temperaturu tijela i održavajte je ispod 39˚C. Nemojte toj osobi dati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.

 

Najave mogućih toplinskih valova možete pogledati ovdje.

 

Važni brojevi telefona za cijelu Hrvatsku:

Hitna pomoć – 194

Jedinstveni komunikacijski centar za hitne situacije – 112

Svjetski dan štitnjače 2026.

Svjetski dan štitnjače obilježava se 25. svibnja, a prvi je put uveden 2008. godine na inicijativu Europskog društva za štitnjaču. Njegova je svrha povećati svijest javnosti o bolestima štitnjače te naglasiti važnost očuvanja zdravlja štitnjače kao važnog preduvjeta kvalitetnog i zdravog života, osobito kod skupina koje su osjetljivije na čimbenike rizika i poremećaje funkcije štitnjače, poput trudnica, djece i starijih osoba.

Štitnjača je mala endokrina žlijezda veličine oko pet centimetara koja svojim djelovanjem utječe na cijeli organizam. Smještena je s prednje strane vrata, a oblikom, zbog svoja dva režnja spojena u sredini, nalikuje leptiru. Štitna žlijezda sintetizira hormone trijodtironin i tiroksin, koji su nužni za pravilno funkcioniranje svih tkiva i organa, otpušta ih u krvotok te tako regulira sveukupni metabolizam. Proizvodnju hormona tiroksina i trijodtironina regulira hormon hipofize tireotropin.

Bolesti štitnjače mogu se pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi, ali su češće u srednjoj i starijoj životnoj dobi. Kod žena se najčešće javljaju u četrdesetim i pedesetim godinama, dok se kod muškaraca učestalost povećava u pedesetim i šezdesetim godinama života.

Dva najčešća poremećaja funkcije štitnjače su hipertireoza (pojačana aktivnost štitnjače) i hipotireoza (smanjena aktivnost štitnjače). Simptomi bolesti štitnjače variraju od osobe do osobe i nerijetko se pogrešno povezuju sa stanjima kao što su trudnoća, menopauza ili depresija.

Simptomi hipertireoze mogu uključivati:

  • gubitak tjelesne težine unatoč povećanom apetitu
  • ubrzan ili nepravilan rad srca
  • nervozu, razdražljivost, poteškoće sa spavanjem i umor
  • drhtanje ruku i slabost mišića
  • pojačano znojenje ili smanjenu podnošljivost topline
  • učestale stolice ili češće pražnjenje crijeva
  • povećanje vrata, odnosno gušu

Simptomi hipotireoze mogu biti blagi i nije ih uvijek lako primijetiti.

Neki od čestih simptoma uključuju:

  • umor
  • povećanje tjelesne težine
  • smanjenu podnošljivost hladnoće
  • bolove u zglobovima i mišićima
  • suhu kožu ili suhu i prorijeđenu kosu
  • obilne ili neredovite menstruacije ili probleme s plodnošću
  • usporen rad srca
  • depresiju

Prema posljednjim procjenama Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC), 2022. godine su u svijetu od raka štitnjače oboljele 821 214, a umrlo je 47 507 osoba.

Prema posljednjim podacima Registra za rak, u 2023. godini od raka štitnjače je u Hrvatskoj oboljelo 876 osoba, 659 žena i 217 muškaraca. U 2024. godini od raka štitnjače u Hrvatskoj umrlo je 28 osoba (20 žena i 8 muškaraca).

Izvori:

European Thyroid Association (ETA) – eurothyroid.com

https://www.niddk.nih.gov/

AI4Health.Cro konferencija okupila oko 140 sudionika i predstavila primjere primjene umjetne inteligencije u zdravstvu

 

 

 

 

 

Godišnja konferencija projekta AI4Health.Cro okupila je oko 140 sudionika te predstavila aktualne teme, iskustva i primjere primjene umjetne inteligencije u zdravstvu.

Ovogodišnji program bio je usmjeren na relevantne izazove i mogućnosti koje umjetna inteligencija donosi zdravstvenom sustavu, istraživačkoj zajednici i inovacijskom ekosustavu. Kroz izlaganja, panele i rasprave sudionici su imali priliku razmijeniti znanja, iskustva i primjere dobre prakse, s posebnim naglaskom na razvoj konkretnih rješenja i jačanje suradnje među dionicima.

U programskom dijelu konferencije sudjelovali su predstavnici partnerskih organizacija, stručnjaci iz područja zdravstva, istraživanja, tehnologije i inovacija, kao i korisnici koji su predstavili svoja iskustva i potrebe u kontekstu razvoja digitalnih i AI rješenja u zdravstvu.

Jedan od važnih ciljeva konferencije bio je okupiti korisnike, partnere i relevantne dionike na jednom mjestu te prikupiti kvalitetne komunikacijske materijale koji će se koristiti za predstavljanje primjera dobre prakse i uspješnih priča nastalih u okviru projekta. Tijekom konferencije snimljen je niz video izjava koji će se u narednom razdoblju koristiti kroz različite komunikacijske kanale i platforme.

U sklopu konferencije predstavljeni su i rezultati AI4Health.Cro inovacijskog natjecanja, na kojem je pobjedu odnio tim Insulogic s AI rješenjem za skrb o osobama s dijabetesom.

Završna konferencija projekta AI4Health.Cro održat će se 22. rujna 2026.

Više o pobjednicima natjecanja dostupno je na poveznicama:

https://www.irb.hr/Novosti/Tim-Insulogic-pobjednik-je-AI4Health.Cro-inovacijskog-natjecanja
https://ai4healthcro.eu/?ht_kb=insulogic-wins-ai4health-cro-innovation-competition-with-ai-solution-for-diabetes-care

 

 

Europski tjedan borbe protiv raka 2026.

Europski tjedan borbe protiv raka održava se svake godine od 25. do 31. svibnja.

Povodom obilježavanja, Association of European Cancer Leagues upozorava na zabrinjavajuće podatke o raku u Europi – svakih devet sekundi jednoj osobi u Europskoj uniji dijagnosticira se rak, a procjenjuje se da je tijekom 2022. godine ova bolest uzrokovala smrt 1,3 milijuna ljudi. Rak je ujedno vodeći uzrok smrti među muškarcima i ženama mlađima od 65 godina u EU-u.

Iako je svaki dan posvećen određenoj ključnoj temi, cijeli Tjedan usmjeren je na podizanje svijesti o prevenciji raka, važnosti ranog otkrivanja, dostupnosti liječenja te pružanju podrške oboljelima i osobama koje su preživjele rak.

25. svibnja – Primarna prevencija

26. svibnja – Rano otkrivanje

27. svibnja – Dostupnost lijekova

28. svibnja – Sadašnji i bivši pacijenti

29. svibnja – Istraživanje

30. svibnja – Digitalno zdravstvo

31. svibnja – Svjetski dan nepušenja

Tijekom obilježavanja poseban se naglasak stavlja na rano otkrivanje i organizirane programe probira koji spašavaju živote te omogućuju pravodobno liječenje i bolje ishode. Ipak, velike razlike među europskim državama i dalje postoje u dostupnosti preventivnih pregleda i onkoloških lijekova. Europska unija zato ulaže u istraživanja, razvoj novih terapija i digitalno zdravstvo kroz Europski prostor zdravstvenih podataka (EHDS), s ciljem kvalitetnije i pravednije skrbi za sve pacijente. Posebna se pozornost posvećuje i podršci osobama oboljelima od raka pri povratku svakodnevnom životu.

Europski tjedan borbe protiv raka završava obilježavanjem Svjetskog dana nepušenja kojim se ove godine posebno upozorava na zabrinjavajući porast duhanskih i nikotinskih proizvoda među mladima. Procjenjuje se da u svijetu elektroničke cigarete već koristi 15 milijuna adolescenata u dobi od 13 do 15 godina, a u državama za koje su dostupni podaci adolescenti u prosjeku devet puta češće koriste e-cigarete od odraslih osoba. Istodobno, čak 40 milijuna adolescenata u istoj dobnoj skupini koristi duhanske proizvode.

Rak u Hrvatskoj

Rak i dalje predstavlja jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova u Hrvatskoj. Svake se godine dijagnosticira više od 26 tisuća novih slučajeva raka, a zloćudne bolesti su, uz bolesti srca i krvnih žila, s preko 13 tisuća smrti godišnje među vodećim uzrocima smrti te vodeći uzrok prijevremenog mortaliteta.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je izvještaj Rak u Hrvatskoj 2023./2024., novu publikaciju Registra za rak Republike Hrvatske koja donosi najnovije podatke o incidenciji i mortalitetu od raka, a po prvi put uključuje i podatke o preživljenju te prevalenciji zloćudnih bolesti u Hrvatskoj.

U 2024. godini zloćudne bolesti ostaju drugi najčešći uzrok smrti s 26 % svih smrti (iza bolesti srčano žilnog sustava), a ujedno i vodeći uzrok prijevremenog mortaliteta. Među uzrocima smrti od raka najviše se ističu rak pluća (vodeći zloćudni uzrok smrti i u muškaraca i u žena u Hrvatskoj), rak debelog i završnog crijeva, rak gušterače, rak dojke i rak prostate, koji zajedno čine 56 % ukupnog mortaliteta od zloćudnih bolesti. Najčešća novodijagnosticirana sijela raka u muškaraca su rak prostate, rak pluća i rak debelog i završnog crijeva, dok u žena dominiraju rak dojke, rak debelog i završnog crijeva i rak pluća.

Europski kodeks protiv raka, peto izdanje

Europski kodeks protiv raka (ECAC5) osmislila je Međunarodna agencija za istraživanje raka u sklopu Svjetske zdravstvene organizacije, s ciljem smanjenja rizika od raka i jačanja prevencije u općoj populaciji.

Peto izdanje kodeksa donosi 14 znanstveno utemeljenih preporuka o čimbenicima rizika povezanima s ponašanjem, okolišem i medicinskim intervencijama, a po prvi put uključuje i smjernice za donositelje javnih politika kako bi se ojačale preventivne mjere na razini društva. Kodeks služi kao praktičan alat za smanjenje rizika od raka, poboljšanje javnog zdravlja te ispravljanje pogrešnih predodžbi o bolesti.

Kodeks pročitajte na poveznici: https://cancer-code-europe.iarc.who.int/hr/pocetna-stranica/

Izvor:

https://www.cancer.eu/european-week-against-cancer/

Održana javnozdravstvena akcija u Puli

Dana 7. svibnja 2026. godine održana je javnozdravstvena akcija u Puli pod nazivom „Korak ispred bolesti“, u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Istarskih domova zdravlja, u suorganizaciji Mesi d.o.o.

Javnozdravstvenoj akciji prisustvovali su zamjenica župana Gordana Antić, dr. med., pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Davorka Maras-Tkačuk, ravnateljica Istarskih domova zdravlja Petra Benazić dr. med., glavna sestra Istarskih doma zdravlja Olga Rojnić, mag. med. techn. i Rudi Čebulj i Marko Groboljšek iz tvrtke Mesi d.o.o.

U sklopu javnozdravstvene akcije iz krvi se je određivao šećer, kolesterol, HbA1c te mjerio pedobrahijalni indeks (ABI) i krvni tlak. Ovom javnozdravstvenom akcijom želimo skrenuti pozornost javnosti na potrebu povećanja znanja o perifernoj arterijskoj bolesti (PAB), KVB i dijabetesa, te mogućnostima prevencije.

Na javnozdravstvenoj akciji iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prisustvovali su prim. Verica Kralj dr. med. i Marinka Šimunović Gašpar, mag. med. techn., univ. mag. admin. sanit.

 

 

Međunarodni sastanak Zajedničke akcije Europske unije u području prevencije kroničnih nezaraznih bolesti – Joint Action PreventNCD – WP6 „Healthy Living Environment“ – 28. svibnja 2026., Pula

NAJAVA ZA MEDIJE

Međunarodni sastanak Zajedničke akcije Europske unije u području prevencije kroničnih nezaraznih bolesti – Joint Action PreventNCD – WP6 „Healthy Living Environment“

26.- 28. svibnja 2026., Pula

Ovim putem Vas pozivamo da nam se pridružite u uvodnom dijelu trodnevnog međunarodnog sastanka koji će se održati dana 26. svibnja 2026. godine u 9:00 sati u Hotelu Park Plaza Histria (dvorana Bianca Istriana) u Puli, Verudela 17.

U okviru najveće zajedničke akcije Europske unije u području prevencije kroničnih nezaraznih bolesti financirane kroz program EU4Health – Joint Action PreventNCD, Hrvatski zavod za javno zdravstvo kao nositelj provedbe u Republici Hrvatskoj i suvoditelj Radnog paketa 6 organizira međunarodni sastanak Radnog paketa 6 „Healthy Living Environment“, koji će se održati od 26. do 28. svibnja 2026. godine u Puli.

U okviru navedene uloge Hrvatski zavod za javno zdravstvo aktivno doprinosi planiranju i koordinaciji aktivnosti na europskoj razini, razvoju metodoloških smjernica i alata, osiguravanju kvalitete provedbe te provodi i dva pilot-projekta na nacionalnoj razini utemeljena na primjerima dobre prakse Nacionalnog programa Živjeti zdravo unutar kojih testira i razvija modele zdravih životnih okruženja koji će poslužiti kao primjeri dobre prakse na europskoj razini.

Svrha sastanka je razmjena iskustava i rezultata pilot-projekata na europskoj razini, jačanje međunarodne suradnje, unaprjeđenje kvalitete i održivosti intervencija usmjerenih na stvaranje zdravih životnih okruženja. Poseban naglasak bit će stavljen na razvoj integriranih metodologija za provedbu intervencija temeljenih na dokazima, promicanje zdravih životnih okruženja, jačanje kapaciteta javnog zdravstva te smanjenje nejednakosti u zdravlju.

Na sastanku će sudjelovati oko 60 sudionika odnosno predstavnika europskih zemalja, uključenih u provedbu Zajedničke akcije Europske unije u području prevencije kroničnih nezaraznih bolesti (JA PreventNCD-a). Radni jezik sastanka je engleski.

U sklopu uvodnog (plenarnog) dijela sastanka predviđeno je uvodno obraćanje gradonačelnika  Grada Pule Peđe Grbina,  predstavnika Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske te uvodna izlaganja ključnih govornika u području promicanja zdravlja i javnog zdravstva.

U nastavk uvodni dio programa događanja.

09:00 – 09:20 Pozdravno obraćanje domaćina

Peđa Grbin, Gradonačelnik Grada Pule

Predstavnik Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (tbc)

Predstavnik Ministarstva zdravstva (tbc)
09:20 – 09:50 „Health in the age of obesity: How to stay ahead of chronic risks – the Croatian perspective“

prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravlja, Referentnog centra Ministarstva zdravstva za promicanje zdravlje, Hrvatski zavod za javno zdravstvo
09:50 – 10:10 „Health promotion & NCD Prevention in Europe today: A joint action to improving health for everyone!“

prof. dr. sc. Knut-Inge Klepp, znanstveni koordinator Zajedničke akcije Europske unije u području prevencije kroničnih nezaraznih bolesti
10:10 – 10:30  „Towards a new paradigm in EU prevention policy“

prof. dr. sc. Romana Jerković Kraljić, zastupnica u Europskom parlamentu i potpredsjednica Odbora za javno zdravlje u Europskom parlamentu

 

Veselimo se Vašem dolasku!

Kontakti za medije:  

HZJZ, Anja Đurić, 099 267 1746, promicanjezdravlja@hzjz.hr

HZJZ, Maja Koprivanac, 091 444 8240, promicanjezdravlja@hzjz.hr