Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Hrvatski dan nepušenja – poziv na okrugli stol

22. VELJAČE 2023. , SRIJEDA U 10.30 SATI

EDUKACIJSKI CENTAR HRVATSKOG ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO, ROCKEFELLEROVA 12, ZAGREB

Uz Svjetski dan nepušenja (31. svibnja), u Hrvatskoj se od 2003. godine obilježava i nacionalni dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima (engl. World No Tobacco Day). Hrvatski dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima obilježava se prvog dana Korizme ove godine je 22. veljače, posebnost tog dana je što većina ljudi razmišlja o odricanju od nečega u čemu uživa tijekom godine. Dan bez duhanskog dima je dan kojim se želi potaknuti pušače na prestanak pušenja. Kao i prema modelu koji se provodi u drugim zemljama, obilježavanjem Dana bez duhanskog dima nastoji se potaknuti pušače da ne zapale cigaretu 24 sata kako bi uvidjeli da to nije nemoguće i nastavili s apstinencijom. To je prilika da pušači razmisle o svojoj ovisnosti o cigaretama, da im nepušači pomognu da se odreknu cigareta. Povodom Hrvatskog dana nepušenja – Dana bez duhanskog dima, Hrvatski zavod za javno zdravstvo zajedno sa Nacionalnim povjerenstvom za borbu protiv pušenja Ministarstva zdravstva organizira okrugli stol. Okrugli stol će biti održan 22. veljače 2023., srijeda u 10.30 sati u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Rockefellerova 12, Zagreb.

Okrugli stol bit će i prilika da prikažemo situaciju s pušenjem kod mladih, potaknemo pušače na prestanak, podsjetimo na Škole nepušenja, te izazove koje donose novi duhanski proizvodi i e-cigarete. Pozivamo sve zainteresirane stručnjake da nam se pridruže na Okruglom stolu te sudjeluju u raspravi s primjerima dobre prakse.

Duhan je odgovoran za smrt više od 8 milijuna ljudi godišnje.Više od 7 milijuna tih smrtnih slučajeva posljedica je izravne uporabe duhana, dok je oko 1.2 milijuna posljedica izloženosti nepušača duhanskom dimu. Pušenje duhana izaziva ovisnost, oštećuje sve organske sustave u organizmu te povećava rizik za više od trideset bolesti.

Prema rezultatima istraživanja provedenog 2019. godine „Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji u Republici Hrvatskoj“ (istraživanje HZJZ-a i Institut za društvena istraživanja dr. Ivo Pilar) 38,4% odraslih puši, najviše u dobnoj skupini između 25. i 35. godine života (43,6%), dok muškarci nešto češće puše od žena (41,2% naspram 35,7%) .

Duhanski dim sadrži preko 7 000 različitih kemijskih sastojaka, od kojih neke posebno oštećuju srce i krvne žile. Najštetnije tvari iz duhanskog dima za krvožilni sustav su nikotin, katran i ugljični monoksid.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) “Duhanski proizvodi” se definiraju kao proizvod koji su u cijelosti ili djelomično napravljeni od listova duhana kao sirovine koji se proizvode za pušenje, žvakanje. Na tržištu se pojavio sve veći broj „Novih duhanskih proizvoda” koji se definiraju kao duhanski proizvod koji ne pripada ni jednoj od sljedećih kategorija:cigarete,duhan (za samostalno motanje, za lule i vodene lule,cigare i cigarilosi) ,duhan (za žvakanje, za šmrkanje ili za oralnu potrošnju) .

Prodaja cigareta smanjivala se tijekom godina proteklog desetljeća, što dovodi do razvoja i marketinga e-cigareta i novih duhanskih proizvoda (grijani duhanski proizvodi). Elektronički sustavi za isporuku nikotina(e-cigarete), koji se također nazivaju vaping uređaji ili olovke za vape, uređaji koji se koriste za pušenje ili „vape“ aromatizirane otopine. Prema SZO glavni sastojci otopine e-cigareta su: nikotin, propilen glikol sa ili bez glicerola i različita sredstva za poboljšanje okusa. Uz negativan utjecaj na zdravlje ljudi, negativno utječu na okoliš.Proizvođači e-cigareta ne dostavljaju jasne upute korisnicima kako pravilno odložiti korištene uređaje, litij-ionske baterije i iskorištene uljne patrone. E-cigarete su izrađene od plastike i metala i kao takve nisu biorazgradive što uzrokuje raspršenje mikroplastike i ulja u okoliš. Grijani duhanski proizvodi postupkom zagrijavanja stvaraju aerosol koji sadrži nikotin i štetne sastojke u obliku aditiva i aroma .Prema duhanskim tvrtkama, zagrijavanjem duhana, a ne spaljivanjem kao kod obične cigarete, značajno se smanjuje stvaranje štetnih tvari koje nastaju pri visokoj temperaturi povezane s izgaranjem navodi SZO.

Unatoč naporu duhanskih tvrtki da se dokaže smanjena štetnost kod konzumacije e-cigareta i grijanih duhanskih proizvoda,prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) prijavljeno je više od 2800 slučajeva, uključujući i 68 smrtna slučaja EVALI koja predstavlja upalni odgovor dišnog sustava koji nastaje zagrijavanjem i aerosolizacijom ulja koje se taloži u alveolarnom prostoru. EVALI uključuje stanja kao što su lipoidna pneumonia, pneumonitis uzrokovan preosjetljivošću, difuzno alveolarno krvarenje, akutna eozinofilna pneumonija navodi CDC.

Uz e-cigarete i grijane duhanske proizvode u ,,Proizvode sljedeće generacije“ spadaju SNUS i nikotinske vrećice.

SNUS je tradicionalni skandinavski bezdimni duhanski proizvod, reguliran je kao prehrambeni proizvod prema švedskom zakonu o hrani od 1970-ih. Konzumira se stavljanjem vrećice između desni i gornje usne na određeno vrijeme. Iako je opće prihvaćeno da su opasnosti po zdravlje od korištenja snusa puno manje nego kod pušenja, ostaje nejasnoća oko dugoročnih učinaka. Istraživanja su pokazala povezanost između upotrebe snusa i raka gušterače, te povezanost upotrebe snusa dijabetesom tipa 2, smrtonosnim srčanim udarima, povišenim krvnim tlakom te prijevremenim porodom i mrtvorođenošću.

Nikotinske vrećice slične su vrećicama za snus jer su napravljene za postavljanje između usna i desni, te ne zahtijevaju pljuvanje. Ne sadrže list duhana, već oblik dehidriranog nikotina (s dodanim aromama). Nikotin se apsorbira u krvotok preko sluznice u ustima. Vrećice također općenito sadrže biljna vlakna, arome i zaslađivače. Istraživači su upozorili da se nikotinske vrećice posebno sviđaju mladima i nepušačima, jer se prodaju u raznim voćnim okusima, u atraktivnom pakiranju i mogu se diskretno koristiti.

Tijekom sazrijevanja i traženja svoga identiteta, mlade su osobe sklone burnom, nepromišljenom reagiranju te počinju eksperimentirati sa svime što je zabranjeno. Eksperimentiranje duhanom povezano je sa željom da se isproba „zabranjeno voće“, ali i s obilježjem mladosti i nezrelosti, koja ne priznaje vezu između rizičnih ponašanja i loših posljedica koje mogu nastupiti odmah ili s vremenom.

Prema najnovijem Istraživanju o zdravstvenom ponašanju mladih (engl. Health Behaviour in School-aged Children; HBSC) provedenom 2022 g. veliki broj učenika/ca nije probao cigarete nikad u životu što je vidljivo iz slike 1. Trend pušenja barem jednom u 30 dana kod učenika/ca raste s dobi (slika 2). Vrlo nizak postotak učenika/ca puši cigarete svakodnevno (slika 3) dok najveći broj učenika/ca u dobi od 15 godina puši cigarete najmanje jednom tjedno. (slika 4).

LIITERATURA:

1. https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/tobacco

2. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/

3. Štimac Grbić, D., Glavak Tkalić, R. (Ur.). (2020). Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske: 2019. i analiza trendova uporabe 2011.-2019. Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.

4. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/

5. United States (US) Federal Drug Administration (FDA): Vaporizers, E-Cigarettes, and other Electronic Nicotine Delivery Systems (ENDS)

6. Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, S. Peeters, A. Gilmore, Tobacco Control, 2015

7. J. Foulds, L. Ramstrom, M. Burke, et al. Effect of smokeless tobacco (snus) on smoking and public health in Sweden. Tobacco Control, 2003. Swedish Food Regulations, Food Act (Livsmedelslagen SFS 2006:804). 2006

8. Royal College of Physicians. Harm reduction in nicotine addiction: helping people who can’t quit. A report by the Tobacco Advisory Group of the Royal College of Physicians. 2007

9. J. Luo , W. Ye, K. Zendehdel, et al., Oral use of Swedish moist snuff (snus) and risk for cancer of the mouth, lung, and pancreas in male construction workers: a retrospective cohort study. Lancet, 2007, Jun 16;369(9578),2015-20

10. T. Schmid, Smokeless Alternatives on the Upswing, Tobacco Asia, 3 February 2021

11. S. Peeters, A. Gilmore, Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, Tobacco Control, 2015

12. Gazdek D. (2014) Navika pušenja djelatnika u zdravstvu Koprivničko-križevačke županije. Nove staze 32:25-26

13. HBSC survey conducted in 2022 among Croatian pupils

Sudjelujte u natječaju projekta EU – JAMRAI

Razmišljate li kreativno?

#AntibioticResistanceSymbol

Pozivamo vas da sudjelujete u natječaju za dizajniranje prvog globalnog simbola koji će predstavljati otpornost na antibiotike. Pobjednik dobiva nagradu od 2000 eura!

Upotreba antibiotika nesumnjivo predstavlja revolucionarno medicinsko dostignuće. Zahvaljujući njima, nekad smrtonosne bolesni su postale gotovo pa bezazlene, čime su nebrojeni životi spašeni. Ipak, zbog tih istih antibiotika, točnije, zbog njihove prekomjerne i neprimjerene uporabe, ovo je dostignuće sada pod golemim rizikom. Naime, sve je više bakterija postalo otporno na antibiotike koji su u opticaju, a ukoliko se dosadašnji trendovi nastave, stručnjaci predviđaju kako bi do 2050. godine antimikrobna rezistencija mogla postati vodeći uzrok smrtnosti na globalnoj razini. Ukratko, radi se o gorućem javnozdravstvenom problemu, na koji je potrebna što sveobuhvatnija reakcija, i to u što skorijem roku.

Pristup „Jedno zdravlje“, koje karakterizira dosadašnju borbu s ovim izazovom, naglašava potrebu ujedinjenom pristupu zdravlju čovjeka, životinja i okoliša, kao i najužu suradnju stručnjaka iz područja veterine, humane medicine i znanosti o okolišu. Ipak, ovaj golemi globalni izazov treba dodatno, još udruženije djelovanje, a to je djelovanje svih nas. Zbog toga nam je potreban zajednički, svima poznat simbol oko kojeg ćemo se okupiti, koji će predstavljati našu zajedničku borbu.

Od takvog simbola očekujemo da nam omogući da se dublje razumijemo i na simboličkoj, neverbalnoj, kreativnoj razini djelovanja. Na taj ćemo način imati veće šanse ne samo ujedinjeno djelovati, već će i naše aktivnosti u smjeru zajedničkog cilja moći biti vidljivije, sveobuhvatnije, ali i atraktivnije. Imajući to u vidu, projekt EU-JAMRAI (engl. Joint action on antimicrobial resistance and health care associated infections) je raspisao natječaj kojim se traži prvi globalni simbol za otpornost na antibiotike. Treba napomenuti da se ne traži logo ili nešto slično, već nešto opipljivo, što bi svatko, bilo gdje, mogao izraditi kod kuće i nositi s ponosom, poput crvene vrpce koja označava borbu protiv AIDS-a.

Ovaj natječaj je otvoren do 31. ožujka 2020. godine, a najuspješniji kreativac bit će nagrađen iznosom od 2000 eura.

Više informacija o procesu prijave možete naći ovdje.

Više o projektu EU – JAMRAI možete pročitati ovdje.

Mišja groznica ili hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom

O kakvoj se bolesti radi i što je uzrokuje?

Mišja groznica je naziv bolesti koji se u javnosti često koristi za hemoragijsku groznicu s bubrežnim sindromom (HGBS). HGBS je virusna zoonoza, prvenstveno bolest šumskih mišolikih glodavaca poznata kao bolest prirodnih žarišta. Javlja se u određenim geografskim područjima u kojima su nužno zadovoljeni ekološki uvjeti (abiotički – klima, vodeni tokovi, tlo, padaline, uz biotičke – biljne i životinjske zajednice) da bi se uzročnik bolesti mogao trajno održavati na određenom području.

Bolest uzrokuju Hantavirusi, koji su rasprostranjeni u raznim dijelovima svijeta, kako u Aziji, tako i od sjevera do juga Europe. U Hrvatskoj je bolest stalno prisutna pretežno u kontinentalnim područjima, s različitom učestalošću od godine do godine.

Svake se godine bilježe pojedinačni ili sporadični slučajevi, a ciklički epidemije odnosno povremeno se registrira povećan broj oboljelih osoba, kao što je bilo 1995., 2002., 2012. te 2014. godine.

U Hrvatskoj su poznata neka prirodna žarišta odnosno enzootska područja, npr. neke šume u Lici, Karlovačkoj županiji, Zagrebačkoj županiji, Slavoniji, Gorskom Kotaru, Medvednica, međutim rasprostranjenost ove zoonoze u Hrvatskoj nije u potpunosti poznata.

Tko je rezervoar i domaćin uzročnika?

Mišoliki glodavci su prirodni rezervoari i prenositelji virusa. Uzročnik prirodno kruži i održava se među mišolikim glodavcima.

Kod nas u Hrvatskoj su to: riđa voluharica (Clethrionomys glareolus) i žutogrli miš (Apodemus flavicollis), a uz njih u manjoj mjeri i šumski miš (Apodemus sylvaticus), poljski miš (Apodemus agrarius) te livadna voluharica (Microtus agrestis).

Ta infekcija za njih nije opasna, no čini ih rezervoarima virusa kojeg izlučuju u okolinu, najviše mokraćom i izmetom. Ušavši u njihov svijet odnosno područje tzv. prirodnog žarišta, ljudi se, srećom u pravilu rijetko, u određenim okolnostima mogu zaraziti i razboljeti.

Kako se bolest prenosi?

Čovjek se može zaraziti:

izravnim ili posrednim kontaktom s izlučevinama (mokraća, izmet ili slina) zaraženih glodavaca, udisanjem aerosola ili prašine koja sadrži uzročnike
unosom uzročnika iz izlučevina zaraženih glodavaca kroz oštećenu kožu ili sluznicu oka, nosa i usta onečišćenim rukama ili
kontaminiranom ili zagađenom vodom ili hranom (kao npr. neoprani šumski plodovi)
neposrednim kontaktom sa zaraženim glodavcima

Bolest se najčešće ne prenosi sa čovjeka na čovjeka.

Mišja groznica je vezana uz izravan ili posredan dodir s divljim mišolikim glodavcima i njihovim izlučevinama, a do nešto češćeg obolijevanja ljudi obično dolazi u godinama velike brojnosti malih glodavaca (tzv. “mišje godine”). Na njihovu brojnost mogu utjecati razni promjenjivi ekološki čimbenici pa se često ne može u potpunosti objasniti niti prognozirati. Poznato je da obilje hrane pogoduje većem broju, dok dugotrajne zimske hladnoće smanjuju broj glodavaca.

Koji su simptomi bolesti?

Bolest se najčešće manifestira 1 do 2 tjedna nakon izlaganja inficiranoj izlučevini glodavca (vrlo rijetko inkubacija može trajati i do 8 tjedana) naglim nastupom visoke tjelesne temperature, praćene zimicom i jakom glavoboljom, nakon kojih slijede jaki bolovi u trbuhu i leđima, koji mogu biti praćeni mučninom i povraćanjem, zamućenim vidom te ponekad crvenilom lica i konjunktiva te osipom. Kasniji se simptomi bolesti mogu manifestirati smanjenom količinom izlučivanja urina i razvitkom zatajenja bubrega, ali i naglim padom tlaka, pojavom krvarenja i razvojem stanja šoka.

Tko najčešće obolijeva?

Na osnovi opisanog se može zaključiti da su osobe koje zbog prirode posla ili rekreativno (šumski radnici, poljoprivrednici, lovci, planinari, izletnici i sl.) dugotrajno i učestalo dolaze u neposredan ili posredan kontakt s malim divljim glodavcima najizloženiji njihovu aerosolu pa mogu biti i najizloženiji ovoj zarazi.

Važno je napomenuti da se čovjek može zaraziti i u zatvorenim prostorima u kojima mogu boraviti glodavci i gdje može biti velika koncentracija uzročnika u prašini (podrumske prostorije, garaže, tavani, ostave i dr.)

Iako rizik od obolijevanja ljudi postoji, na sreću je razmjerno malen prema proširenosti boravka ljudi u prirodi bilo zbog profesionalnih razloga, bilo zbog rekreacije te se ova bolest u ljudi relativno rijetko javlja.

Kako se zaštititi na otvorenom?

Nemojte sjediti ni ležati izravno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi!
Tijekom boravka u prirodi čuvajte hranu i piće (u zatvorenim spremnicima) te osobne stvari od dodira s glodavcima i njihovim izlučevinama.
Prije konzumacije jela i pića te uzimanja cigarete dobro operite ruke toplom vodom i sapunom ili koristite antiseptik ili dezinficijens na bazi alkohola.
Ne ostavljajte ostatke hrane i druge otpatke u prirodi!
Nemojte piti vodu iz neuređenih šumskih izvora i lokava.
Plodove ubrane u prirodi koji se jedu sirovi dobro operite tekućom vodom.
Ne dirajte gnijezda glodavaca kao niti uginule glodavce bez rukavica i maske.

Kako se zaštiti u zatvorenim prostorijama?

Osigurajte hranu i piće od pristupa glodavaca, pohranite ih u zatvorene spremnike!
Smeće držite u zatvorenim čvrstim kontejnerima da ne bude izvor hrane glodavcima.
Ne ostavljajte smeće u prostorijama kao što su ostave, podrumi, garaže, tavani, vikendice i sl.!
Spriječite ulaz glodavaca u stambene i gospodarske objekte zatvarajući sve pukotine i rupe u zidovima i podovima!
Potrebno je skloniti sva odlagališta raznih materijala koji mogu poslužiti glodavcima kao sklonište najmanje 50 m od kuće.
Redovito provodite uništavanja glodavaca ili deratizaciju (klopke) u kući i neposredno oko kuće (ako se radi o otrovu upozorite ljude, osobito djecu)!
Ne dirajte uginule glodavce ili njihova gnijezda golim rukama.
Čišćenje dulje vrijeme nekorištenih prostora obavite uz što manje podizanje prašine, ako je moguće primijenite vlažno čišćenje (uz korištenje maske preko nosa i usta).
Ne metite niti usisavajte izlučevine glodavaca, kao niti njihova gnijezda. To će pogodovati zaraznom materijalu (izlučevinama glodavaca) da se digne u zrak koji onda možete udahnuti pa se na taj način možete zaraziti.
Nosite masku koja štiti sluznicu nosa i usta!
Nosite gumene rukavice!
Prilikom čišćenja koristite mokru krpu (da se izbjegne dizanje prašine) i klorni ili alkoholni dezinficijens!

U zadnjih petnaest godina broj prijava hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom u Hrvatskoj znatno varira; u prosjeku je oko šezdeset prijava godišnje (najmanje 6 oboljelih 2013. godine; najviše 317 oboljelih 2002. godine). U prva tri mjeseca ove godine prijavljen je nešto veći broj bolesnika s hemoragijskom groznicom u Hrvatskoj nego što se prijavljuje u „mirnim“ godinama, međutim manje nego u istom razdoblju tijekom epidemijskih godina. Bolesnici su iz cijele kontinentalne Hrvatske, iz poznatih endemskih područja/prirodnih žarišta.

U ovom trenutku nije moguće procijeniti kakav će biti trend tijekom ove godine, tj. da li će ova godina po broju oboljelih biti znatno iznad prosjeka.

Rizik od hemoragijske groznice je uvijek prisutan u prirodnim žarištima, a u vrijeme epidemijskih godina je nešto viši, ali se može umanjiti pridržavanjem gore opisanih mjera osobne zaštite.

Povezani članak: Procjene rizika zaražavanja djece virusom HGBS-a u Domu Crvenog križa i bližoj okolici na Sljemenu

Depresija: razgovarajmo

Svake se godine 7. travnja obilježava Svjetski dan zdravlja pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije. Za temu ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja je kao prioritetno područje globalnog javnozdravstvenog interesa odabrana depresija, s glavnom porukom „Depresija: razgovarajmo“ (engl. Depression; let’s talk). Cilj ovogodišnje javnozdravstvene kampanje „Depresija: razgovarajmo“ je osvijestiti ljude koji boluju od depresije da potraže i dobiju pomoć.

Ovom se kampanjom također želi:

bolje informirati opću javnost o depresiji, njezinim uzrocima i mogućim posljedicama te obliku pomoći koji je dostupan za prevenciju i liječenje depresije
potaknuti ljude s depresijom da potraže pomoć
osvijestiti obitelj, prijatelje i kolege koji žive s ljudima koji boluju od depresije da su sposobni pružiti podršku oboljelom

Što je depresija?

Depresija je bolest koju karakteriziraju poremećaji raspoloženja.

Simptomi depresije su:

dugotrajna tuga
nesposobnost uživanja u ranije ugodnim stvarima ili aktivnostima
duševna bol

Depresija utječe na obavljanje najjednostavnijih svakodnevnih zadataka, ponekad s razornim posljedicama za odnose s obitelji i prijateljima i mogućnosti da se zaradi za život. Da bi se postavila dijagnoza depresije odnosno depresivne epizode, ovi simptomi trebaju trajati najmanje 2 tjedna.

Osim navedenog, ljudi koji boluju od depresije mogu imati i neke od sljedećih simptoma:

manjak energije
promjene apetita
nesanicu ili preveliku potrebu za snom
povećanu tjeskobu ili zabrinutost
smanjenu koncentraciju
neodlučnost
nemir
osjećaj bezvrijednosti, krivnje ili beznađa
misli o samoozljeđivanju ili suicidu

Rizik od razvoja depresije se povećava sa stresom, traumatskim životnim događajima kao što su smrt voljene osobe ili prekid veze, fizičkim bolestima, problemima uzrokovanim konzumacijom alkohola ili droge, siromaštvom, nezaposlenošću, nepravilnom prehranom i nedovoljnom tjelesnom aktivnošću. Kod nekih osoba postoji i genetska, urođena predispozicija za razvoj depresije.

Depresija može pogoditi svakoga, to nije znak slabosti. Depresija je izlječiva: razgovorom s psihoterapeutom, uzimanjem antidepresivnih lijekova ili kombinacijom obaju.

Liječenje depresije

Potražite pomoć liječnika
Možete se obratiti svom obiteljskom liječniku koji će provjeriti i utvrditi Vaše stanje te Vam po potrebi prepisati lijekove ili vas uputiti stručnjacima iz područja mentalnog zdravlja
Depresija se liječi lijekovima koji se zovu antidepresivi. Ti lijekovi ne djeluju odmah kao primjerice lijekovi protiv bolova, već im je potrebno oko 1 do 6 tjedana za početak djelovanja
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje uzimanje lijekova i 6 do 10 mjeseci nakon prestanka simptoma
Bitno je napomenuti da ovi lijekovi ne izazivaju ovisnost
Osim uzimanja antidepresiva, u liječenju depresije je od velike koristi i psihoterapija

Jeste li znali?

Zajednički mentalni poremećaji (depresija i anksiozni poremećaji) su u porastu u cijelom svijetu.

U humanitarnim krizama i tijekom ratnih sukoba, 1 od 5 osoba je pogođena depresijom ili anksioznim poremećajem.

Depresija povećava rizik razvoja drugih nezaraznih bolesti kao što su dijabetes i kardiovaskularne bolesti. Uz to, dijabetes i kardiovaskularne bolesti povećavaju rizik od depresije.

Depresija koja se javlja kod žene nakon poroda može utjecati na razvoj novorođenčeta.

Najučestaliji mentalni poremećaji mogu se prevenirati i izliječiti uz relativno mali trošak.

Novi dokaz iz istraživanja koje je provela Svjetska zdravstvena organizacija pokazuje da depresija i anksiozni poremećaji koštaju globalnu ekonomiju više od US$ 1 bilijuna svake godine.

Broj ljudi s depresijom i anksioznim poremećajem u svijetu se povećava: 1990. godine je u svijetu bilo 416 milijuna oboljelih, dok je 2013. godine njihov broj porastao na 615 milijuna.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, depresija će do 2020. godine postati drugi svjetski zdravstveni problem, a gledajući samo žensku populaciju, zdravstveni problem broj jedan. Posljedica je to kontinuiranog porasta broja depresivnih osoba.

Ako se osjećate nesretno ili mislite da imate depresiju:

Razgovarajte o svojim osjećajima s nekim kome vjerujete.
Potražite profesionalnu pomoć.
Ne zaboravite da vam uz pravu pomoć može biti bolje.
Nastavite s aktivnostima u kojima ste uživali kada vam je bilo dobro.
Budite u kontaktu s obitelji i prijateljima.
Redovito vježbajte, čak i ako je to samo kratka šetnja.
Držite se pravilnih navika hranjena i spavanja.
Prihvatite da bi mogli bolovati od depresije i prilagodite svoja očekivanja. Možda nećete biti u mogućnosti ispuniti svoje svakodnevne aktivnosti ili obveze onoliko koliko ste običavali.
Izbjegavajte ili ograničite unos alkohola i uzimajte lijekove onako kako vam ih je prepisao liječnik.

ZAPAMTITE

Stigma i diskriminacija koje prate mentalne bolesti, uključujući depresiju, dovode do kasnijeg prepoznavanja problema i odgađaju traženje pomoći, zbog čega liječenje traje dulje, a može doći i do težih posljedica kao što je samoubojstvo.

Depresija je bolest koja pogađa ljude svih dobnih skupina, svih društvenih slojeva i svih zemalja svijeta.

Depresija se može prevenirati i liječiti.

Ako mislite da bolujete od depresije, potražite pomoć.

Izvor: WHO

Učinite korak Za mentalno zdravlje

Hrvatski zavod za javno zdravstvo je u suradnji s Gradskim uredom za zdravstvo Grada Zagreba pokrenuo zajedničko obilježavanje Svjetskog dana zdravlja 2017 posvećenog depresiji. U petak 7.4.2017. od 15.00 do 17.30 sati će se u Parku Zrinjevac u Zagrebu održati Festival mentalnog zdravlja u cilju promicanja važnosti pravovremenog ulaganja u mentalno zdravlje, zdravstvenog prosvjećivanja i informiranja o dostupnim uslugama mentalnog zdravlja u zajednici. Pogledajte obavijest o Festivalu mentalnog zdravlja

Kalendar aktivnosti povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja 2017. godine

Novi komunikacijski kanal za sportaše u antidopingu

Svjetska antidopinška agencija (WADA) predstavila je Athlete Corner, novi newsletter namijenjen izravno sportašima, s ciljem unapređenja komunikacije i boljeg razumijevanja antidopinškog sustava.

U suvremenom sportu, u kojem su antidopinška pravila i postupci sve složeniji, pristup točnim, pravodobnim i jasno objašnjenim informacijama od iznimne je važnosti. Ne radi se samo o poštivanju pravila, nego i o zaštiti zdravlja sportaša te očuvanju integriteta sporta. Upravo je zato WADA pokrenula ovu inicijativu kako bi sportašima omogućila pristup relevantnim informacijama na jednostavan, razumljiv i primjenjiv način u svakodnevnoj sportskoj praksi.

Athlete Corner osmišljen je kao platforma koja sportaše stavlja u središte komunikacije. Kroz sadržaj newslettera obrađuju se teme koje su izravno povezane s njihovom sportskom karijerom, uključujući antidopinška pravila, postupke testiranja, postupka za dobivanje terapijskog izuzeća (TUE), kao i prava i obveze sportaša unutar antidopinškog sustava. Poseban naglasak stavljen je na jasnoću i pristupačnost informacija te na pravodobno informiranje o svim važnim novostima i promjenama.

Osim edukativne uloge, ova inicijativa ima i važnu komunikacijsku dimenziju. Athlete Corner potiče dvosmjernu komunikaciju omogućujući sportašima aktivno sudjelovanje putem pitanja, komentara i povratnih informacija. Na taj način WADA nastoji osigurati da sadržaj bude što relevantniji i usklađen sa stvarnim izazovima s kojima se sportaši susreću.

Transparentnost, razumijevanje i otvoren dijalog ključni su elementi učinkovitog antidopinškog sustava. Inicijative poput Athlete Cornera pridonose jačanju povjerenja između sportaša i institucija, smanjuju rizik od nenamjernih kršenja pravila te dodatno promiču vrijednosti čistog i poštenog sporta. Za nacionalne organizacije, uključujući HZJZ, ovakvi resursi predstavljaju važan alat u kontinuiranoj edukaciji sportaša i pružanju podrške njihovoj odgovornoj sportskoj karijeri.

Pokretanjem Athlete Cornera, WADA još jednom potvrđuje svoju predanost sportašima te kontinuiranom razvoju i unapređenju globalnog antidopinškog sustava. Ova inicijativa predstavlja važan korak prema jasnijoj, otvorenijoj i učinkovitijoj komunikaciji u području borbe protiv dopinga. (J.K.)

➡️ Više informacija dostupno je na službenoj stranici:
https://www.wada-ama.org/en/news/welcome-athlete-corner

Obilježen Svjetski dan glasa

Povodom obilježavanja Svjetskog dana glasa, danas, 16. travnja, je u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo održano stručno predavanje u suradnji s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu. Događaj je okupio stručnjake različitih profila s ciljem podizanja svijesti o važnosti očuvanja zdravlja glasa te pravovremenog prepoznavanja i liječenja glasovnih poremećaja.

Nakon uvodnog predstavljanja doc. Tomislava Benjaka, pomoćnika za kvalitetu ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, predavanja su održale dr. Ivana Marinac, specijalistica otorinolaringologije, dr. Tamara Radošević Kutičić, specijalistica medicine rada, te prof. dr. sc. Ana Bonetti, logopedinja, koje su iz svojih stručnih perspektiva istaknule ključne čimbenike rizika, mogućnosti prevencije i suvremene pristupe liječenju poremećaja glasa. Poseban naglasak stavljen je na važnost interdisciplinarne suradnje u očuvanju glasovnog zdravlja, osobito kod osoba čija zanimanja zahtijevaju pojačano korištenje glasa.

Obilježavanje Svjetskog dana glasa još je jednom podsjetilo koliko je glas važan dio svakodnevne komunikacije, profesionalnog rada i kvalitete života te koliko je važno pravodobno brinuti o njegovu zdravlju.

Popis lijekova za ožujak 2026.

16. travnja 2026.

Popisu lijekova registriranih u RH* do 31.03.2026. možete pristupiti na jedan od sljedećih načina:

putem naslovnice: https://www.hzjz.hr/sluzba-za-antidoping/ klikom na ikonu ‘Popis zabranjenih sredstava’
putem informativne stranice o popisu lijekova na kojoj se nalaze integrirana tražilica i dokument u pdf formatu: https://www.hzjz.hr/sluzba-za-antidoping/#popis-zabranjenih-sredstava

Za dodatne upite oko zabranjenih tvari u sportu koji se nalaze u lijekovima, dodatcima prehrani ili drugim proizvodima možete se obratiti Službi za antidoping putem emaila: tue@hzjz.hr ili telefonski na broj: 01/5510-653.

*Služba za antidoping HZJZ-a na mjesečnoj bazi objavljuje Popis lijekova registriranih u Hrvatskoj koji sadrže tvari zabranjene Popisom zabranjenih sredstava. Na ovaj način sportašima pružamo dodatnu podršku i pomoć vezano uz uzimanje lijekova radi liječenja različitih medicinskih stanja.

Popis je sastavljen tako da se u prvoj koloni abecednim redom može potražiti određeni lijek prema zaštićenom imenu. Nazivi lijekova u Popisu pojednostavljeni su na način da pružaju karakterističnu informaciju o nazivu lijeka, ali ne i puno ime lijeka koje se dodjeljuje prilikom registracije lijekova.

Osim u standardnom pdf formatu, omogućeno je i pretraživanje putem integrirane tražilice. Upisom znakova u polje pretraživača dobiju se rezultati pretraživanja prema unesenom zapisu u tražilici. (HZJZ)

1. Regionalna konferencija PREVREG – Izgradnja temelja prevencijske znanosti u regiji: produžen rok za prijavu sažetaka

1. regionalna konferencija PREVREG – Izgradnja temelja prevencijske znanosti u regiji održat će se 10. i 11. lipnja 2026. godine u Zagrebu, u hotelu Dubrovnik (ul. Ljudevita Gaja 1).

Konferencija je usmjerena na stvaranje regionalne mreže u području prevencijske znanosti te refleksiju suvremenih znanstvenih spoznaja u području prevencije problema u ponašanju i promocije mentalnog zdravlja.

Organizatori konferencije su Sveučilište u Zagrebu – Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Stručni centar za prevenciju ovisnosti Sarajevo (Bosna i Hercegovina), uz pokroviteljstvo i institucionalnu podršku Agencije za droge Europske unije (EUDA).

Cilj konferencije je potaknuti razvoj znanstveno utemeljene prevencije u regiji te osnažiti suradnju između znanstvene i stručne zajednice.

Program konferencije uključuje:

plenarna i pozvana predavanja iz područja prevencije i mentalnog zdravlja
regionalne panel diskusije
poster prezentacije radova iz regije

Poseban naglasak stavlja se na razvoj regionalne mreže za razmjenu znanja, iskustava i dobrih praksi, u skladu sa suvremenim standardima prevencijske znanosti i javnozdravstvenih politika.

Konferencija je namijenjena:

znanstvenicima i istraživačima
stručnjacima u području prevencije i javnog zdravstva
donositeljima politika
nastavnicima i praktičarima

PRIJAVA SAŽETAKA – PRODUŽEN ROK do 27. 4. 2026.

Rok za prijavu sažetaka za 1. regionalnu konferenciju PREVREG – Izgradnja temelja prevencijske znanosti u regiji, koja će se održati 10. i 11. lipnja 2026. u Zagrebu, je produžen!

Na konferenciji je, uz predstavljanje znanstvenih radova, predviđeno i predstavljanje stručnih radova u području prevencije, stoga ovim putem pozivamo i stručnjake iz prakse da predstave svoj rad putem poster izlaganja.

Detalje možete pronaći na PREVREG 2026 – Izgradnja temelja PREVencijske znanosti u REGiji

Aktivno sudjelovanje je predviđeno u formi poster izlaganja.

Upute za prijavu sažetaka su ovdje: Sudjelovanje – Izgradnja temelja PREVencijske znanosti u REGiji

A sažetke možete prijaviti najkasnije do 27.04.2026. putem Oxford Abstracts sustava na linku: https://app.oxfordabstracts.com/stages/81885/submitter

Svi sudionici konferencije (aktivni i pasivni) moraju se registrirati najkasnije do 20. svibnja 2026.

Pri tom, molimo aktivne sudionike da se za sudjelovanje registriraju tek nakon zaprimanja pozitivne recenzije znanstvenog odbora odnosno da se registriraju nakon 1. svibnja 2026.

PRIDRUŽITE NAM SE U ZAGREBU!

Poziv na razgovor – zasnivanje radnog odnosa za doktore medicine na neodređeno vrijeme zbog provođenja specijalističkog usavršavanja

Na temelju Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/18, 125/19, 133/20, 147/20, 136/21, 119/22, 156/22, 33/23, 145/23, 36/24, 102/25) i Pravilnika o mjerilima za prijam specijalizanata (NN 83/15,100/18, 33/23) te sukladno Planu specijalizacija i užih specijalizacija za 2025. godinu odobrenom od Ministarstva zdravstva, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 25. ožujka 2026. natječaj za prijam u radni odnos doktora medicine na neodređeno vrijeme i upućivanje na specijalizaciju.

Više pogledajte ovdje.

Održana prva regionalna edukacija o prevenciji i novim trendovima u području droga i duhanskih proizvoda (13. 4. 2026.)

U Zagrebu je 13. travnja 2026. godine održana Regionalna edukacija o prevenciji i novim trendovima u području droga i duhanskih proizvoda u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Edukacija je okupila stručnjake iz zdravstvenog i odgojno-obrazovnog sustava, predstavnike policije te drugih relevantnih institucija s ciljem razmjene znanja o aktualnim trendovima u području ovisnosti i unaprjeđenja preventivnih aktivnosti.

Edukaciju je otvorio ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, koji je istaknuo kako, unatoč pozitivnim trendovima smanjenja konzumacije tradicionalnih sredstava ovisnosti među mladima, novi izazovi proizlaze iz sve veće dostupnosti novih psihoaktivnih tvari i novih duhanskih proizvoda. Naglasio je važnost pravovremenog informiranja, kontinuiranog praćenja trendova te jačanja preventivnih aktivnosti i međusektorske suradnje.

Tijekom edukacije predstavljeni su ključni trendovi vezani uz nove psihoaktivne tvari, koje zbog brzih promjena kemijskih struktura i dostupnosti putem interneta predstavljaju značajnu prijetnju javnom zdravlju. Istaknuti su zdravstveni rizici poput akutnih otrovanja, psihotičnih reakcija, kardiovaskularnih komplikacija i fatalnih predoziranja, osobito kod sintetskih opioida. Također su naglašeni izazovi u kliničkoj praksi, uključujući nepredvidivost učinaka, fenomen chemsexa te potrebu za integriranim pristupom koji povezuje područja ovisnosti, mentalnog zdravlja i infektologije.

Posebna pozornost posvećena je novim duhanskim i srodnim proizvodima, uključujući e-cigarete, grijane duhanske i bezdimne proizvode. Iako se često percipiraju kao manje štetni, istaknuto je da njihova uporaba nosi zdravstvene rizike zbog prisutnosti štetnih tvari i nikotina, osobito kod mladih. Upozoreno je i na pojavu oštećenja pluća povezanog s uporabom e-cigareta (EVALI sindrom).

U području prevencije naglašena je važnost provedbe programa utemeljenih na znanstvenim dokazima, posebno u školskom okruženju. Učinkoviti programi uključuju razvoj socijalnih i životnih vještina, rad s rizičnim skupinama te aktivno uključivanje obitelji, uz potrebu za sustavnom i koordiniranom provedbom.

U završnom dijelu predstavljeni su intervencijski i terapijski pristupi u radu s osobama koje koriste psihostimulanse i nove psihoaktivne tvari, uključujući kombinaciju farmakoloških i psihosocijalnih metoda poput motivacijskog intervjuiranja i kognitivno-bihevioralne terapije.

Edukacija je zaključena panel-raspravom u kojoj je naglašena potreba za jačanjem regulative, međusektorske suradnje, unaprjeđenjem stručnih kapaciteta te smanjenjem stigme prema osobama s problemima ovisnosti.

Indija prednjači po broju sankcioniranih atletičara zbog dopinga

Najnovije ažuriranje koje je objavio (AIU) Athletics Integrity Unit pokazalo je novu svjetsku kartu dopinga: danas je Indija zemlja s najvećim brojem sportaša sankcioniranih zbog kršenja antidopinških pravila. Radi se o 148 suspendiranih atletičara, brojka koja čak nadmašuje Keniju.

Izvješće, ažurirano do 1. travnja, stavlja Rusiju na treće mjesto s 66 diskvalificiranih, potvrđujući globalnu sliku koja nimalo nije ohrabrujuća. Popis ne uključuje samo one koji su bili pozitivni na zabranjene tvari, već i one koji su kažnjeni zbog nepoštivanja odredbi Kodeksa: manipulacije uzorcima, bijeg s kontrole, krijumčarenje zabranjenim tvarima, zataškavanje dopinga …

Vodeća pozicija Indije nije grom iz vedra neba. Već u prosincu, prema godišnjem izvješću WADA-e za 2024., zemlja je skočila na vrh svjetske ljestvice s 260 potvrđenih pozitivnih rezultata. Impresivan broj: nijedna druga nacija nije zabilježila ni približno toliko.

Slika je to koja otvara duboka pitanja o indijskom sportskom sustavu i njegovoj sposobnosti da kontrolira — ili možda spriječi — fenomen koji poprima razmjere koje je teško zanemariti. (V.B)

Svjetski tjedan svjesnosti o raku usne šupljine, glave i vrata

Svjetski tjedan svjesnosti o raku usne šupljine, glave i vrata održava se od 16. do 22. travnja, s ciljem podizanja svijesti o ovoj skupini bolesti te važnosti prevencije, ranog otkrivanja i informiranog pristupa liječenju. Kroz širenje provjerenih informacija, inicijativa povezuje pacijente, skrbnike i preživjele u snažnu zajednicu podrške.

Ova skupina bolesti uključuje sijela raka koja se javljaju u području glave i vrata, točnije rak usne i usne šupljine, sinusa, nosne šupljine, žlijezda slinovnica, ždrijela i larinksa, te se kombinirano rangira kao 6. najčešći rak u svijetu. U 2022. godini globalna incidencija raka usne šupljine, glave i vrata procjenjuje se na 947 211 novih slučajeva i 482 428 smrtnih slučajeva.

Prema podacima Registra za rak, u 2023. godini od raka usne šupljine, glave i vrata (MKB-10 šifre C00-C14 i C30-C32) u Hrvatskoj je oboljelo 1 046 osoba, od kojih 239 žena i 807 muškaraca.

Petogodišnje preživljenje u Hrvatskoj, za osobe kojima je dijagnoza raka usta i ždrijela (MKB-10 šifre C00-C14) postavljena između 2019. i 2023. godine iznosi 48,5 %, dok za osobe kojima je u istom razdoblju dijagnosticiran rak larinksa (MKB-10 šifra C32) iznosi 62,1 %.

Najznačajniji rizični čimbenici za nastanak raka usne šupljine, glave i vrata su pušenje i konzumacija alkohola. Kod nekih sijela, odnosno raka usne šupljine i orofarinksa, značajan čimbenik rizika je i zaraza humanim papiloma virusom (HPV), tip 16. Rizik od raka nazofarinksa povećava i zaraza Epstein-Barr virusom, formaldehid te konzumacija usoljene ribe.

Simptomi se kod ove skupine bolesti razlikuju ovisno o sijelu raka, odnosno o tome gdje se rak pojavio.

Rak larinksa: promuklost, teškoće kod disanja, hrapav glas, gubitak na težini.

Rak usne, usne šupljine i orofarinksa: ranice koje ne zacjeljuju, crvene ili bijele lezije, otežano gutanje ili govor, neugodan zadah.

Rak nosne šupljine i paranazalnih sinusa: začepljenost nosa koja ne prolazi, krvarenje iz nosa, problemi s vidom, kvržica, glavobolja ili bol ispod očiju.

Rak nazofarinksa: kvržica u području vrata koja ne prolazi, gubitak sluha ili zvonjava u uhu, začepljen nos, krvarenje iz nosa.

Rak žlijezda slinovnica: kvržica u području čeljusti ili vrata, nemogućnost otvaranja usta do kraja, utrnulost ili oteklina jedne strane lica, bol prilikom gutanja.

Mnoge prekancerozne promjene i karcinomi u ustima i grlu mogu se otkriti rano, tijekom rutinskih pregleda usne šupljine kod stomatologa, liječnika, dentalnog higijeničara ili samopregledom. Važno je povećati i svjesnost o simptomima bolesti, te naglasiti činjenicu da od ove vrste raka obolijevaju i mlađe osobe, nepušači, kao i povezanost etiologije bolesti s infekcijom humanim papiloma virusom, koji se najčešće povezuje s rakom cerviksa ali uzrokuje i druge oblike zloćudnih bolesti.

Rano otkrivanje raka, dok je još malen i nije se proširio, omogućuje uspješnije liječenje i značajno povećava preživljenje od bolesti.

Pokrenuto javno savjetovanje: Opisi skupova podataka u okviru EHDS-a

Danas je pokrenuto javno savjetovanje o opisima skupova podataka — prvi nacrt provedbenog akta o sekundarnoj uporabi zdravstvenih podataka.

Po prvi put postavljaju se jasna pravila na razini EU-a o tome kako zdravstveni skupovi podataka trebaju biti opisani putem zajedničkog skupa metapodataka — čime postaju uistinu pretraživi, dostupni i upotrebljivi preko granica.

Nadovezujući se na TEHDAS2, EHDS pilot-projekt i prvu implementaciju HealthDCAT-AP u testnom okruženju HealthData@EU, ovo predstavlja ključni korak za otključavanje vrijednosti zdravstvenih podataka za istraživanje, inovacije i bolje oblikovanje politika.

💬 Vaše povratne informacije su važne!

🗓 Savjetovanje je otvoreno od 14. travnja do 12. svibnja 2026.

🔗 Saznajte više i uključite se u savjetovanje putem poveznice:

https://ec.europa.eu/info/law/better-regulation/have-your-say/initiatives/15673-European-Health-Data-Space-dataset-descriptions_en

COVID -19 U Hrvatskoj (14.4.2026)

COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.

U 15. kalendarskom tjednu (tjedan od 6. do 12. travnja 2026.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 14 prijava COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 15. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

WADA-ino priopćenje za javnost

Svjetska antidopinška agencija (WADA) poziva globalnu antidopinšku zajednicu da se okupi 17. travnja 2026. kako bi proslavili Play True Day 2026. i pokazali podršku čistom sportu.

Za 2026. godinu kampanja se vraća s istom važnom temom: „Igraj pošteno. Počinje s tobom.“ Tema naglašava individualnu odgovornost sportaša, trenera i svih dionika u borbi protiv dopinga za zaštitu integriteta sporta jer čisti sport ne nastaje slučajno, već kroz svakodnevne izbore.

Predsjednik WADA-e Witold Bańka rekao je: „Još jednom pozivam sportaše i globalnu antidopinšku zajednicu da nam se pridruže na ovaj „dan“ 2026. Pokrenuti temom ‘Igraj vjerno/pošteno. Počinje s tobom’, ponovno potvrđujemo jednostavnu, ali bitnu predanost da zaštita sporta počinje sa svakim od nas. Odabirom igre vjernosti, svaki sportaš, svaka antidopinška organizacija i svaki drugi dionik doprinosi zaštiti integriteta sporta za sportaše diljem svijeta.“ (V.B)

Doprinos Play True Dayu dala je i Hrvatska.

Ambasador čistog sporta – Play True Day

Marino Bloudek, promotor čistog sporta, naš najuspješniji 800 metraš, 5. na Svjetskom dvoranskom prvenstvu.

Bravo Marino i hvala na suradnji (V.B)

#PlayTrue Day

#PlayTrueChallenge

Predstavljanje projekta MH4HRM: od koncepta do primjene u praksi

U prostoru Tribine Grada Zagreba 27. ožujka 2026. godine održano je predstavljanje projekta MH4HRM (Mental Health Toolkit for Human Resources Managers in the Workforce), koji se provodi uz podršku programa Erasmus+. Događanje je okupilo stručnjake iz područja ljudskih resursa, zaštite zdravlja na radu te mentalnog zdravlja s ciljem razmjene znanja, iskustava i primjera dobre prakse.

Projekt MH4HRM usmjeren je na jačanje kompetencija stručnjaka koji svakodnevno rade sa zaposlenicima, kako bi mogli pravovremeno prepoznati izazove mentalnog zdravlja i adekvatno na njih odgovoriti. Kroz razvoj edukacijskih programa, digitalnih alata i inovativnih sadržaja, projekt nastoji doprinijeti stvaranju zdravijeg, otvorenijeg i podržavajućeg radnog okruženja.

Barbara Raguž Pečur, mag. psych., u uvodnom izlaganju o mentalnom zdravlju na radnom mjestu istaknula je važnost pravovremenog prepoznavanja poteškoća te izgradnje organizacijske kulture koja potiče otvorenu komunikaciju, multidisciplinarnu suradnju i pružanje podrške zaposlenicima. Naglasila je da ulaganje u mentalno zdravlje mora biti sustavno, temeljeno na stvarnim potrebama radnika, provođeno uz podršku uprave te redovito evaluirano.

Marina Milaković, dr. med., spec. medicine rada i sporta, predstavila je projekt MH4HRM te proces razvoja i evaluacije 60-satnog programa e-učenja. Poseban naglasak stavila je na praktičnu primjenjivost programa, koji stručnjacima pruža konkretne alate i znanja za svakodnevni rad. Tijekom evaluacijskog procesa, sadržaj programa pokazao se izuzetno korisnim, a sudionici su ga ocijenili vrlo pozitivno, naglašavajući njegovu relevantnost i primjenjivost u praksi.

Petra Bekavac, mag. psych., nastavila je program predstavljanjem primjera dobre prakse u prevenciji sagorijevanja na radnom mjestu, naglašavajući važnost sustavnog i preventivnog pristupa ovom sve prisutnijem problemu. Kao jedan od učinkovitih alata istaknula je digitalni detoks, koji pomaže u uspostavljanju bolje ravnoteže u korištenju digitalnih tehnologija i smanjuje stalnu dostupnost, čime se doprinosi prevenciji simptoma sagorijevanja.

Primjer iz poslovnog sektora predstavila je Hana Crnogorac, iz Ericsson Nikola Tesla d.d., kroz PrevENTion program koji pokazuje kako organizacije mogu strateški i dugoročno ulagati u mentalno zdravlje i dobrobit svojih zaposlenika.

Na kraju stručnog dijela, Ida Juranić, mag. psych., MBA, predstavnica Hrvatske psihološke komore, pružila je vrijedan uvid u važnost sustavnog praćenja i razumijevanja dobrobiti zaposlenika te istaknula važnu ulogu psihologa u medicini rada kao važnih dionika u očuvanju mentalnog zdravlja radnika.

Događanje je zaključeno dodjelom zahvalnica sudionicima i partnerima, uz zajedničku poruku o važnosti kontinuiranog ulaganja u mentalno zdravlje na radnom mjestu. Projekt MH4HRM još jednom je potvrdio svoju vrijednost kao most između teorije i konkretne, primjenjive prakse u organizacijama.

Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026. (14. tjedan 2026.)

U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2025./2026., zaključno s 5. travnja 2026. godine, zaprimljeno ukupno 40 848 prijava oboljelih od gripe, od čega je 12 prijava pristiglo u posljednjem, 14. tjednu (grafikon 1.).

Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.

Prijave gripe zaprimljene su iz nekoliko županija, pri čemu se u 14. tjednu najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi u Koprivničko-križevačkoj županiji (grafikon 2.).

Grafikon 2. Stopa prijava gripe prema županijama u 14. tjednu u sezoni 2025./2026.

Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)

Grafikon 3. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.

Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone do sada je prijavljeno sedamdeset i osam smrtnih ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.

Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnjih 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.

Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona

Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u posljednjem tjednu nije bilo pozitivnih uzoraka testiranih na gripu.

Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.

Održana javnozdravstvena akcija na Jarunu

Povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja, 7. travnja 2026. godine na RSC Jarun održana je javnozdravstvena akcija u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva zdravstva, namijenjena svim građanima.

Svojim dolaskom akciju su podržali doc. dr. sc. Irena Hrstić, ministrica zdravstva, te izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a.

Tijekom događanja građanima su bili dostupni besplatni zdravstveni pregledi, uključujući određivanje šećera i kolesterola u krvi, mjerenje krvnog tlaka te pedobrahijalnog indeksa (ABI).

U sklopu akcije organizirani su edukativni kutci posvećeni tjelesnom, mentalnom i spolnom zdravlju, kao i temama vezanim uz štetne učinke konzumacije alkohola, uz prisutnost medicinskog osoblja koje je građanima pružalo korisne informacije i savjete. Poseban naglasak stavljen je na važnost redovite tjelesne aktivnosti, očuvanja mentalnog zdravlja te donošenja kvalitetnih odluka o vlastitom zdravlju.

Stručnjaci su tijekom događanja pružali individualne savjete o očuvanju i unaprjeđenju zdravlja, a posjetiteljima su bili dostupni i edukativno-promotivni materijali usmjereni na prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti i unaprjeđenje kvalitete života.

Na javnozdravstvenoj akciji sudjelovale su i medicinske sestre iz KBC-a Sestre Milosrdnice.

Javnozdravstvenoj akciji odazvalo se više od 300 građana, što potvrđuje velik interes javnosti za ovakve inicijative.

Zahvaljujemo svim građanima koji su svojim dolaskom podržali ovu javnozdravstvenu akciju i učinili važan korak prema očuvanju vlastitog zdravlja.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.7. zdravstveni radnik prvostupnik u javnom zdravstvu u Službi za mikrobiologiju

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 11. veljače 2026. za prijam na rad na određeno vrijeme do povratka radnice s porodiljnog dopusta za radno mjesto 2.7. zdravstveni radnik prvostupnik u javnom zdravstvu u Službi za mikrobiologiju.

Više pogledajte ovdje.

COVID -19 U Hrvatskoj (7.4.2026)

U 14. kalendarskom tjednu (tjedan od 30. ožujka do 5. travnja 2026.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljene su 23 prijave COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 14. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

Ponovna analiza Olimpijskih igara Rio 2016

Međunarodna agencija za testiranje (ITA), koja vodi neovisni antidopinški program za Međunarodni olimpijski odbor (MOO), obavjestila je sedmero sportaša o nepovoljnim analitičkim nalazima nakon ponovne analize uzoraka prikupljenih tijekom Olimpijskih igara Rio 2016.

Nakon pokretanja programa ponovne analize uzoraka za Olimpijske igre Rio 2016., ITA izvještava da je ponovna analiza uzoraka iz 2016. koje su dali sljedeći sportaši dala nepovoljne analitičke nalaze (AAF):

Esraa Elsayed Rashed Elsayed Ahmed, egipatska dizačica utega – AAF – metabolit metadinionon (danabol). Sportašica je sudjelovala u ženskoj disciplini do 63 kg na Olimpijskim igrama u Riju 2016. i završila na 7. mjestu.
Rafael Augusto Buzacarini, brazilski judaš – AAF – metabolit dehidroklorhetiltestosteron. Sportaš je sudjelovao u muškoj kategoriji do 100 kg i završio na 9. mjestu.
Soslan Daurov, bjeloruski hrvač – AAF – metabolit dehidroklomermetiltestosteron. Sportaš je sudjelovao u muškom grčko-rimskom hrvanju do 59 kg i zauzeo 15 mjesto.
Aurimas Didzbalis, litavski dizač utega – AAF – metabolit metadinon (danabol). Sportaš je sudjelovao u muškoj kategoriji do 94 kg na Olimpijskim igrama u Riju 2016. i osvojio brončanu medalju.
Ivan Efremov, uzbekistanski dizač utega – AAF – metabolit methandienon (danabol). Sportaš je sudjelovao u muškoj disciplini dizanja utega +105 kg na Olimpijskim igrama u Riju 2016. i osvojio 5. mjesto.
Ivet Lalova-Collio, bugarska atletičarka – AAF – ostarin glukuronid. Natjecateljica je sudjelovala u ženskoj sprint utrci na 200 metara i završila na 8. mjestu.
Ahmed Saad, egipatski dizač utega – AAF – metabolit metadonon (danabol). Sportaš je sudjelovao u muškoj disciplini do 62 kg na Olimpijskim igrama u Riju 2016. i završio na 5. mjestuth.
Svi gore navedeni AAF-ovi temelje se na prisutnosti anaboličkih steroida u uzorcima sportaša koji su bili zabranjeni prema Popisu zabranjenih sredstava za 2016. i koji su i danas zabranjeni. Uzorci su prvi put analizirani tijekom Olimpijskih igara u Riju 2016. i prijavljeni su kao negativni metodama detekcije koje je tada primjenjivao laboratorij akreditiran od strane WADA-e. Većina ovih pozitivnih rezultata ponovne analize uglavnom je rezultat tehničkog napretka, uključujući razvoj novih metoda detekcije i poboljšanja analitičke osjetljivosti za otkrivanje novih metabolita steroida, što tada nije bilo dostupno u vrijeme početne analize. Ponovnu analizu uzoraka proveli su laboratoriji akreditirani od strane WADA-e u Lausannei, Švicarska, i Kölnu, Njemačka.

Sportaši su obaviješteni o svojim slučajevima te imaju priliku ponuditi objašnjenja za pozitivne rezultate. Sportaši će također biti privremeno suspendirani od strane svog međunarodnog saveza dok se ne završe postupci upravljanja rezultatima u njihovim slučajevima u skladu s odgovarajućim antidopinškim propisima.

Nakon toga, ITA će predmet proslijediti Antidopinškom odjelu Suda za sportsku arbitražu (CAS ADD) na razmatranje prema Pravilima MOO-a o antidopingu.

S novim AAF-ovima Rio 2016 ima 10 dopinških padova.

Ovaj ishod podsjeća sportsku zajednicu da antidopinška znanost neprestano napreduje i da sportaši koji biraju prednost uz pomoć dopinga nikada ne bi smjeli osjećati sigurnost. Dugotrajno pohranjivanje uzoraka i njihova ponovna analiza kad god su dostupne nove ili poboljšane metode otkrivanja proširuju mrežu za razotkrivanje kršenja antidopinških pravila. (V.B)

ZOI 2026 – bez pada

Vjerodostojnost je temelj sporta i Olimpijskog pokreta. Međunarodna agencija za testiranje (ITA) predstavila je izvješće o svojim aktivnostima tijekom Zimskih igara Milano-Cortina 2026. Blago rečeno, ITA, prisutna u Italiji s timom od oko dvadeset stručnjaka, bila je iznimno zauzeta.

63% testiranih sportaša

ITA je prikupila 3.053 uzorka između 30. siječnja, prvog dana u Olimpijskom selu, i 22. veljače, završnog dana Igara. Velika većina bili su uzorci urina (2.180). Ukupno je testirano 1.848 sportaša, što predstavlja 63,4% svih sudionika. To je značajan porast u usporedbi s 55% sportaša testiranih na Zimskim olimpijskim igrama u Pekingu 2022.

Hokej na ledu, skijaško trčanje, biatlon, brzo klizanje i alpsko skijanje bili su na vrhu popisa sportova s najvećim brojem testova. Udio testova provedenih na natjecanju i izvan natjecanja bio je otprilike jednak, s 50% uzoraka prikupljenih od svakog. 92% sudionika testirano je barem jednom u šest mjeseci prije Igara. Kao što ITA ističe, mjeseci koji prethode Igrama ostaju najkritičnije razdoblje za učinkovitost antidopinških kontrola, a provedba preporuka za testiranje prije Igara od strane relevantnih antidopinških organizacija ostaje ključna za ukupnu čvrstoću olimpijskog antidopinškog okvira.

ITA se oslanjala na strategiju procjene rizika provedenu prije Igara, uzimajući u obzir “fiziološke karakteristike svake discipline, podatke o pojedinačnim sportašima, razinu rizika specifičnu za zemlju i informacije prikupljene putem REVEAL-a (povjerljiva platforme za izvještavanje ITA-e koja omogućuje da većina testova bude ciljana te da se ojača učinkovitost antidopinškog programa). Do danas nisu otkrivena kršenja antidopinških pravila. Svi prikupljeni uzorci analizirani su u akreditiranom antidopinškom laboratoriju Svjetske antidopinške agencije u Rimu i bit će pohranjeni do deset godina. (V.B)

Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026. (13. tjedan 2026.)

U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2025./2026., zaključno s 29. ožujka 2026. godine, zaprimljeno ukupno 40 836 prijava oboljelih od gripe, od čega je 11 prijava pristiglo u posljednjem, 13. tjednu (grafikon 1.).