Hrvatski dan nepušenja – poziv na okrugli stol

22. VELJAČE 2023. , SRIJEDA U 10.30 SATI

EDUKACIJSKI CENTAR HRVATSKOG ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO, ROCKEFELLEROVA 12, ZAGREB

Uz Svjetski dan nepušenja (31. svibnja), u Hrvatskoj se od 2003. godine obilježava i nacionalni dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima (engl. World No Tobacco Day). Hrvatski dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima obilježava se prvog dana Korizme ove godine je 22. veljače, posebnost tog dana je što većina ljudi razmišlja o odricanju od nečega u čemu uživa tijekom godine. Dan bez duhanskog dima je dan kojim se želi potaknuti pušače na prestanak pušenja. Kao i prema modelu koji se provodi u drugim zemljama, obilježavanjem Dana bez duhanskog dima nastoji se potaknuti pušače da ne zapale cigaretu 24 sata kako bi uvidjeli da to nije nemoguće i nastavili s apstinencijom. To je prilika da pušači razmisle o svojoj ovisnosti o cigaretama, da im nepušači pomognu da se odreknu cigareta. Povodom Hrvatskog dana nepušenja – Dana bez duhanskog dima, Hrvatski zavod za javno zdravstvo zajedno sa Nacionalnim povjerenstvom za borbu protiv pušenja Ministarstva zdravstva organizira okrugli stol. Okrugli stol će biti održan 22. veljače 2023., srijeda u 10.30 sati u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Rockefellerova 12, Zagreb.

 

 

Okrugli stol bit će i prilika da prikažemo situaciju s pušenjem kod mladih, potaknemo pušače na prestanak, podsjetimo na Škole nepušenja, te izazove koje donose novi duhanski proizvodi i e-cigarete. Pozivamo sve zainteresirane stručnjake da nam se pridruže na Okruglom stolu te sudjeluju u raspravi s primjerima dobre prakse.

Duhan je odgovoran za smrt više od 8 milijuna ljudi godišnje.Više od 7 milijuna tih smrtnih slučajeva posljedica je izravne uporabe duhana, dok je oko 1.2 milijuna posljedica izloženosti nepušača duhanskom dimu. Pušenje duhana izaziva ovisnost, oštećuje sve organske sustave u organizmu te povećava rizik za više od trideset bolesti.

Prema rezultatima istraživanja provedenog 2019. godine „Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji u Republici Hrvatskoj“ (istraživanje HZJZ-a i Institut za društvena istraživanja dr. Ivo Pilar) 38,4% odraslih puši, najviše u dobnoj skupini između 25. i 35. godine života (43,6%), dok muškarci nešto češće puše od žena (41,2% naspram 35,7%) .

Duhanski dim sadrži preko 7 000 različitih kemijskih sastojaka, od kojih neke posebno oštećuju srce i krvne žile. Najštetnije tvari iz duhanskog dima za krvožilni sustav su nikotin, katran i ugljični monoksid.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) “Duhanski proizvodi” se definiraju kao proizvod koji su u cijelosti ili djelomično napravljeni od listova duhana kao sirovine koji se proizvode za pušenje,  žvakanje. Na tržištu se pojavio sve veći broj  „Novih duhanskih proizvoda” koji se definiraju kao duhanski proizvod koji ne pripada ni jednoj od sljedećih kategorija:cigarete,duhan (za samostalno motanje, za lule i vodene lule,cigare i cigarilosi) ,duhan (za žvakanje, za šmrkanje ili za oralnu potrošnju) .

Prodaja cigareta smanjivala se tijekom godina proteklog desetljeća, što dovodi do razvoja i marketinga e-cigareta i novih duhanskih proizvoda (grijani duhanski proizvodi). Elektronički sustavi za isporuku nikotina(e-cigarete), koji se također nazivaju vaping uređaji ili olovke za vape, uređaji koji se koriste za pušenje ili „vape“ aromatizirane otopine. Prema SZO glavni sastojci otopine e-cigareta su: nikotin, propilen glikol sa ili bez glicerola i različita sredstva za poboljšanje okusa. Uz negativan utjecaj na zdravlje ljudi, negativno utječu na okoliš.Proizvođači e-cigareta ne dostavljaju jasne upute korisnicima kako pravilno odložiti korištene uređaje, litij-ionske baterije i iskorištene uljne patrone. E-cigarete su izrađene od plastike i metala i kao takve nisu biorazgradive što uzrokuje raspršenje mikroplastike i ulja u okoliš. Grijani duhanski proizvodi postupkom zagrijavanja stvaraju aerosol koji sadrži nikotin i štetne sastojke u obliku aditiva i aroma .Prema duhanskim tvrtkama, zagrijavanjem duhana, a ne spaljivanjem kao kod obične cigarete, značajno se smanjuje stvaranje štetnih tvari koje nastaju pri visokoj temperaturi povezane s izgaranjem navodi SZO.

Unatoč naporu duhanskih tvrtki da se dokaže smanjena štetnost kod konzumacije e-cigareta i grijanih duhanskih proizvoda,prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) prijavljeno je više od 2800 slučajeva, uključujući i 68 smrtna slučaja EVALI koja predstavlja upalni odgovor dišnog sustava koji nastaje zagrijavanjem i aerosolizacijom ulja koje se taloži u alveolarnom prostoru. EVALI uključuje stanja kao što su lipoidna pneumonia, pneumonitis uzrokovan preosjetljivošću, difuzno alveolarno krvarenje, akutna eozinofilna pneumonija navodi CDC.

Uz e-cigarete i grijane duhanske proizvode u ,,Proizvode sljedeće generacije“ spadaju SNUS i nikotinske vrećice.

SNUS je tradicionalni skandinavski bezdimni duhanski proizvod, reguliran je kao prehrambeni proizvod prema švedskom zakonu o hrani od 1970-ih. Konzumira se stavljanjem vrećice između desni i gornje usne na određeno vrijeme. Iako je opće prihvaćeno da su opasnosti po zdravlje od korištenja snusa puno manje nego kod pušenja, ostaje nejasnoća oko dugoročnih učinaka. Istraživanja su pokazala povezanost između upotrebe snusa i raka gušterače, te povezanost upotrebe snusa dijabetesom tipa 2, smrtonosnim srčanim udarima, povišenim krvnim tlakom te prijevremenim porodom i mrtvorođenošću.

Nikotinske vrećice slične su vrećicama za snus jer su napravljene za postavljanje između usna i desni, te ne zahtijevaju pljuvanje. Ne sadrže list duhana, već oblik dehidriranog nikotina (s dodanim aromama). Nikotin se apsorbira u krvotok preko sluznice u ustima. Vrećice također općenito sadrže biljna vlakna, arome i zaslađivače. Istraživači su upozorili da se nikotinske vrećice posebno sviđaju mladima i nepušačima, jer se prodaju u raznim voćnim okusima, u atraktivnom pakiranju i mogu se diskretno koristiti.

Tijekom sazrijevanja i traženja svoga identiteta, mlade su osobe sklone burnom, nepromišljenom reagiranju te počinju eksperimentirati sa svime što je zabranjeno. Eksperimentiranje duhanom povezano je sa željom da se isproba „zabranjeno voće“, ali i s obilježjem mladosti i nezrelosti, koja ne priznaje vezu između rizičnih ponašanja i loših posljedica koje mogu nastupiti odmah ili s vremenom.

Prema najnovijem Istraživanju o zdravstvenom ponašanju mladih (engl. Health Behaviour in School-aged Children; HBSC) provedenom 2022 g. veliki broj učenika/ca nije probao cigarete nikad u životu što je vidljivo iz slike 1. Trend pušenja barem jednom u 30 dana kod učenika/ca raste s dobi (slika 2). Vrlo nizak postotak učenika/ca puši cigarete svakodnevno (slika 3) dok najveći broj učenika/ca u dobi od 15 godina puši cigarete najmanje jednom tjedno. (slika 4).

Slika 1

 

 

 

 

 

Slika 2

 

 

 

 

 

Slika 3

 

 

 

 

 

Slika 4

 

 

 

 

 

LIITERATURA:

1.       https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/tobacco

2.       https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/

3.       Štimac Grbić, D., Glavak Tkalić, R. (Ur.). (2020). Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske: 2019. i analiza trendova uporabe 2011.-2019. Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.

4.       https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/

5.       United States (US) Federal Drug Administration (FDA): Vaporizers, E-Cigarettes, and other Electronic Nicotine Delivery Systems (ENDS)

6.       Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, S. Peeters, A. Gilmore, Tobacco Control, 2015

7.       J. Foulds, L. Ramstrom, M. Burke, et al. Effect of smokeless tobacco (snus) on smoking and public health in Sweden. Tobacco Control, 2003. Swedish Food Regulations, Food Act (Livsmedelslagen SFS 2006:804). 2006

8.       Royal College of Physicians. Harm reduction in nicotine addiction: helping people who can’t quit. A report by the Tobacco Advisory Group of the Royal College of Physicians. 2007

9.       J. Luo , W. Ye, K. Zendehdel, et al., Oral use of Swedish moist snuff (snus) and risk for cancer of the mouth, lung, and pancreas in male construction workers: a retrospective cohort study. Lancet, 2007, Jun 16;369(9578),2015-20

10.   T. Schmid, Smokeless Alternatives on the Upswing, Tobacco Asia, 3 February 2021

11.   S. Peeters, A. Gilmore, Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, Tobacco Control, 2015

12.   Gazdek D. (2014) Navika pušenja djelatnika u zdravstvu Koprivničko-križevačke županije. Nove staze 32:25-26

13.   HBSC survey conducted in 2022 among Croatian pupils

 

Sudjelujte u natječaju projekta EU – JAMRAI

Razmišljate li kreativno?

#AntibioticResistanceSymbol

Pozivamo vas da sudjelujete u natječaju za dizajniranje prvog globalnog simbola koji će predstavljati otpornost na antibiotike. Pobjednik dobiva nagradu od 2000 eura!

 

Upotreba antibiotika nesumnjivo predstavlja revolucionarno medicinsko dostignuće. Zahvaljujući njima, nekad smrtonosne bolesni su postale gotovo pa bezazlene, čime su nebrojeni životi spašeni. Ipak, zbog tih istih antibiotika, točnije, zbog njihove prekomjerne i neprimjerene uporabe, ovo je dostignuće sada pod golemim rizikom. Naime, sve je više bakterija postalo otporno na antibiotike koji su u opticaju, a ukoliko se dosadašnji trendovi nastave, stručnjaci predviđaju kako bi  do 2050. godine antimikrobna rezistencija mogla postati vodeći uzrok smrtnosti na globalnoj razini. Ukratko, radi se o  gorućem javnozdravstvenom problemu, na koji je potrebna što sveobuhvatnija reakcija, i to u što skorijem roku.

Pristup „Jedno zdravlje“, koje karakterizira dosadašnju borbu s ovim izazovom, naglašava potrebu ujedinjenom pristupu zdravlju čovjeka, životinja i okoliša, kao i najužu suradnju stručnjaka iz područja veterine, humane medicine i znanosti o okolišu. Ipak, ovaj golemi globalni izazov treba dodatno, još udruženije djelovanje, a to je djelovanje svih nas. Zbog toga nam je potreban zajednički, svima poznat simbol oko kojeg ćemo se okupiti, koji će predstavljati našu zajedničku borbu.

Od takvog simbola očekujemo da nam omogući da se dublje razumijemo i na simboličkoj, neverbalnoj, kreativnoj razini djelovanja. Na taj ćemo način imati veće šanse ne samo ujedinjeno djelovati, već će i naše aktivnosti u smjeru zajedničkog cilja moći biti vidljivije, sveobuhvatnije, ali i atraktivnije. Imajući to u vidu, projekt EU-JAMRAI (engl. Joint action on antimicrobial resistance and health care associated infections) je raspisao natječaj kojim se traži prvi globalni simbol za otpornost na antibiotike. Treba napomenuti da se ne traži logo ili nešto slično, već nešto opipljivo, što bi svatko, bilo gdje, mogao izraditi kod kuće i nositi s ponosom, poput crvene vrpce koja označava borbu protiv AIDS-a.

Ovaj natječaj je otvoren do 31. ožujka 2020. godine, a najuspješniji kreativac bit će nagrađen iznosom od 2000 eura.

Više informacija o procesu prijave možete naći ovdje.

 

 

Više o projektu EU – JAMRAI možete pročitati ovdje.

 

Mišja groznica ili hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom

O kakvoj se bolesti radi i što je uzrokuje?

Mišja groznica je naziv bolesti koji se u javnosti često koristi za hemoragijsku groznicu s bubrežnim sindromom (HGBS). HGBS je virusna zoonoza, prvenstveno bolest šumskih mišolikih glodavaca poznata kao bolest prirodnih žarišta. Javlja se u određenim geografskim područjima u kojima su nužno zadovoljeni ekološki uvjeti (abiotički – klima, vodeni tokovi, tlo, padaline, uz biotičke – biljne i životinjske zajednice) da bi se uzročnik bolesti mogao trajno održavati na određenom području.

Bolest uzrokuju Hantavirusi, koji su rasprostranjeni u raznim dijelovima svijeta, kako u Aziji, tako i od sjevera do juga Europe. U Hrvatskoj je bolest stalno prisutna pretežno u kontinentalnim područjima, s različitom učestalošću od godine do godine.

Svake se godine bilježe pojedinačni ili sporadični slučajevi, a ciklički epidemije odnosno povremeno se registrira povećan broj oboljelih osoba, kao što je bilo 1995., 2002., 2012. te 2014. godine.

U Hrvatskoj su poznata neka prirodna žarišta odnosno enzootska područja, npr. neke šume u Lici, Karlovačkoj županiji, Zagrebačkoj županiji, Slavoniji, Gorskom Kotaru, Medvednica, međutim rasprostranjenost ove zoonoze u Hrvatskoj nije u potpunosti poznata.


Tko je rezervoar i domaćin uzročnika?

Mišoliki glodavci su prirodni rezervoari i prenositelji virusa. Uzročnik prirodno kruži i održava se među mišolikim glodavcima.

Kod nas u Hrvatskoj su to: riđa voluharica (Clethrionomys glareolus) i žutogrli miš (Apodemus flavicollis), a uz njih u manjoj mjeri i šumski miš (Apodemus sylvaticus), poljski miš (Apodemus agrarius) te livadna voluharica (Microtus agrestis).

Ta infekcija za njih nije opasna, no čini ih rezervoarima virusa kojeg izlučuju u okolinu, najviše mokraćom i izmetom. Ušavši u njihov svijet odnosno područje tzv. prirodnog žarišta, ljudi se, srećom u pravilu rijetko, u određenim okolnostima mogu zaraziti i razboljeti.


Kako se bolest prenosi?

Čovjek se može zaraziti:

  • izravnim ili posrednim kontaktom s izlučevinama (mokraća, izmet ili slina) zaraženih glodavaca, udisanjem aerosola ili prašine koja sadrži uzročnike
  • unosom uzročnika iz izlučevina zaraženih glodavaca kroz oštećenu kožu ili sluznicu oka, nosa i usta onečišćenim rukama ili
  • kontaminiranom ili zagađenom vodom ili hranom (kao npr. neoprani šumski plodovi)
  • neposrednim kontaktom sa zaraženim glodavcima

Bolest se najčešće ne prenosi sa čovjeka na čovjeka.

Mišja groznica je vezana uz izravan ili posredan dodir s divljim mišolikim glodavcima i njihovim izlučevinama, a do nešto češćeg obolijevanja ljudi obično dolazi u godinama velike brojnosti malih glodavaca (tzv. “mišje godine”). Na njihovu brojnost mogu utjecati razni promjenjivi ekološki čimbenici pa se često ne može u potpunosti objasniti niti prognozirati. Poznato je da obilje hrane pogoduje većem broju, dok dugotrajne zimske hladnoće smanjuju broj glodavaca.


Koji su simptomi bolesti?

Bolest se najčešće manifestira 1 do 2 tjedna nakon izlaganja inficiranoj izlučevini glodavca (vrlo rijetko inkubacija može trajati i do 8 tjedana) naglim nastupom visoke tjelesne temperature, praćene zimicom i jakom glavoboljom, nakon kojih slijede jaki bolovi u trbuhu i leđima, koji mogu biti praćeni mučninom i povraćanjem, zamućenim vidom te ponekad crvenilom lica i konjunktiva te osipom. Kasniji se simptomi bolesti mogu manifestirati smanjenom količinom izlučivanja urina i razvitkom zatajenja bubrega, ali i naglim padom tlaka, pojavom krvarenja i razvojem stanja šoka.


Tko najčešće obolijeva?

Na osnovi opisanog se može zaključiti da su osobe koje zbog prirode posla ili rekreativno (šumski radnici, poljoprivrednici, lovci, planinari, izletnici i sl.) dugotrajno i učestalo dolaze u neposredan ili posredan kontakt s malim divljim glodavcima najizloženiji njihovu aerosolu pa mogu biti i najizloženiji ovoj zarazi.

Važno je napomenuti da se čovjek može zaraziti i u zatvorenim prostorima u kojima mogu boraviti glodavci i gdje može biti velika koncentracija uzročnika u prašini (podrumske prostorije, garaže, tavani, ostave i dr.)

Iako rizik od obolijevanja ljudi postoji, na sreću je razmjerno malen prema proširenosti boravka ljudi u prirodi bilo zbog profesionalnih razloga, bilo zbog rekreacije te se ova bolest u ljudi relativno rijetko javlja.


Kako se zaštititi na otvorenom? 

 

  • Nemojte sjediti ni ležati izravno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi!
  • Tijekom boravka u prirodi čuvajte hranu i piće (u zatvorenim spremnicima) te osobne stvari od dodira s glodavcima i njihovim izlučevinama.
  • Prije konzumacije jela i pića te uzimanja cigarete dobro operite ruke toplom vodom i sapunom ili koristite antiseptik ili dezinficijens na bazi alkohola.
  • Ne ostavljajte ostatke hrane i druge otpatke u prirodi!
  • Nemojte piti vodu iz neuređenih šumskih izvora i lokava.
  • Plodove ubrane u prirodi koji se jedu sirovi dobro operite tekućom vodom.
  • Ne dirajte gnijezda glodavaca kao niti uginule glodavce bez rukavica i maske.

 

Kako se zaštiti u zatvorenim prostorijama?

  • Osigurajte hranu i piće od pristupa glodavaca, pohranite ih u zatvorene spremnike!
  • Smeće držite u zatvorenim čvrstim kontejnerima da ne bude izvor hrane glodavcima.
  • Ne ostavljajte smeće u prostorijama kao što su ostave, podrumi, garaže, tavani, vikendice i sl.!
  • Spriječite ulaz glodavaca u stambene i gospodarske objekte zatvarajući sve pukotine i rupe u zidovima i podovima!
  • Potrebno je skloniti sva odlagališta raznih materijala koji mogu poslužiti glodavcima kao sklonište najmanje 50 m od kuće.
  • Redovito provodite uništavanja glodavaca ili deratizaciju (klopke) u kući i neposredno oko kuće (ako se radi o otrovu upozorite ljude, osobito djecu)!
  • Ne dirajte uginule glodavce ili njihova gnijezda golim rukama.
  • Čišćenje dulje vrijeme nekorištenih prostora obavite uz što manje podizanje prašine, ako je moguće primijenite vlažno čišćenje (uz korištenje maske preko nosa i usta).
  • Ne metite niti usisavajte izlučevine glodavaca, kao niti njihova gnijezda. To će pogodovati zaraznom materijalu (izlučevinama glodavaca) da se digne u zrak koji onda možete udahnuti pa se na taj način možete zaraziti.
  • Nosite masku koja štiti sluznicu nosa i usta!
  • Nosite gumene rukavice!
  • Prilikom čišćenja koristite mokru krpu (da se izbjegne dizanje prašine) i klorni ili alkoholni dezinficijens!

 

U zadnjih petnaest godina broj prijava hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom u Hrvatskoj znatno varira; u prosjeku je oko šezdeset prijava godišnje (najmanje 6 oboljelih 2013. godine; najviše 317 oboljelih 2002. godine). U prva tri mjeseca ove godine prijavljen je nešto veći broj bolesnika s hemoragijskom groznicom u Hrvatskoj nego što se prijavljuje u „mirnim“ godinama, međutim manje nego u istom razdoblju tijekom epidemijskih godina. Bolesnici su iz cijele kontinentalne Hrvatske, iz poznatih endemskih područja/prirodnih žarišta.

U ovom trenutku nije moguće procijeniti kakav će biti trend tijekom ove godine, tj. da li će ova godina po broju oboljelih biti znatno iznad prosjeka.

Rizik od hemoragijske groznice je uvijek prisutan u prirodnim žarištima, a u vrijeme epidemijskih godina je nešto viši, ali se može umanjiti pridržavanjem gore opisanih mjera osobne zaštite.

 

Povezani članak: Procjene rizika zaražavanja djece virusom HGBS-a u Domu Crvenog križa i bližoj okolici na Sljemenu

Depresija: razgovarajmo

Svake se godine 7. travnja obilježava Svjetski dan zdravlja pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije. Za temu ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja je kao prioritetno područje globalnog javnozdravstvenog interesa odabrana depresija, s glavnom porukom „Depresija: razgovarajmo“ (engl. Depression; let’s talk). Cilj ovogodišnje javnozdravstvene kampanje „Depresija: razgovarajmo“ je osvijestiti ljude koji boluju od depresije da potraže i dobiju pomoć.

Ovom se kampanjom također želi:

  • bolje informirati opću javnost o depresiji, njezinim uzrocima i mogućim posljedicama te obliku pomoći koji je dostupan za prevenciju i liječenje depresije
  • potaknuti ljude s depresijom da potraže pomoć
  • osvijestiti obitelj, prijatelje i kolege koji žive s ljudima koji boluju od depresije da su sposobni pružiti podršku oboljelom

 

Što je depresija?

Depresija je bolest koju karakteriziraju poremećaji raspoloženja.

Simptomi depresije su:

  • dugotrajna tuga
  • nesposobnost uživanja u ranije ugodnim stvarima ili aktivnostima
  • duševna bol

Depresija utječe na obavljanje najjednostavnijih svakodnevnih zadataka, ponekad s razornim posljedicama za odnose s obitelji i prijateljima i mogućnosti da se zaradi za život. Da bi se postavila dijagnoza depresije odnosno depresivne epizode, ovi simptomi trebaju trajati najmanje 2 tjedna.

Osim navedenog, ljudi koji boluju od depresije mogu imati i neke od sljedećih simptoma:

  • manjak energije
  • promjene apetita
  • nesanicu ili preveliku potrebu za snom
  • povećanu tjeskobu ili zabrinutost
  • smanjenu koncentraciju
  • neodlučnost
  • nemir
  • osjećaj bezvrijednosti, krivnje ili beznađa
  • misli o samoozljeđivanju ili suicidu

Rizik od razvoja depresije se povećava sa stresom, traumatskim životnim događajima kao što su smrt voljene osobe ili prekid veze, fizičkim bolestima, problemima uzrokovanim konzumacijom alkohola ili droge, siromaštvom, nezaposlenošću, nepravilnom prehranom i nedovoljnom tjelesnom aktivnošću. Kod nekih osoba postoji i genetska, urođena predispozicija za razvoj depresije.

Depresija može pogoditi svakoga, to nije znak slabosti. Depresija je izlječiva: razgovorom s psihoterapeutom, uzimanjem antidepresivnih lijekova ili kombinacijom obaju.

 

Liječenje depresije

  • Potražite pomoć liječnika
  • Možete se obratiti svom obiteljskom liječniku koji će provjeriti i utvrditi Vaše stanje te Vam po potrebi prepisati lijekove ili vas uputiti stručnjacima iz područja mentalnog zdravlja
  • Depresija se liječi lijekovima koji se zovu antidepresivi. Ti lijekovi ne djeluju odmah kao primjerice lijekovi protiv bolova, već im je potrebno oko 1 do 6 tjedana za početak djelovanja
  • Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje uzimanje lijekova i 6 do 10 mjeseci nakon prestanka simptoma
  • Bitno je napomenuti da ovi lijekovi ne izazivaju ovisnost
  • Osim uzimanja antidepresiva, u liječenju depresije je od velike koristi i psihoterapija

 

Jeste li znali?

Zajednički mentalni poremećaji (depresija i anksiozni poremećaji) su u porastu u cijelom svijetu.

U humanitarnim krizama i tijekom ratnih sukoba, 1 od 5 osoba je pogođena depresijom ili anksioznim poremećajem.

Depresija povećava rizik razvoja drugih nezaraznih bolesti kao što su dijabetes i kardiovaskularne bolesti. Uz to, dijabetes i kardiovaskularne bolesti povećavaju rizik od depresije.

Depresija koja se javlja kod žene nakon poroda može utjecati na razvoj novorođenčeta.

Najučestaliji mentalni poremećaji mogu se prevenirati i izliječiti uz relativno mali trošak.

Novi dokaz iz istraživanja koje je provela Svjetska zdravstvena organizacija pokazuje da depresija i anksiozni poremećaji koštaju globalnu ekonomiju više od US$ 1 bilijuna svake godine.

Broj ljudi s depresijom i anksioznim poremećajem u svijetu se povećava: 1990. godine je u svijetu bilo 416 milijuna oboljelih, dok je 2013. godine njihov broj porastao na 615 milijuna.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, depresija će do 2020. godine postati drugi svjetski zdravstveni problem, a gledajući samo žensku populaciju, zdravstveni problem broj jedan. Posljedica je to kontinuiranog porasta broja depresivnih osoba.

 

Ako se osjećate nesretno ili mislite da imate depresiju:

  • Razgovarajte o svojim osjećajima s nekim kome vjerujete.
  • Potražite profesionalnu pomoć.
  • Ne zaboravite da vam uz pravu pomoć može biti bolje.
  • Nastavite s aktivnostima u kojima ste uživali kada vam je bilo dobro.
  • Budite u kontaktu s obitelji i prijateljima.
  • Redovito vježbajte, čak i ako je to samo kratka šetnja.
  • Držite se pravilnih navika hranjena i spavanja.
  • Prihvatite da bi mogli bolovati od depresije i prilagodite svoja očekivanja. Možda nećete biti u mogućnosti ispuniti svoje svakodnevne aktivnosti ili obveze onoliko koliko ste običavali.
  • Izbjegavajte ili ograničite unos alkohola i uzimajte lijekove onako kako vam ih je prepisao liječnik.

ZAPAMTITE

Stigma i diskriminacija koje prate mentalne bolesti, uključujući depresiju, dovode do kasnijeg prepoznavanja problema i odgađaju traženje pomoći, zbog čega liječenje traje dulje, a može doći i do težih posljedica kao što je samoubojstvo.

Depresija je bolest koja pogađa ljude svih dobnih skupina, svih društvenih slojeva i svih zemalja svijeta.

Depresija se može prevenirati i liječiti.

Ako mislite da bolujete od depresije, potražite pomoć.

 

Izvor: WHO

 

Učinite korak Za mentalno zdravlje

 

Hrvatski zavod za javno zdravstvo je u suradnji s Gradskim uredom za zdravstvo Grada Zagreba pokrenuo zajedničko obilježavanje Svjetskog dana zdravlja 2017 posvećenog depresiji. U petak 7.4.2017. od 15.00 do 17.30 sati  će se u Parku Zrinjevac u Zagrebu održati Festival mentalnog zdravlja u cilju promicanja važnosti pravovremenog ulaganja u mentalno zdravlje, zdravstvenog prosvjećivanja i informiranja o dostupnim uslugama mentalnog zdravlja u zajednici. Pogledajte obavijest o Festivalu mentalnog zdravlja

 

Kalendar aktivnosti povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja 2017. godine

 

Popis lijekova za svibanj 2025.

Popisu lijekova registriranih u RH* do 31.05.2025. možete pristupiti na jedan od sljedećih načina:

  1. putem naslovnice: https://www.hzjz.hr/sluzba-za-antidoping/ klikom na ikonu ‘Popis zabranjenih sredstava’
  2. putem informativne stranice o popisu lijekova na kojoj se nalaze integrirana tražilica i dokument u pdf formatu: https://www.hzjz.hr/sluzba-za-antidoping/#popis-zabranjenih-sredstava

Za dodatne upite oko zabranjenih tvari u sportu koji se nalaze u lijekovima, dodatcima prehrani ili drugim proizvodima možete se obratiti Službi za antidoping putem emaila: tue@hzjz.hr ili telefonski na broj: 01/5510-653.

*Služba za antidoping HZJZ-a na mjesečnoj bazi objavljuje Popis lijekova registriranih u Hrvatskoj koji sadrže tvari zabranjene Popisom zabranjenih sredstava. Na ovaj način sportašima pružamo dodatnu podršku i pomoć vezano uz uzimanje lijekova radi liječenja različitih medicinskih stanja.

Popis je sastavljen tako da se u prvoj koloni abecednim redom može potražiti određeni lijek prema zaštićenom imenu. Nazivi lijekova u Popisu pojednostavljeni su na način da pružaju karakterističnu informaciju o nazivu lijeka, ali ne i puno ime lijeka koje se dodjeljuje prilikom registracije lijekova.

U Parizu održana Konferencija posvećena mentalnom zdravlju

Danas je u Parizu održana ministarska konferencija na najvišoj razini: mentalno zdravlje u svim politikama, u organizaciji Svjetske zdravstvene organizacije, a na kojoj su ispred Republike Hrvatske sudjelovali prof.dr.sc. Danijela Štimac Grbić i doc.dr.sc. Natko Gereš iz Službe za mentalno zdravlje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Priopćenje za medije povodom Konferencije prenosimo u cijelosti:

Sveukupno 31 europska država obvezala se integrirati mentalno zdravlje u sve politike.

Pariz, 16. lipnja 2025.

Na konferenciji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) koja se održala u Parizu, predstavnici iz 31 europske države obvezali su se da će mentalno zdravlje postati ključan element svih nacionalnih politika, bez obzira na sektor, odnosno razinu vlasti. Time će europske države nastojati pravovremeno odgovoriti na rastuće izazove mentalnog zdravlja i unaprijediti općenito zdravlje i dobrobit stanovništva.

Pokazatelji koji ukazuju na izazovno stanje u europskim državama, članicama Svjetske zdravstvene organizacije, po pitanju mentalnog zdravlja:

  • Svaka šesta osoba živi s mentalnim poremećajem.
  • Svaka treća osoba s problemima mentalnog zdravlja ne prima potrebnu pomoć.
  • Jedna od četiri osobe sa psihotičnim poremećajem ne prima formalnu medicinsku skrb.
  • Više od 150 000 ljudi godišnje umre zbog samoubojstva (~400 dnevno).
  • Samoubojstvo je vodeći uzrok smrti među osobama u razdoblju od 15 do 29 godina.
  • Tijekom pandemije COVID‑19, anksioznost i depresija porasli su za 25 % na globalnoj razini.
  • Europska regija suočava se s ozbiljnim nedostatkom stručnjaka u području mentalnog zdravlja.
  • Svaki deseti adolescent pokazuje znakove problematičnog ponašanja na društvenim mrežama.
  • Četvrtina 15-godišnjih djevojčica navodi da se osjeća usamljeno „stalno ili većinu vremena“.
  • Jedna od četiri osobe starije od 60 godina suočava se s usamljenošću.

U isto vrijeme, 90% od 29 zemalja koje su sudjelovale u anketi Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) izjavilo je da rade na novim ili ažuriranim politikama mentalnog zdravlja uz uključivanje ključnih dionika, uključujući sektore poput obrazovanja, socijalnih usluga, financija i zapošljavanja. Jedan od glavnih čimbenika koji je doprinio uspješnoj provedbi tih politika bila je uspostava sustava koji omogućuju suradnju različitih sektora.

U Parizu se održava važna Konferencija koju su organizirali Regionalni ured za Europu Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i Ministarstvo zdravstva i pristupa zdravstvenoj skrbi Republike Francuske, na kojoj ministri i predstavnici više sektora pozivaju na prekid izoliranog pristupa mentalnom zdravlju. Konferencija okuplja ministre i visoke predstavnike iz područja zdravstva, obrazovanja, socijalne skrbi i invaliditeta, stanovanja i urbanizma, pravosuđa, obitelji i mladih te kulture. Svi su jednoglasno pozvali na prekid fragmentiranog i sektorski odvojenog pristupa mentalnom zdravlju. U tom pozivu pridružile su im se i osobe s iskustvom mentalnih poteškoća i organizacije civilnog društva.

Pariška Izjava donosi zajedničke smjernice za daljnje djelovanje.

Najvažnije smjernice iz Pariške Deklaracije („The Paris Statement“)

  1. Usklađivanje odgovornosti i financijskih sredstava kroz sve sektore i razine upravljanja/vlasti.
  2. Aktivno uključivanje korisnika usluga u području mentalnog zdravlja u planiranje, provođenje i evaluaciju politika.
  3. Poticati međugeneracijske i društvene veze korištenjem javnih prostora i usluga koje doprinose smanjenju predrasuda prema osobama s teškoćama mentalnog zdravlja.
  4. Uključivanje škola, kaznenih ustanova, radnih mjesta, medija, mladih, urbanog planiranja te zdravstvenih i socijalnih ustanova u prevencijske inicijative.
  5. Osigurati sigurno korištenje online resursa za mentalno zdravlje i jačanje digitalne pismenosti, posebice kod mladih.

Poruke ključnih govornika

“Mentalno zdravlje pokreće svaki trenutak našeg svakodnevnog života – u učionici, na radnom mjestu, za kuhinjskim stolom i u hodnicima vlasti…”

– Dr. Hans Henri P. Kluge, regionalni direktor SZO-a za Europu.

Dr. Kluge istaknuo je da integracija mentalnog zdravlja  utkana u svaku odluku, u svakom sektoru gradi dostojanstvo, nadu i priliku za sve.

Nacionalni primjer – Francuska

Francuska je proglasila mentalno zdravlje “Grande cause” za 2025. godinu, stavljajući mentalno zdravlje kao prioritet i pitanje od nacionalnog interesa.

Ministar zdravstva Yannick Neuder dodao je: “Trajni napredak nije moguć bez uklanjanja prepreka između različitih sektora. Mentalno zdravlje mora biti zajednička odgovornost, utkana u škole, radna mjesta, zajednice i sve razine vlasti…”

Sudionici konferencije

Konferenciju su organizirali Regionalni ured za Europu Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i Ministarstvo zdravstva i pristupa zdravstvenoj skrbi Republike Francuske, uz sudjelovanje ministara i vodećih predstavnika iz sektora zdravstva, obrazovanja, socijalne politike, stanovanja, pravosuđa, kulture, mladih, znanosti i inovacija, te predstavnika civilnog društva i osoba s iskustvom problema mentalnog zdravlja.

Sudionice regije

Sudjelovale su sljedeće zemlje: Armenija, Austrija, Belgija, Bugar­ska, Hrvatska, Cipar, Češka, Estonija, Finska, Francuska, Gruzija, Njemačka, Grčka, Mađarska, Island, Irska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Poljska, Portugal, Moldavija, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska i Ukrajina.

Zaključak

Riječ je o povijesnom trenutku za mentalno zdravlje u Europi: kroz integraciju mentalnog zdravlja u sve javne politike, zemlje europske regije, članice SZO-a, žele sustavno i na više razina potaknuti i poduprijeti jačanje dobrobiti te prevenciju i smanjenje stigme po pitanju mentalnog zdravlja, osobito među mladima i ranjivim skupinama.

Završnu deklaraciju – Mentalno zdravlje u svim politikama možete pročitati ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.6. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 23. svibnja 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.6. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.3. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za javno zdravstvo

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 23. svibnja 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.3. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za javno zdravstvo.

Više pogledajte ovdje.

COVID-19 u Hrvatskoj (17.6.2025.)

COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.

U 24. kalendarskom tjednu (tjedan od 9. do 15. lipnja 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljene su 62 prijave COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 24. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

Poziv na testiranje – 2.2. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja, pripravnik u Službi za ovisnosti

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 23. svibnja 2025. javni natječaj za prijam na pripravnički staž za radno mjesto 2.2. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja, pripravnik u Službi za ovisnosti.

Više pogledajte ovdje.

Poziv na testiranje – 1.11. referent – knjižničar u Ravnateljstvu

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 23. svibnja 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.11. referent – knjižničar u Ravnateljstvu.

Više pogledajte ovdje.

Poziv na testiranje – 1.10. referent u Službi za ovisnosti

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 23. svibnja 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.10. referent u Službi za ovisnosti.

Više pogledajte ovdje.

Poziv na testiranje – 1.9. zdravstveni radnik u javnom zdravstvu u Službi za epidemiologiju zaraznih bolesti

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 23. svibnja 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.9. zdravstveni radnik u javnom zdravstvu u Službi za epidemiologiju zaraznih bolesti.

Više pogledajte ovdje.

Poziv na testiranje – 1.8. zdravstveni radnik u javnom zdravstvu u Službi za mikrobiologiju

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 23. svibnja 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.8. zdravstveni radnik u javnom zdravstvu u Službi za mikrobiologiju.

Više pogledajte ovdje.

Svjetsko plivačko tijelo kaznit će sudionike Enhanced Gamesa

Plivači, treneri i službenici koji se natječu ili podržavaju kontroverzni novi sportski događaj koji dopušta doping za poboljšanje sportskih izvedbi bit će izbačeni iz World Aquaticsa. Potez je usmjeren na Enhanced Games, privatno financirani događaj u stilu Olimpijskih igara koji će se premijerno održati u Las Vegasu sljedećeg svibnja, a koji izričito dopušta – i potiče – upotrebu tvari zabranjenih prema globalnim antidopinškim pravilima. Sportaši neće biti testirani na doping i mogu slijediti personalizirane farmaceutske režime, pod uvjetom da svoju upotrebu otkriju organizatorima. World Aquatics je rekao da će svatko tko “podržava, odobrava ili sudjeluje u sportskim događajima koji prihvaćaju upotrebu znanstvenih dostignuća ili drugih praksi koje mogu uključivati ​​zabranjene tvari i/ili zabranjene metode” biti nepodoban za događaje pod njihovim okriljem. To uključuje sportaše, trenere, administratore i medicinsko osoblje.

Australac James Magnussen, dvostruki svjetski prvak u utrci na 100 metara slobodno, natjecat će se na nadolazećim Enhanced Game. „Oni koji omogućuju doping u sportu nisu dobrodošli na Svjetskom prvenstvu u vodenim sportovima ili bilo kojem drugom natjecanju“, rekao je Husain al-Musallam, predsjednik organizacije. Enhanced Games, zakazane za 21. i 24. svibnja 2026. u Las Vegasu, uključivat će sprint, plivanje i dizanje utega. Organizatori su obećali nagradni fond do 500.000 dolara po događaju, uključujući bonuse od milijun dolara za obaranje svjetskih rekorda u sprintu na 100 metara ili 50 metara slobodno. Australski plivač i trostruki olimpijski osvajač medalje James Magnussen među malom je skupinom sportaša koji su javno potpisali dolazak na spomenute Igre. Osnivač događaja, australski poduzetnik Aron D’Souza, predstavio je Igre kao revolucionarnu platformu koja prihvaća ono što on naziva „nadčovječnošću“, budućnošću u kojoj su farmaceutska i tehnološka poboljšanja normalizirana. Sportaši se mogu natjecati prirodno, slijediti protokole poboljšanja ili sudjelovati u kliničkim ispitivanjima koristeći „istraživačke medicinske proizvode“ koje je FDA označila. „Stvaramo novu kategoriju ljudske izvrsnosti“, kažu promotivni materijali. „Svijet je to u kojemu se tvari/sredstva za poboljšanje izvedbi koriste sigurno, otvoreno i pod liječničkim nadzorom.“

D’Souza je nazvao antidopinšku politiku „zastarjelom i licemjernom“, tvrdeći da Enhanced Games nudi sigurniju i transparentniju alternativu. Plan je izazvao oštre kritike antidopinških tijela i sportskih saveza. „To je opasna klaunska predstava, a ne pravi sport“, rekao je Travis Tygart, predsjednik Američke antidopinške agencije. Svjetska antidopinška agencija upozorila je da ovaj projekt „ugrožava zdravlje i dobrobit sportaša“ promovirajući „zlouporabu moćnih tvari i metoda koje bi se trebale propisivati, ako uopće, samo za specifične terapijske potrebe“. Očekuje se da će sportaši proći liječnički pregled i da će ih pratiti neovisni zdravstveni i etički odbori. No, provedba se čini uglavnom dobrovoljnom, što organizatori opisuju kao dio svog modela „partnerstvo na prvom mjestu“.

U veljači je grčko-bugarski plivač Kristian Gkolomeev navodno plivao brže od svjetskog rekorda na 50 metara slobodno dok je bio na protokolu poboljšanja. Iako su organizatori hvalili rezultat, on je došao s upozorenjima: Gkolomeev je nosio poliuretansko odijelo za cijelo tijelo koje nije odobrio World Aquatics, a plivanje nije priznato kao službeno.

Financijska potpora Igara uključuje podršku osoba povezanih s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Pro-doping Enhanced Games debitira u Las Vegasu uz podršku Trumpa Jr. Ostali donatori povezani s Trumpom svoja ulaganja opisuju “važnijim od bilo kojeg ulaganja.”

Objava World Aquaticsa dolazi usred napora da se suzbiju Enhanced Games prije nego što dobiju daljnji zamah. Nisu potvrđeni veliki emiteri ili sponzori, a broj prijavljenih sportaša koji će sudjelovati na tim Igrama ostaje malen. Ipak, organizatori kažu da napreduju s planovima za cjelogodišnju bazu za trening i širi poslovni pothvat koji prodaje personalizirane programe poboljšanja potrošačima. Dok se Enhanced Games predstavlja kao paralela Olimpijskim igrama, kritičari kažu da riskira potpuno potkopavanje globalnog sporta. „Veći rizik“, stoji u internom često postavljanom pitanju Enhanced Gamesa, „jest pretvaranje da ti rizici ne postoje.“ Prihvaća li javnost ili odbacuje tu filozofiju? Jesu li Enhanced Games samo jednokratni eksperiment ili revolucionarna sila u budućnosti elitnog natjecanja? (V.B)

Novi alat za borbu protiv dopinga

Vijeće Europe i Britanska antidopinška agencija (UKAD) zajednički su lansirali novi digitalni alat – interaktivne nadzorne ploče Upitnika o borbi protiv dopinga (ADQ), kako bi unaprijedili praćenje i analizu antidopinških aktivnosti diljem Europe.

Ove dinamične ploče razvijene su pomoću Microsoft Power BI platforme i omogućuju detaljnu vizualizaciju i usporedbu podataka o provedenom dopinškom testiranju, prevenciji, edukaciji, pravnim okvirima i proračunima u različitim zemljama tijekom vremena. Time se prvi put pruža sveobuhvatan uvid u antidopinške napore kroz godine s ciljem jačanja učinkovitosti i transparentnosti.

Prethodno su ti podaci bili dostupni samo u PDF formatima, što je otežavalo analizu i usporedbu među državama. Nova platforma omogućuje jednostavno pretraživanje i korištenje informacija što će pomoći u boljem kreiranju politika, istraživanju i evaluaciji postojećih programa.

„Ovo je uzbudljiv korak naprijed. Nove nadzorne ploče donose moćan alat za sve koji se bore za čist sport. Kroz podatkovnu analitiku možemo jasnije prepoznati prijetnje i učinkovitije djelovati,“ istaknuo je Tony Josiah, direktor u UKAD-u.

Jamie Brown iz Vijeća Europe dodao je kako novi alat potiče razmjenu dobrih praksi i jača međunarodnu suradnju: „Ovo je velik napredak u promicanju otvorenosti i učinkovitosti antidopinških mjera među državama članicama.“

Nove nadzorne ploče dostupne su dionicima u antidopinškoj zajednici i planira se njihovo daljnje nadograđivanje kroz dodavanje novih skupova podataka i mogućnosti za dugoročne analize. Ova inicijativa dolazi u ključnom trenutku kada su borba za pošten sport i transparentnost važniji nego ikad. Vijeće Europe poziva sve relevantne organizacije da aktivno koriste ovaj alat i doprinesu stvaranju sportskog okruženja bez dopinga. (J.K)

WADA/MOO

Predsjednik Svjetske antidopinške agencije (WADA), Witold Bańka, prošlog je tjedna bio u Lausannei u Švicarskoj kako bi se sastao s predsjednikom Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO) dr. Thomasom Bachom i novoizabranom predsjednicom Kirsty Coventry. Također je održao govore na općim skupštinama Zimskih olimpijskih sportskih federacija (WOF) i Udruge međunarodnih ljetnih olimpijskih federacija (ASOIF). G. Bańka je rekao: „Bilo mi je zadovoljstvo sastati se s predsjednikom MOO-a Bachom i novoizabranom predsjednicom Coventry. Imali smo izvrsnu razmjenu mišljenja o našoj kontinuiranoj suradnji u zaštiti integriteta sporta diljem svijeta. Također sam iskoristio priliku da još jednom zahvalim predsjedniku Bachu na njegovim godinama suradnje i predanosti sportu, posebno u području antidopinga. „Gledajući unaprijed, WADA je predana nastavku našeg snažnog partnerstva s MOO-om pod vodstvom gđe. Coventry, posebno u pripremi za Zimske olimpijske i Paraolimpijske igre 2026. u Milanu-Cortini, te tijekom provedbe Svjetskog antidopinškog kodeksa i međunarodnih standarda 2027.“ Govoreći na objema općim skupštinama, g. Bańka ponovio je čvrst stav WADA-e o osudi Poboljšanih igara, koje aktivno potiču upotrebu potencijalno opasnih droga/dopinga za poboljšanje izvedbi u sportu. Rekao je: „Globalna antidopinška zajednica i dalje se suočava s mnogim izazovima i prijetnjama od kojih su jedan takozvane Poboljšane igre.“ Prijeti uništiti desetljeća napretka u zaštiti sportaša i javnom zdravstvu. Oni od nas koji istinski brinu za zdravlje sportaša i integritet sporta moraju poslati čvrstu poruku da se nećemo dati obeshrabriti. Zbog zdravlja sportaša i čistoće sporta, to se mora zaustaviti.” Govoreći na Glavnoj skupštini WOF-a, dotakao se tekućih priprema za nadolazeće Zimske olimpijske i Paraolimpijske igre Milano-Cortina 2026., koje će se otvoriti za manje od osam mjeseci. G. Bańka je rekao: „WADA marljivo radi na tome da osigura to da antidopinški program za Milano-Cortinu 2026. bude robustan i sveobuhvatan. Drago nam je što ponovno surađujemo s MOO-om, Međunarodnom agencijom za testiranje i Međunarodnim paraolimpijskim odborom kako bismo osigurali da se sportaši sljedeće godine natječu pod jednakim uvjetima. Oni će voditi razne aktivnosti vezane uz testiranje prije Igara i važno je da sve zimske međunarodne federacije provedu preporuke za testiranje koje će im biti poslane. WADA to pomno prati kako bi osigurala da se sportaši testiraju na temelju obavještajnih podataka, znanosti, istraživanja, dostupnih podataka i provjerenih strateških planova testiranja.” G. Bańka također je podsjetio dionike da potaknu sportaše i pomoćno osoblje da završe nedavno pokrenuti obrazovni tečaj osmišljen kako bi podržao one koji žele sudjelovati na Milano-Cortina 2026. u skladu s antidopinškim pravilima. Tijekom svog obraćanja objema skupštinama, predsjednik je ponovio važnost suradnje i iznio prioritete WADA-e u godinama koje dolaze. Rekao je: „Uloga ASOIF-a i WOF-a te njihovih članova ključna je za misiju WADA-e i cijenimo ključnu ulogu koju međunarodni savezi igraju u zaštiti čistog sporta. Svi moramo nastaviti u istom smjeru. U godinama koje dolaze nastavit ćemo se usredotočivati ​​na jačanje globalnog antidopinškog sustava proširivanjem utjecaja našeg znanstvenog, obrazovnog i obavještajnog rada te podizanjem iskustva sportaša.”

PRVA ŽENA NA ČELU MOO-a

Kirsty Leigh Coventry Seward (rođena 16. rujna 1983.) je zimbabveanska političarka, sportska administratorica i bivša natjecateljska plivačica. U lipnju 2025. postat će 10. predsjednica Međunarodnog olimpijskog odbora, kao prva žena, prva Zimbabveanka i prva Afrikanka izabrana na tu dužnost, zamijenivši Thomasa Bacha. Članica je Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO) i početkom 2018. izabrana je za predsjednicu Sportske komisije MOO-a, tijela koje predstavlja sve olimpijske sportaše diljem svijeta. Godine 2025. izabrana je za predsjednicu MOO-a, postavši prva žena i prva Afrikanka koja je to učinila.

Odlazeći predsjednik MOO, Thomas Bach, službeno će predati predsjedništvo Kirsty Coventry tijekom posebne primopredaje dužnosti 23. lipnja u Olimpijskoj kući u Lausannei. Bach, koji je postao deveti predsjednik MOO-a nakon izbora na 125. zasjedanju MOO-a u Buenos Airesu 2013. godine, zaključit će 12 godina službe na čelu olimpijskog pokreta. Prvi mandat odslužio je osam godina, a u ožujku 2021. ponovno je izabran bez protukandidata za drugi četverogodišnji mandat. Tijekom 144. zasjedanja MOO-a u Grčkoj u ožujku 2025. izabran je za doživotnog počasnog predsjednika MOO-a. (V.B)

Svjetski dan darovatelja krvi 2025. g.

Svjetski dan darovatelja krvi obilježava se 14. lipnja svake godine, nakon što je na Općoj skupštini Svjetske zdravstvene organizacije 2004. godine, na kojoj su sudjelovale 192 zemlje članice, usvojena rezolucija o uspostavi obilježavanja tog dana.

Godišnje se prikupi oko 120 milijuna doza krvi na svijetu. Taj je broj u porastu iz godine u godinu zbog jačanja svijesti o potrebi dobrovoljnog darovanja krvi. Prema podacima Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu, u Hrvatskoj je 2024. g. prikupljeno 202.508 doza krvi te ostvareni broj prikupljenih doza krvi iznosi 5,23 doze na 100 stanovnika. Oko 4 – 5% stanovništva Hrvatske su darovatelji krvi; od toga je svake godine oko 10 – 12 % novih darovatelja krvi, odnosno onih koji prvi put daju krv, a preostali su višestruki darovatelji krvi, koji u prosjeku daruju krv dvaput godišnje. Sigurnost krvi u Hrvatskoj je osigurana mjerama kontrole kvalitete i nadzora nad krvi i krvnim pripravcima, koje uključuju i mikrobiološku kontrolu, kao i mjerama zaštite od infekcija u zdravstvenim ustanovama koje se kontinuirano provode, te principima samodostatnosti i dobrovoljnog, neplaćenog davalaštva. Mnogim pacijentima i pacijenticama kojima je u određenom trenutku potrebna transfuzija krvi ona nije uvijek brzo dostupna. Sigurna krv i krvni pripravci neophodni su svim zemljama na svijetu radi prevencije mnogih smrti i očuvanja zdravlja.

U Hrvatskoj se krv može darivati na organiziranim akcijama darovanja krvi u transfuzijskoj ustanovi (Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu – HZTM) ili u organizaciji dobrovoljnih udruga/organizacija (poput Hrvatskog Crvenog križa). Redovite akcije darovanja krvi se provode u svim većim radnim organizacijama, školama, mjesnim zajednicama, a vrijeme i mjesto održavanja akcija najavljuju se putem medija; pritom HZTM na svojim mrežnim stranicama redovito objavljuje tjedni raspored darivanja krvi.

Poziv na testiranje – 1.4. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 23. svibnja 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.4. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti.

Više pogledajte ovdje.

Održan 7. sastanak europske radne skupine Otvorene metode koordinacije (OMK) na temu „kultura i zdravlje“

Dana 12. i 13. lipnja 2025. održan je posljednji, 7. sastanak europske radne skupine Otvorene metode koordinacije (OMK) na temu „Kultura i zdravlje“.

Sastanak je otvoren pozdravnim govorima ministrice kulture dr.sc. Nine Obuljen Koržinek, ministrice zdravlja docentice Irene Hrstić, ravnateljice Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ profesorice Mirjane Kujundžić Tiljak, a u ime ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo profesora Krunoslava Capaka, govorio je docent Marinko Artuković, voditelj Službe za strateško planiranje, inovacije i koordinaciju projekata. Nakon govora slijedio je radni sastanak, te prezentacije primjera dobre prakse u Republici Hrvatskoj, kao što su film u bolnici, koncerti za onkološke pacijente, murali u bolnicama, te istraživanja o projektima.

Radna skupina, koju čini oko pedeset stručnjaka iz država članica Europske unije, osnovana je s ciljem podizanja svijesti o pozitivnim učincima kulture na zdravlje, stvaranja međusektorske suradnje između donositelja odluka i dokumentiranja vrijednih inicijativa i projekata.

Inače, program nastaje u okviru preporuka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Vijeća Europe, a usmjeren je na povezivanje kulturnog i zdravstvenog sektora. U Republici Hrvatskoj je koordinaciju nad programom preuzelo Ministarstvo kulture i medija RH, a cilj je razviti integrirane politike i pilot-projekte koji koriste umjetničke i kulturne prakse kao alat u prevenciji bolesti, očuvanju zdravlja i unapređenju kvalitete života.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo bi u programu kao stručna i javnozdravstvena ustanova bio ključan partner u aspektima istraživanja i prikupljanja podataka o utjecaju kulturnih aktivnosti na zdravlje populacije te razradi pokazatelja za evaluaciju učinkovitosti programa. Govorilo se o mogućnosti uključivanja kulturne aspekte u kampanje promocije zdravlja, posebice u području mentalnog zdravlja, prevencije stresa, zdravog starenja i smanjenja društvene izolacije. Kao partner, HZJZ bi mogao sudjelovati u edukaciji stručnjaka u zdravstvu o ulozi kulture u očuvanju zdravlja, te u povezivanju programa sa županijskim zavodima za javno zdravstvo i lokalnim zajednicama. Jedan od ciljeva u takvom projektu je i istraživanje postojećih dobrih praksi i inicijativa u Republici Hrvatskoj, kao i razvoj vlastitog pilot-projekata u suradnji s izabranim zdravstvenim i kulturnim ustanovama.

Sudjelovanje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u projektu “Kultura i zdravlje” pruža jedinstvenu priliku za inovativno povezivanje sektora, jačanje javnog zdravstva i podizanje kvalitete života građana. Umjetnost bi mogla imati ključnu ulogu u prevenciji bolesti, promicanju dobrog zdravlja te kao potpora liječenju niza različitih stanja.

Mentalni poremećaji u Republici Hrvatskoj, Zagreb, 2025.

Publikaciju Mentalni poremećaji u Republici Hrvatskoj, Zagreb, 2025. možete preuzeti ovdje.

Održana javnozdravstvena akcija u Osijeku

7. lipnja 2025. godine, na “7. susretu braniteljica Domovinskog rata RH”, održana je javnozdravstvena akcija u Osijeku, u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

U sklopu javnozdravstvene akcije hrvatskim braniteljicama iz krvi se je određivao šećer, kolesterol i HbA1c te mjerio pedobrahijalni indeks (ABI) i krvni tlak.

Ovom se javnozdravstvenom akcijom želi skrenuti pozornost na veću brigu za svoje zdravlje i važnost prevencije te ranog otkrivanja vodećih kroničnih nezaraznih bolesti, posebno kardiovaskularnih bolesti, periferne arterijske bolesti i dijabetesa.

Javnozdravstvenoj akciji je prisustvovao potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.

Na javnozdravstvenoj akciji iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prisustvovale su prim. Verica Kralj, dr. med. i Marinka Šimunović Gašpar, mag. med. techn., univ. mag. admin. sanit.

Održana javnozdravstvena akcija u Rijeci

4. lipnja 2025. godine održana je javnozdravstvena akcija u Rijeci pod nazivom „KORAK ISPRED BOLESTI“, u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Sekcije za intervencijsku radiologiju Hrvatskog društva radiologa u suorganizaciji Doma zdravlja Primorsko-goranske županije i MESI d.o.o., pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva.

U sklopu javnozdravstvene akcije iz krvi se je određivao šećer i kolesterol, te mjerio pedobrahijalni indeks (ABI) i krvni tlak. Ovom javnozdravstvenom akcijom želimo skrenuti pozornost javnosti na potrebu povećanja znanja o perifernoj arterijskoj bolesti (PAB) te mogućnostima prevencije.

Na javnozdravstvenoj akciji iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prisustvovale su prim. Verica Kralj, dr. med. i Marinka Šimunović Gašpar, mag. med. techn., univ. mag. admin. sanit.

Kombinacija dvije napredne tehnike

Ambientna masena spektrometrija (AMS) je moderna metoda koja omogućava brzo otkrivanje nedozvoljenih tvari u uzorcima, ali ima svoje izazove. Naime, kada se analizira složene uzorke mogu nastati smetnje zbog matriks efekata, odnosno utjecaja drugih tvari koje nisu ciljane. Također, bez dodatnog odvajanja tvari može doći do lažnih pozitivnih rezultata, jer su neke tvari kemijski vrlo slične (izomeri i izobari).

Kako bi se prevladali ovi problemi i povećala preciznost testiranja razvijena je nova metoda koja kombinira dvije moćne tehnike: ambientnu masenu spektrometriju (AMS) i tekućinsku kromatografiju masene spektrometrije (LC-MS). Ovaj pristup, koji je razvijen po prvi puta u ovom istraživanju, temelji se na korištenju mikroskopskih količina otapala za učinkovito izdvajanje tvari sa površine specijalnog uređaja nazvanog SPME (Solid-Phase Microextraction).

U prvoj fazi analize koristi se tehnika poznata kao CBS-MS (coated blade spray masena spektrometrija), koja omogućava brzo skeniranje uzorka koristeći samo nekoliko mikrolitara otapala. Ovaj korak omogućuje da se analiziraju velike količine uzoraka uz visoku preciznost i osjetljivost. Ako se u uzorku otkrije nešto sumnjivo, preostale tvari se podvrgavaju detaljnijoj analizi korištenjem LC-MS tehnike, koja daje konačnu potvrdu rezultata.

Ova nova metoda ima nekoliko važnih prednosti:

  • Ekološki prihvatljiva: koristi se samo nekoliko mikrolitara organskih otapala što smanjuje negativan utjecaj na okoliš.
  • Visoka preciznost: smanjuje se utjecaj drugih tvari u uzorku (poznatih kao matriks efekti), čime se poboljšava osjetljivost i točnost testiranja.
  • Brza i učinkovita: omogućava brzo skeniranje i preciznu identifikaciju nedozvoljenih tvari.

Iako je ova metoda novi pristup, rigorozno je testirana i potvrđena kroz eksperimente. U kontekstu antidopinškog testiranja uspješno je primijenjena za detekciju čak 53 zabranjene tvari u uzorcima urina. Ova nova strategija otvara vrata za učinkovitije testiranje na doping, čineći ga bržim, preciznijim i pouzdanim.

Za sportaše ovo znači da postoji napredna tehnologija koja omogućava temeljito testiranje na doping uz minimalne šanse za pogrešne rezultate. Ova metoda ne samo da poboljšava točnost testiranja, već i doprinosi očuvanju okoliša smanjenjem upotrebe kemijskih otapala. (J.K)