Sudjelujte u natječaju projekta EU – JAMRAI

Razmišljate li kreativno?

#AntibioticResistanceSymbol

Pozivamo vas da sudjelujete u natječaju za dizajniranje prvog globalnog simbola koji će predstavljati otpornost na antibiotike. Pobjednik dobiva nagradu od 2000 eura!

 

Upotreba antibiotika nesumnjivo predstavlja revolucionarno medicinsko dostignuće. Zahvaljujući njima, nekad smrtonosne bolesni su postale gotovo pa bezazlene, čime su nebrojeni životi spašeni. Ipak, zbog tih istih antibiotika, točnije, zbog njihove prekomjerne i neprimjerene uporabe, ovo je dostignuće sada pod golemim rizikom. Naime, sve je više bakterija postalo otporno na antibiotike koji su u opticaju, a ukoliko se dosadašnji trendovi nastave, stručnjaci predviđaju kako bi  do 2050. godine antimikrobna rezistencija mogla postati vodeći uzrok smrtnosti na globalnoj razini. Ukratko, radi se o  gorućem javnozdravstvenom problemu, na koji je potrebna što sveobuhvatnija reakcija, i to u što skorijem roku.

Pristup „Jedno zdravlje“, koje karakterizira dosadašnju borbu s ovim izazovom, naglašava potrebu ujedinjenom pristupu zdravlju čovjeka, životinja i okoliša, kao i najužu suradnju stručnjaka iz područja veterine, humane medicine i znanosti o okolišu. Ipak, ovaj golemi globalni izazov treba dodatno, još udruženije djelovanje, a to je djelovanje svih nas. Zbog toga nam je potreban zajednički, svima poznat simbol oko kojeg ćemo se okupiti, koji će predstavljati našu zajedničku borbu.

Od takvog simbola očekujemo da nam omogući da se dublje razumijemo i na simboličkoj, neverbalnoj, kreativnoj razini djelovanja. Na taj ćemo način imati veće šanse ne samo ujedinjeno djelovati, već će i naše aktivnosti u smjeru zajedničkog cilja moći biti vidljivije, sveobuhvatnije, ali i atraktivnije. Imajući to u vidu, projekt EU-JAMRAI (engl. Joint action on antimicrobial resistance and health care associated infections) je raspisao natječaj kojim se traži prvi globalni simbol za otpornost na antibiotike. Treba napomenuti da se ne traži logo ili nešto slično, već nešto opipljivo, što bi svatko, bilo gdje, mogao izraditi kod kuće i nositi s ponosom, poput crvene vrpce koja označava borbu protiv AIDS-a.

Ovaj natječaj je otvoren do 31. ožujka 2020. godine, a najuspješniji kreativac bit će nagrađen iznosom od 2000 eura.

Više informacija o procesu prijave možete naći ovdje.

 

 

Više o projektu EU – JAMRAI možete pročitati ovdje.

 

Zaštita zdravlja na radu

Nacionalna kultura sigurnosti i zaštite zdravlja na radu je ona u kojoj se pravo na siguran i zdrav radni okoliš poštuje na svim razinama, u kojima vlada, poslodavci i radnici aktivno sudjeluju u osiguravanju zdravog i sigurnog radnog okruženja putem sustava definiranih prava, obveza i dužnosti te gdje se najviši prioritet daje načelima prevencije.

Danas se mnogi radnici suočavaju sa sve većim pritiskom u nastojanju da zadovolje zahtjeve suvremenog radnog života. Psihosocijalni rizici kao što su povećana konkurencija, veća očekivanja u izvođenju radnih zadaća i duže radno vrijeme doprinose da radno mjesto postaje sve stresniji okoliš. Uz tempo rada koji zahtijeva neposrednu komunikaciju i visoku razinu globalnog natjecanja sve je tanja linija koja odvaja posao od privatnog života.

Osim toga, s obzirom na značajne promjene u radnim odnosima i trenutnu ekonomsku recesiju, radnici su izloženi organizacijskim promjenama i preustroju poduzeća, smanjenju mogućnosti zapošljavanja, povećanoj nesigurnosti posla, strahu od gubitka radnog mjesta, otpuštanju i nezaposlenosti te posljedično smanjenju financijske stabilnosti, što dovodi do ozbiljnih posljedica po njihovo mentalno zdravlje i dobrobit.

Procjenjuje se da će do 2030. godine radnici u dobi od 55 do 64 godine činiti najmanje 30% radne snage u mnogim europskim zemljama. Dob za odlazak u mirovinu povećava se u većini europskih zemalja i mnogi će se radnici vjerojatno suočiti s duljim radnim vijekom. Iz tog se razloga moraju uložiti dodatni napori da bi se osigurali sigurni i zdravi uvjeti tijekom cijelog radnog vijeka.

Europska 2020 strategija identificira demografske promjene kao jedan od glavnih izazova s kojima se Europa suočava. Za rješavanje tog problema, Strateški okvir za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu 2014-2020 Europske unije posebno naglašava mjere za promicanje dobre prakse i poboljšanje uvjeta sigurnosti i zdravlja na radu (SZR) za sve radnike.

 

Starenje radne snage predstavlja različite izazove za sve one koji su uključeni u upravljanje SZR-om:

  • Dulji radni vijek može rezultirati duljom izloženošću rizicima.
  • Porast broja radnika s kroničnim zdravstvenim problemima i specifičnim potrebama.
  • Potencijalna veća osjetljivost starijih radnika na određene opasnosti po sigurnost i zdravlje.
  • Potreba da se vodi računa o visokoj stopi zdravstvenih problema povezanih s radom u pojedinim sektorima i poslovima koji uključuju teška fizička i mentalna opterećenja, ručni rad ili atipično radno vrijeme.
  • Važnost prevencije invaliditeta, rehabilitacije i povratak na posao.
  • Nužnost rješavanja diskriminacije zbog životne dobi na razini društva.

 

Stres je drugi najčešći zdravstveni problem vezan uz rad u Europi, a loše psihosocijalno radno okruženje može imati značajne negativne učinke na zdravlje radnika. Smatra se da stres i drugi psihosocijalni rizici uzrokuju više od polovice (50-60 %) svih izgubljenih radnih dana radi bolovanja.

Iako se psihosocijalni rizici javljaju na svakom radnom mjestu, može ih se uspješno procijeniti i njima upravljati čak i s ograničenim sredstvima.

Pojedinac nije kriv za stres na radnom mjestu već je to organizacijski problem. To je jedan od najčešćih rezultata lošeg psihosocijalnog radnog okruženja.

 

Psihosocijalni rizici proizlaze iz lošeg dizajna i organizacije rada i upravljanja, kao i lošeg socijalnog konteksta rada što može dovesti do negativnih psihičkih, fizičkih i društvenih ishoda.

 

Uvjeti rada koji mogu dovesti do psihosocijalnih rizika:

  • prekomjerno opterećenje ili vremensko ograničenje
  • proturječni zahtjevi
  • nedostatak jasnoće o ulozi radnika
  • neučinkovita komunikacija
  • loše provedene organizacijske promjene

 

Nezdravi društveni kontekst se odlikuje situacijama u kojima postoje:

  • nedostatak podrške od strane uprave ili kolega
  • loši međuljudski odnosi
  • zlostavljanje, agresija i nasilje
  • poteškoće u usklađivanju obaveza na poslu i kod kuće

 

Psihosocijalne rizike ne treba miješati sa zdravim, stimulirajućim, ali poticajnim radnim okruženjem u kojem su radnici visoko motivirani i poticani da rade najbolje što mogu.

U posljednjih nekoliko godina istraživači, praktičari i oni koji donose odluke posvećuju veću pozornost utjecaju psihosocijalnih rizika i stresa na radnom mjestu.  Danas je stres vezan uz rad opće priznat kao globalni problem koji utječe na sve zemlje, sva zanimanja i sve radnike, kako u razvijenim tako i u zemljama u razvoju. U tom složenom kontekstu, kako bi se zaštitilo zdravlje i dobrobit radnika, radno je mjesto ujedno važan izvor psihosocijalnih rizika i idealno mjesto za njihovo rješavanje.

Međunarodna organizacija rada (engl. International Labour Organisation; ILO) je povodom Svjetskog dana sigurnosti i zdravlja na radu 2016. godine objavila na svojoj web stranici izvješće pod nazivom Stres na radnom mjestu: kolektivni izazov, kojem je cilj predstaviti trendove vezane uz stres na radnom mjestu u razvijenim i zemljama u razvoju radi podizanja svijesti o veličini problema u novom kontekstu svijeta rada. U tu svrhu izvješće daje međuregionalni pregled učestalosti i utjecaja stresa na radnom mjestu, te proučava zakonodavstvo, politike i intervencije za postupanje na različitim razinama – od međunarodne, regionalne i nacionalne do razine radnog mjesta.

 

 

 

Mišja groznica ili hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom

O kakvoj se bolesti radi i što je uzrokuje?

Mišja groznica je naziv bolesti koji se u javnosti često koristi za hemoragijsku groznicu s bubrežnim sindromom (HGBS). HGBS je virusna zoonoza, prvenstveno bolest šumskih mišolikih glodavaca poznata kao bolest prirodnih žarišta. Javlja se u određenim geografskim područjima u kojima su nužno zadovoljeni ekološki uvjeti (abiotički – klima, vodeni tokovi, tlo, padaline, uz biotičke – biljne i životinjske zajednice) da bi se uzročnik bolesti mogao trajno održavati na određenom području.

Bolest uzrokuju Hantavirusi, koji su rasprostranjeni u raznim dijelovima svijeta, kako u Aziji, tako i od sjevera do juga Europe. U Hrvatskoj je bolest stalno prisutna pretežno u kontinentalnim područjima, s različitom učestalošću od godine do godine.

Svake se godine bilježe pojedinačni ili sporadični slučajevi, a ciklički epidemije odnosno povremeno se registrira povećan broj oboljelih osoba, kao što je bilo 1995., 2002., 2012. te 2014. godine.

U Hrvatskoj su poznata neka prirodna žarišta odnosno enzootska područja, npr. neke šume u Lici, Karlovačkoj županiji, Zagrebačkoj županiji, Slavoniji, Gorskom Kotaru, Medvednica, međutim rasprostranjenost ove zoonoze u Hrvatskoj nije u potpunosti poznata.


Tko je rezervoar i domaćin uzročnika?

Mišoliki glodavci su prirodni rezervoari i prenositelji virusa. Uzročnik prirodno kruži i održava se među mišolikim glodavcima.

Kod nas u Hrvatskoj su to: riđa voluharica (Clethrionomys glareolus) i žutogrli miš (Apodemus flavicollis), a uz njih u manjoj mjeri i šumski miš (Apodemus sylvaticus), poljski miš (Apodemus agrarius) te livadna voluharica (Microtus agrestis).

Ta infekcija za njih nije opasna, no čini ih rezervoarima virusa kojeg izlučuju u okolinu, najviše mokraćom i izmetom. Ušavši u njihov svijet odnosno područje tzv. prirodnog žarišta, ljudi se, srećom u pravilu rijetko, u određenim okolnostima mogu zaraziti i razboljeti.


Kako se bolest prenosi?

Čovjek se može zaraziti:

  • izravnim ili posrednim kontaktom s izlučevinama (mokraća, izmet ili slina) zaraženih glodavaca, udisanjem aerosola ili prašine koja sadrži uzročnike
  • unosom uzročnika iz izlučevina zaraženih glodavaca kroz oštećenu kožu ili sluznicu oka, nosa i usta onečišćenim rukama ili
  • kontaminiranom ili zagađenom vodom ili hranom (kao npr. neoprani šumski plodovi)
  • neposrednim kontaktom sa zaraženim glodavcima

Bolest se najčešće ne prenosi sa čovjeka na čovjeka.

Mišja groznica je vezana uz izravan ili posredan dodir s divljim mišolikim glodavcima i njihovim izlučevinama, a do nešto češćeg obolijevanja ljudi obično dolazi u godinama velike brojnosti malih glodavaca (tzv. “mišje godine”). Na njihovu brojnost mogu utjecati razni promjenjivi ekološki čimbenici pa se često ne može u potpunosti objasniti niti prognozirati. Poznato je da obilje hrane pogoduje većem broju, dok dugotrajne zimske hladnoće smanjuju broj glodavaca.


Koji su simptomi bolesti?

Bolest se najčešće manifestira 1 do 2 tjedna nakon izlaganja inficiranoj izlučevini glodavca (vrlo rijetko inkubacija može trajati i do 8 tjedana) naglim nastupom visoke tjelesne temperature, praćene zimicom i jakom glavoboljom, nakon kojih slijede jaki bolovi u trbuhu i leđima, koji mogu biti praćeni mučninom i povraćanjem, zamućenim vidom te ponekad crvenilom lica i konjunktiva te osipom. Kasniji se simptomi bolesti mogu manifestirati smanjenom količinom izlučivanja urina i razvitkom zatajenja bubrega, ali i naglim padom tlaka, pojavom krvarenja i razvojem stanja šoka.


Tko najčešće obolijeva?

Na osnovi opisanog se može zaključiti da su osobe koje zbog prirode posla ili rekreativno (šumski radnici, poljoprivrednici, lovci, planinari, izletnici i sl.) dugotrajno i učestalo dolaze u neposredan ili posredan kontakt s malim divljim glodavcima najizloženiji njihovu aerosolu pa mogu biti i najizloženiji ovoj zarazi.

Važno je napomenuti da se čovjek može zaraziti i u zatvorenim prostorima u kojima mogu boraviti glodavci i gdje može biti velika koncentracija uzročnika u prašini (podrumske prostorije, garaže, tavani, ostave i dr.)

Iako rizik od obolijevanja ljudi postoji, na sreću je razmjerno malen prema proširenosti boravka ljudi u prirodi bilo zbog profesionalnih razloga, bilo zbog rekreacije te se ova bolest u ljudi relativno rijetko javlja.


Kako se zaštititi na otvorenom? 

 

  • Nemojte sjediti ni ležati izravno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi!
  • Tijekom boravka u prirodi čuvajte hranu i piće (u zatvorenim spremnicima) te osobne stvari od dodira s glodavcima i njihovim izlučevinama.
  • Prije konzumacije jela i pića te uzimanja cigarete dobro operite ruke toplom vodom i sapunom ili koristite antiseptik ili dezinficijens na bazi alkohola.
  • Ne ostavljajte ostatke hrane i druge otpatke u prirodi!
  • Nemojte piti vodu iz neuređenih šumskih izvora i lokava.
  • Plodove ubrane u prirodi koji se jedu sirovi dobro operite tekućom vodom.
  • Ne dirajte gnijezda glodavaca kao niti uginule glodavce bez rukavica i maske.

 

Kako se zaštiti u zatvorenim prostorijama?

  • Osigurajte hranu i piće od pristupa glodavaca, pohranite ih u zatvorene spremnike!
  • Smeće držite u zatvorenim čvrstim kontejnerima da ne bude izvor hrane glodavcima.
  • Ne ostavljajte smeće u prostorijama kao što su ostave, podrumi, garaže, tavani, vikendice i sl.!
  • Spriječite ulaz glodavaca u stambene i gospodarske objekte zatvarajući sve pukotine i rupe u zidovima i podovima!
  • Potrebno je skloniti sva odlagališta raznih materijala koji mogu poslužiti glodavcima kao sklonište najmanje 50 m od kuće.
  • Redovito provodite uništavanja glodavaca ili deratizaciju (klopke) u kući i neposredno oko kuće (ako se radi o otrovu upozorite ljude, osobito djecu)!
  • Ne dirajte uginule glodavce ili njihova gnijezda golim rukama.
  • Čišćenje dulje vrijeme nekorištenih prostora obavite uz što manje podizanje prašine, ako je moguće primijenite vlažno čišćenje (uz korištenje maske preko nosa i usta).
  • Ne metite niti usisavajte izlučevine glodavaca, kao niti njihova gnijezda. To će pogodovati zaraznom materijalu (izlučevinama glodavaca) da se digne u zrak koji onda možete udahnuti pa se na taj način možete zaraziti.
  • Nosite masku koja štiti sluznicu nosa i usta!
  • Nosite gumene rukavice!
  • Prilikom čišćenja koristite mokru krpu (da se izbjegne dizanje prašine) i klorni ili alkoholni dezinficijens!

 

U zadnjih petnaest godina broj prijava hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom u Hrvatskoj znatno varira; u prosjeku je oko šezdeset prijava godišnje (najmanje 6 oboljelih 2013. godine; najviše 317 oboljelih 2002. godine). U prva tri mjeseca ove godine prijavljen je nešto veći broj bolesnika s hemoragijskom groznicom u Hrvatskoj nego što se prijavljuje u „mirnim“ godinama, međutim manje nego u istom razdoblju tijekom epidemijskih godina. Bolesnici su iz cijele kontinentalne Hrvatske, iz poznatih endemskih područja/prirodnih žarišta.

U ovom trenutku nije moguće procijeniti kakav će biti trend tijekom ove godine, tj. da li će ova godina po broju oboljelih biti znatno iznad prosjeka.

Rizik od hemoragijske groznice je uvijek prisutan u prirodnim žarištima, a u vrijeme epidemijskih godina je nešto viši, ali se može umanjiti pridržavanjem gore opisanih mjera osobne zaštite.

 

Povezani članak: Procjene rizika zaražavanja djece virusom HGBS-a u Domu Crvenog križa i bližoj okolici na Sljemenu

Depresija: razgovarajmo

Svake se godine 7. travnja obilježava Svjetski dan zdravlja pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije. Za temu ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja je kao prioritetno područje globalnog javnozdravstvenog interesa odabrana depresija, s glavnom porukom „Depresija: razgovarajmo“ (engl. Depression; let’s talk). Cilj ovogodišnje javnozdravstvene kampanje „Depresija: razgovarajmo“ je osvijestiti ljude koji boluju od depresije da potraže i dobiju pomoć.

Ovom se kampanjom također želi:

  • bolje informirati opću javnost o depresiji, njezinim uzrocima i mogućim posljedicama te obliku pomoći koji je dostupan za prevenciju i liječenje depresije
  • potaknuti ljude s depresijom da potraže pomoć
  • osvijestiti obitelj, prijatelje i kolege koji žive s ljudima koji boluju od depresije da su sposobni pružiti podršku oboljelom

 

Što je depresija?

Depresija je bolest koju karakteriziraju poremećaji raspoloženja.

Simptomi depresije su:

  • dugotrajna tuga
  • nesposobnost uživanja u ranije ugodnim stvarima ili aktivnostima
  • duševna bol

Depresija utječe na obavljanje najjednostavnijih svakodnevnih zadataka, ponekad s razornim posljedicama za odnose s obitelji i prijateljima i mogućnosti da se zaradi za život. Da bi se postavila dijagnoza depresije odnosno depresivne epizode, ovi simptomi trebaju trajati najmanje 2 tjedna.

Osim navedenog, ljudi koji boluju od depresije mogu imati i neke od sljedećih simptoma:

  • manjak energije
  • promjene apetita
  • nesanicu ili preveliku potrebu za snom
  • povećanu tjeskobu ili zabrinutost
  • smanjenu koncentraciju
  • neodlučnost
  • nemir
  • osjećaj bezvrijednosti, krivnje ili beznađa
  • misli o samoozljeđivanju ili suicidu

Rizik od razvoja depresije se povećava sa stresom, traumatskim životnim događajima kao što su smrt voljene osobe ili prekid veze, fizičkim bolestima, problemima uzrokovanim konzumacijom alkohola ili droge, siromaštvom, nezaposlenošću, nepravilnom prehranom i nedovoljnom tjelesnom aktivnošću. Kod nekih osoba postoji i genetska, urođena predispozicija za razvoj depresije.

Depresija može pogoditi svakoga, to nije znak slabosti. Depresija je izlječiva: razgovorom s psihoterapeutom, uzimanjem antidepresivnih lijekova ili kombinacijom obaju.

 

Liječenje depresije

  • Potražite pomoć liječnika
  • Možete se obratiti svom obiteljskom liječniku koji će provjeriti i utvrditi Vaše stanje te Vam po potrebi prepisati lijekove ili vas uputiti stručnjacima iz područja mentalnog zdravlja
  • Depresija se liječi lijekovima koji se zovu antidepresivi. Ti lijekovi ne djeluju odmah kao primjerice lijekovi protiv bolova, već im je potrebno oko 1 do 6 tjedana za početak djelovanja
  • Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje uzimanje lijekova i 6 do 10 mjeseci nakon prestanka simptoma
  • Bitno je napomenuti da ovi lijekovi ne izazivaju ovisnost
  • Osim uzimanja antidepresiva, u liječenju depresije je od velike koristi i psihoterapija

 

Jeste li znali?

Zajednički mentalni poremećaji (depresija i anksiozni poremećaji) su u porastu u cijelom svijetu.

U humanitarnim krizama i tijekom ratnih sukoba, 1 od 5 osoba je pogođena depresijom ili anksioznim poremećajem.

Depresija povećava rizik razvoja drugih nezaraznih bolesti kao što su dijabetes i kardiovaskularne bolesti. Uz to, dijabetes i kardiovaskularne bolesti povećavaju rizik od depresije.

Depresija koja se javlja kod žene nakon poroda može utjecati na razvoj novorođenčeta.

Najučestaliji mentalni poremećaji mogu se prevenirati i izliječiti uz relativno mali trošak.

Novi dokaz iz istraživanja koje je provela Svjetska zdravstvena organizacija pokazuje da depresija i anksiozni poremećaji koštaju globalnu ekonomiju više od US$ 1 bilijuna svake godine.

Broj ljudi s depresijom i anksioznim poremećajem u svijetu se povećava: 1990. godine je u svijetu bilo 416 milijuna oboljelih, dok je 2013. godine njihov broj porastao na 615 milijuna.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, depresija će do 2020. godine postati drugi svjetski zdravstveni problem, a gledajući samo žensku populaciju, zdravstveni problem broj jedan. Posljedica je to kontinuiranog porasta broja depresivnih osoba.

 

Ako se osjećate nesretno ili mislite da imate depresiju:

  • Razgovarajte o svojim osjećajima s nekim kome vjerujete.
  • Potražite profesionalnu pomoć.
  • Ne zaboravite da vam uz pravu pomoć može biti bolje.
  • Nastavite s aktivnostima u kojima ste uživali kada vam je bilo dobro.
  • Budite u kontaktu s obitelji i prijateljima.
  • Redovito vježbajte, čak i ako je to samo kratka šetnja.
  • Držite se pravilnih navika hranjena i spavanja.
  • Prihvatite da bi mogli bolovati od depresije i prilagodite svoja očekivanja. Možda nećete biti u mogućnosti ispuniti svoje svakodnevne aktivnosti ili obveze onoliko koliko ste običavali.
  • Izbjegavajte ili ograničite unos alkohola i uzimajte lijekove onako kako vam ih je prepisao liječnik.

ZAPAMTITE

Stigma i diskriminacija koje prate mentalne bolesti, uključujući depresiju, dovode do kasnijeg prepoznavanja problema i odgađaju traženje pomoći, zbog čega liječenje traje dulje, a može doći i do težih posljedica kao što je samoubojstvo.

Depresija je bolest koja pogađa ljude svih dobnih skupina, svih društvenih slojeva i svih zemalja svijeta.

Depresija se može prevenirati i liječiti.

Ako mislite da bolujete od depresije, potražite pomoć.

 

Izvor: WHO

 

Učinite korak Za mentalno zdravlje

 

Hrvatski zavod za javno zdravstvo je u suradnji s Gradskim uredom za zdravstvo Grada Zagreba pokrenuo zajedničko obilježavanje Svjetskog dana zdravlja 2017 posvećenog depresiji. U petak 7.4.2017. od 15.00 do 17.30 sati  će se u Parku Zrinjevac u Zagrebu održati Festival mentalnog zdravlja u cilju promicanja važnosti pravovremenog ulaganja u mentalno zdravlje, zdravstvenog prosvjećivanja i informiranja o dostupnim uslugama mentalnog zdravlja u zajednici. Pogledajte obavijest o Festivalu mentalnog zdravlja

 

Kalendar aktivnosti povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja 2017. godine

 

EDEG 2017

Europska skupina za epidemiologiju dijabetesa (EDEG) Europske udruge za istraživanje dijabetesa (EASD) okuplja vodeće stručnjake u epidemiološkim istraživanjima šećerne bolesti i komplikacija i djeluje kao forum za raspravu, razmjenu znanja i diseminaciju rezultata.

Svake se godine u proljeće održavaju godišnji sastanci na kojima se organiziraju plenarne sjednice, predavanja i prikaz postera te pružaju mogućnosti da se stručnjaci upoznaju i uspostave suradnju.  Ove će se godine sastanak EDEG-a održati u Dubrovniku od 6. do 9. svibnja. Teme kojima će se sudionici baviti bit će registri, gestacijski dijabetes, ishodi edukacije u dijabetesu te interakcije između načina života i gena.

Važni datumi

28. veljače:   Rok za ranu registraciju.
31. ožujka:    Rok za kasnu registraciju.

Radujemo se prilici da s Vama razmijenimo spoznaje i surađujemo u prekrasnom Dubrovniku.

Više informacija o skupu možete pročitati na stranici EDEG 2017

 

Projekt: Hitne mjere sanacije zgrada Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Naziv projekta (operacije):

Hitne mjere sanacije zgrada Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, referentni broj Ugovora o dodjeli bespovratnih financijskih sredstava: FSEU.2021.MZ.001

  EUROPSKA UNIJA

Kratki opis projekta (operacije):

Svrha ovog projekta je nadoknada sredstava za provedene hitne mjere sanacije zgrada Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo oštećenih u potresu 22. ožujka 2020. godine, te kasnijim potresima, na adresama Rockfellerova 2 i  Rockfellerova 7 te nadoknada troškova preseljenja i uređenja prostora za rad na adresi Radnička 22, Preobraženska 4 i Rockfellerova 5, Zagreb.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo svoje djelatnosti obavlja na više lokacija u Gradu Zagrebu koje su stradale u potresu, a čija je hitna sanacija (i/ili preseljenje djelatnosti u druge prostorije) bila nužna kako bi se neometano nastavio rad.

Ciljevi i očekivani rezultati projekta (operacije):

·         sanacija krovišta i popravak prozora,

·         izrada snimke postojećeg stanja,

·         detaljan pregleda oštećenja i istražnih radova,

·         izrada elaborata ocjene postojećeg stanja,

·         podupiranje stubišta i nadvoja metalnim podupiračima,

·         radovi na uređenju ambulante.

Ukupna vrijednost projekta iznos koji sufinancira EU ( u HRK): 677.227,86 kuna FSEU 100%

Razdoblje provedbe projekta: od 22. ožujka 2020. godine do 1. svibnja 2022. godine

Kontakt  za više informacija: info@hzjz.hr

 

www.strukturnifondovi.hr

https://mpgi.gov.hr/o-ministarstvu/djelokrug/graditeljstvo-98/obnova-zgrada-ostecenih-potresom-na-podrucju-grada-zagreba-i-krapinsko-zagorske-zupanije/financijska-sredstva-za-obnovu/fond-solidarnosti-europske-unije/11379

 

 

 

Izmjene termina za cijepljenje na Velesajmu

Analizom odaziva na cijepljenje protiv bolesti COVID-19 i raspoloživosti zdravstvenih djelatnika Grada Zagreba za provedbu istog, te pripremom za primjenu treće doze, iz NZJZ Dr. Andrija Štampar utvrđena je potreba za reorganizacijom rada cjepnog punkta Velesajam.

Utorkom, četvrtkom i petkom bit će organiziran nastavak cijepljenja prvom dozom i docjepljivanja svim dostupnim vrstama cjepiva, a ponedjeljkom i srijedom će biti organizirana primjena treće doze u imunokompromitiranih osoba te docjepljivanje osoba koje su završile primarno cijepljenje.

Temeljem navedenog, raspored za tjedan koji je pred nama je sljedeći:

  • 18. listopada (ponedjeljak), u vremenu od 8,00 do 12,00 sati, primjena treće doze u imunokompromitiranih osoba cjepivom Comirnaty [Pfizer] i Spikevax [Moderna] i docjepljivanje osoba koje su završile primarno cijepljenje, neovisno o vrsti cjepiva, cjepivom Comirnaty [Pfizer]
  • 19. listopada (utorak), u vremenu od 14,30 do 19,00 sati, cjepivima Comirnaty [Pfizer], Janssen [Johnson & Johnson] i Spikevax [Moderna], javni poziv na prvu i drugu dozu
  • 20. listopada (srijeda), u vremenu od 8,00 do 12,00 sati, primjena treće doze u imunokompromitiranih osoba cjepivom Comirnaty [Pfizer] i Spikevax [Moderna] i docjepljivanje osoba koje su završile primarno cijepljenje, neovisno o vrsti cjepiva, cjepivom Comirnaty [Pfizer]
  • 21. listopada (četvrtak), u vremenu od 14,30 do 19,00 sati, cjepivima Comirnaty [Pfizer], Janssen [Johnson & Johnson] i Spikevax [Moderna], javni poziv na prvu i drugu dozu
  • 22. listopada (petak), u vremenu od 8,00 do 12,00 sati, cjepivima Comirnaty [Pfizer], Janssen [Johnson & Johnson] i Spikevax [Moderna], javni poziv na prvu i drugu dozu

Poziv na razgovor – zdravstveni djelatnik III vrste, medicinska sestra

Na temelju Suglasnosti Ministarstva zdravstva, Klasa: 100-01/21-03/43, Urbroj: 534-03-3-1/6-21-21 od dana 29. srpnja 2021., Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 24. rujna 2021. godine za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme, radno mjesto zdravstveni djelatnik III vrste, medicinska sestra u Službi za medicinu rada.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – pripravnik, inženjer medicinsko laboratorijske dijagnostike/prvostupnik medicinsko laboratorijske dijagnostike

Na temelju  članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od 01. veljače 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 24. rujna 2021.  za prijam na pripravnički staž na određeno vrijeme za radno mjesto pripravnik, inženjer medicinsko laboratorijske dijagnostike/prvostupnik medicinsko laboratorijske dijagnostike u Službi za mikrobiologiju.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo obavještava kandidate koji su dostavili prijave na javni natječaj, da je nakon provedenog postupka za poslove prethodno navedenog radnog mjesta izabran kandidat.

Više o odabiru pogledajte ovdje.

Zahvaljujemo svim kandidatima na iskazanom interesu za rad u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

COVID-19 – izvješće HZJZ-a

Aktualni podaci za 10. listopada 2021

 

covid

podaci za sve dane_15042020-10102021 (XLSX, 44.3 KB)

 

Pozitivne osobe i testiranja od početka epidemije do dana 10. listopada 2021. po tjednima

 

covid

 

Pozitivne osobe prema mjestu liječenja na dan 10. listopada 2021.

 

covid

Raspodjela pozitivnih osoba po spolu i dobi od početka epidemije 10. listopada 2021.

 

covid

Svi preminuli po dobnim skupinama od početka epidemije do 10. listopada 2021.

 

covid

Raspodjela svih preminulih osoba po dobi i spolu od početka epidemije do 10. listopada 2021.

 

covid

Procijepljenost po županijama u odnosu na ukupno stanovništvo na dan 10. listopada 2021.

 

covid

Hospitalizirani u tjednu 04.10. do 10.10.2021. prema cijepnom statusu

 

covid

Izvori podataka: Digitalna platforma za praćenje zaraznih bolesti, Centralna platforma za unos testiranja na COVID-19, Bolnice, eVac baza cijepljenja

 

Slavimo nacionalni Tjedan školskog doručka – ove godine posvećen povrtnom doručku!

Slavimo nacionalni Tjedan školskog doručka – ove godine posvećen povrtnom doručku!

Hrvatski zavod za javno zdravstvo u sklopu projekta Živjeti zdravo ponovno obilježava nacionalni Tjedan školskog doručka, koji je počeo 11. listopada i traje do 15. listopada 2021.

Zagreb, 11. listopada 2021. – Doručak je za školarce najvažniji obrok u danu, a škole su mjesto gdje se svaki dan poslužuju tisuće doručaka. To je razlog za slavlje! Zato se od 2020. godine svakog listopada, uoči Svjetskog dana hrane, slavi nacionalni Tjedan školskog doručka. Ove godine Tjedan školskog doručka proslavit ćemo od 11. do 15. listopada, a posvetit ćemo ga povrtnom doručku.

Tjedan školskog doručka pokrenut je u sklopu projekta Živjeti zdravo, pod stručnim vodstvom prof. dr. sc. Sanje Musić Milanović, kako bi se podigla svijest o važnosti nutritivno bogatog doručka za učenike te kako bi se omogućilo školama da pokažu svoje programe doručaka putem uzbudljivih natječaja i promotivnih aktivnosti.

„Rezultati CroCOSI istraživanja pokazali su nam da u Hrvatskoj samo jedno od petero djece u dobi od 8 godina svakodnevno konzumira povrće. Zato smo ove godine željeli pokazati kako povrće ima svoje mjesto u svakom obroku, pa i u školskom doručku. Povrtni školski doručak prilika je da učenici dan započnu zdravim obrokom, isprobaju nešto što im je možda novo te da uče i istražuju o važnosti konzumacije povrća uz druženje i zabavu“, istaknula je Helena Križan, socijalna pedagoginja iz tima projekta Živjeti zdravo.

Škole su pozvane da kroz ovaj tjedan na različite načine proslave povrtni doručak: uvođenjem novih povrtnih doručaka na školski jelovnik, uključivanjem učenika u ocjenjivanje jela, intervjuiranjem svojih vrijednih školskih kuharica/kuhara, izradom tjednih planova povrtnih školskih doručaka, učenjem o Tanjuru pravilne prehrane te na mnoge druge kreativne načine.

Na mrežnoj stranici projekta Živjeti zdravo, u rubrici #ŽivjetiZdravoUŠkoli, nalaze se dodatne ideje za škole i roditelje, ali i niz materijala kojima se mogu koristiti učitelji i odgojno-obrazovni djelatnici, roditelji koji žele pronaći ideje za doručke te sama djeca, koja mogu iskoristiti različite edukativno-zabavne materijale.

Proslavi školskog doručka pridružile su se mnogobrojne osnovne škole diljem Hrvatske, poznati chefovi David Skoko, Marko Gajski i Nastasja Chiara Petrić te mnogi drugi gastroblogeri koji su putem svojih društvenih mreža podržali ovu hvalevrijednu inicijativu.

Njihove ideje i poruke mogu se pronaći putem #ŽivjetiZdravoUŠkoli, a cijeli projekt pratite na društvenim mrežama projekta Živjeti zdravo – Facebooku i Instagramu.

Poziv školama_Tjedan školskog doručka 2021

Hipertenzija – povišeni krvni tlak

 

Hipertenzija je tiha, podmukla bolest, koja godinama ne mora pokazivati nikakve simptome. Tek kada se manifestiraju oštećenja na raznim organima, najčešće na srcu, mozgu, bubrezima ili očima, zamijete se i visoke vrijednosti krvnoga tlaka.

Dijagnoza povišenoga krvnog tlaka ne postavlja se na temelju samo jednog mjerenja krvnog tlaka. Opetovano izmjerene vrijednosti krvnog tlaka koje prelaze graničnu vrijednost od 140/90 milimetara stupca žive (mmHg) potrebne su za dijagnozu hipertenzije. Posljedica hipertenzije je stalno opterećenje srca kao pumpe koja tjera krv kroz tijelo i oštećenje krvnih žila svih organa u tijelu zbog povećanog pritiska na njihove stijenke.

Normalna vrijednost krvnog tlaka je 120/80 mmHg. Gornji (sistolički tlak) stvara srce pumpajući krv kroz arterije. Donji dijastolički tlak je tlak u arterijama dok se srce odmara između dva otkucaja. S godinama zbog starenja, vrijednosti krvnoga tlaka postaju nešto više, no ne više od 140/90 mmHg što se smatra gornjom vrijednosti normalnoga krvnog tlaka.

Dijagnoza hipertenzije postavlja se kada je krvni tlak viši od 140/90 mmHg u mirovanju, kroz dulje vrijeme.

U osnovi je hipertenzija najčešće esencijalna, što znači da se ne može otkriti bolest nekog od organskih sustava koji reguliraju tlak. Radi se jednostavno o poremećenoj ravnoteži, u kojoj svi čimbenici kontrole u nekoj mjeri zakazuju u svojoj funkciji. Rijetko, u oko 5% slučajeva, radi se o sekundarnoj hipertenziji, kada je uzrok visokom krvnom tlaku bolest nekog vitalnog organa, najčešće bolest bubrega, tumori nadbubrežne žlijezde, ali i korištenje nekih lijekova.

Povišen tlak godinama ne boli i ne mora pokazivati simptome. No ponekad i vrlo rano, bolesnici s povišenim krvnim tlakom osjećaju neke od simptoma hipertenzije: bol i pritisak u glavi, crvenilo lica, umor, smetenost, mučnina, pretjerano znojenje, uznemirenost, osjećaj lupanja srca, zujanje u ušima, krvarenje iz nosa, smetnje vida.

Najčešće se povišeni krvni tlak otkriva slučajno, mjerenjem tlaka na pregledu (sistematskom, za vozačku dozvolu, pri zapošljavanju).  Stoga je važno, barem jednom godišnje izmjeriti krvni tlak, kako bi se povišene vrijednosti otkrile na vrijeme, dok još nema oštećenja drugih organa.

Gotovo trećina odrasle populacije ima povišeni krvni tlak. Ovo ozbiljno stanje značajno povećava rizik od većih srčanih oboljenja, moždanog udara i bolesti bubrega. Prema procjenama, 18% svih smrti  na razini svijeta može se pripisati hipertenziji (oko 9,4 milijuna ljudi).

U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti glavni uzrok smrtnosti. U 2020. godini bile su uzrok smrti u 40,0% slučajeva, umrlo je ukupno 22 817 osoba, od čega 13 106 žena i 9 711 muškaraca. Visoka je i prevalencija hipertenzije, prema istraživanju EH-UH provedenim 2005.g. iznosi 37% (M 35,2% , Ž 39,7)što znači da svaki treći odrasli stanovnik ima vrijednosti arterijskoga tlaka > 140/90 mmHg.

Iako je hipertenzija povezana s izbježivim rizičnim čimbenicima i postoje učinkoviti lijekovi za njezino liječenje, istraživanja pokazuju da je ona loše kontrolirana u stanovništvu. Vrijednosti krvnog tlaka treba snižavati ispod 140/90 mmHg.

Nažalost, gotovo 50% osoba s hipertenzijom ne zna da ima povišeni krvni tlak, a pola onih koji znaju za svoj povišeni tlak ne poduzimaju ništa, odnosno niti se liječe medikamentima, niti mijenjaju štetne životne navike. To znači da 75% populacije s povišenim krvnim tlakom na razini svijeta, ima veliki rizik za razvoj bolesti srca, moždani udar, bolesti bubrega i iznenadnu srčanu smrt. Glavni problem tako loše kontrole hipertenzije predstavlja to što ljudi nisu svjesni da imaju povišeni tlak. Naime, mjerenje tlaka je osnova kako u postavljanju dijagnoze, tako i u praćenju učinka terapije. Danas je vrlo jednostavno mjeriti krvni tlak, bilo kod liječnika ili uređajima za kućno samomjerenje tlaka. Međutim, treba podići razinu svijesti  opće populacije  o važnosti mjerenja i kontrole krvnog tlaka. Preporuka je Svjetske lige za hipertenziju da svatko provjeri svoj krvni tlak barem jednom godišnje, a osobe koje boluju od hipertenzije prema preporuci liječnika.

Bitno je naglasiti da se na rizike za razvoj visokog krvnog tlaka može utjecati promjenom štetnih životnih navika:

•          smanjenjem unosa soli

•          uravnoteženom pravilnom prehranom

•          prestankom pušenja

•          izbjegavanjem prekomjernog pijenja alkohola

•          redovitom tjelesnom aktivnosti

•          održavanjem normalne tjelesne težine.

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je nepravilna prehrana odgovorna za oko 50% slučajeva hipertenzije, tjelesna neaktivnost za oko 20% i pretilost za oko 30% svih hipertenzija.

Isto tako važno je redovito kontrolirati krvni tlak, a kod povišenog tlaka redovito uzimati lijekove prema preporuci liječnika.

 

Prim. Verica Kralj, dr.med.

Natječaj za prijam u radni odnos

Na temelju Suglasnosti Ministarstva zdravstva, Klasa: 100-01/21-03/43, Urbroj: 534-03-3-1/6-21-26, Odluke Upravnog vijeća, Klasa: 012-04/21-15/8, Urbroj: 381-15-21-4 od dana 6. listopada 2021. i Odluke Upravnog vijeća, Klasa: 012-04/20-15/14, Urbroj: 381-15-20-8 od dana 4. studenog 2020. Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7 objavljuje sljedeći javni natječaj za prijam u radni odnos.

Više pogledajte ovdje.

Održana prva sjednica Povjerenstva za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske

Priopćenje

Pod predsjedanjem potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića danas je održana 1. konstituirajuća sjednica Povjerenstva za suzbijanje zlouporabe droga VRH.

Budući su politike prema svim vrstama ovisnosti suočene, osobito tijekom COVID-19 pandemije, sa nizom izazova koji se reflektiraju u društvenim promjenama, starim i novim oblicima ovisnosti i s njima povezanim novim obrascima korištenja ilegalnih i legalnih sredstava ovisnosti te pojavi cijelog niza ponašajnih ovisnosti, od strane Povjerenstva podržani su novi strateški dokumenti Nacionalna strategija djelovanja na području ovisnosti 2021.-2030. i prateći Akcijski plan za razdoblje 2021.-2025. koji će se uputiti u daljnji postupak donošenja. Potpredsjednik Božinović istaknuo je kako su, uzimajući u obzir nove trendove i izazove, Nacionalna strategija i Akcijski plan, rezultat rasprava o potrebi redefiniranja i preusmjeravanja dosadašnjeg nacionalnog strateškog okvira na području politika prema ovisnostima na način da se umjesto pojedinačnih strategija koje su u prethodnom razdoblju bile na snazi i u nadležnosti različitih resora, izradi jedinstveni strateški dokument koji će biti usmjeren ne sve vrste ovisnosti i na ovisnička ponašanja koja štetno utječu na zdravlje i razvoj pojedinca. Nacionalna strategija sadržava prioritete kojima se osiguravaju učinkoviti odgovori na modalitete i trendove pojavnosti konzumiranja i zlouporabe sredstava ovisnosti i ovisnička ponašanja u društvu i stavlja naglasak na područja i izazove u kontekstu aktualnih međunarodnih i nacionalnih potreba.

Povjerenstvo je usvojilo i Izvješće o provedbi Nacionalne strategije i Akcijskog plana suzbijanja zlouporabe droga za 2018.- 2020. Trendovi zlouporabe droga u Hrvatskoj govore u prilog tome da je u posljednjih nekoliko godina došlo do stabilizacije broja liječenih osoba, te kriminaliteta vezanog za kaznena djela zlouporabe droga, a bilježi se i rekordan broj zapljena svih vrsta droga. Unatoč pozitivnim rezultatima, aktualna istraživanja o prevalenciji i učestalosti konzumacije droga u Hrvatskoj ukazuju kako je u narednom razdoblju potrebno dodatno osnažiti aktivnosti usmjerene na smanjene potražnje i ponude droga te će u tom cilju Povjerenstvo intenzivirati provedbu aktivnosti usmjerenih na prevenciju ovisnosti, edukaciju stručnjaka i informiranje javnosti o štetnim posljedicama rizičnih i društveno neprihvatljivih ponašanja, ali i inicirati provedu odgovarajućih mjera s kojima će se ojačati kapaciteti postojeće infrastrukture sustava tretmana ovisnosti.

Na sjednici se raspravljalo i o novom Protokolu o Nacionalnom informacijskom sustavu za droge i Sustavu ranog upozoravanja u slučaju pojave novih psihoaktivnih tvari u Republici Hrvatskoj, koji ima za cilj osigurati pravovremenu i brzu reakciju od strane nadležnih tijela u slučaju pojave novih droga kao i objektivne, pouzdane, kvalitetne i usporedive informacije o dostupnosti i ponudi droga u Hrvatskoj te povezanim rizicima, kao temelja za suradnju s Europskim centrom za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) i sudjelovanja RH u sustav prikupljanja podataka o drogama iz cijele Europe.

Izvješće o umrlim osobama u Hrvatskoj u 2020. godini

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO), mortalitetna statistika je jedan od najpouzdanijih izvora zdravstvenih podataka. Mortalitetni pokazatelji su ključni za ocjenu zdravstvenog stanja stanovništva, kreiranje zdravstvenih politika, evaluaciju nacionalnih zdravstvenih programa te za regionalnu i međunarodnu usporedbu.

Prve rezultate Izvješća o umrlim osobama u Hrvatskoj 2020. godine možete pročitati OVDJE

Proslavimo tjedan školskog doručka zajedno!

Ovdje preuzmite materijale za proslavu Tjedna školskog doručka!

Poziv na razgovor – inženjer medicinsko laboratorijske dijagnostike/prvostupnik medicinsko laboratorijske dijagnostike, pripravnik

Na temelju Suglasnosti Ministarstva zdravstva, Klasa: 100-01/21-03/43, Urbroj: 534-03-3-1/6-21-21 od dana 29. srpnja 2021., Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 24. rujna 2021. godine za prijam na pripravnički staž, radno mjesto inženjer medicinsko laboratorijske dijagnostike/prvostupnik medicinsko laboratorijske dijagnostike u Službi za mikrobiologiju.

Više pogledajte ovdje.

Svjetski dan mentalnog zdravlja!

Svjetska federacija za mentalno zdravlje (WFMH) u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (SZO) od 1992. godine 10. listopada obilježava Svjetski dan mentalnog zdravlja. Na taj dan podsjeća se na važnost ulaganja u sustav podrške mentalnom zdravlju i promicanje mentalnog zdravlja te destigmatizaciju osoba narušenog mentalnog zdravlja.

Prošle godine SZO je za Svjetski dan mentalnog zdravlja upozorila na izazove vezano uz mentalno zdravlje posljedično COVID-19 pandemiji. Važnost mentalnog zdravlja za cjelokupno zdravlje kao i zaštitnih čimbenika pojedinca i zajednice koji pomažu očuvanju mentalnog zdravlja izraženi su danas možda više nego ikada, naglasila je SZO, te istaknula važnost većeg ulaganja u mentalno zdravlje, odnosno programe zaštite i unaprjeđenja mentalnog zdravlja. Posebno je važno ulaganje u programe zaštite i unaprjeđenja mentalnog zdravlja djece i mladih.

Ove godine sloganom „Briga o mentalnom zdravlju za sve: neka bude stvarnost“, SZO nastavlja osvještavanje potrebe da se unaprjeđuje dostupnost i kvaliteta različitih usluga u području mentalnog zdravlja. Također, potiče na isticanje pozitivnih priča u brizi za mentalno zdravlje stanovništva te sama nudi u svojim materijalima alate koji mogu pomoći u brizi za mentalno zdravlje i pružanje podrške drugima.

U skladu s navedenim i mi smo u proteklih godinu dana izradili i objavili niz materijala koje možete pronaći na https://zivjetizdravo.eu/category/mentalno-zdravlje/.

Posebno želimo istaknuti kako je tijekom 2020. krenula provedba našeg programa mentalnozdravstvenog opismenjavanja odgojno-obrazovnih djelatnika PoMoZi Da. Stoga, povodom ovogodišnjeg Svjetskog dana mentalnog zdravlja želim podijeliti dio dosadašnjeg uspjeha u provedbi edukacija PoMoZi Da.

Infografika PoMoZi Da

Edukativni program PoMoZi Da nastao je između ostalog temeljem iskustava i primjera dobre prakse u svijetu odnosno sličnih programa koji imaju za cilj osnaživanje javnosti za pružanje prve pomoći osobama koje razvijaju probleme mentalnog zdravlja, doživljavaju pogoršavanje postojećih problema ili proživljavaju krizu. Ova prva pomoć se pruža dok se ne dobije odgovarajuća stručna pomoć ili dok se ne razriješi kriza. Edukacije iz psihološke prve pomoći ili prve pomoći za mentalno zdravlje ne uče kako postavljati dijagnoze ili tretmanski rad, što je područje stručnih edukacija, nego podučavaju vještinu ranog prepoznavanja znakova narušenog mentalnog zdravlja te pružanja inicijalne podrške u zajednici. Program PoMoZi Da usmjeren je na odgojno-obrazovne djelatnike kako bi tijekom svog svakodnevnog rada u školi primjereno mogli pružiti inicijalnu podršku djeci i mladima kada je to potrebno. Međutim, radi se o osnovnim znanjima i vještinama koje je vrijedna životna vještina za svakog pojedinca u cilju očuvanja vlastitog mentalnog zdravlja ili pružanja podrške drugima.

Podržite nas!

BRINIMO O MENTALNOM ZDRAVLJU DJECE I MLADIH!

ODGOVORNOST ZA MENTALNO ZDRAVLJE DJECE I MLADIH LEŽI U PONAŠANJU ODRASLIH!


Globalni podaci:

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije blizu milijardu ljudi ima mentalni poremećaj i svatko, bilo gdje, može biti pogođen. Depresija je vodeći uzrok invaliditeta u cijelom svijetu i veliki je doprinos ukupnom globalnom opterećenju bolestima. Globalno se procjenjuje da 5% odraslih pati od depresije. Globalno, jedno od sedmero djece u dobi od 10-19 godina ima mentalni poremećaj. Polovica svih takvih poremećaja počinje u dobi od 14 godina, ali većina je neotkrivena i ne liječi se. Ljudi s teškim mentalnim poremećajima, poput shizofrenije, obično umiru 10-20 godina ranije od opće populacije. Jedan na svakih 100 smrtnih slučajeva je samoubojstvo te je četvrti vodeći uzrok smrti mladih u dobi od 15-29 godina.

Podaci za Hrvatsku:

Europska zdravstvena anketa provedena je od travnja do prosinca 2019. godine uz korištenje metode anketiranja licem-u-lice. Sudjelovalo je 5.461 ispitanik, više žena (56,5%), nego muškaraca (43,5%). Prema izjavama samih ispitanika u proteklih 12 mjeseci od depresije je patilo 9,2% muškaraca i 13,4% žena. Prema kriterijima praćenja izraženosti trenutnih depresivnih simptoma (ozbiljnost depresivnih simptoma) 76,2% stanovnika nije imalo izražene depresivne simptome u razdoblju od dva tjedna prije anketiranja, 15,5% imalo je blage depresivne simptome, 5,4% umjerene, 2,3% umjereno teške, a 0,7% teške depresivne simptome.

U 2020. godini u djelatnosti obiteljske (opće) medicine kod 806.259 osoba zabilježena je jedna ili više dijagnoza iz skupe mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja.

Prema Podacima Izvješća o osobama s invaliditetom Republici Hrvatskoj na dan 9.9.2021.,  mentalna oštećenja kod osoba s invaliditetom, na temelju Zakona o Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom (NN 64/01) utvrđena su kod 143.147 osoba s invaliditetom što je 24,4% od ukupnog broja osoba s invaliditetom odnosno 356/10.000 stanovnika. Mentalna oštećenja su na 4. mjestu prema udjelu od ukupnog broja osoba s invaliditetom nakon višestrukih oštećenja, oštećenja lokomotornog sustava te oštećenja drugih organa. Najčešća oštećenja funkcionalnih sposobnosti kod osoba s invaliditetom u RH su psihičke bolesti.

Prosječno trajanje boravka u bolnici u 2020. godini u djelatnosti psihijatrije iznosilo je 10,07 dana te je duži boravaka i bolnici zabilježen jedino u djelatnosti fizikalne medicine i rehabilitacije u trajanju od 12,98 dana. Broj dana liječenja u djelatnosti psihijatrije iznosio je  268.353,  te je veći ukupni broj dana liječenja zabilježen samo u djelatnosti interne medicine.  Prosječna dužina liječenja u djelatnosti psihijatrije u dnevnim bolnicama iznosila je 12,96 što je daleko više od prosječne dužine dnevno-bolničkog liječenja koja iznosi 2,27 dana.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo je podržao kampanju koju su pokrenule autorice knjige “Volja”, napisane pod pseudonimom Mana Pass.

Cilj cjelokupne kampanje jest destigmatizacija mentalnih poteškoća te omogućavanje osobama, koje  se nose s poteškoćama mentalnog zdravlja, kao i njihovim bližnjima put do adekvatne pomoći i podrške.

Više o samoj kampanji (kao i video u kojem sudjeluju kolege iz Službe za školsku medicinu, mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti) možete saznati na linku ispod.

https://put-rukopisa.hr/volja/  (web stranica)

Obavijest o rezultatima javnog natječaja- stručni savjetnik, pravnik u Službi za antidoping

Na temelju  članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od 01. veljače 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 18. kolovoza 2021.  za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste, stručni savjetnik, pravnik u Službi za antidoping.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo obavještava kandidate koji su dostavili prijave na javni natječaj, da je nakon provedenog postupka za poslove prethodno navedenog radnog mjesta izabran kandidat.

Više o odabiru pogledajte ovdje.

Zahvaljujemo svim kandidatima na iskazanom interesu za rad u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Što trebate znati o raku dojke?

Što je rak dojke?

Rak dojke je zloćudna bolest koja nastaje kad normalne žljezdane stanice dojke promijene svoja svojstva te počnu nekontrolirano rasti, umnožavati se i uništavati okolno zdravo tkivo. Takve promijenjene stanice mogu potom otići u limfne i/ili krvne žile te tako proširiti bolest u druge dijelove tijela.

Tko može dobiti rak dojke?

Uzrok nastanka raka dojke uglavnom je nepoznat. Mnoge epidemiološke studije pokazuju da postoji više poznatih rizičnih čimbenika koji su nedvojbeno povezani s nastankom raka dojke. Od raka dojke najčešće obolijevaju žene iznad pedesete godine života, ali u najnovije vrijeme sve češće obolijevaju i mlađe žene pogotovo, u četrdesetim godinama. Muškarci također mogu oboljeti od raka dojke, ali znatno rjeđe nego žene. Jedan posto svih zabilježenih slučajeva raka dojke zabilježen je kod muškog spola.

Koji su uzroci i rizični čimbenici za nastanak raka dojke?

Najznačajniji rizični čimbenici koji povećavaju rizik nastanka raka dojke su: dob, prva menstruacija prije 12-te godine života, menopauza nakon 50-te godine života, nerađanje ili rađanje poslije 30-te godine života, pojavnost raka dojke i/ili raka jajnika kod bližih srodnika, prethodna bolest dojke. Povećani rizik za rak dojke vezan je i uz određene životne navike i stil života koji se smatraju nezdravim: prehrana bogata masnoćama i šećerima, pretilost, povećana konzumacija alkohola, pušenje, izloženost radioaktivnom zračenju.

Je li rak dojke nasljedan?

5-10% svih karcinoma dojke su nasljedni, a jedan dio njih je nosilac genske mutacije. Najčešće prepoznate genske mutacije su BRCA1 i BRCA 2. procjenjuje se da imaju životni rizik između 45 i 87% za razvoj raka dojke.

Što je samopregled dojki?

Samopregled dojki je postupak koji ženi omogućuje da sama pregleda svoje grudi. Najbolje je da žena obavi pregled 5-10 dana od početka mjesečnice, a ako žena nema više mjesečnicu najbolje je odrediti jedan dan u mjesecu kada će to učiniti. Prilikom samopregleda posebnu pozornost treba obratiti na sljedeće znakove: otkrivanje kvržice pri opipu, zadebljanje ili udubljenje u dojci, povećanje jedne dojke, bilo kakve promjene na koži bradavica i dojki, iscjedak iz bradavice, bolovi u dojci. Ako žena uoči bilo koji od navedenih simptoma, obavezno se treba obratiti liječniku.

Što je mamografija i kada ju treba napraviti?

Mamografija je rendgenski pregled dojki kojim se otkrivaju tumori i druge promjene dojke koje su premalene da bi se mogle napipati. Dokazano je da mamografija bilježi promjene na dojci oko dvije godine ranije od kliničkog pregleda zasnovanog na pojavi simptoma ili opipljive kvržice. Mamografija se kod žena s mjesečnicom obavlja u razdoblju od petog do desetog dana ciklusa, brojeći od prvog dana zadnje mjesečnice. Iako je mamografija izuzetno vrijedna i nezamjenjiva pretraga u otkrivanju i najmanjih karcinoma, treba naglasiti da se mamografijom ne može prikazati 15-20% karcinoma dojki, posebno kad se radi o dojkama s gustom žljezdanom strukturom. Prvi mamografski pregled dojki svaka žena treba napraviti između 38. i 40. godine života. Kod žena s pojavnošću raka dojke u bližnjih srodnika, preporučuje se ranije započinjanje redovitih mamografskih pregleda jednom godišnje.

Što je ultrazvuk dojke i kada ga napraviti?

Ultrazvuk je radiološka dijagnostička metoda koja za snimanja koristi zvuk visoke frekvencije. Smatra se potpuno neškodljivom metodom, pri čemu nema izlaganja ionizirajućim zračenjima.
Ultrazvuk, uz mamografiju, znatno povećava točnost dijagnosticiranja dobroćudnih i zloćudnih bolesti dojke. Metoda je izbora za prikaz dojki u žena mlađe životne dobi te bitna pomoćna metoda koja se nastavlja na mamografiju. Kombinacijom mamografije i ultrazvuka dobivaju se pouzdaniji rezultati.
U žena mlađih od 40 godina, mamografija se u pravilu ne preporučuje kao rutinska pretraga. U ovoj dobnoj skupini može se jednom godišnje učiniti ultrazvučni pregled dojki. Međutim, kod žena u kojih postoji sumnja na neku zloćudnu pojavu u dojci, mamografiju ipak valja učiniti, bez obzira na životnu dob.

Pušenje je vodeći čimbenik rizika za zdravlje!

 

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, duhan je odgovoran za smrt više od 8 milijuna ljudi godišnje. Više od 7 milijuna tih smrtnih slučajeva posljedica je izravne uporabe duhana, dok je oko 1.2 milijuna posljedica izloženost nepušača duhanskom dimu. Pušenje duhana izaziva ovisnost, oštećuje sve organske sustave u organizmu te povećava rizik za više od trideset bolesti. Izloženost duhanskom dimu ugrožava i zdravlje nepušača, a osobito šteti zdravlju djece.

Proširenost pušenja

U Republici Hrvatskoj je skoro svaka treća odrasla osoba pušač. Procjenjuje se da od bolesti vezanih uz pušenje godišnje umire oko 9 000 ljudi, što je svaka peta umrla osoba. Zadnje istraživanje u Hrvatskoj provedeno na odrasloj populaciji (15 i više godina), koje je uključivalo i naviku pušenja je Europska zdravstvena anketa (EHIS), a koje se provodi u zemljama članicama EU te je provedeno 2019. godine. Prema dobivenim podatcima, 22,1% odraslih stanovnika su svakodnevni pušači, i to 25,6% muškaraca i 19,5% žena. Povremeno puši 3,6% stanovnika, dok 74,3% stanovnika ne puši.

Europsko istraživanje o pušenju, pijenju alkohola i uzimanju droga (ESPAD) među učenicima je  međunarodno istraživanje koje se od 1995. godine svake četiri godine provodi među 15-16 godišnjacima u zemljama Europe, uključujući Hrvatsku. Prema podacima te studije koju u Hrvatskoj provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo, u Hrvatskoj se bilježi pad prevalencije pušenja ikad u životu, od 2011. godine (sa 70 % na 54 %).  Međutim,  prevalencija pušenja adolescenata u Hrvatskoj i dalje je viša u odnosu na ESPAD prosjek.

Hrvatska je među zemljama s najvećom prevalencijom svakodnevnog pušenja adolescenata u posljednjih 30 dana (19 %), nalazi se na drugom mjestu ljestvice ESPAD zemalja, iza Bugarske (22%).

Čak 69% učenika u Hrvatskoj je izjavilo kako su im cigarete prilično ili vrlo lako dostupne te je Hrvatska prema percepciji dostupnosti cigareta iznad ESPAD prosjeka.

Kako pušenje oštećuje srce i krvne žile

Pušenje je jedan od glavnih čimbenika rizika za nastanak bolesti srca i krvnih žila i to posebice srčanog udara, moždanog udara i bolesti periferne cirkulacije.

Duhanski dim sadrži preko 7 000 različitih kemijskih sastojaka, od kojih neke posebno oštećuju srce i krvne žile. Najštetnije tvari iz duhanskog dima za krvožilni sustav su:

  • Nikotin – stvara ovisnost, dovodi do povećanja frekvencije srca, stiskanja malih krvnih žila i povišenja krvnog tlaka
  • Katran – s drugim sastojcima dovodi do upalnih promjena i oštećenja na unutarnjim stijenkama krvnih žila, povećava vjerojatnost zgrušavanja krvi i razvoja ateroskleroze. Snižava HDL kolesterol, tzv. „dobar kolesterol“
  • Ugljični monoksid – pospješuje stvaranje – ugrušaka u krvotoku, 200 puta brže se veže uz hemoglobin nego kisik, što znatno smanjuje opskrbu organizma kisikom, a osobito je štetno za osobe sa srčanim bolestima

Ključne činjenice o štetnom djelovanju duhana na srce i krvne žile

  • U svijetu od bolesti srca i krvnih žila umire više ljudi nego od bilo kojeg drugog uzrok smrti, a isto tako i u Hrvatskoj
  • Pušenje i pasivna izloženost duhanskom dimu uzrok su oko 17% svih smrti od bolesti srca i krvnih žila u svijetu, što je oko 3 000 000 osoba
  • Duhan je drugi vodeći uzrok bolesti srca i krvnih žila, nakon visokog krvnog tlaka
  • Rizik za koronarnu bolest srca je 25% veći u žena koje puše, nego u muškaraca pušača
  • Za svaku popušenu cigaretu rizik od ne-fatalnog srčanog udara se povećava za 5,6%, a vrijedi i za pušače koji popuše samo jednu do dvije cigarete dnevno
  • Pušači imaju 2–4 puta veću vjerojatnost razviti koronarnu bolest srca ili moždani udar nego nepušači
  • Nepušači izloženi duhanskom dimu imaju 25-30% povećani rizik od razvoja srčano-žilnih bolesti

Povoljni učinci prestanka pušenja na srce i krvne žile

  • Nakon 20 min puls i krvni tlak počinju se snižavati
  • Unutar 12 sati razina ugljičnog monoksida dolazi u granice normalnih vrijednosti
  • U roku od 2 do 12 tjedana poboljšat će se cirkulacija krvi, što će olakšati hodanje i trčanje
  • Nakon godine dana rizik za srčani udar bit će dvostruko manji nego u pušača
  • Unutar 5 do 15 godina rizik od moždanog udara postaje jednak kao kod nepušača
  • Nakon 15 godina rizik za srčani udar  postaje jednak kao u osoba koje nikad nisu pušile

 

Prim. Verica Kralj, dr.med.

Savjetovališta za cijepljenje protiv COVID-19

U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo u Rockefellerovoj 7 u Zagrebu te u podružnici HZJZ-a u ulici Radoslava Cimermana 64a u Zagrebu, počela su raditi Savjetovališta za cijepljenje protiv COVID-19 i to svake subote, od 8 do 12 sati, bez prethodnog naručivanja. Građani se mole da svakako ponesu medicinsku dokumentaciju koju smatraju potrebnom predočiti za davanje savjeta.

Prigodno su predstavljeni Poligoni za tjelesnu aktivnost školske djece

U sklopu projekta Živjeti zdravo Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pod vodstvom prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, dr. med., spec. epidemiologije, 04. listopada 2021., prigodno su  predstavljeni Poligoni za tjelesnu aktivnost školske djece.

 

Prigodno predstavljanje pozdravno su otvorili:

  • med. i prim. Vera Katalinić-Janković, dr. med.,  ispred Ministarstva zdravstva
  • Tomislav Paljak, mag. prim. educ., držani tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja
  • Siniša Krajač, glavni tajnik Hrvatskog olimpijskog odbora

Zagreb, 04. listopada 2021. – u 11.00 sati u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u okviru projekta Živjeti zdravo, prigodno su  predstavljena provedba aktivnosti Poligon za tjelesnu aktivnost školske djece u 1000 područnih osnovnih škola bez sportske dvorane. Nakon predstavljanja, učenici  iz područne škole Češko Selo, OŠ Mate Lovraka, Petrinja uz istaknute sportaše: Dino Rađa, Martin i Valent Sinković, Nikolina Čačič, Dario Šimić, Dubravko Šimenc te istaknutog kineziologa i trenera Maria Mlinarića  na travnjaku ispred Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo demonstrirali su njihovo korištenje i na taj način zajednički doprinijeli podizanju svijesti o važnosti tjelesne aktivnosti za očuvanje zdravlja.

Prepoznavši da veliki broj škola u Republici Hrvatskoj nema sportsku dvoranu, pa time ni osnovne materijalne uvjete za provođenje nastave Tjelesne i zdravstvene kulture, osmislili smo Poligon za tjelesnu aktivnost školske djece. Radi se o setu kineziološke opreme koja se lako i brzo postavlja i uklanja te daje mogućnost izmjene i raznovrsnosti postavljanja u školi (u učionici, u holu ili nekom drugom prostoru) i na različitim prostorima izvan škole (na školskom dvorištu, na školskom igralištu, na livadi i sl.).

Hrvatski zavod za javno zdravstvo je kroz projekt Živjeti zdravo osigurao bespovratna sredstava iz Europskog socijalnog fonda, pomoću kojih smo dodatno osnažili provedbu aktivnosti Nacionalnog programa Živjeti zdravo te omogućili daljnju provedbu aktivnosti Poligon za tjelesnu aktivnost školske djece. U kolovozu ove godine dostavili smo Poligone za tjelesnu aktivnost školske djece u 1000 područnih škola u Republici Hrvatskoj koje nemaju sportsku dvoranu, a koje su se javile na javni poziv preko Agencije za odgoj i obrazovanje. Tijekom rujna 2021. godine naš stručni tim proveo je edukaciju za odgojno-obrazovne djelatnike o mogućnostima korištenja Poligona s ciljem povećanja vremena kojeg djeca provedu u tjelesnoj aktivnosti tijekom boravka u školi, kako kroz nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture tako i kroz druge nastavne predmete. Važnost i inovativnost Poligona za tjelesnu aktivnost školske djece prepoznala je Europska komisija te nagradila Poligone kao jedan od 16 najboljih modela dobre prakse iz resora zdravstva, edukacije i sporta vezanih uz provedbu Cilja 3. Zdravlje – Osigurati zdrav život i promovirati blagostanje za ljude svih generacija koji je jedan od 17 Globalnih ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda.

Natječaj za zasnivanje radnog odnosa za doktore medicine na neodređeno vrijeme zbog provođenja specijalističkog usavršavanja

Na temelju članka 182. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/18 i 125/19), Pravilnika o mjerilima za prijam specijalizanata (NN 83/15) te sukladno Planu specijalizacija i užih specijalizacija za 2020. odobrenom od Ministarstva zdravstva, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7 objavljuje slijedeći natječaj za zasnivanje radnog odnosa za doktore medicine na neodređeno vrijeme zbog provođenja specijalističkog usavršavanja.

Više pogledajte ovdje.

Listopad – mjesec borbe protiv raka dojke

 

Maligne bolesti jedan su od vodećih javnozdravstvenih problema u Republici Hrvatskoj. Prema posljednjim objavljenim podacima  u Hrvatskoj u 2018. godini zabilježeno je 2845 slučajeva raka dojke  (stopa 134,7/100.000), a od ove zloćudne bolesti umrle su u 2020. godini 722 žene (stopa 34,7/100.000).  Petu godinu zaredom u Republici Hrvatskoj  bilježimo pad mortaliteta od raka dojke (25%) što je osnovni cilj Programa.

Listopad je mjesec borbe protiv raka dojke, kada se diljem Republike Hrvatske organiziraju brojne javnozdravstvene manifestacije kojima se želi ukazati na važnost ranog otkrivanja raka dojke te odlaske na redovite dijagnostičke preglede.

Redovitim pregledom koji uključuje samopregled, mamografiju te ultrazvučni pregled rak dojke se može otkriti u ranom stadiju kada su šanse za izlječenje i preživljenje puno veće. Rak dojke se najčešće javlja u dobi iznad 50 godina, ali se može javiti i kod mladih žena.

Odlukom Vlade Republike Hrvatske 2006. godine pokrenut je Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke. Uloženi su napori skupine stručnjaka radiologa, epidemiologa i ostalih liječnika kliničara i javnozdravstvenih djelatnika oko uvođenja, organizacije i kontrole kvalitete mamografskog probira.

Svake dvije godine na mamografski pregled pozivaju se sve žene u Republici Hrvatskoj u dobi 50 – 69 godina. Mamografski probir, usprkos pojavi drugih metoda oslikavanja s dobrom dijagnostičkom točnošću, i dalje ostaje najprihvatljiviji način ranog otkrivanja raka dojke.  Cilj je Programa smanjiti smrtnost od raka dojke, otkriti rak dojke u početnom stadiju u što većem postotku i poboljšati kvalitetu života bolesnica s rakom dojke.

Ciljevi programa jesu ostvareni jer uvođenjem mamografskog probira vidi se povećanje udjela slučajeva raka dojke koji su otkriveni u ranom, lokaliziranom stadiju te smanjenje onih koji su otkriveni s regionalnim i udaljenim metastazama. Kod žena ciljne skupine, a koje su se odazvale u Nacionalni program, većina slučajeva raka dojke, njih 51-60%, dijagnosticirano je u lokaliziranom stadiju, kod 22-28% žena bolest je bila regionalno proširena u trenutku dijagnoze, do 2% dijagnosticirano je s udaljenim metastazama i do 19% stadij prilikom dijagnoze nije prijavljen.

U organizaciji i provedbi  Nacionalnog programa sudjeluju: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, županijski zavodi za javno zdravstvo, 54 zdravstvene ustanove s radiološkim jedinicama ( 21 Dom zdravlja, NZJZ „dr. Andrija Štampar“ i  32 bolnice) , Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, liječnici obiteljske medicine, patronažna služba.

Završena su šest ciklusa pozivanja žena, a sedmi je u tijeku. Svake godine u okviru Programa učini se oko 150.000 mamografskih pregleda, odaziv je oko 60%, a otkriveno je ukupno u okviru programa probira preko 7.000 novih karcinoma dojke. Raspon odaziva prema županijama kreće se između 45 i 80%, a najveći odaziv imaju Međimurska, Krapinsko zagorska, Brodsko posavska i Požeško slavonska županija, i to  u rasponu 70-80%.

Sedmi ciklus pozivanja žena na mamografski pregled je započeo u ožujku 2021., a uključuje godišta 1952.-1971.

 

dr. Andrea Šupe Parun, spec. epidemiologije

HZJZ, Služba za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti