Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Hrvatski dan nepušenja – poziv na okrugli stol

22. VELJAČE 2023. , SRIJEDA U 10.30 SATI

EDUKACIJSKI CENTAR HRVATSKOG ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO, ROCKEFELLEROVA 12, ZAGREB

Uz Svjetski dan nepušenja (31. svibnja), u Hrvatskoj se od 2003. godine obilježava i nacionalni dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima (engl. World No Tobacco Day). Hrvatski dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima obilježava se prvog dana Korizme ove godine je 22. veljače, posebnost tog dana je što većina ljudi razmišlja o odricanju od nečega u čemu uživa tijekom godine. Dan bez duhanskog dima je dan kojim se želi potaknuti pušače na prestanak pušenja. Kao i prema modelu koji se provodi u drugim zemljama, obilježavanjem Dana bez duhanskog dima nastoji se potaknuti pušače da ne zapale cigaretu 24 sata kako bi uvidjeli da to nije nemoguće i nastavili s apstinencijom. To je prilika da pušači razmisle o svojoj ovisnosti o cigaretama, da im nepušači pomognu da se odreknu cigareta. Povodom Hrvatskog dana nepušenja – Dana bez duhanskog dima, Hrvatski zavod za javno zdravstvo zajedno sa Nacionalnim povjerenstvom za borbu protiv pušenja Ministarstva zdravstva organizira okrugli stol. Okrugli stol će biti održan 22. veljače 2023., srijeda u 10.30 sati u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Rockefellerova 12, Zagreb.

Okrugli stol bit će i prilika da prikažemo situaciju s pušenjem kod mladih, potaknemo pušače na prestanak, podsjetimo na Škole nepušenja, te izazove koje donose novi duhanski proizvodi i e-cigarete. Pozivamo sve zainteresirane stručnjake da nam se pridruže na Okruglom stolu te sudjeluju u raspravi s primjerima dobre prakse.

Duhan je odgovoran za smrt više od 8 milijuna ljudi godišnje.Više od 7 milijuna tih smrtnih slučajeva posljedica je izravne uporabe duhana, dok je oko 1.2 milijuna posljedica izloženosti nepušača duhanskom dimu. Pušenje duhana izaziva ovisnost, oštećuje sve organske sustave u organizmu te povećava rizik za više od trideset bolesti.

Prema rezultatima istraživanja provedenog 2019. godine „Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji u Republici Hrvatskoj“ (istraživanje HZJZ-a i Institut za društvena istraživanja dr. Ivo Pilar) 38,4% odraslih puši, najviše u dobnoj skupini između 25. i 35. godine života (43,6%), dok muškarci nešto češće puše od žena (41,2% naspram 35,7%) .

Duhanski dim sadrži preko 7 000 različitih kemijskih sastojaka, od kojih neke posebno oštećuju srce i krvne žile. Najštetnije tvari iz duhanskog dima za krvožilni sustav su nikotin, katran i ugljični monoksid.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) “Duhanski proizvodi” se definiraju kao proizvod koji su u cijelosti ili djelomično napravljeni od listova duhana kao sirovine koji se proizvode za pušenje, žvakanje. Na tržištu se pojavio sve veći broj „Novih duhanskih proizvoda” koji se definiraju kao duhanski proizvod koji ne pripada ni jednoj od sljedećih kategorija:cigarete,duhan (za samostalno motanje, za lule i vodene lule,cigare i cigarilosi) ,duhan (za žvakanje, za šmrkanje ili za oralnu potrošnju) .

Prodaja cigareta smanjivala se tijekom godina proteklog desetljeća, što dovodi do razvoja i marketinga e-cigareta i novih duhanskih proizvoda (grijani duhanski proizvodi). Elektronički sustavi za isporuku nikotina(e-cigarete), koji se također nazivaju vaping uređaji ili olovke za vape, uređaji koji se koriste za pušenje ili „vape“ aromatizirane otopine. Prema SZO glavni sastojci otopine e-cigareta su: nikotin, propilen glikol sa ili bez glicerola i različita sredstva za poboljšanje okusa. Uz negativan utjecaj na zdravlje ljudi, negativno utječu na okoliš.Proizvođači e-cigareta ne dostavljaju jasne upute korisnicima kako pravilno odložiti korištene uređaje, litij-ionske baterije i iskorištene uljne patrone. E-cigarete su izrađene od plastike i metala i kao takve nisu biorazgradive što uzrokuje raspršenje mikroplastike i ulja u okoliš. Grijani duhanski proizvodi postupkom zagrijavanja stvaraju aerosol koji sadrži nikotin i štetne sastojke u obliku aditiva i aroma .Prema duhanskim tvrtkama, zagrijavanjem duhana, a ne spaljivanjem kao kod obične cigarete, značajno se smanjuje stvaranje štetnih tvari koje nastaju pri visokoj temperaturi povezane s izgaranjem navodi SZO.

Unatoč naporu duhanskih tvrtki da se dokaže smanjena štetnost kod konzumacije e-cigareta i grijanih duhanskih proizvoda,prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) prijavljeno je više od 2800 slučajeva, uključujući i 68 smrtna slučaja EVALI koja predstavlja upalni odgovor dišnog sustava koji nastaje zagrijavanjem i aerosolizacijom ulja koje se taloži u alveolarnom prostoru. EVALI uključuje stanja kao što su lipoidna pneumonia, pneumonitis uzrokovan preosjetljivošću, difuzno alveolarno krvarenje, akutna eozinofilna pneumonija navodi CDC.

Uz e-cigarete i grijane duhanske proizvode u ,,Proizvode sljedeće generacije“ spadaju SNUS i nikotinske vrećice.

SNUS je tradicionalni skandinavski bezdimni duhanski proizvod, reguliran je kao prehrambeni proizvod prema švedskom zakonu o hrani od 1970-ih. Konzumira se stavljanjem vrećice između desni i gornje usne na određeno vrijeme. Iako je opće prihvaćeno da su opasnosti po zdravlje od korištenja snusa puno manje nego kod pušenja, ostaje nejasnoća oko dugoročnih učinaka. Istraživanja su pokazala povezanost između upotrebe snusa i raka gušterače, te povezanost upotrebe snusa dijabetesom tipa 2, smrtonosnim srčanim udarima, povišenim krvnim tlakom te prijevremenim porodom i mrtvorođenošću.

Nikotinske vrećice slične su vrećicama za snus jer su napravljene za postavljanje između usna i desni, te ne zahtijevaju pljuvanje. Ne sadrže list duhana, već oblik dehidriranog nikotina (s dodanim aromama). Nikotin se apsorbira u krvotok preko sluznice u ustima. Vrećice također općenito sadrže biljna vlakna, arome i zaslađivače. Istraživači su upozorili da se nikotinske vrećice posebno sviđaju mladima i nepušačima, jer se prodaju u raznim voćnim okusima, u atraktivnom pakiranju i mogu se diskretno koristiti.

Tijekom sazrijevanja i traženja svoga identiteta, mlade su osobe sklone burnom, nepromišljenom reagiranju te počinju eksperimentirati sa svime što je zabranjeno. Eksperimentiranje duhanom povezano je sa željom da se isproba „zabranjeno voće“, ali i s obilježjem mladosti i nezrelosti, koja ne priznaje vezu između rizičnih ponašanja i loših posljedica koje mogu nastupiti odmah ili s vremenom.

Prema najnovijem Istraživanju o zdravstvenom ponašanju mladih (engl. Health Behaviour in School-aged Children; HBSC) provedenom 2022 g. veliki broj učenika/ca nije probao cigarete nikad u životu što je vidljivo iz slike 1. Trend pušenja barem jednom u 30 dana kod učenika/ca raste s dobi (slika 2). Vrlo nizak postotak učenika/ca puši cigarete svakodnevno (slika 3) dok najveći broj učenika/ca u dobi od 15 godina puši cigarete najmanje jednom tjedno. (slika 4).

LIITERATURA:

1. https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/tobacco

2. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/

3. Štimac Grbić, D., Glavak Tkalić, R. (Ur.). (2020). Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske: 2019. i analiza trendova uporabe 2011.-2019. Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.

4. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/

5. United States (US) Federal Drug Administration (FDA): Vaporizers, E-Cigarettes, and other Electronic Nicotine Delivery Systems (ENDS)

6. Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, S. Peeters, A. Gilmore, Tobacco Control, 2015

7. J. Foulds, L. Ramstrom, M. Burke, et al. Effect of smokeless tobacco (snus) on smoking and public health in Sweden. Tobacco Control, 2003. Swedish Food Regulations, Food Act (Livsmedelslagen SFS 2006:804). 2006

8. Royal College of Physicians. Harm reduction in nicotine addiction: helping people who can’t quit. A report by the Tobacco Advisory Group of the Royal College of Physicians. 2007

9. J. Luo , W. Ye, K. Zendehdel, et al., Oral use of Swedish moist snuff (snus) and risk for cancer of the mouth, lung, and pancreas in male construction workers: a retrospective cohort study. Lancet, 2007, Jun 16;369(9578),2015-20

10. T. Schmid, Smokeless Alternatives on the Upswing, Tobacco Asia, 3 February 2021

11. S. Peeters, A. Gilmore, Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, Tobacco Control, 2015

12. Gazdek D. (2014) Navika pušenja djelatnika u zdravstvu Koprivničko-križevačke županije. Nove staze 32:25-26

13. HBSC survey conducted in 2022 among Croatian pupils

Sudjelujte u natječaju projekta EU – JAMRAI

Razmišljate li kreativno?

#AntibioticResistanceSymbol

Pozivamo vas da sudjelujete u natječaju za dizajniranje prvog globalnog simbola koji će predstavljati otpornost na antibiotike. Pobjednik dobiva nagradu od 2000 eura!

Upotreba antibiotika nesumnjivo predstavlja revolucionarno medicinsko dostignuće. Zahvaljujući njima, nekad smrtonosne bolesni su postale gotovo pa bezazlene, čime su nebrojeni životi spašeni. Ipak, zbog tih istih antibiotika, točnije, zbog njihove prekomjerne i neprimjerene uporabe, ovo je dostignuće sada pod golemim rizikom. Naime, sve je više bakterija postalo otporno na antibiotike koji su u opticaju, a ukoliko se dosadašnji trendovi nastave, stručnjaci predviđaju kako bi do 2050. godine antimikrobna rezistencija mogla postati vodeći uzrok smrtnosti na globalnoj razini. Ukratko, radi se o gorućem javnozdravstvenom problemu, na koji je potrebna što sveobuhvatnija reakcija, i to u što skorijem roku.

Pristup „Jedno zdravlje“, koje karakterizira dosadašnju borbu s ovim izazovom, naglašava potrebu ujedinjenom pristupu zdravlju čovjeka, životinja i okoliša, kao i najužu suradnju stručnjaka iz područja veterine, humane medicine i znanosti o okolišu. Ipak, ovaj golemi globalni izazov treba dodatno, još udruženije djelovanje, a to je djelovanje svih nas. Zbog toga nam je potreban zajednički, svima poznat simbol oko kojeg ćemo se okupiti, koji će predstavljati našu zajedničku borbu.

Od takvog simbola očekujemo da nam omogući da se dublje razumijemo i na simboličkoj, neverbalnoj, kreativnoj razini djelovanja. Na taj ćemo način imati veće šanse ne samo ujedinjeno djelovati, već će i naše aktivnosti u smjeru zajedničkog cilja moći biti vidljivije, sveobuhvatnije, ali i atraktivnije. Imajući to u vidu, projekt EU-JAMRAI (engl. Joint action on antimicrobial resistance and health care associated infections) je raspisao natječaj kojim se traži prvi globalni simbol za otpornost na antibiotike. Treba napomenuti da se ne traži logo ili nešto slično, već nešto opipljivo, što bi svatko, bilo gdje, mogao izraditi kod kuće i nositi s ponosom, poput crvene vrpce koja označava borbu protiv AIDS-a.

Ovaj natječaj je otvoren do 31. ožujka 2020. godine, a najuspješniji kreativac bit će nagrađen iznosom od 2000 eura.

Više informacija o procesu prijave možete naći ovdje.

Više o projektu EU – JAMRAI možete pročitati ovdje.

Mišja groznica ili hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom

O kakvoj se bolesti radi i što je uzrokuje?

Mišja groznica je naziv bolesti koji se u javnosti često koristi za hemoragijsku groznicu s bubrežnim sindromom (HGBS). HGBS je virusna zoonoza, prvenstveno bolest šumskih mišolikih glodavaca poznata kao bolest prirodnih žarišta. Javlja se u određenim geografskim područjima u kojima su nužno zadovoljeni ekološki uvjeti (abiotički – klima, vodeni tokovi, tlo, padaline, uz biotičke – biljne i životinjske zajednice) da bi se uzročnik bolesti mogao trajno održavati na određenom području.

Bolest uzrokuju Hantavirusi, koji su rasprostranjeni u raznim dijelovima svijeta, kako u Aziji, tako i od sjevera do juga Europe. U Hrvatskoj je bolest stalno prisutna pretežno u kontinentalnim područjima, s različitom učestalošću od godine do godine.

Svake se godine bilježe pojedinačni ili sporadični slučajevi, a ciklički epidemije odnosno povremeno se registrira povećan broj oboljelih osoba, kao što je bilo 1995., 2002., 2012. te 2014. godine.

U Hrvatskoj su poznata neka prirodna žarišta odnosno enzootska područja, npr. neke šume u Lici, Karlovačkoj županiji, Zagrebačkoj županiji, Slavoniji, Gorskom Kotaru, Medvednica, međutim rasprostranjenost ove zoonoze u Hrvatskoj nije u potpunosti poznata.

Tko je rezervoar i domaćin uzročnika?

Mišoliki glodavci su prirodni rezervoari i prenositelji virusa. Uzročnik prirodno kruži i održava se među mišolikim glodavcima.

Kod nas u Hrvatskoj su to: riđa voluharica (Clethrionomys glareolus) i žutogrli miš (Apodemus flavicollis), a uz njih u manjoj mjeri i šumski miš (Apodemus sylvaticus), poljski miš (Apodemus agrarius) te livadna voluharica (Microtus agrestis).

Ta infekcija za njih nije opasna, no čini ih rezervoarima virusa kojeg izlučuju u okolinu, najviše mokraćom i izmetom. Ušavši u njihov svijet odnosno područje tzv. prirodnog žarišta, ljudi se, srećom u pravilu rijetko, u određenim okolnostima mogu zaraziti i razboljeti.

Kako se bolest prenosi?

Čovjek se može zaraziti:

izravnim ili posrednim kontaktom s izlučevinama (mokraća, izmet ili slina) zaraženih glodavaca, udisanjem aerosola ili prašine koja sadrži uzročnike
unosom uzročnika iz izlučevina zaraženih glodavaca kroz oštećenu kožu ili sluznicu oka, nosa i usta onečišćenim rukama ili
kontaminiranom ili zagađenom vodom ili hranom (kao npr. neoprani šumski plodovi)
neposrednim kontaktom sa zaraženim glodavcima

Bolest se najčešće ne prenosi sa čovjeka na čovjeka.

Mišja groznica je vezana uz izravan ili posredan dodir s divljim mišolikim glodavcima i njihovim izlučevinama, a do nešto češćeg obolijevanja ljudi obično dolazi u godinama velike brojnosti malih glodavaca (tzv. “mišje godine”). Na njihovu brojnost mogu utjecati razni promjenjivi ekološki čimbenici pa se često ne može u potpunosti objasniti niti prognozirati. Poznato je da obilje hrane pogoduje većem broju, dok dugotrajne zimske hladnoće smanjuju broj glodavaca.

Koji su simptomi bolesti?

Bolest se najčešće manifestira 1 do 2 tjedna nakon izlaganja inficiranoj izlučevini glodavca (vrlo rijetko inkubacija može trajati i do 8 tjedana) naglim nastupom visoke tjelesne temperature, praćene zimicom i jakom glavoboljom, nakon kojih slijede jaki bolovi u trbuhu i leđima, koji mogu biti praćeni mučninom i povraćanjem, zamućenim vidom te ponekad crvenilom lica i konjunktiva te osipom. Kasniji se simptomi bolesti mogu manifestirati smanjenom količinom izlučivanja urina i razvitkom zatajenja bubrega, ali i naglim padom tlaka, pojavom krvarenja i razvojem stanja šoka.

Tko najčešće obolijeva?

Na osnovi opisanog se može zaključiti da su osobe koje zbog prirode posla ili rekreativno (šumski radnici, poljoprivrednici, lovci, planinari, izletnici i sl.) dugotrajno i učestalo dolaze u neposredan ili posredan kontakt s malim divljim glodavcima najizloženiji njihovu aerosolu pa mogu biti i najizloženiji ovoj zarazi.

Važno je napomenuti da se čovjek može zaraziti i u zatvorenim prostorima u kojima mogu boraviti glodavci i gdje može biti velika koncentracija uzročnika u prašini (podrumske prostorije, garaže, tavani, ostave i dr.)

Iako rizik od obolijevanja ljudi postoji, na sreću je razmjerno malen prema proširenosti boravka ljudi u prirodi bilo zbog profesionalnih razloga, bilo zbog rekreacije te se ova bolest u ljudi relativno rijetko javlja.

Kako se zaštititi na otvorenom?

Nemojte sjediti ni ležati izravno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi!
Tijekom boravka u prirodi čuvajte hranu i piće (u zatvorenim spremnicima) te osobne stvari od dodira s glodavcima i njihovim izlučevinama.
Prije konzumacije jela i pića te uzimanja cigarete dobro operite ruke toplom vodom i sapunom ili koristite antiseptik ili dezinficijens na bazi alkohola.
Ne ostavljajte ostatke hrane i druge otpatke u prirodi!
Nemojte piti vodu iz neuređenih šumskih izvora i lokava.
Plodove ubrane u prirodi koji se jedu sirovi dobro operite tekućom vodom.
Ne dirajte gnijezda glodavaca kao niti uginule glodavce bez rukavica i maske.

Kako se zaštiti u zatvorenim prostorijama?

Osigurajte hranu i piće od pristupa glodavaca, pohranite ih u zatvorene spremnike!
Smeće držite u zatvorenim čvrstim kontejnerima da ne bude izvor hrane glodavcima.
Ne ostavljajte smeće u prostorijama kao što su ostave, podrumi, garaže, tavani, vikendice i sl.!
Spriječite ulaz glodavaca u stambene i gospodarske objekte zatvarajući sve pukotine i rupe u zidovima i podovima!
Potrebno je skloniti sva odlagališta raznih materijala koji mogu poslužiti glodavcima kao sklonište najmanje 50 m od kuće.
Redovito provodite uništavanja glodavaca ili deratizaciju (klopke) u kući i neposredno oko kuće (ako se radi o otrovu upozorite ljude, osobito djecu)!
Ne dirajte uginule glodavce ili njihova gnijezda golim rukama.
Čišćenje dulje vrijeme nekorištenih prostora obavite uz što manje podizanje prašine, ako je moguće primijenite vlažno čišćenje (uz korištenje maske preko nosa i usta).
Ne metite niti usisavajte izlučevine glodavaca, kao niti njihova gnijezda. To će pogodovati zaraznom materijalu (izlučevinama glodavaca) da se digne u zrak koji onda možete udahnuti pa se na taj način možete zaraziti.
Nosite masku koja štiti sluznicu nosa i usta!
Nosite gumene rukavice!
Prilikom čišćenja koristite mokru krpu (da se izbjegne dizanje prašine) i klorni ili alkoholni dezinficijens!

U zadnjih petnaest godina broj prijava hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom u Hrvatskoj znatno varira; u prosjeku je oko šezdeset prijava godišnje (najmanje 6 oboljelih 2013. godine; najviše 317 oboljelih 2002. godine). U prva tri mjeseca ove godine prijavljen je nešto veći broj bolesnika s hemoragijskom groznicom u Hrvatskoj nego što se prijavljuje u „mirnim“ godinama, međutim manje nego u istom razdoblju tijekom epidemijskih godina. Bolesnici su iz cijele kontinentalne Hrvatske, iz poznatih endemskih područja/prirodnih žarišta.

U ovom trenutku nije moguće procijeniti kakav će biti trend tijekom ove godine, tj. da li će ova godina po broju oboljelih biti znatno iznad prosjeka.

Rizik od hemoragijske groznice je uvijek prisutan u prirodnim žarištima, a u vrijeme epidemijskih godina je nešto viši, ali se može umanjiti pridržavanjem gore opisanih mjera osobne zaštite.

Povezani članak: Procjene rizika zaražavanja djece virusom HGBS-a u Domu Crvenog križa i bližoj okolici na Sljemenu

Depresija: razgovarajmo

Svake se godine 7. travnja obilježava Svjetski dan zdravlja pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije. Za temu ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja je kao prioritetno područje globalnog javnozdravstvenog interesa odabrana depresija, s glavnom porukom „Depresija: razgovarajmo“ (engl. Depression; let’s talk). Cilj ovogodišnje javnozdravstvene kampanje „Depresija: razgovarajmo“ je osvijestiti ljude koji boluju od depresije da potraže i dobiju pomoć.

Ovom se kampanjom također želi:

bolje informirati opću javnost o depresiji, njezinim uzrocima i mogućim posljedicama te obliku pomoći koji je dostupan za prevenciju i liječenje depresije
potaknuti ljude s depresijom da potraže pomoć
osvijestiti obitelj, prijatelje i kolege koji žive s ljudima koji boluju od depresije da su sposobni pružiti podršku oboljelom

Što je depresija?

Depresija je bolest koju karakteriziraju poremećaji raspoloženja.

Simptomi depresije su:

dugotrajna tuga
nesposobnost uživanja u ranije ugodnim stvarima ili aktivnostima
duševna bol

Depresija utječe na obavljanje najjednostavnijih svakodnevnih zadataka, ponekad s razornim posljedicama za odnose s obitelji i prijateljima i mogućnosti da se zaradi za život. Da bi se postavila dijagnoza depresije odnosno depresivne epizode, ovi simptomi trebaju trajati najmanje 2 tjedna.

Osim navedenog, ljudi koji boluju od depresije mogu imati i neke od sljedećih simptoma:

manjak energije
promjene apetita
nesanicu ili preveliku potrebu za snom
povećanu tjeskobu ili zabrinutost
smanjenu koncentraciju
neodlučnost
nemir
osjećaj bezvrijednosti, krivnje ili beznađa
misli o samoozljeđivanju ili suicidu

Rizik od razvoja depresije se povećava sa stresom, traumatskim životnim događajima kao što su smrt voljene osobe ili prekid veze, fizičkim bolestima, problemima uzrokovanim konzumacijom alkohola ili droge, siromaštvom, nezaposlenošću, nepravilnom prehranom i nedovoljnom tjelesnom aktivnošću. Kod nekih osoba postoji i genetska, urođena predispozicija za razvoj depresije.

Depresija može pogoditi svakoga, to nije znak slabosti. Depresija je izlječiva: razgovorom s psihoterapeutom, uzimanjem antidepresivnih lijekova ili kombinacijom obaju.

Liječenje depresije

Potražite pomoć liječnika
Možete se obratiti svom obiteljskom liječniku koji će provjeriti i utvrditi Vaše stanje te Vam po potrebi prepisati lijekove ili vas uputiti stručnjacima iz područja mentalnog zdravlja
Depresija se liječi lijekovima koji se zovu antidepresivi. Ti lijekovi ne djeluju odmah kao primjerice lijekovi protiv bolova, već im je potrebno oko 1 do 6 tjedana za početak djelovanja
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje uzimanje lijekova i 6 do 10 mjeseci nakon prestanka simptoma
Bitno je napomenuti da ovi lijekovi ne izazivaju ovisnost
Osim uzimanja antidepresiva, u liječenju depresije je od velike koristi i psihoterapija

Jeste li znali?

Zajednički mentalni poremećaji (depresija i anksiozni poremećaji) su u porastu u cijelom svijetu.

U humanitarnim krizama i tijekom ratnih sukoba, 1 od 5 osoba je pogođena depresijom ili anksioznim poremećajem.

Depresija povećava rizik razvoja drugih nezaraznih bolesti kao što su dijabetes i kardiovaskularne bolesti. Uz to, dijabetes i kardiovaskularne bolesti povećavaju rizik od depresije.

Depresija koja se javlja kod žene nakon poroda može utjecati na razvoj novorođenčeta.

Najučestaliji mentalni poremećaji mogu se prevenirati i izliječiti uz relativno mali trošak.

Novi dokaz iz istraživanja koje je provela Svjetska zdravstvena organizacija pokazuje da depresija i anksiozni poremećaji koštaju globalnu ekonomiju više od US$ 1 bilijuna svake godine.

Broj ljudi s depresijom i anksioznim poremećajem u svijetu se povećava: 1990. godine je u svijetu bilo 416 milijuna oboljelih, dok je 2013. godine njihov broj porastao na 615 milijuna.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, depresija će do 2020. godine postati drugi svjetski zdravstveni problem, a gledajući samo žensku populaciju, zdravstveni problem broj jedan. Posljedica je to kontinuiranog porasta broja depresivnih osoba.

Ako se osjećate nesretno ili mislite da imate depresiju:

Razgovarajte o svojim osjećajima s nekim kome vjerujete.
Potražite profesionalnu pomoć.
Ne zaboravite da vam uz pravu pomoć može biti bolje.
Nastavite s aktivnostima u kojima ste uživali kada vam je bilo dobro.
Budite u kontaktu s obitelji i prijateljima.
Redovito vježbajte, čak i ako je to samo kratka šetnja.
Držite se pravilnih navika hranjena i spavanja.
Prihvatite da bi mogli bolovati od depresije i prilagodite svoja očekivanja. Možda nećete biti u mogućnosti ispuniti svoje svakodnevne aktivnosti ili obveze onoliko koliko ste običavali.
Izbjegavajte ili ograničite unos alkohola i uzimajte lijekove onako kako vam ih je prepisao liječnik.

ZAPAMTITE

Stigma i diskriminacija koje prate mentalne bolesti, uključujući depresiju, dovode do kasnijeg prepoznavanja problema i odgađaju traženje pomoći, zbog čega liječenje traje dulje, a može doći i do težih posljedica kao što je samoubojstvo.

Depresija je bolest koja pogađa ljude svih dobnih skupina, svih društvenih slojeva i svih zemalja svijeta.

Depresija se može prevenirati i liječiti.

Ako mislite da bolujete od depresije, potražite pomoć.

Izvor: WHO

Učinite korak Za mentalno zdravlje

Hrvatski zavod za javno zdravstvo je u suradnji s Gradskim uredom za zdravstvo Grada Zagreba pokrenuo zajedničko obilježavanje Svjetskog dana zdravlja 2017 posvećenog depresiji. U petak 7.4.2017. od 15.00 do 17.30 sati će se u Parku Zrinjevac u Zagrebu održati Festival mentalnog zdravlja u cilju promicanja važnosti pravovremenog ulaganja u mentalno zdravlje, zdravstvenog prosvjećivanja i informiranja o dostupnim uslugama mentalnog zdravlja u zajednici. Pogledajte obavijest o Festivalu mentalnog zdravlja

Kalendar aktivnosti povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja 2017. godine

Svjetski dan šećerne bolesti

Svjetski dan šećerne bolesti (engl. World Diabetes Day), obilježava se svake godine 14. studenoga, na dan rođenja Sir Fredericka Bantinga, jednog od otkrivača inzulina 1921. godine.

Rano djelovanje na šećernu bolesti (engl. Act early on diabetes), tema je Svjetskog dana šećerne bolesti za 2026. i 2027. godinu, s naglaskom na rano postavljanje dijagnoze i smanjenje rizika od razvoja bolesti.

Najnovije svjetske procjene govore da 589 milijuna osoba u dobi od 20 do 79 godina živi sa šećernom bolešću, a do 2050. godine taj bi broj mogao doseći 852,5 milijuna.

Prema podacima CroDiab Registra osoba sa šećernom bolešću, u Hrvatskoj je u 2025. bilo registrirano 406.341 osoba sa šećernom bolesti, a broj oboljelih povećava se iz godine u godinu. Procjenjuje se da u Hrvatskoj 28,5 % osoba u dobi od 20 do 79 godina nema postavljenu dijagnozu pa je procijenjeni ukupan broj oboljelih veći od 500.000. Šećerna bolest je 4. vodeći uzrok smrti sa udjelom od 7,9 % u 2024. godini.

Ključne poruke ovogodišnjeg Svjetskog dana šećerne bolesti usmjerene su na važnost ranog otkrivanja šećerne bolesti, pravodobnog liječenja i smanjenja rizika od njezina razvoja:

Rast broja oboljelih: Šećerna bolest jedan je od najvećih rastućih javnozdravstvenih izazova u svijetu.
Rano otkrivanje: Milijuni ljudi žive s neotkrivenom šećernom bolešću, a simptomi mogu godinama ostati neprepoznati.
Prepoznavanje simptoma: Šećerna bolest tipa 1 može se pogrešno dijagnosticirati, što odgađa liječenje i povećava rizik od komplikacija.
Prevencija šećerne bolesti tipa 2: Pravodobno djelovanje, zdrave životne navike i dostupna zdravstvena skrb mogu smanjiti rizik od razvoja bolesti.
Dostupnost liječenja: Rano postavljanje dijagnoze i odgovarajuća zdravstvena skrb smanjuju rizik od komplikacija i poboljšavaju kvalitetu života.
Podrška bez stigmatizacije: Osobama koje žive sa šećernom bolešću potrebni su razumijevanje, podrška i pristup kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi.

Šećerna bolest ili dijabetes kronična je metabolička bolest koja nastaje kada gušterača ne proizvodi dovoljno inzulina ili kada tijelo ne može učinkovito iskoristiti proizvedeni inzulin. Inzulin je hormon koji omogućuje ulazak glukoze iz krvi u stanice, gdje se koristi za dobivanje energije. Zbog nedostatka inzulina ili smanjene osjetljivosti na njegovo djelovanje nastaje kronična hiperglikemija, koja dugoročno može oštetiti gotovo sve organske sustave, uključujući krvne žile, srce, bubrege, oči i živce.

Postoje tri glavne vrste dijabetesa: tip 1, tip 2 i gestacijski dijabetes (dijabetes tijekom trudnoće). Dijabetes tipa 1 nastaje zbog autoimune reakcije kojom tijelo uništava stanice gušterače koje proizvode inzulin. Najčešće se javlja kod djece, adolescenata i mladih odraslih osoba, a simptomi se razvijaju naglo. Osobe s dijabetesom tipa 1 ne mogu proizvoditi inzulin te ga moraju uzimati svakodnevno.

Kod dijabetesa tipa 2 tijelo ne koristi učinkovito inzulin, pa razina šećera u krvi ostaje povišena.

To je najčešći oblik dijabetesa (90–95 % slučajeva) i razvija se postupno, najčešće u odrasloj dobi.

Dijabetes tipa 2 često se može spriječiti ili odgoditi promjenom životnih navika – zdravom prehranom, gubitkom težine i redovitom tjelesnom aktivnošću.

Gestacijski dijabetes javlja se tijekom trudnoće kod nekih žena.

Povišena razina šećera u krvi može uzrokovati komplikacije u trudnoći i preveliku porođajnu težinu djeteta. Iako se razina šećera obično normalizira nakon poroda, rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 kasnije u životu ostaje povišen.

Predijabetes znači da je razina šećera u krvi viša od normalne, ali još nije dovoljno visoka za dijagnozu dijabetesa. Bez promjene načina života, mnoge osobe s predijabetesom razviju dijabetes tipa 2 unutar pet godina. Predijabetes također povećava rizik od srčanih bolesti i moždanog udara.

Simptomi šećerne bolesti mogu se pojaviti iznenada, dok se kod dijabetesa tipa 2 često razvijaju postupno i mogu proći godine prije nego što se prepoznaju.

Najčešći simptomi dijabetesa uključuju:

pojačanu žeđ
učestalo mokrenje
zamućen vid
osjećaj umora
nenamjerni gubitak tjelesne težine

Rizik od razvoja predijabetesa i dijabetesa tipa 2 veći je kod osoba koje:

imaju prekomjernu tjelesnu težinu
su starije od 45 godina
imaju članove obitelji oboljele od dijabetesa tipa 2
su fizički neaktivne (vježbaju manje od tri puta tjedno)
su tijekom trudnoće imale gestacijski dijabetes
imaju sindrom policističnih jajnika (PCOS)

Osobe koje žive s dijabetesom imaju povećan rizik od ozbiljnih komplikacija, uključujući srčani i moždani udar te zatajenje bubrega.

Za sprečavanje dijabetesa tipa 2 i njegovih komplikacija preporuke Svjetske zdravstvene organizacije su:

održavanje zdrave tjelesne težine
redovita tjelesna aktivnost – barem 150 minuta umjerene vježbe tjedno
zdrava prehrana i izbjegavanje šećera i zasićenih masti
prestanak pušenja.

Globalni dijabeteloški sporazum Svjetske zdravstvene organizacije (WHO Global Diabetes Compact)

Povodom obilježavanja Svjetskog dana šećerne bolesti važno je istaknuti i Globalni dijabetološki sporazum Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), pokrenut 2021. godine s ciljem smanjenja rizika od razvoja dijabetesa te osiguravanja dostupne, kvalitetne i sveobuhvatne zdravstvene skrbi svim oboljelima.

Sporazum naglašava važnost prevencije dijabetesa tipa 2 promicanjem zdrave prehrane, redovite tjelesne aktivnosti i prevencije pretilosti.

Do 2030. godine nastoji se postići bolja kontrola bolesti, uključujući pravodobno dijagnosticiranje, regulaciju razine glukoze u krvi i krvnog tlaka te osiguravanje pristupa odgovarajućem liječenju.

S obzirom na to da više od 800 milijuna odraslih osoba u svijetu živi s dijabetesom, rana dijagnoza, pravodobno liječenje i kontinuirana edukacija ključni su za sprječavanje komplikacija i poboljšanje kvalitete života oboljelih.

https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/diabetes?utm_source

https://www.who.int/docs/default-source/world-diabetes-day/global-diabetes-compact-final.pdf

IDF

NACIONALNI REGISTAR OSOBA SA ŠEĆERNOM BOLEŠĆU CRODIAB, Izvješće 2025.

Digitalna dobrobit – Kako tehnologiju učiniti saveznikom, a ne teretom!

Suvremeno je društvo obilježeno gotovo neprekidnom izloženošću digitalnim tehnologijama: pametnim telefonima, društvenim mrežama, prijenosnim uređajima i platformama za rad i učenje na daljinu. Ta sveprisutnost potaknula je razvoj novoga interdisciplinarnog istraživačkog područja koje se bavi pitanjem kako korištenje digitalnih tehnologija utječe na kvalitetu ljudskog života – područja poznatog kao digitalna dobrobit (engl. digital well-being).

Digitalna dobrobit znači koristiti tehnologiju tako da podržava naše fizičko, mentalno i socijalno zdravlje. Cilj nije odricanje od ekrana, nego svjesno, uravnoteženo i svrhovito korištenje.

Što je digitalna dobrobit?

Digitalna dobrobit obuhvaća količinu i kvalitetu vremena pred ekranom, sadržaj koji konzumiramo, odnose koje gradimo na mreži te našu privatnost, sigurnost i digitalne vještine.

Izazove najčešće stvaraju dizajn koji potiče pretjerano korištenje (beskonačno listanje, obavijesti, algoritmi), poremećaji sna, manjak kretanja, stalna usporedba s drugima, cyberbullying, dezinformacije i osjećaj da moramo biti stalno dostupni.

Odrasli: granice između posla i privatnog života

Izazovi: preplavljenost obavijestima, brisanje granice između posla i slobodnog vremena, tehnostres i izgaranje, „doomscrolling“*, rastresena pažnja te utjecaj na san i odnose (primjerice „phubbing”, ignoriranje sugovornika zbog mobitela).

*kompulzivno, često višesatno listanje društvenih mreža portala, usmjereno ne negativne i uznemirujuće sadržaje.

Preporuke:

Isključite nepotrebne obavijesti.
Odredite vrijeme bez uređaja: obroci, spavaća soba, zadnji sat prije spavanja.
Postavite jasne granice radnog vremena i koristite pravo na isključivanje.
Pratite vlastite navike pomoću postavki digitalne dobrobiti na uređaju.
Birajte aktivno korištenje (učenje, stvaranje, komunikacija) umjesto pasivnog listanja.
Provjeravajte izvore informacija i štitite privatnost.

Mladi: pritisak mreža i potreba za pripadanjem

Izazovi: pritisak društvenih mreža, usporedba i slika o sebi, strah od propuštanja, cyberbullying, nedovoljno sna, rizik problematičnog korištenja igara i mreža, neprimjeren sadržaj, sexting i vršnjački pritisak. Istodobno, tehnologija ima i pozitivne strane: vršnjačku podršku, prostor za kreativnost, učenje i pristup aktivnostima u zajednici.

Preporuke:

Razgovarajte otvoreno i bez osuđivanja; zajedno dogovorite pravila umjesto uvođenja zabrana.
Držite uređaje izvan spavaće sobe tijekom noći i ograničite ih za vrijeme učenja.
Razvijajte medijsku pismenost i kritičko razmišljanje, uključujući prepoznavanje manipulativnog dizajna.
Uključite se u sport, offline aktivnosti i druženje uživo.
Pokažite kako prijaviti i blokirati neprimjereno ponašanje i kome se obratiti za pomoć.
Budite primjer vlastitim ponašanjem.

Djeca: igra, san i kvalitetan sadržaj na prvom mjestu

Izazovi: previše vremena pred ekranom, rani kontakt s neprimjerenim sadržajem i nepoznatim osobama, oglašavanje i prikupljanje podataka, utjecaj na san, govor, pažnju i motoriku te manje slobodne igre i kretanja.

Preporuke prema dobi:

Do 2 godine: izbjegavati ekrane, osim zajedničkih videopoziva.
Predškolska dob: kratko, kvalitetno i uz odrasle (okvirno do oko sat vremena dnevno).
Školska dob: jasna pravila o vremenu i sadržaju te voditi računa da boravak pred ekranima ne oduzima vrijeme za igru, san i druženje.

Za sve uzraste: koristite dječje profile, roditeljski nadzor i prilagođene postavke privatnosti, ali uz razgovor, a ne samo kontrolu. Gledajte i igrajte zajedno, razgovarajte o viđenom i uvedite zone i vremena bez ekrana (obrok, spavanje, vožnja).

Digitalna dobrobit nije zabrana tehnologije, nego vještina življenja s njom. Predlažemo Vam da u sljedećih mjesec dana zajedno pokušamo usvojiti četiri tjedne preporuke te na taj način kvalitetnije živjeti u svijetu ekrana.

Male promjene čine veliku razliku. Koju ćete Vi uvesti već danas?

Pratite nas na društvenim mrežama:

https://www.instagram.com/zivjeti.zdravo/

https://www.facebook.com/profile.php?id=100009520100695&locale=hr_HR

A komentirajte putem linka:

http://survey.hzjz.hr/limesurvey/index.php?r=survey/index&sid=624186&lang=hr

Ljiljani Leljak dvije godine suspenzije

Zagreb, 12. studenog 2026.

Sportašica Ljiljana Leljak (dalje: Sportašica) testirana je na nacionalnom natjecanju u obaranju ruku u Sinju 11. travnja 2026. godine.
U uzorku urina Sportašice utvrđena je prisutnost zabranjene tvari sibutramin koji se nalazi u kategoriji S6.B Popisa zabranjenih sredstava 2026. – Specificirani stimulansi.
Time je Sportašica prekršila odredbu 2.1 Pravila o antidopingu HZJZ-a: „Prisutnost zabranjene tvari ili njezinih metabolita ili markera u sportaševu uzorku“.
Sportašica nije zatražila analizu uzorka B te nije ponudila terapijsko izuzeće.
Stegovno vijeće održalo je sjednicu dana 08. rujna 2026.
Stegovno vijeće HZJZ-a Sportašici je izreklo stegovnu mjeru razdoblja nepodobnosti u trajanju od dvije (2) godine, koje počinje teći od dana donošenja konačne odluke o nepodobnosti donesene nakon saslušanja 8. rujna 2026., i završava 7. rujna 2028.
Protiv ove odluke Sportašica nije uložila žalbu žalbenom vijeću za antidoping HOO-a.

Marinu Županoviću tri mjeseca suspenzije

Zagreb, 12. studenog 2026.

Sportaš Marin Županović (dalje: Sportaš) testiran je na nacionalnom paraatletskom natjecanju u sjedećim bacačkim disciplinama u Puli 06. lipnja 2026. godine.
U uzorku urina Sportaša utvrđena je prisutnost zabranjene tvari indapamid koji se nalazi u kategoriji S5 Popisa zabranjenih sredstava 2026. – Diuretici i maskirna sredstva (specificirana tvar).
Time je Sportaš prekršio odredbu 2.1 Pravila o antidopingu HZJZ-a (dalje: Pravila): „Prisutnost zabranjene tvari ili njezinih metabolita ili markera u sportaševu uzorku“.
Sportaš je prihvatio dobrovoljnu privremenu suspenziju dana 29. rujna 2026.
Predmet je riješen zaključivanjem dogovora o rješavanju slučaja, sukladno odredbi 10.8.2 Pravila, te je Sportašu određeno razdoblje nepodobnosti u trajanju od tri (3) mjeseca, koje je počelo teći danom prihvaćanja dobrovoljne privremene suspenzije, 29. rujna 2026., i završava 28. prosinca 2026.
Sukladno odredbi 10.8.2 Pravila, dogovor o rješavanju slučaja nije predmet odlučivanja stegovnog tijela i na njega nije moguće izjaviti žalbu.

Predavanje u Petrinji

U Zajednici sportova Petrinja, 12. studenog 2026. održano je predavanje sportskim djelatnicima tog grada i hrvačima koji su međunoradno visoko rangirani. Budući da je riječ o sportašima, hrvačima koji su osvajači medalja na Svjetskim i Europskim prvenstvima, Balkanskim prvenstvima te natjecateljima na Olimpijskim igrama predavanje je bilo usmjereno na prisutnost dopinga u borilačkim sportovima. Borilački sportovi i jesu oni koji su podložniji uzimanju zabranjenih tvari te je stoga nužna edukacija. Osim ukazivanja na njihove obveze kao sportaša, pojašnjene su i i njihove slobode i prava.
Kako s 1. siječnjem 2027. na snagu stupa novi Svjetski antidopinški Kodeks (Kodeks 2027.), sve prisutne smo upoznali s izmjenama Kodeksa, a pojasnili smo i novi Popis zabranjenih sredstava koji također stupa na snagu istoga dana kao i Kodeks. (V.B)

Održan godišnji sastanak Joint Action projekta CancerWatch

U Utrechtu je od 29. rujna do 1. listopada 2026. održan godišnji sastanak Joint Action projekta CancerWatch, koji okuplja europske stručnjake s ciljem poboljšanja kvalitete, usporedivosti i pravovremenosti podataka iz populacijskih registara za rak (PBCR). Iza tog stručnog zadatka stoji zajednička želja: bolje razumjeti teret raka i pridonijeti boljoj skrbi za oboljele diljem Europe.

Na sastanku su predstavljeni najvažniji rezultati prve godine projekta. Provedeno je sveobuhvatno anketno istraživanje trenutačnog stanja u čak 192 europska registra za rak te je pružena aktivna podrška prikupljanju podataka za ažuriranje Europskog informacijskog sustava za rak (ECIS). Razvijene su i metode te softver koji omogućuju pretvaranje podataka iz registara u usporedive europske statistike o preživljenju.

Prije kraja 2026. godine očekuje se objava ažuriranih europskih podataka o preživljenju i prevalenciji raka u ECIS sustavu, uz već dostupne podatke o incidenciji i mortalitetu. Ti će nam podaci pružiti aktualniju sliku opterećenja rakom u Europi i pomoći da bolje razumijemo koliko su mjere prevencije i skrbi uspješne, kojim skupinama stanovništva donose napredak i gdje je potrebno učiniti više.

Važan dio projekta čini i podrška registrima u pripremi za Europski prostor za zdravstvene podatke (EHDS, engl. European Health Data Space). To uključuje pojašnjavanje potrebnih uloga i načina uključivanja podataka registara za rak u nacionalne i europske kataloge te katalog metapodataka, kako bi se olakšalo njihovo pronalaženje i korištenje.

Na samom sastanku, izv. prof. dr. sc. Mario Šekerija, voditelj projektnog radnog paketa 3 koji je zadužen za evaluaciju projekta i voditelj hrvatskog Registra za rak, predstavio je dosadašnje aktivnosti u području evaluacije i projektnih indikatora, kao i planove za daljnji rad.

Tijekom sljedeće dvije godine nastavit će se rad na registraciji slučajeva raka uz pomoć umjetne inteligencije, razvoju zajedničkih standarda i digitalnih alata te pripremi registara za EHDS. Cilj je učiniti prikupljanje podataka potpunijim, dosljednijim i učinkovitijim te omogućiti da Europa ima pravovremeni uvid u stanje oboljelih od raka: što bliže stvarnom vremenu, umjesto s odmakom od nekoliko godina.

Znamo da iza svakog podatka stoji osoba, njezina obitelj i životna priča. Bolji podaci o raku trebaju nam pomoći da što manje ljudi oboli, da više oboljelih preživi i da svatko ima što bolje izglede za oporavak, gdje god u Europi živio.

Projekt CancerWatch možete pratiti na službenoj LinkedIn stranici.

Održana tematska edukacija iz područja suzbijanja zlouporabe droga (5. i 6. studenoga 2026., Osijek)

Dana 5. i 6. studenoga 2026. godine, u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, uz potporu Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Ministarstva unutarnjih poslova, Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i Pravosudne akademije, u Osijeku je održana 19. Tematska edukacija iz područja suzbijanja zlouporabe droga.

Edukacija je okupila 60 sudionika – predstavnike pravosudnog, policijskog, zatvorskog, probacijskog i zdravstvenog sustava s područja Osječko-baranjske i okolnih županija – s ciljem jačanja integriranog pristupa u provedbi kaznene i prekršajne politike, unaprjeđenja međuresorne suradnje te razvoja učinkovitijih programa i intervencija usmjerenih na počinitelje kaznenih djela i prekršaja povezanih sa zlouporabom droga.

Edukaciju su otvorili Željko Petković, pomoćnik ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, i mr. sc. Ivana Kristić Buntić iz Pravosudne akademije, dok se u uvodnom obraćanju sudionicima obratila Vedrana Šimundža-Nikolić, državna tajnica Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije. U nastavku su predstavljeni aktualni trendovi i politike na području droga u Republici Hrvatskoj te stanje i kretanje problematike droga iz perspektive hrvatske policije.

Tijekom edukacije posebna pozornost posvećena je ulozi kaznene i prekršajne politike u suzbijanju kriminaliteta droga, izazovima u procesuiranju kaznenih djela, međuresornoj suradnji nadležnih tijela te oduzimanju imovinske koristi stečene kaznenim djelima povezanima s drogama. Razmatrana su i pitanja usklađenosti relevantnog zakonodavstva, ujednačavanja sudske prakse i učinkovitosti postupanja nadležnih institucija. O navedenim temama svoja iskustva i stručna stajališta iznijeli su predstavnici USKOK-a, Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Županijskog suda u Osijeku i Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, uz predstavnike Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva unutarnjih poslova.

Drugi dan edukacije bio je usmjeren na prevenciju i posljedice konzumacije psihoaktivnih tvari, s naglaskom na pravodobno prepoznavanje problema i uključivanje konzumenata i osoba s problemom ovisnosti u odgovarajuće oblike tretmana. Predstavljeni su izazovi povezani s maloljetničkim kriminalitetom, iskustva zdravstvenog sustava u tretmanu osoba s problemom ovisnosti te postupanje policije i prekršajnih sudova u predmetima povezanima s posjedovanjem i zlouporabom droga. Posebno je istaknuta važnost izricanja i provedbe zaštitnih mjera, kontinuiteta zdravstvene skrbi i tretmana te kvalitetnijeg povezivanja zdravstvenog, pravosudnog, policijskog i zatvorskog sustava.

Kroz razmjenu iskustava sudionika naglašena je potreba za daljnjim jačanjem međuresorne suradnje, ujednačavanjem prakse i učinkovitijim povezivanjem represivnih, preventivnih i zdravstvenih intervencija. Istaknuta je važnost oduzimanja imovinske koristi kao jednog od ključnih instrumenata suzbijanja kriminaliteta droga, ali i pravodobnog upućivanja osoba s problemom ovisnosti na tretman, osobito maloljetnika i osoba uključenih u kaznene i prekršajne postupke.

Zaključci edukacije ukazali su na važnost daljnjeg razvoja integriranog pristupa u području suzbijanja zlouporabe droga, koji uz učinkovito djelovanje pravosudnog i policijskog sustava uključuje i dostupne preventivne i tretmanske programe. Naglašena je potreba za kontinuiranim jačanjem stručnih kapaciteta i razmjenom iskustava među institucijama, kako bi se osigurao pravodoban i koordiniran odgovor na problematiku droga, smanjio rizik od ponavljanja kažnjivih ponašanja te unaprijedila zaštita zdravlja i sigurnosti zajednice.

Stavovi građana EU-a o drogama i politici prema drogama: rezultati istraživanja EUDA-e u 2026. godini

Europska agencija za droge (EUDA), u suradnji s Europskom komisijom, objavila je rezultate istraživanja EUDA Drug Survey 2026, provedenog u okviru Flash Eurobarometra. Istraživanjem su ispitani stavovi građana o drogama, njihovu utjecaju na društvo te mogućim odgovorima na probleme povezane s uporabom droga i ilegalnim tržištima droga. Online i telefonsko anketiranje provela je agencija Demoscopy od 24. lipnja do 16. srpnja 2026. godine. Istraživanje je obuhvatilo opću populaciju u dobi od 15 i više godina u svih 27 država članica Europske unije i devet susjednih zemalja. Ukupno je prikupljeno 95.883 ispunjene ankete, od čega 3.019 u Hrvatskoj.

Rezultati pokazuju da su uporaba i trgovina drogama izvor zabrinutosti u velikom dijelu Europe. Šest od deset građana EU-a smatra ih ozbiljnim problemom u svojoj lokalnoj sredini. Među javnozdravstvenim problemima povezanima s uporabom droga, 39% građana EU-a kao jedan od najvećih razloga za zabrinutost navodi posljedice za mentalno zdravlje, uključujući psihoze i samoubojstva. Kada je riječ o javnoj sigurnosti, 30% ispitanika posebno zabrinjava uključenost djece i adolescenata u trgovinu drogom.

Kada je riječ o suzbijanju trgovine drogama, 39% građana EU-a podržava strože mjere protiv trgovaca drogom, a 37% razbijanje kriminalnih mreža. U pogledu smanjenja problema povezanih s uporabom droga, 45% ispitanika podržava snažnije policijsko djelovanje, a 43% pomoć osobama s problemima povezanima s uporabom droga radi njihova ponovnog uključivanja u rad i svakodnevni život. Podrška policijskom djelovanju raste s dobi, od 33% među mladima u dobi od 15 do 24 godine do 54% među osobama u dobi od 55 i više godina.

Mišljenja o regulaciji kanabisa podijeljena su i na razini EU-a i u Hrvatskoj. U EU-u 38% ispitanika podržava zabranu rekreativne uporabe kanabisa, 32% zagovara njegovu regulaciju, a 16% neograničenu dostupnost. Među hrvatskim ispitanicima 40 % podržava zabranu rekreativne uporabe, 38% regulaciju, a 14% neograničenu dostupnost kanabisa.

Za razliku od podijeljenih stavova o kanabisu, većina građana EU-a podržava zabranu rekreativne uporabe kokaina (60%) i MDMA-a (59%). Hrvatska se nalazi među državama s najvećom podrškom zabrani. Taj stav dijeli 72% građana kada je riječ o kokainu, odnosno 71% kada je riječ o MDMA-u.

U prosjeku 60% građana EU-a smatra da su uporaba i trgovina drogama ozbiljan problem u njihovoj lokalnoj sredini. Najveći udio zabrinutih zabilježen je na Cipru (78 %), u Luksemburgu (75%) i Bugarskoj (73%), a najmanji u Danskoj (44%), Poljskoj (48%) i Finskoj (49%). Hrvatska se s 65% nalazi iznad prosjeka EU-a, u sredini poretka država članica.

Više informacija i cjeloviti rezultati istraživanja dostupni su na mrežnim stranicama EUDA-e.

Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2026./2027. (45. tjedan 2026.)

U Hrvatskoj su tijekom prvih šest tjedana (40. – 45. tjedan) sezone gripe 2026./2027., zaključno s 8. studenim 2026. godine pristigle 642 prijave oboljelih od gripe, od čega je 214 prijava zaprimljeno u 45. tjednu (grafikon 1.).

Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2026./2027.

Prijave gripe zaprimljene su iz većine županija, pri čemu se u 45. tjednu najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 2.)

Grafikon 2. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2026./2027.

Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnjih 5 sezona prikazano je na grafikonu 3.

Grafikon 3. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona

Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u posljednjem tjednu laboratorijskim testiranjem nije potvrđen nijedan uzorak pozitivan na virus gripe.

Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC), sporadični slučajevi gripe bilježe se i u drugim državama Europske unije. Među laboratorijski potvrđenim uzorcima prevladava virus gripe tip A.

Više podataka o sezoni gripe u državama Europske unije i širem europskom području dostupno je na mrežnoj stranici ERVISS.

Smjernice za deeskalaciju u kontaktu s uznemirenim pacijentom

Svjetska zdravstvena organizacija donijela je smjernice za postupanje u kontaktu s uznemirenim pacijentom. Smjernice sadrže opis postupka deeskalacije i služe unaprjeđenju kompetencija za pružanje pomoći uznemirenim osobama. Namijenjene su zdravstvenim djelatnicima i djelatnicima pomagačkih struka te su dostupne na poveznici. U procesu deeskalacije nužno je poštivati prava pacijenata s duševnim smetnjama te pristupati pribrano i s poštovanjem.

S ciljem poboljšanja kvalitete skrbi za mentalno zdravlje i povezanih usluga te promicanja prava osoba sa psihosocijalnim, intelektualnim i kognitivnim poteškoćama Svjetska zdravstvena organizacija pokrenula je inicijativu „QualityRights“. E-obuka „QualityRights u mentalnom zdravlju“ namijenjena je svima i može se pronaći na hrvatskom jeziku na poveznici.

AOP

Služba za antidoping Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo aktivno je sudjelovala na natjecanju u powerliftingu održanom u Zagrebu, u Osnovnoj školi Vrbani. Natjecanje je okupilo brojne natjecatelje i natjecateljice, njihove trenere i stručne timove.

Tijekom natjecanja naš je tim proveo niz preventivnih i edukativnih aktivnosti kojima promičemo čist i pošten sport. Poseban naglasak stavili smo na štetnost dopinga, na prava i obveze sportaša te na važnost sportskog integriteta. To je osobito važno u sportovima snage poput powerliftinga, gdje su sportaši često izloženi riziku od neovlaštene uporabe supstanci i nepouzdanih dodataka prehrani.

Naša je služba prisutna na brojnim domaćim i međunarodnim sportskim događanjima. Ondje preventivno djelujemo i surađujemo sa sportskim savezima, klubovima i samim sportašima kako bismo pridonijeli sustavu koji promiče poštenu igru i štiti zdravlje sportaša. (v.b)

EU za zdravlje – informativni dan i novi otvoreni pozivi u okviru Godišnjeg programa rada za 2026. godinu

Europska izvršna agencija za zdravlje i digitalno gospodarstvo (HaDEA) organizira online informativni dan posvećen novim pozivima za dostavu projektnih prijedloga u okviru programa EU za zdravlje 2026.-2027. (EU4Health), koji će se održati u ponedjeljak, 16. studenoga 2026., od 10:30 do 12:30 sati. Sudjelovanje na informativnom danu je besplatno, uz obveznu prethodnu prijavu.

Tijekom informativnog dana HaDEA će predstaviti Godišnji program rada za 2026. godinu i okvirni raspored objave poziva te pružiti informacije o postupku prijave i financijskim pravilima za dodjelu operativnih potpora.

Pozivi za podnošenje projektnih prijedloga otvaraju se 26. studenoga 2026. godine te predstavljaju mogućnosti financiranja aktivnosti usmjerenih na ostvarivanje ciljeva programa i daljnje unaprjeđenje zdravlja i zdravstvenih sustava u Europskoj uniji. Kategorizirani pregled novih poziva iz Godišnjeg programa rada za 2026. godinu dostupan je u priloženom letku.

Dodatne informacije i dokumenti:

Prijava za sudjelovanje na informativnom danu
Program informativnog dana
Tentative calendar 2026-2027 – kalendar poziva i natječaja
Letak – EU4Health 2026.–2027.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.1. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za zdravstvenu ekologiju od dana 2. rujna 2026.

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 2. rujna 2026. za prijam na rad na određeno vrijeme za radno mjesto 2.1. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za zdravstvenu ekologiju od dana 2. rujna 2026.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.3. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za zdravstvenu ekologiju od dana 2. rujna 2026.

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 23. rujna 2026. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.3. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za zdravstvenu ekologiju od dana 2. rujna 2026..

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.1. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 23. rujna 2026. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.1. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.3. referent u Službi za antidoping

Više pogledajte ovdje.

PCN radionica

Služba za toksikologiju HZJZ-a planira održati Radionicu za ispunjavanje i predaju PCN podnesaka.

Radionica će se održati u prostorijama Službe dana 24.11.2026. godine s početkom u 8 sati u znanstveno-učilišnom kampusu Borongaj (Borongajska 83g). Predviđeno trajanje radionice je 6 sati, a cijena radionice iznosi 200,00 € bez PDV-a.

Ako ste zainteresirani za radionicu pošaljite e-mail na: toksikologija@hzjz.hr

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.1. psiholog koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja, pripravnik u Službi za mentalno zdravlje

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 23. rujna 2026. za prijam na rad na određeno vrijeme za radno mjesto 2.1. psiholog koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja, pripravnik u Službi za mentalno zdravlje.

Više pogledajte ovdje.

Seminar za atletske trenere

Što je novo u Kodeksu 2027 i Popisu zabranjenih sredstava 2027., tema je koju smo 5. studenog 2026. izlagali na stručnom seminaru hrvatskim atletskim trenerima i članovima Hrvatskog atletskog saveza (HAS). Seminar je održan u sklopu manifestacije „Dani hrvatske atletike“.

Seminaru, organiziranom u Makarskoj, prisustvovali su i članovi Hrvatskog atletskog saveza. Odrađivali smo i individualne razgovore s hrvatskim reprezentativcima koji su u to vrijeme odrađivali pripreme.

Stručni seminar je bio usmjeren na jačanje zajedništva unutar atletskih redova, razmjenu znanja i iskustava te unaprjeđenje uvjeta za razvoj i napredak hrvatskih atletičara. Sudionici su tijekom boravka u Makarskoj sudjelovali u radionicama i otvorenim raspravama, a poseban naglasak stavljen je na bolju suradnju između klubova, kvalitetniju komunikaciju trenera te stvaranje poticajnog okruženja za mlade talente.

Dogovorena je i suradnja Službe za antidoping i HAS-a vezana uz provođenje antidopinške politike u hrvatskoj atletici. Definiran je broj, obuhvat, dinamika i teme edukacije za naredno razdoblje. (V.B)

Održana Nacionalna Reitox akademija o liječenju poremećaja povezanih s uporabom stimulansa

U organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Agencije Europske unije za droge (EUDA), održana je 4. studenoga 2026. u Zagrebu Nacionalna Reitox akademija „Modeli dobre prakse i inovativni pristupi liječenju poremećaja povezanih s uporabom stimulansa”.

Cilj Akademije bilo je jačanja stručnih kapaciteta za liječenje konzumenata stimulansa, predstavljanje inovativnih modela iz europske prakse koji se temelje na dokazima te rasprava o daljnjem razvoju ove vrste programa u Hrvatskoj.

Skup su otvorili državna tajnica u Ministarstvu zdravstva doc. dr. sc. Marija Bubaš, João Vian iz EUDA-e i ravnatelj HZJZ-a izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, a isti je okupio stručnjake iz zdravstvenog sustava, sustava socijalne skrbi, zatvorskog sustava te organizacija civilnog društva.

Pomoćnik ravnatelja HZJZ g. Željko Petković predstavio je nacionalne epidemiološke trendove i strateške aktivnosti za unaprjeđenje liječenja. G. JoãoVian predstavio je inicijativu #ScaleUp (UNODC – WHO – EUDA) čiji je cilj smanjiti raskorak između potreba za liječenjem ovisnosti o stimulansima i dostupnosti usluga, a oslanja se na psihosocijalne pristupe poput contingency managementa i kognitivno-bihevioralne terapije. G. Krešimir Radić, dr. med., iz NZJZ-a „Dr. Andrija Štampar” govorio je o hrvatskim iskustvima s uvođenjem contingency managementa u kliničku praksu. Riječ je o znanstveno utemeljenoj intervenciji koja pozitivnim potkrepljenjem potiče i održava promjene ponašanja.

G. Joe Schofield sa Sveučilišta u St Andrewsu predstavio je primjenu telemedicine u liječenju poremećaja povezanih s uporabom stimulansa u Škotskoj. Prof. prim. dr. sc. Goran Arbanas iz Klinike za psihijatriju Vrapče govorio je o chatbotovima kao digitalnim pristupnim točkama u sustav skrbi, uz njihove mogućnosti i ograničenja u kliničkoj praksi. Oba izlaganja pokazala su da digitalni alati mogu olakšati prvi kontakt sa sustavom skrbi i doprijeti do skupina koje usluge slabije obuhvaćaju, poput mladih i osoba koje ne traže liječenje. Dr. Virgile Clergue-Duval i dr. Julien Flouriot prikazali su francuske programe kao odgovor na porast uporabe kokaina i crack kokaina, a pomoću kojih se olakšava pristup pomoći pomoću povezivanja korisnika s centrima za liječenje ovisnosti. Na primjeru Pariza prikazali su kako se u radu uvažavaju lokalne specifičnosti i zdravstvene nejednakosti. Dr. sc. Ivan Ćelić iz Klinike za psihijatriju Vrapče predstavio je integrirani pristup liječenju osoba s dualnim poremećajima, koje istodobno imaju psihički poremećaj i poremećaj povezan s uporabom psihoaktivnih tvari.

Akademija je zaključena panel-raspravom o novim pravcima u liječenju poremećaja povezanih s uporabom stimulansa. Sudionici su istaknuli da je potreban individualizirani pristup, koji liječenje prilagođava potrebama i okolnostima svake osobe. Zaključeno je da treba proširiti mrežu usluga i olakšati pristup njima, osobito za skupine koje danas teško dolaze do pomoći. Digitalne tehnologije prepoznate su kao vrijedan alat, ali uz odgovornu primjenu. One trebaju podržavati zdravstveni sustav, a ne zamijeniti stručnu skrb. Kao jedan od ključnih preduvjeta za djelotvoran odgovor naglašeni su i jačanje multisektorske suradnje te umrežavanje zdravstvenih i socijalnih službi, službi u zajednici i ostalih dionika.