Hrvatski dan nepušenja – poziv na okrugli stol

22. VELJAČE 2023. , SRIJEDA U 10.30 SATI

EDUKACIJSKI CENTAR HRVATSKOG ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO, ROCKEFELLEROVA 12, ZAGREB

Uz Svjetski dan nepušenja (31. svibnja), u Hrvatskoj se od 2003. godine obilježava i nacionalni dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima (engl. World No Tobacco Day). Hrvatski dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima obilježava se prvog dana Korizme ove godine je 22. veljače, posebnost tog dana je što većina ljudi razmišlja o odricanju od nečega u čemu uživa tijekom godine. Dan bez duhanskog dima je dan kojim se želi potaknuti pušače na prestanak pušenja. Kao i prema modelu koji se provodi u drugim zemljama, obilježavanjem Dana bez duhanskog dima nastoji se potaknuti pušače da ne zapale cigaretu 24 sata kako bi uvidjeli da to nije nemoguće i nastavili s apstinencijom. To je prilika da pušači razmisle o svojoj ovisnosti o cigaretama, da im nepušači pomognu da se odreknu cigareta. Povodom Hrvatskog dana nepušenja – Dana bez duhanskog dima, Hrvatski zavod za javno zdravstvo zajedno sa Nacionalnim povjerenstvom za borbu protiv pušenja Ministarstva zdravstva organizira okrugli stol. Okrugli stol će biti održan 22. veljače 2023., srijeda u 10.30 sati u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Rockefellerova 12, Zagreb.

 

 

Okrugli stol bit će i prilika da prikažemo situaciju s pušenjem kod mladih, potaknemo pušače na prestanak, podsjetimo na Škole nepušenja, te izazove koje donose novi duhanski proizvodi i e-cigarete. Pozivamo sve zainteresirane stručnjake da nam se pridruže na Okruglom stolu te sudjeluju u raspravi s primjerima dobre prakse.

Duhan je odgovoran za smrt više od 8 milijuna ljudi godišnje.Više od 7 milijuna tih smrtnih slučajeva posljedica je izravne uporabe duhana, dok je oko 1.2 milijuna posljedica izloženosti nepušača duhanskom dimu. Pušenje duhana izaziva ovisnost, oštećuje sve organske sustave u organizmu te povećava rizik za više od trideset bolesti.

Prema rezultatima istraživanja provedenog 2019. godine „Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji u Republici Hrvatskoj“ (istraživanje HZJZ-a i Institut za društvena istraživanja dr. Ivo Pilar) 38,4% odraslih puši, najviše u dobnoj skupini između 25. i 35. godine života (43,6%), dok muškarci nešto češće puše od žena (41,2% naspram 35,7%) .

Duhanski dim sadrži preko 7 000 različitih kemijskih sastojaka, od kojih neke posebno oštećuju srce i krvne žile. Najštetnije tvari iz duhanskog dima za krvožilni sustav su nikotin, katran i ugljični monoksid.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) “Duhanski proizvodi” se definiraju kao proizvod koji su u cijelosti ili djelomično napravljeni od listova duhana kao sirovine koji se proizvode za pušenje,  žvakanje. Na tržištu se pojavio sve veći broj  „Novih duhanskih proizvoda” koji se definiraju kao duhanski proizvod koji ne pripada ni jednoj od sljedećih kategorija:cigarete,duhan (za samostalno motanje, za lule i vodene lule,cigare i cigarilosi) ,duhan (za žvakanje, za šmrkanje ili za oralnu potrošnju) .

Prodaja cigareta smanjivala se tijekom godina proteklog desetljeća, što dovodi do razvoja i marketinga e-cigareta i novih duhanskih proizvoda (grijani duhanski proizvodi). Elektronički sustavi za isporuku nikotina(e-cigarete), koji se također nazivaju vaping uređaji ili olovke za vape, uređaji koji se koriste za pušenje ili „vape“ aromatizirane otopine. Prema SZO glavni sastojci otopine e-cigareta su: nikotin, propilen glikol sa ili bez glicerola i različita sredstva za poboljšanje okusa. Uz negativan utjecaj na zdravlje ljudi, negativno utječu na okoliš.Proizvođači e-cigareta ne dostavljaju jasne upute korisnicima kako pravilno odložiti korištene uređaje, litij-ionske baterije i iskorištene uljne patrone. E-cigarete su izrađene od plastike i metala i kao takve nisu biorazgradive što uzrokuje raspršenje mikroplastike i ulja u okoliš. Grijani duhanski proizvodi postupkom zagrijavanja stvaraju aerosol koji sadrži nikotin i štetne sastojke u obliku aditiva i aroma .Prema duhanskim tvrtkama, zagrijavanjem duhana, a ne spaljivanjem kao kod obične cigarete, značajno se smanjuje stvaranje štetnih tvari koje nastaju pri visokoj temperaturi povezane s izgaranjem navodi SZO.

Unatoč naporu duhanskih tvrtki da se dokaže smanjena štetnost kod konzumacije e-cigareta i grijanih duhanskih proizvoda,prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) prijavljeno je više od 2800 slučajeva, uključujući i 68 smrtna slučaja EVALI koja predstavlja upalni odgovor dišnog sustava koji nastaje zagrijavanjem i aerosolizacijom ulja koje se taloži u alveolarnom prostoru. EVALI uključuje stanja kao što su lipoidna pneumonia, pneumonitis uzrokovan preosjetljivošću, difuzno alveolarno krvarenje, akutna eozinofilna pneumonija navodi CDC.

Uz e-cigarete i grijane duhanske proizvode u ,,Proizvode sljedeće generacije“ spadaju SNUS i nikotinske vrećice.

SNUS je tradicionalni skandinavski bezdimni duhanski proizvod, reguliran je kao prehrambeni proizvod prema švedskom zakonu o hrani od 1970-ih. Konzumira se stavljanjem vrećice između desni i gornje usne na određeno vrijeme. Iako je opće prihvaćeno da su opasnosti po zdravlje od korištenja snusa puno manje nego kod pušenja, ostaje nejasnoća oko dugoročnih učinaka. Istraživanja su pokazala povezanost između upotrebe snusa i raka gušterače, te povezanost upotrebe snusa dijabetesom tipa 2, smrtonosnim srčanim udarima, povišenim krvnim tlakom te prijevremenim porodom i mrtvorođenošću.

Nikotinske vrećice slične su vrećicama za snus jer su napravljene za postavljanje između usna i desni, te ne zahtijevaju pljuvanje. Ne sadrže list duhana, već oblik dehidriranog nikotina (s dodanim aromama). Nikotin se apsorbira u krvotok preko sluznice u ustima. Vrećice također općenito sadrže biljna vlakna, arome i zaslađivače. Istraživači su upozorili da se nikotinske vrećice posebno sviđaju mladima i nepušačima, jer se prodaju u raznim voćnim okusima, u atraktivnom pakiranju i mogu se diskretno koristiti.

Tijekom sazrijevanja i traženja svoga identiteta, mlade su osobe sklone burnom, nepromišljenom reagiranju te počinju eksperimentirati sa svime što je zabranjeno. Eksperimentiranje duhanom povezano je sa željom da se isproba „zabranjeno voće“, ali i s obilježjem mladosti i nezrelosti, koja ne priznaje vezu između rizičnih ponašanja i loših posljedica koje mogu nastupiti odmah ili s vremenom.

Prema najnovijem Istraživanju o zdravstvenom ponašanju mladih (engl. Health Behaviour in School-aged Children; HBSC) provedenom 2022 g. veliki broj učenika/ca nije probao cigarete nikad u životu što je vidljivo iz slike 1. Trend pušenja barem jednom u 30 dana kod učenika/ca raste s dobi (slika 2). Vrlo nizak postotak učenika/ca puši cigarete svakodnevno (slika 3) dok najveći broj učenika/ca u dobi od 15 godina puši cigarete najmanje jednom tjedno. (slika 4).

Slika 1

 

 

 

 

 

Slika 2

 

 

 

 

 

Slika 3

 

 

 

 

 

Slika 4

 

 

 

 

 

LIITERATURA:

1.       https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/tobacco

2.       https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/

3.       Štimac Grbić, D., Glavak Tkalić, R. (Ur.). (2020). Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske: 2019. i analiza trendova uporabe 2011.-2019. Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.

4.       https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/

5.       United States (US) Federal Drug Administration (FDA): Vaporizers, E-Cigarettes, and other Electronic Nicotine Delivery Systems (ENDS)

6.       Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, S. Peeters, A. Gilmore, Tobacco Control, 2015

7.       J. Foulds, L. Ramstrom, M. Burke, et al. Effect of smokeless tobacco (snus) on smoking and public health in Sweden. Tobacco Control, 2003. Swedish Food Regulations, Food Act (Livsmedelslagen SFS 2006:804). 2006

8.       Royal College of Physicians. Harm reduction in nicotine addiction: helping people who can’t quit. A report by the Tobacco Advisory Group of the Royal College of Physicians. 2007

9.       J. Luo , W. Ye, K. Zendehdel, et al., Oral use of Swedish moist snuff (snus) and risk for cancer of the mouth, lung, and pancreas in male construction workers: a retrospective cohort study. Lancet, 2007, Jun 16;369(9578),2015-20

10.   T. Schmid, Smokeless Alternatives on the Upswing, Tobacco Asia, 3 February 2021

11.   S. Peeters, A. Gilmore, Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, Tobacco Control, 2015

12.   Gazdek D. (2014) Navika pušenja djelatnika u zdravstvu Koprivničko-križevačke županije. Nove staze 32:25-26

13.   HBSC survey conducted in 2022 among Croatian pupils

 

Sudjelujte u natječaju projekta EU – JAMRAI

Razmišljate li kreativno?

#AntibioticResistanceSymbol

Pozivamo vas da sudjelujete u natječaju za dizajniranje prvog globalnog simbola koji će predstavljati otpornost na antibiotike. Pobjednik dobiva nagradu od 2000 eura!

 

Upotreba antibiotika nesumnjivo predstavlja revolucionarno medicinsko dostignuće. Zahvaljujući njima, nekad smrtonosne bolesni su postale gotovo pa bezazlene, čime su nebrojeni životi spašeni. Ipak, zbog tih istih antibiotika, točnije, zbog njihove prekomjerne i neprimjerene uporabe, ovo je dostignuće sada pod golemim rizikom. Naime, sve je više bakterija postalo otporno na antibiotike koji su u opticaju, a ukoliko se dosadašnji trendovi nastave, stručnjaci predviđaju kako bi  do 2050. godine antimikrobna rezistencija mogla postati vodeći uzrok smrtnosti na globalnoj razini. Ukratko, radi se o  gorućem javnozdravstvenom problemu, na koji je potrebna što sveobuhvatnija reakcija, i to u što skorijem roku.

Pristup „Jedno zdravlje“, koje karakterizira dosadašnju borbu s ovim izazovom, naglašava potrebu ujedinjenom pristupu zdravlju čovjeka, životinja i okoliša, kao i najužu suradnju stručnjaka iz područja veterine, humane medicine i znanosti o okolišu. Ipak, ovaj golemi globalni izazov treba dodatno, još udruženije djelovanje, a to je djelovanje svih nas. Zbog toga nam je potreban zajednički, svima poznat simbol oko kojeg ćemo se okupiti, koji će predstavljati našu zajedničku borbu.

Od takvog simbola očekujemo da nam omogući da se dublje razumijemo i na simboličkoj, neverbalnoj, kreativnoj razini djelovanja. Na taj ćemo način imati veće šanse ne samo ujedinjeno djelovati, već će i naše aktivnosti u smjeru zajedničkog cilja moći biti vidljivije, sveobuhvatnije, ali i atraktivnije. Imajući to u vidu, projekt EU-JAMRAI (engl. Joint action on antimicrobial resistance and health care associated infections) je raspisao natječaj kojim se traži prvi globalni simbol za otpornost na antibiotike. Treba napomenuti da se ne traži logo ili nešto slično, već nešto opipljivo, što bi svatko, bilo gdje, mogao izraditi kod kuće i nositi s ponosom, poput crvene vrpce koja označava borbu protiv AIDS-a.

Ovaj natječaj je otvoren do 31. ožujka 2020. godine, a najuspješniji kreativac bit će nagrađen iznosom od 2000 eura.

Više informacija o procesu prijave možete naći ovdje.

 

 

Više o projektu EU – JAMRAI možete pročitati ovdje.

 

Mišja groznica ili hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom

O kakvoj se bolesti radi i što je uzrokuje?

Mišja groznica je naziv bolesti koji se u javnosti često koristi za hemoragijsku groznicu s bubrežnim sindromom (HGBS). HGBS je virusna zoonoza, prvenstveno bolest šumskih mišolikih glodavaca poznata kao bolest prirodnih žarišta. Javlja se u određenim geografskim područjima u kojima su nužno zadovoljeni ekološki uvjeti (abiotički – klima, vodeni tokovi, tlo, padaline, uz biotičke – biljne i životinjske zajednice) da bi se uzročnik bolesti mogao trajno održavati na određenom području.

Bolest uzrokuju Hantavirusi, koji su rasprostranjeni u raznim dijelovima svijeta, kako u Aziji, tako i od sjevera do juga Europe. U Hrvatskoj je bolest stalno prisutna pretežno u kontinentalnim područjima, s različitom učestalošću od godine do godine.

Svake se godine bilježe pojedinačni ili sporadični slučajevi, a ciklički epidemije odnosno povremeno se registrira povećan broj oboljelih osoba, kao što je bilo 1995., 2002., 2012. te 2014. godine.

U Hrvatskoj su poznata neka prirodna žarišta odnosno enzootska područja, npr. neke šume u Lici, Karlovačkoj županiji, Zagrebačkoj županiji, Slavoniji, Gorskom Kotaru, Medvednica, međutim rasprostranjenost ove zoonoze u Hrvatskoj nije u potpunosti poznata.


Tko je rezervoar i domaćin uzročnika?

Mišoliki glodavci su prirodni rezervoari i prenositelji virusa. Uzročnik prirodno kruži i održava se među mišolikim glodavcima.

Kod nas u Hrvatskoj su to: riđa voluharica (Clethrionomys glareolus) i žutogrli miš (Apodemus flavicollis), a uz njih u manjoj mjeri i šumski miš (Apodemus sylvaticus), poljski miš (Apodemus agrarius) te livadna voluharica (Microtus agrestis).

Ta infekcija za njih nije opasna, no čini ih rezervoarima virusa kojeg izlučuju u okolinu, najviše mokraćom i izmetom. Ušavši u njihov svijet odnosno područje tzv. prirodnog žarišta, ljudi se, srećom u pravilu rijetko, u određenim okolnostima mogu zaraziti i razboljeti.


Kako se bolest prenosi?

Čovjek se može zaraziti:

  • izravnim ili posrednim kontaktom s izlučevinama (mokraća, izmet ili slina) zaraženih glodavaca, udisanjem aerosola ili prašine koja sadrži uzročnike
  • unosom uzročnika iz izlučevina zaraženih glodavaca kroz oštećenu kožu ili sluznicu oka, nosa i usta onečišćenim rukama ili
  • kontaminiranom ili zagađenom vodom ili hranom (kao npr. neoprani šumski plodovi)
  • neposrednim kontaktom sa zaraženim glodavcima

Bolest se najčešće ne prenosi sa čovjeka na čovjeka.

Mišja groznica je vezana uz izravan ili posredan dodir s divljim mišolikim glodavcima i njihovim izlučevinama, a do nešto češćeg obolijevanja ljudi obično dolazi u godinama velike brojnosti malih glodavaca (tzv. “mišje godine”). Na njihovu brojnost mogu utjecati razni promjenjivi ekološki čimbenici pa se često ne može u potpunosti objasniti niti prognozirati. Poznato je da obilje hrane pogoduje većem broju, dok dugotrajne zimske hladnoće smanjuju broj glodavaca.


Koji su simptomi bolesti?

Bolest se najčešće manifestira 1 do 2 tjedna nakon izlaganja inficiranoj izlučevini glodavca (vrlo rijetko inkubacija može trajati i do 8 tjedana) naglim nastupom visoke tjelesne temperature, praćene zimicom i jakom glavoboljom, nakon kojih slijede jaki bolovi u trbuhu i leđima, koji mogu biti praćeni mučninom i povraćanjem, zamućenim vidom te ponekad crvenilom lica i konjunktiva te osipom. Kasniji se simptomi bolesti mogu manifestirati smanjenom količinom izlučivanja urina i razvitkom zatajenja bubrega, ali i naglim padom tlaka, pojavom krvarenja i razvojem stanja šoka.


Tko najčešće obolijeva?

Na osnovi opisanog se može zaključiti da su osobe koje zbog prirode posla ili rekreativno (šumski radnici, poljoprivrednici, lovci, planinari, izletnici i sl.) dugotrajno i učestalo dolaze u neposredan ili posredan kontakt s malim divljim glodavcima najizloženiji njihovu aerosolu pa mogu biti i najizloženiji ovoj zarazi.

Važno je napomenuti da se čovjek može zaraziti i u zatvorenim prostorima u kojima mogu boraviti glodavci i gdje može biti velika koncentracija uzročnika u prašini (podrumske prostorije, garaže, tavani, ostave i dr.)

Iako rizik od obolijevanja ljudi postoji, na sreću je razmjerno malen prema proširenosti boravka ljudi u prirodi bilo zbog profesionalnih razloga, bilo zbog rekreacije te se ova bolest u ljudi relativno rijetko javlja.


Kako se zaštititi na otvorenom? 

 

  • Nemojte sjediti ni ležati izravno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi!
  • Tijekom boravka u prirodi čuvajte hranu i piće (u zatvorenim spremnicima) te osobne stvari od dodira s glodavcima i njihovim izlučevinama.
  • Prije konzumacije jela i pića te uzimanja cigarete dobro operite ruke toplom vodom i sapunom ili koristite antiseptik ili dezinficijens na bazi alkohola.
  • Ne ostavljajte ostatke hrane i druge otpatke u prirodi!
  • Nemojte piti vodu iz neuređenih šumskih izvora i lokava.
  • Plodove ubrane u prirodi koji se jedu sirovi dobro operite tekućom vodom.
  • Ne dirajte gnijezda glodavaca kao niti uginule glodavce bez rukavica i maske.

 

Kako se zaštiti u zatvorenim prostorijama?

  • Osigurajte hranu i piće od pristupa glodavaca, pohranite ih u zatvorene spremnike!
  • Smeće držite u zatvorenim čvrstim kontejnerima da ne bude izvor hrane glodavcima.
  • Ne ostavljajte smeće u prostorijama kao što su ostave, podrumi, garaže, tavani, vikendice i sl.!
  • Spriječite ulaz glodavaca u stambene i gospodarske objekte zatvarajući sve pukotine i rupe u zidovima i podovima!
  • Potrebno je skloniti sva odlagališta raznih materijala koji mogu poslužiti glodavcima kao sklonište najmanje 50 m od kuće.
  • Redovito provodite uništavanja glodavaca ili deratizaciju (klopke) u kući i neposredno oko kuće (ako se radi o otrovu upozorite ljude, osobito djecu)!
  • Ne dirajte uginule glodavce ili njihova gnijezda golim rukama.
  • Čišćenje dulje vrijeme nekorištenih prostora obavite uz što manje podizanje prašine, ako je moguće primijenite vlažno čišćenje (uz korištenje maske preko nosa i usta).
  • Ne metite niti usisavajte izlučevine glodavaca, kao niti njihova gnijezda. To će pogodovati zaraznom materijalu (izlučevinama glodavaca) da se digne u zrak koji onda možete udahnuti pa se na taj način možete zaraziti.
  • Nosite masku koja štiti sluznicu nosa i usta!
  • Nosite gumene rukavice!
  • Prilikom čišćenja koristite mokru krpu (da se izbjegne dizanje prašine) i klorni ili alkoholni dezinficijens!

 

U zadnjih petnaest godina broj prijava hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom u Hrvatskoj znatno varira; u prosjeku je oko šezdeset prijava godišnje (najmanje 6 oboljelih 2013. godine; najviše 317 oboljelih 2002. godine). U prva tri mjeseca ove godine prijavljen je nešto veći broj bolesnika s hemoragijskom groznicom u Hrvatskoj nego što se prijavljuje u „mirnim“ godinama, međutim manje nego u istom razdoblju tijekom epidemijskih godina. Bolesnici su iz cijele kontinentalne Hrvatske, iz poznatih endemskih područja/prirodnih žarišta.

U ovom trenutku nije moguće procijeniti kakav će biti trend tijekom ove godine, tj. da li će ova godina po broju oboljelih biti znatno iznad prosjeka.

Rizik od hemoragijske groznice je uvijek prisutan u prirodnim žarištima, a u vrijeme epidemijskih godina je nešto viši, ali se može umanjiti pridržavanjem gore opisanih mjera osobne zaštite.

 

Povezani članak: Procjene rizika zaražavanja djece virusom HGBS-a u Domu Crvenog križa i bližoj okolici na Sljemenu

Depresija: razgovarajmo

Svake se godine 7. travnja obilježava Svjetski dan zdravlja pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije. Za temu ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja je kao prioritetno područje globalnog javnozdravstvenog interesa odabrana depresija, s glavnom porukom „Depresija: razgovarajmo“ (engl. Depression; let’s talk). Cilj ovogodišnje javnozdravstvene kampanje „Depresija: razgovarajmo“ je osvijestiti ljude koji boluju od depresije da potraže i dobiju pomoć.

Ovom se kampanjom također želi:

  • bolje informirati opću javnost o depresiji, njezinim uzrocima i mogućim posljedicama te obliku pomoći koji je dostupan za prevenciju i liječenje depresije
  • potaknuti ljude s depresijom da potraže pomoć
  • osvijestiti obitelj, prijatelje i kolege koji žive s ljudima koji boluju od depresije da su sposobni pružiti podršku oboljelom

 

Što je depresija?

Depresija je bolest koju karakteriziraju poremećaji raspoloženja.

Simptomi depresije su:

  • dugotrajna tuga
  • nesposobnost uživanja u ranije ugodnim stvarima ili aktivnostima
  • duševna bol

Depresija utječe na obavljanje najjednostavnijih svakodnevnih zadataka, ponekad s razornim posljedicama za odnose s obitelji i prijateljima i mogućnosti da se zaradi za život. Da bi se postavila dijagnoza depresije odnosno depresivne epizode, ovi simptomi trebaju trajati najmanje 2 tjedna.

Osim navedenog, ljudi koji boluju od depresije mogu imati i neke od sljedećih simptoma:

  • manjak energije
  • promjene apetita
  • nesanicu ili preveliku potrebu za snom
  • povećanu tjeskobu ili zabrinutost
  • smanjenu koncentraciju
  • neodlučnost
  • nemir
  • osjećaj bezvrijednosti, krivnje ili beznađa
  • misli o samoozljeđivanju ili suicidu

Rizik od razvoja depresije se povećava sa stresom, traumatskim životnim događajima kao što su smrt voljene osobe ili prekid veze, fizičkim bolestima, problemima uzrokovanim konzumacijom alkohola ili droge, siromaštvom, nezaposlenošću, nepravilnom prehranom i nedovoljnom tjelesnom aktivnošću. Kod nekih osoba postoji i genetska, urođena predispozicija za razvoj depresije.

Depresija može pogoditi svakoga, to nije znak slabosti. Depresija je izlječiva: razgovorom s psihoterapeutom, uzimanjem antidepresivnih lijekova ili kombinacijom obaju.

 

Liječenje depresije

  • Potražite pomoć liječnika
  • Možete se obratiti svom obiteljskom liječniku koji će provjeriti i utvrditi Vaše stanje te Vam po potrebi prepisati lijekove ili vas uputiti stručnjacima iz područja mentalnog zdravlja
  • Depresija se liječi lijekovima koji se zovu antidepresivi. Ti lijekovi ne djeluju odmah kao primjerice lijekovi protiv bolova, već im je potrebno oko 1 do 6 tjedana za početak djelovanja
  • Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje uzimanje lijekova i 6 do 10 mjeseci nakon prestanka simptoma
  • Bitno je napomenuti da ovi lijekovi ne izazivaju ovisnost
  • Osim uzimanja antidepresiva, u liječenju depresije je od velike koristi i psihoterapija

 

Jeste li znali?

Zajednički mentalni poremećaji (depresija i anksiozni poremećaji) su u porastu u cijelom svijetu.

U humanitarnim krizama i tijekom ratnih sukoba, 1 od 5 osoba je pogođena depresijom ili anksioznim poremećajem.

Depresija povećava rizik razvoja drugih nezaraznih bolesti kao što su dijabetes i kardiovaskularne bolesti. Uz to, dijabetes i kardiovaskularne bolesti povećavaju rizik od depresije.

Depresija koja se javlja kod žene nakon poroda može utjecati na razvoj novorođenčeta.

Najučestaliji mentalni poremećaji mogu se prevenirati i izliječiti uz relativno mali trošak.

Novi dokaz iz istraživanja koje je provela Svjetska zdravstvena organizacija pokazuje da depresija i anksiozni poremećaji koštaju globalnu ekonomiju više od US$ 1 bilijuna svake godine.

Broj ljudi s depresijom i anksioznim poremećajem u svijetu se povećava: 1990. godine je u svijetu bilo 416 milijuna oboljelih, dok je 2013. godine njihov broj porastao na 615 milijuna.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, depresija će do 2020. godine postati drugi svjetski zdravstveni problem, a gledajući samo žensku populaciju, zdravstveni problem broj jedan. Posljedica je to kontinuiranog porasta broja depresivnih osoba.

 

Ako se osjećate nesretno ili mislite da imate depresiju:

  • Razgovarajte o svojim osjećajima s nekim kome vjerujete.
  • Potražite profesionalnu pomoć.
  • Ne zaboravite da vam uz pravu pomoć može biti bolje.
  • Nastavite s aktivnostima u kojima ste uživali kada vam je bilo dobro.
  • Budite u kontaktu s obitelji i prijateljima.
  • Redovito vježbajte, čak i ako je to samo kratka šetnja.
  • Držite se pravilnih navika hranjena i spavanja.
  • Prihvatite da bi mogli bolovati od depresije i prilagodite svoja očekivanja. Možda nećete biti u mogućnosti ispuniti svoje svakodnevne aktivnosti ili obveze onoliko koliko ste običavali.
  • Izbjegavajte ili ograničite unos alkohola i uzimajte lijekove onako kako vam ih je prepisao liječnik.

ZAPAMTITE

Stigma i diskriminacija koje prate mentalne bolesti, uključujući depresiju, dovode do kasnijeg prepoznavanja problema i odgađaju traženje pomoći, zbog čega liječenje traje dulje, a može doći i do težih posljedica kao što je samoubojstvo.

Depresija je bolest koja pogađa ljude svih dobnih skupina, svih društvenih slojeva i svih zemalja svijeta.

Depresija se može prevenirati i liječiti.

Ako mislite da bolujete od depresije, potražite pomoć.

 

Izvor: WHO

 

Učinite korak Za mentalno zdravlje

 

Hrvatski zavod za javno zdravstvo je u suradnji s Gradskim uredom za zdravstvo Grada Zagreba pokrenuo zajedničko obilježavanje Svjetskog dana zdravlja 2017 posvećenog depresiji. U petak 7.4.2017. od 15.00 do 17.30 sati  će se u Parku Zrinjevac u Zagrebu održati Festival mentalnog zdravlja u cilju promicanja važnosti pravovremenog ulaganja u mentalno zdravlje, zdravstvenog prosvjećivanja i informiranja o dostupnim uslugama mentalnog zdravlja u zajednici. Pogledajte obavijest o Festivalu mentalnog zdravlja

 

Kalendar aktivnosti povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja 2017. godine

 

Svjetski dan osteoporoze

Svjetski dan osteoporoze, koji se svake godine obilježava 20. listopada, dio je cjelogodišnje kampanje usmjerene na podizanje svijesti o važnosti zdravlja kostiju te o prevenciji, ranom otkrivanju i liječenju osteoporoze.

Osteoporoza pogađa više od 500 milijuna ljudi diljem svijeta.

Svaka treća žena i svaki peti muškarac stariji od 50 godina dožive osteoporotični prijelom tijekom života. Unatoč tome, većina slučajeva ostaje neprepoznata i neliječena – čak do 80 % osoba koje dožive prijelom uzrokovan osteoporozom ne budu dijagnosticirane niti dobiju odgovarajuće liječenje.

Osteoporoza je metabolička bolest koja uzrokuje gubitak koštane mase, što rezultira krhkim kostima i povećanim rizikom od prijeloma. Jedna je od takozvanih „nevidljivih“ bolesti, jer do simptoma i posljedica dolazi kada je već u uznapredovalom stadiju.

Rizični čimbenici su:

  • duža razdoblja imobilizacije
  • obiteljska anamneza osteoporoze
  • nedovoljan unos kalcija, fosfora, magnezija i vitamina D
  • nizak indeks tjelesne mase
  • pušenje
  • korištenje lijekova s visokim rizikom od snižavanja gustoće kosti

Simptomi osteoporoze su:

  • bol u leđima (odmah nakon loma kralješka bol je oštra i nagla, ali kroz vrijeme postaje tupa)
  • smanjenje tjelesne visine (odjednom preduge nogavice hlača)
  • stvaranje grbe (uzrokovano kolabiranim kralješkom)
  • prijelom kosti nakon vrlo male traume.

Dijagnostika

Općeprihvaćena metoda za dijagnostiku osteoporoze je denzitometrija, odnosno mjerenje gustoće kostiju. Denzitometrija se preporučuje ženama starijim od 65 godina, ženama u menopauzi s rizičnim čimbenicima i osobama koje su doživjele frakturu nakon manje traume.

Liječenje

Snižavanje broja rizičnih faktora, odgovarajuća nadoknada kalcija i vitamina D te druge vrste terapije prema uputi liječnika.

Povodom obilježavanja Svjetskog dana osteoporoze, Međunarodna zaklada za osteoporozu (IOF) objavila je ključne poruke s ciljem podizanja svijesti o prevenciji, ranom otkrivanju i važnosti liječenja ove tihe, ali ozbiljne bolesti koja značajno utječe na kvalitetu života. Poruke su:

  1. Kosti jačaju kretanjem. Tjelovježba izgrađuje kosti kod djece i održava ih snažnima kod odraslih.
  2. Najbolje su vježbe s opterećenjem i jačanjem mišića – hodajte, trčite, skačite, dižite, vježbajte s otporom.
  3. Vježbajte 30–40 minuta, 3–4 puta tjedno.
  4. Osobama s osteoporozom preporučuju se ciljane vježbe, uključujući one za ravnotežu i pravilno držanje, koje trebaju biti prilagođene njihovim individualnim sposobnostima.
  5. Vježbanje pomaže i nakon prijeloma: smanjuje bol, poboljšava funkciju i kvalitetu života. Fizioterapeut može izraditi individualizirani program vježbi prilagođen potrebama i mogućnostima svake osobe.
  6. Očuvanje zdravih kostiju zahtijeva prehranu bogatu kalcijem, proteinima i vitaminima D i K.
  7. Pušenje, alkohol i preniska tjelesna težina (BMI < 19) povećavaju rizik od osteoporoze.
  8. Ako ste nakon 50. godine slomili kost uz manji pad, posjetite liječnika i zatražite procjenu rizika.

Izvor:

International Osteoporosis Foundation | IOF

Predstavljeni su rezultati istraživanja o prehrani učenika u osnovnim školama

Priopćenje  – prehrana učenika u osnovnim školama

Izvješće o smrtnosti prema listi odabranih uzroka smrti u 2024.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO), mortalitetna statistika je jedan od najpouzdanijih izvora zdravstvenih podataka.

Mortalitetni pokazatelji su ključni za ocjenu zdravstvenog stanja stanovništva, kreiranje zdravstvenih politika, evaluaciju nacionalnih zdravstvenih programa te za regionalnu i međunarodnu usporedbu.

U Izvješću su za Hrvatsku i županije za 2024. godinu, prikazani uzroci smrti razvrstani prema tabličnom popisu uzroka smrti Eurostat-a (Causes of Death, „European Shortlist“) u koji je dodan COVID-19.

Cijelo Izvješće možete pogledati OVDJE.

 

Izvješće o prehrani učenika u osnovnim školama

Istraživanje o prehrani učenika u osnovnim školama – usporedba podataka iz 2019. i 2023. godine 

Stručni skup povodom mjeseca borbe protiv raka dojke

U okviru obilježavanja Listopada – mjeseca borbe protiv raka dojke, u zagrebačkom hotelu Westin 14. listopada 2025. održan je stručni skup posvećen najnovijim dostignućima u području ranog otkrivanja, dijagnostike i liječenja raka dojke. Poseban naglasak stavljen je na važnost multidisciplinarnog pristupa, razmjenu iskustava među stručnjacima te kontinuirano unaprjeđenje kvalitete programa probira.

Pozdravni govor održao je ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med. istaknuvši da rak dojke i dalje predstavlja najčešći oblik zloćudne bolesti među ženama u Hrvatskoj. Unatoč tome, zahvaljujući kontinuiranoj provedbi Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke, naprednim dijagnostičkim postupcima i dostupnosti suvremenih terapija, smrtnost je smanjena za 25–30 %. Hrvatska ima niže stope smrtnosti raka dojke od većine zemalja Europske unije. Naglasio je i da se nacionalna zdravstvena strategija temelji na prevenciji, promjeni životnih navika te ranom otkrivanju bolesti.

Predstavnik Povjerenstva za organizaciju, stručno praćenje i kontrolu kvalitete Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke prof. dr. sc. Boris Brkljačić, dr. med. specijalist radiologije govorio je o radiološkim metodama u dijagnostici raka dojke. Naglasio je kako današnje radiološke metode omogućuju iznimno precizno određivanje karakteristika lezije – uključujući njezinu vrstu, veličinu, točnu lokaciju i odnos prema okolnim tkivima.

U svojem izlaganju, nacionalna koordinatorica Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke prim. dr. sc. Andrea Šupe Parun, dr. med., specijalist epidemiologije predstavila je najnovije rezultate programa. Odaziv žena na mamografski pregled iznosi visokih 70 %, a od početka provedbe obavljeno je više od 2,3 milijuna mamografskih pregleda te otkriveno preko 10 000 novih slučajeva raka dojke. Aktualan deveti ciklus proširen je za dva godišta pa se sada pozivaju žene od 49 do 70 godina pozivima koji se šalju na kućnu adresu.

Doktorica medicine Martina Bašić Koretić, specijalistica onkologije i radioterapije, predstavila je suvremene pristupe neoadjuvantnoj terapiji u liječenju raka dojke, naglasivši kako današnje inovativne metode značajno povećavaju izglede za izlječenje u usporedbi s terapijama koje su se primjenjivale prije 10 do 20 godina.

Predstojnik Klinike za plastičnu, rekonstrukcijsku i estetsku kirurgiju KB Dubrava izv. prof. prim. dr. sc. Rado Žic, dr.med., specijalist opće, plastične i onkološke kirurgije predstavio je suvremene kirurške metode u liječenju raka dojke, s naglaskom na mogućnost rekonstrukcije dojke već tijekom prvog operativnog zahvata. Time se ženama omogućuje brži oporavak i cjelovitiji pristup liječenju.

O važnosti prehrane i životnog stila u prevenciji i liječenju raka dojke govorila je klinička nutricionistica prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender, mag. ing. biochem., istaknuvši da uravnotežena prehrana ima značajnu ulogu u svim fazama borbe protiv bolesti. Naglasila je potrebu za redovitom konzumacijom povrća, voća i zdravih biljnih masnoća, uz izbjegavanje ultraprocesiranih namirnica. Osim toga istaknula je da tijekom liječenja, prehrana postaje važan saveznik jer je važno očuvati mišićnu masu i nutritivni status.

Zamjenica pročelnice za zdravstvo u Gradu Zagrebu dr. sc. Mirela Šentija Knežević, prof. log. predstavila je rezultate mobilne mamografije u Gradu Zagrebu za žene koje nisu uključene u nacionalni program, a to su žene od 40 do 48 godina i žene starije od 70 godina. Također, predstavljena je uloga koju Grad Zagreb ima u suradnji s nevladinim udrugama s ciljem podizanja svijesti o važnosti ranog otkrivanja raka dojke.

Zahvaljujemo svim sudionicima na dolasku i doprinosu u zajedničkoj borbi protiv raka dojke.

 

Online tečaj za odgovorne osobe za rad s opasnim kemikalijama

Obavještavamo sve kandidate kako će se online tečaj za odgovorne osobe za rad s opasnim kemikalijama (sukladno stavku (3) članka 4. Pravilnika o uvjetima za obavljanje djelatnosti proizvodnje, stavljanja na tržište i korištenja opasnih kemikalija (NN 99/13, 157/13, 122/14, 147/21)) održati 04. i 05. 12. 2025. godine.

Popis lijekova za rujan 2025.

15. listopada 2025.

Popisu lijekova registriranih u RH* do 30.09.2025. možete pristupiti na jedan od sljedećih načina:

putem naslovnice: https://www.hzjz.hr/sluzba-za-antidoping/ klikom na ikonu ‘Popis zabranjenih sredstava’
putem informativne stranice o popisu lijekova na kojoj se nalaze integrirana tražilica i dokument u pdf formatu: https://www.hzjz.hr/sluzba-za-antidoping/#popis-zabranjenih-sredstava

Za dodatne upite oko zabranjenih tvari u sportu koji se nalaze u lijekovima, dodatcima prehrani ili drugim proizvodima možete se obratiti Službi za antidoping putem emaila: tue@hzjz.hr ili telefonski na broj: 01/5510-653.

*Služba za antidoping HZJZ-a na mjesečnoj bazi objavljuje Popis lijekova registriranih u Hrvatskoj koji sadrže tvari zabranjene Popisom zabranjenih sredstava. Na ovaj način sportašima pružamo dodatnu podršku i pomoć vezano uz uzimanje lijekova radi liječenja različitih medicinskih stanja.

Popis je sastavljen tako da se u prvoj koloni abecednim redom može potražiti određeni lijek prema zaštićenom imenu. Nazivi lijekova u Popisu pojednostavljeni su na način da pružaju karakterističnu informaciju o nazivu lijeka, ali ne i puno ime lijeka koje se dodjeljuje prilikom registracije lijekova.

Osim u standardnom pdf formatu, omogućeno je i pretraživanje putem integrirane tražilice. Upisom znakova u polje pretraživača dobiju se rezultati pretraživanja prema unesenom zapisu u tražilici. (HZJZ)

Porast kratkovidnosti: boravimo na otvorenom umjesto pred ekranom!

Kratkovidnost je u svijetu u velikom porastu, te se predviđa da će do 2050. godine gotovo polovica stanovnika biti kratkovidna. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 2.2 milijarde ljudi diljem svijeta ima dijagnozu miopije. U Europi, udio miopije među zemljama u značajnoj mjeri se međusobno razlikuje pa se tako vrijednosti ovisno o zemlji kreću od 11,9% do 49,7%, a prosječna vrijednost iznosi 23,5%. S obzirom na to da je pojava miopije raste kroz djetinjstvo, prevalencija miopije među mlađom djecom je niža te je u istraživanjima do 2011. iznosila oko 3-5% za 10-godišnju djecu te 20% za djecu 12-13 godina života. Također, noviji podaci pokazuju da postoji trend povećanja prevalencije miopije u Europi.

Na sljedećoj poveznici preuzmite dokument s važnim informacijama o kratkovidnosti i važnosti boravka na otvorenom umjesto ispred ekrana:

Kratkovidnost (PDF, 244.7 KB)

Međunarodni dan bijelog štapa

Međunarodni dan bijelog štapa obilježava se svake godine 15. listopada od 1964. godine kada je Lyndon Johnson, tadašnji predsjednik Sjedinjenih Američkih Država taj dan proglasio Danom bijelog štapa.  Bijeli štap je zaštitni znak slijepih u sve gušćem prometu, ali i pomagalo koje slijepima omogućuje samostalno kretanje na poznatom terenu.

Da bi štap stvarno bio pomagalo, slijepa osoba mora proći tečaj poduke za samostalno kretanje tijekom kojeg svladava osnove tehnike i vještine korištenja štapa, osnovna prometna pravila i konfiguraciju terena kojim će se samostalno kretati. Inicijativu za korištenje bijelog štapa, kao zaštitnog znaka slijepih osoba u prometu, dala je gospođica Guilly d’Herbmont, 15. listopada 1930. godine. No, tek nakon drugog svjetskog rata bijeli štap i to kao tzv. dugi bijeli štap, počinje se koristiti kao pomagalo za kretanje slijepih. U Hrvatskoj se s obilježavanjem počelo 1996. godine pa se tako Hrvatska priključila mnogobrojnim zemljama u kojima je Međunarodni dan bijelog štapa prerastao u Međunarodni dan slijepih kojom se prilikom najšira javnost upoznaje s problematikom slijepih osoba.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije u svijetu je 39 milijuna slijepih te je tako prevalencija sljepoće oko 5 na 1.000 stanovnika. U Republici Hrvatskoj vodi se evidencija osoba s oštećenjem vida u slučajevima kada je to oštećenje uzrokom invaliditeta. Prema dostupnim podacima, u zemlji je registrirano ukupno 22.765 osoba s invaliditetom zbog oštećenja vida, što čini prevalenciju od približno 6 na 1.000 stanovnika. Svakodnevni problemi slijepih gotovo su nezamislivi onima koji vide. Zbog rupa na cesti, raznih zapreka, prepunih tržnica i neprilagođenih prilaza državnim institucijama, oni trebaju stalnu pratnju osoba koje vide. Bijeli je štap produžena ruka slijepe osobe, sve ostalo što je izvan dosega toga štapa velika je nepoznanica, ali i opasnost za osobu koja ne vidi.

Sljepoća je uvijek bila i bit će teška invalidnost te je stoga neophodno konstantno pratiti specifične potrebe i probleme slijepih. Ovoj populaciji moderna tehnologija uvelike olakšava život, ali i nadalje, bez obzira na moderna poboljšanja, postoje specifične potrebe koje se mogu rješavati samo permanentnim radom i pomaganjem svakom pojedincu koji je pogođen ovom vrstom invaliditeta.

COVID-19 u Hrvatskoj (14.10.2025.)

COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.

U 41. kalendarskom tjednu (tjedan od 6. do 12. listopada 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 1314 prijava COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 41. kalendarskom tjednu zabilježene su dvije prijave smrtnih ishoda od COVID-19 od kojih je jedan nastupio u tjednu ranije.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

Ovisnost o mišićima

Želja za mišićavim tijelom nije samo prolazni trend već je sve više potaknuta utjecajem društvenih mreža. Posebno su opasni nerealni i pretjerani ideali ljepote koji su u stvarnosti često nedostižni. Slike koje gledamo prikazuju samo trenutke snimljene u idealnim pozama i svjetlu, a često su dodatno uređene ili čak u potpunosti generirane umjetnom inteligencijom i različitim aplikacijama. Kod nekih osoba želja za savršeno mišićavim tijelom može prerasti u ozbiljnu opsesiju ili čak ovisnost.

Tzv. mišićna dismorfija, poznata i kao „obrnuta anoreksija“ ili ovisnost o mišićima, označava poremećaj tjelesne slike u kojem se osoba, unatoč izraženoj mišićavosti, doživljava kao preslaba ili premršava. Ovaj poremećaj ne uzrokuje samo fizičke već i duboke psihološke posljedice. Najčešće ga karakteriziraju kompulzivno i učestalo vježbanje, stroge dijete usmjerene na unos proteina i izgradnju mišića, socijalna izolacija zbog potpune podređenosti treningu te prikrivanje ili umanjivanje vlastitog ponašanja. Česta je i uporaba tvari za poboljšanje sportskih izvedbi, osobito anaboličkih androgenih steroida ili drugih hormona, poput hormona rasta.

Ovisnost o mišićima često dovodi do psihološke ovisnosti u kojoj je samopoštovanje potpuno vezano uz fizički izgled. U mnogim slučajevima to predstavlja i ulaz u zlouporabu dopinških tvari. Istraživanja pokazuju da mnogi oboljeli ne pate samo od iskrivljene slike o sebi, nego i razvijaju ovisnost o farmakološkim tvarima usporedivu s ovisnošću o alkoholu ili drogama. Uzimanje anaboličkih steroida i drugih hormona ne samo da remeti hormonsku ravnotežu, nego utječe i na sustav nagrađivanja u mozgu, što dovodi do snažne želje za nastavkom uzimanja čak i tada kada se pojave ozbiljne zdravstvene posljedice.

Studije na životinjama pokazale su pojavu obrazaca ponašanja sličnih ovisnosti nakon primjene anaboličkih steroida, što ukazuje na duboke neurološke učinke. Dugotrajna zlouporaba ovih tvari može uzrokovati i neuropsihijatrijske promjene, uključujući depresiju, agresiju, anksiozne poremećaje i kognitivna oštećenja. Posebno zabrinjavajući podatak jest visoka stopa recidivizma od oko 60 % među bivšim korisnicima anaboličkih steroida. Mnogi navode teške psihološke i fizičke simptome nakon prestanka uzimanja, najčešće zbog poremećene prirodne proizvodnje testosterona. U nekim slučajevima endogena proizvodnja hormona se nikada ne oporavi u potpunosti, što može dovesti do trajnog hormonalnog nedostatka i potrebe za nadomjesnom terapijom.

Problem dodatno otežava činjenica da mnogi korisnici ne traže liječničku pomoć, bilo iz srama, nepovjerenja ili neznanja. Ipak, stručna podrška ključna je za smanjenje fizičke i psihičke štete. Studije također ukazuju na to da korisnici često istodobno uzimaju više različitih tvari – hormon rasta, diuretike ili

lijekove za štitnjaču, anaboličke steroide. Liječnici zlouporabu često otkrivaju kasno, kroz nepovoljne laboratorijske nalaze ili fizičke promjene.

Prema nedavnim podacima, u razdoblju od 2005. do 2020. godine, među više od 20 tisuća muških bodybuildera koji su se natjecali na IFBB natjecanjima, 121 osoba je preminula, a gotovo 40 % njih od iznenadne srčane smrti – neki i mlađi od 40 godina. Za usporedbu, u sportovima poput nogometa ili maratona, na 100.000 sportaša godišnje, bilježi se tek 1–2 slučaja iznenadne srčane smrti.

Važno je naglasiti da ne postoji medicinsko izuzeće (TUE) za zlouporabu anaboličkih steroida, kao ni za kasniju terapiju testosteronom u slučaju oštećenja uzrokovanih zabranjenim tvarima. To znači da sportaš koji započne s korištenjem anaboličkih steroida trajno gubi pravo sudjelovanja u organiziranom sportu, jer naknadna hormonska terapija nije dopuštena u natjecateljskom kontekstu.

Zbog svega navedenog, važno je osvijestiti da težnja prema „savršenom“ tijelu ne smije ugroziti zdravlje ni život. Pravi sportski uspjeh temelji se na predanosti, disciplini i poštivanju vlastitog tijela – a ne na zlouporabi tvari koje kratkoročno nude rezultate, ali dugoročno ostavljaju ozbiljne posljedice. (J.K)

Započeo projekt „Kreativna refleksija: Umjetnost, mentalno zdravlje i tradicija u srcu Zagorja“

U Galeriji Antuna Augustinčića u Klanjcu započeo je projekt „Kreativna refleksija: Umjetnost, mentalno zdravlje i tradicija u srcu Zagorja“, zajednički program Zavoda za javno zdravstvo Krapinsko-zagorske županije, Muzeja Hrvatskog zagorja i Osnovne škole Antuna Mihanovića Klanjec.

Projekt spaja psihološku edukaciju i umjetničko izražavanje te kroz četiri tematske radionice povezuje umjetnost i mentalno zdravlje u srcu Zagorja. Cilj projekta je poticanje emocionalne pismenosti, samopouzdanja i kreativnog izražavanja učenika kroz rad u sigurnom i poticajnom okruženju.

Na otvorenju prve radionice sudjelovali su:

Tomislav Jadan, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Krapinsko-zagorske županije,
Bojana Mahmutović, epidemiologinja iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i idejna začetnica projekta,
Tamara Bešenić, psihologinja ZZJZ KZŽ koja je vodila psihološku edukaciju,
Petra Šoltić, muzejska pedagoginja koja je vodila umjetnički dio radionice – izradu autoportreta u glini, te stručna služba Osnovne škole Antuna Mihanovića Klanjec.
Projekt obuhvaća četiri radionice koje će se tijekom listopada provoditi u Galeriji Antuna Augustinčića:

„Tko sam ja?“ – razvoj slike o sebi i samopouzdanja uz kiparsku radionicu izrade autoportreta,
„Emocije i njihovo izražavanje“ – prepoznavanje i suočavanje s emocijama te radionica zen keramike,
„Odnosi i suradnja“ – razvoj socijalnih vještina i izrada ljudske figure u paru,
„Zauzmi se za sebe“ – psihoedukacija o asertivnosti i slobodno kiparsko izražavanje u glini.

Svrha projekta je pružiti djeci osnovnoškolske dobi podršku u suočavanju s emocionalnim i socijalnim teškoćama kroz integrirani pristup koji kombinira psihološku edukaciju i kreativne umjetničke aktivnosti. Kroz umjetničke radionice u autentičnom okruženju Muzeja Hrvatskog zagorja, sudionici će imati priliku ne samo raditi na svojim emocionalnim izazovima, već i povezati se s kulturnom tradicijom tog područja. Projekt nastoji omogućiti djeci sigurno i podržavajuće okruženje, izvan institucionalnog okvira, u kojem će moći slobodno izražavati svoje misli, osjećaje i kreativnost, čime će se povećati učinkovitost psihološke edukacije i ukupna kvaliteta njihovog mentalnog zdravlja.

 

Predstavljanje istraživanja o prehrani učenika u osnovnim školama – usporedba podataka iz 2019. i 2023.

Svjetski dan hrane obilježava se svake godine 16. listopada u više od 150 zemalja diljem svijeta. Ove godine tema Svjetskog dana hrane je „Ruku pod ruku za bolju hranu i bolju budućnost“. Naglasak je na zajedničkoj suradnji u rješavanju izazova poput poboljšanja prehrane i stvaranja održivih prehrambenih sustava kako bi se osigurala prehrana za sve.

Povodom Svjetskog dana hrane Služba za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo održat će javno predstavljanje rezultata izvješća istraživanja 16.10.2025. u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo na adresi Rockefellerova 12, Zagreb s početkom u 10 sati.

U sklopu suradnje na području promicanja pravilne prehrane i prevencije prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece, Služba za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Ured UNICEF-a za Hrvatsku izradili su izvješće pod nazivom „Istraživanje o prehrani učenika u osnovnim školama – usporedba podataka iz 2019. i 2023.“.

Izvješće prikazuje rezultate istraživanja o prehrani učenika u osnovnim školama provedena u dva navrata, 2019. i 2023. godine. Sudjelovanjem i angažmanom osnovnih škola omogućen je detaljniji uvid u organizaciji školske prehrane.

Također, analizom rezultata utvrđene su postojeće prepreke u implementaciji pravilne prehrane u osnovnim školama, koje mogu poslužiti kao smjer za stvaranje dodatnih programa podrške te usmjeravanje daljnjih aktivnosti u cilju unapređenja i promicanja pravilne prehrane učenika.

Pravilna prehrana tijekom djetinjstva i adolescencije ključna je za osiguravanje optimalnog rasta, zdravlja i dobrobiti djeteta. Prehrambene navike koje djeca stječu od najranije dobi utječu na odabir hrane i način prehrane u kasnijem životnom razdoblju.

Na prehrambene navike značajno utječe okolina u kojoj djeca provode najviše vremena, a to su najčešće obitelj i škola. Organizirana školska prehrana važan je čimbenik u stvaranju prehrambenih navika djece, stoga bi škole trebale osigurati pravilnu i nutritivno kvalitetnu prehranu svim učenicima tijekom boravka u školi.

Održana javnozdravstvena akcija u Osijeku

Dana 17. i 18. rujna 2025. godine održana je javnozdravstvena akcija u Osijeku za hrvatske branitelje koju su organizirali Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Ministarstvo hrvatskih branitelja, u suorganizaciji s Fakultetom za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek.

Javnozdravstvenoj akciji su, prisustvovali zamjenik županice, Davor Ivanović, prof. dr. sc. Branko Dmitrović, prodekan za nastavu i studente Fakulteta za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek, Romana Kovačević, pročelnica Upravnog odjela za socijalnu zaštitu, umirovljenike i zdravstvo grada Osijeka i Sanja Ivković voditeljica odjela Osijek.

Na javnozdravstvenoj akciji iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo nazočili su voditeljica Službe za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti prim. Ivana Brkić Biloš, dr. med. i Marinka Šimunović Gašpar, mag. med. techn., univ. mag. admin. sanit.

U sklopu javnozdravstvene akcije hrvatskim braniteljima iz krvi se je određivao šećer, kolesterol i HbA1c te mjerio pedobrahijalni indeks (ABI) i krvni tlak. Ovom se javnozdravstvenom akcijom želi skrenuti pozornost na veću brigu za svoje zdravlje i važnosti prevencije te ranog otkrivanja vodećih kroničnih nezaraznih bolesti, posebno kardiovaskularnih bolesti, periferne arterijske bolesti i dijabetesa. Na javnozdravstvenoj akciji pregledano je više od 500 hrvatskih branitelja.

 

Obilježavamo nacionalni Tjedan školskog doručka: „Doručkom oko svijeta“

Hrvatski zavod za javno zdravstvo u sklopu nacionalnog programa Živjeti zdravo,  u razdoblju od 13. do 17. listopada, obilježava nacionalni Tjedan školskog doručka

Doručak je za školarce najvažniji obrok u danu, a škole su mjesta gdje se svakodnevno poslužuju tisuće doručaka.

Škole igraju važnu ulogu u promicanju dobre prehrane te mogu stvoriti poticajno okruženje za djecu. Nutritivna energija je ključna za koncentraciju i sudjelovanje u školskim aktivnostima.

Osiguravanje zdravih školskih obroka povećava upis, pohađanje i jednakost u obrazovanju podržavajući potrebe raznolikih i rizičnih učenika. Bolja postignuća u obrazovanju povezana su sa zdravijim i duljim životom.

Od 2020. godine, svakog listopada uoči Svjetskog dana hrane, obilježava se Tjedan školskog doručka na nacionalnoj razini kako bi se posebno istaknula uloga škole te školskih kuharica i kuhara u očuvanju zdravlja djece.

Tjedan školskog doručka održava se u sklopu Nacionalnog programa Živjeti zdravo, pod stručnim vodstvom prof. dr. sc. Sanje Musić Milanović, s ciljem podizanja svijesti o važnosti nutritivno bogatog doručka za svako školsko dijete. Škole obilježavanjem ovog tjedna kroz zanimljive izazove i zabavne aktivnosti potiču očuvanje zdravlja i stvaranje pravilnih prehrambenih navika od najranije dobi.

Od 13. do 17. listopada 2025. osnovne škole diljem Hrvatske obilježit će Tjedan školskog doručka na temu „Doručkom oko svijeta“. Učenici će krenuti na najukusnije putovanje – istražit će što doručkuju njihovi vršnjaci diljem svijeta, učiti o važnosti raznolike prehrane, razumjeti prehrambena ograničenja svojih prijatelja, isprobavati nove okuse te još jednom zahvaliti školskim kuharicama i kuharima na njihovom svakodnevnom trudu i doprinosu zdravom odrastanju.

Raznolika prehrana jedna je od ključnih poruka ovog obilježavanja – ona osigurava pravilan rast, razvoj i očuvanje zdravlja djece. Doručak pruža savršenu priliku da se u obrok uključe različite skupine namirnica, čime djeca dobivaju energiju i potrebne hranjive tvari za uspješan početak školskog dana.

Materijali vezani uz ovogodišnje obilježavanje Tjedna školskog doručka dostupni su na poveznici Tjedan školskog doručka 2025., a na mrežnoj stranici projekta Živjeti zdravo, u rubrici #ŽivjetiZdravoUŠkoli, nalazi se i dodatni niz edukativno-zabavnih materijala kojima se mogu koristiti učitelji, odgojno-obrazovni djelatnici, roditelji i djeca. Proslavu će se tijekom cijelog tjedna moći pratiti i na društvenim mrežama putem Živjeti zdravo Facebooka i Instagrama.

 

Bili smo u PIK Vrbovcu za Svjetski dan mentalnog zdravlja!

Danas smo posjetili tvrtku PIK Vrbovec i kroz interaktivno predavanje o učinkovitom upravljanju stresom obilježili Svjetski dan mentalnog zdravlja. Iako je stres normalan odgovor našeg organizma na opasnost, pritisak ili promjenu – dugoročna izloženost stresu može dovesti do iscrpljenosti našeg organizma te drugih negativnih učinaka na mentalno i opće zdravlje.

Pravovremeno prepoznavanje i upravljanje stresom u radnom okruženju ključno je za očuvanje mentalnog zdravlja i dobrobiti zaposlenika te povećanje njihovog zadovoljstva i produktivnosti.

Povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja 10.10. 2025. u tvrtki PIK VRBOVEC plus d.o.o. održano je interaktivno predavanje „Očuvanje (mentalnog) zdravlja: Stres i kako se s njime nositi?“ kojeg je održala Tamara Balja, psihologinja.

Djelatnici Službe za promicanje zdravlja bili su pozvani da održe predavanje u okviru aktivnosti „Tvrtka prijatelj zdravlja“ nacionalnog programa Živjeti zdravo.

Prepoznajući da su radno mjesto, obitelj i škola jedna od tri osnovne društvene zajednice i jedna od najvažnijih društvenih odrednica zdravlja, Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) u okviru programa Živjeti zdravo, komponente IV „Zdravlje i radno mjesto“ provode program „Tvrtka prijatelj zdravlja“, čiji je cilj stvoriti radno okruženje koje motivira zaposlenike na razvoj zdravih navika, promicanje zdravlja na radnom mjestu te jačanje kompetencija i sposobnosti menadžera i zaposlenika za provedbu programa promicanja zdravlja na radnom mjestu.

Edukacija na području mentalnog zdravlja u radnom okruženju može spriječiti razvoj teškoća koje se mogu pojaviti kao posljedica stresa. S obzirom na to da radno aktivna populacija provede najmanje trećinu života na poslu, a u mislima uz posao često i više, važno je djelovati kako bi se zaštitilo i podržalo mentalno zdravlje na radnom mjestu i izvan njega.

 

 

 

 

Letak – Registar isključenih igrača

10. listopada – nema zdravlja bez mentalnog zdravlja!

Kada vas boli grlo, kada imate problema s tlakom i šećerom ili kada vas danima boli glava, odete specijalistu. Kada osjećate da vam fizički nije dobro, odmah odete svom doktoru. Zašto to nije slučaj kada se osjećate mentalno loše?

Povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja 10. 10. 2025. u Kaptol centru se održala konferencija „Uloga psihoterapije u očuvanju i poboljšanju zdravlja“, s početkom u 10 sati.

Organizatori su bili Savez psihoterapijskih udruga Hrvatske (SPUH), Udruga Životna linija i Hrvatski savez udruga za mentalno zdravlje (SUMEZ). Program je uključivao predavanja psihijatara i psihologa, kao i panel raspravu.

Dr. sc. Vesna Ivasović, djelatnica Odjela za promicanje mentalnog zdravlja Službe za promicanje zdravlja, bila je pozvana da održi predavanje. Tema predavanja je bila mentalno zdravlje djece i mladih.

Prikazala je najčešće teškoće mentalnog zdravlja djece i mladih, podatke o prevalenciji, ulogu škole u ranom prepoznavanju teškoća, pružanju podrške te usmjeravanje na stručnu pomoć, kao i program mentalnozdravstvenog opismenjavanja odgojno-obrazovnih djelatnika PoMoZi Da.

Dr. sc. Ivasović je pokazala da se ulaganjem u rano prepoznavanje i psihološku podršku djeci i mladima u školskom okruženju može spriječiti daljnji razvoj teškoća i smanjiti opterećenost zdravstvenog sustava.

Mnogi ljudi su odgajani s mišlju da postoji samo fizičko zdravlje ili da samo trebaju ‘očvrsnuti’, da trebaju ‘ojačati’ i ‘ne dati se’. Međutim, fizičko zdravlje, iako bitno za sveopću dobrobit, samo je jedna strana našeg ljudskog zdravlja.

Psihičko zdravlje je jednako važno, ako ne i važnije. Neki ga najčešće zanemaruju praveći se da je sve u redu, a neki ga zanemaruju uzimanjem lijekova na vlastitu ruku. U ovom hladnijem i tamnijem periodu godine, bitno je podsjetiti se da stručnjaci za mentalno zdravlje postoje te da su tu za nas sa svojom ekspertizom i iskustvom.

Na kraju, briga o mentalnom zdravlju može za svakoga izgledati drugačije. Radi se o pronalaženju ravnoteže u različitim aspektima života. Male prilagodbe mogu pomoći da naučimo što nam odgovara da (p)ostanemo zdravi.

 

 

Održana konferencija “Kozmetika i zelena tranzicija”

U organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog društva kozmetičkih kemičara te u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, dana 9. listopada održana je stručna konferencija „Kozmetika i zelena tranzicija“, koja je okupila brojne domaće i inozemne stručnjake iz područja kozmetike, zdravstva, okoliša i zakonodavstva.

Konferencija je otvorena izlaganjem Kristine Vuiljanić iz Državnog inspektorata Republike Hrvatske, koja je predstavila aktualno stanje nadzora nad tržištem kozmetičkih proizvoda u Hrvatskoj te naglasila važnost usklađenosti s europskim propisima i sigurnosti potrošača.

Posebno zanimanje izazvalo je izlaganje Anne-Sophie Bouin iz European Directorate for the Quality of Medicines & HealthCare (EDQM Council of Europe, Strasbourg), koja je predstavila ulogu i aktivnosti OCCL mreže laboratorija te važnost međunarodne suradnje u osiguravanju kvalitete i sigurnosti kozmetičkih proizvoda.

Predstavnica Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije  Branka Pivčević Novak, osvrnule su se na sustav EU Ecolabel oznake za kozmetiku te upozorile na sve češću pojavu lažnog zelenog deklariranja (greenwashinga), koje može dovesti u zabludu potrošače i narušiti povjerenje u industriju.

Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Luka Delak govorio je o Zelenoj direktivi i njezinom utjecaju na zdravlje i sigurnost potrošača, dok je Ivona Vidić Štrac istaknula izazove koje donosi prisutnost mikroplastike u kozmetičkim proizvodima, obvezama koje su postavljene pred proizvođače te analitičke izazove.
Nino Dimitrov predstavio je inovacije u području održive kozmetičke ambalaže i smjerove razvoja koji prate principe kružnog gospodarstva.

Predstavnica Cosmetics Europe, Emma Trogen, održala je dva predavanja – o zakonodavstvu u području zaštite okoliša i kozmetike u EU, te o razvoju proizvoda za zaštitu od sunca, koji danas imaju značajnu ulogu u prevenciji oštećenja kože i utjecaja UV zračenja.

U drugom dijelu konferencije Tea Višek iz tvrtke Cos Chem d.o.o. govorila je o održivim kozmetičkim uljima, dok je Joana Pereira iz britanske tvrtke Holiferm predstavila inovativne biotehnološke sastojke koji podržavaju principe zelene tranzicije i smanjenja ekološkog otiska.

Na završnom okruglom stolu sudionici su istaknuli važnost suradnje između industrije, regulatornih tijela i znanstvene zajednice u stvaranju kozmetike budućnosti – one koja je sigurna, učinkovita i u skladu s načelima održivog razvoja.

Konferencija je završila zajedničkim zaključkom da zelena tranzicija nije samo trend, već nužnost koja zahtijeva interdisciplinarni pristup, transparentnost,  laboratorijsku provjeru sukladnosti, te stalnu edukaciju svih sudionika u lancu proizvodnje i distribucije kozmetike kako bi konačan proizvod bio siguran.

 

 

 

PoMoZi Da i Svjetski dan mentalnog zdravlja

Mentalno zdravlje je dugo bilo tabu tema u našem društvu, međutim vidljivi su pomaci na bolje. Sve više ljudi uviđa važnost mentalne higijene – traže razgovor. Shvaćaju da se treba otići doktoru kada boli glava ili trbuh, ali i da trebaju potražiti pomoć kada se osjećaju mentalno loše.

Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se 10. listopada, a pokrenula ga je 1992. godine Svjetska federacija za mentalno zdravlje u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom. Ovogodišnja tema je „Mentalno zdravlje u humanitarnim krizama“ i usmjerena je na hitnu potrebu za podrškom mentalnom zdravlju i psihosocijalnim potrebama ljudi pogođenih humanitarnim krizama.

Povodom ovogodišnjeg Svjetskog dana mentalnog zdravlja želimo podijeliti dio dosadašnjeg uspjeha u provedbi edukacija PoMoZi Da, programa mentalnozdravstvenog opismenjavanja odgojno-obrazovnih djelatnika.

U ovih 5 godina provedbe PoMoZi Da programa, od 2020. do danas, održano je 86 trodnevnih edukacija za 1 506 polaznika iz osnovnih i srednjih škola, đačkih domova i odgojno-obrazovnih ustanova. Također, od 2023. do 2025. održana je 21 jednodnevna edukacija za 346 polaznika s temama gubitak i tugovanje, depresivno-anksiozne smetnje i zlouporaba alkohola, suradnja i komunikacija s roditeljima učenika s problemima  mentalnoga zdravlja, trauma i samoozljeđivanje.

Osnovnu razinu mentalnozdravstvenog opismenjavanja putem PoMoZi Da e-kolegija na CARNET LOOMEN platformi uspješno je završilo do sada 4 972 odgojno-obrazovna djelatnika.

Dragi naši učitelji, nastavnici i ostali odgojno-obrazovni djelatnici pozivamo Vas da završite osnovnu razinu edukativnog programa PoMoZi Da na CARNET-u LOOMEN sustavu za učenje na daljinu, a zatim da se prijavite županijskim edukatorima i osigurate svoje mjesto na trodnevnoj edukaciji.

Usvojite znanja i vještine za pružanje psihološke prve pomoći o principu Pristupi, Podrži i Potakni. Time možete pomoći u zaštiti mentalnoga zdravlja djece i mladih. To je vještina koja isto tako može spasiti život!