Hrvatski dan nepušenja – poziv na okrugli stol
22. VELJAČE 2023. , SRIJEDA U 10.30 SATI
EDUKACIJSKI CENTAR HRVATSKOG ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO, ROCKEFELLEROVA 12, ZAGREB
Uz Svjetski dan nepušenja (31. svibnja), u Hrvatskoj se od 2003. godine obilježava i nacionalni dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima (engl. World No Tobacco Day). Hrvatski dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima obilježava se prvog dana Korizme ove godine je 22. veljače, posebnost tog dana je što većina ljudi razmišlja o odricanju od nečega u čemu uživa tijekom godine. Dan bez duhanskog dima je dan kojim se želi potaknuti pušače na prestanak pušenja. Kao i prema modelu koji se provodi u drugim zemljama, obilježavanjem Dana bez duhanskog dima nastoji se potaknuti pušače da ne zapale cigaretu 24 sata kako bi uvidjeli da to nije nemoguće i nastavili s apstinencijom. To je prilika da pušači razmisle o svojoj ovisnosti o cigaretama, da im nepušači pomognu da se odreknu cigareta. Povodom Hrvatskog dana nepušenja – Dana bez duhanskog dima, Hrvatski zavod za javno zdravstvo zajedno sa Nacionalnim povjerenstvom za borbu protiv pušenja Ministarstva zdravstva organizira okrugli stol. Okrugli stol će biti održan 22. veljače 2023., srijeda u 10.30 sati u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Rockefellerova 12, Zagreb.
Okrugli stol bit će i prilika da prikažemo situaciju s pušenjem kod mladih, potaknemo pušače na prestanak, podsjetimo na Škole nepušenja, te izazove koje donose novi duhanski proizvodi i e-cigarete. Pozivamo sve zainteresirane stručnjake da nam se pridruže na Okruglom stolu te sudjeluju u raspravi s primjerima dobre prakse.
Duhan je odgovoran za smrt više od 8 milijuna ljudi godišnje.Više od 7 milijuna tih smrtnih slučajeva posljedica je izravne uporabe duhana, dok je oko 1.2 milijuna posljedica izloženosti nepušača duhanskom dimu. Pušenje duhana izaziva ovisnost, oštećuje sve organske sustave u organizmu te povećava rizik za više od trideset bolesti.
Prema rezultatima istraživanja provedenog 2019. godine „Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji u Republici Hrvatskoj“ (istraživanje HZJZ-a i Institut za društvena istraživanja dr. Ivo Pilar) 38,4% odraslih puši, najviše u dobnoj skupini između 25. i 35. godine života (43,6%), dok muškarci nešto češće puše od žena (41,2% naspram 35,7%) .
Duhanski dim sadrži preko 7 000 različitih kemijskih sastojaka, od kojih neke posebno oštećuju srce i krvne žile. Najštetnije tvari iz duhanskog dima za krvožilni sustav su nikotin, katran i ugljični monoksid.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) “Duhanski proizvodi” se definiraju kao proizvod koji su u cijelosti ili djelomično napravljeni od listova duhana kao sirovine koji se proizvode za pušenje, žvakanje. Na tržištu se pojavio sve veći broj „Novih duhanskih proizvoda” koji se definiraju kao duhanski proizvod koji ne pripada ni jednoj od sljedećih kategorija:cigarete,duhan (za samostalno motanje, za lule i vodene lule,cigare i cigarilosi) ,duhan (za žvakanje, za šmrkanje ili za oralnu potrošnju) .
Prodaja cigareta smanjivala se tijekom godina proteklog desetljeća, što dovodi do razvoja i marketinga e-cigareta i novih duhanskih proizvoda (grijani duhanski proizvodi). Elektronički sustavi za isporuku nikotina(e-cigarete), koji se također nazivaju vaping uređaji ili olovke za vape, uređaji koji se koriste za pušenje ili „vape“ aromatizirane otopine. Prema SZO glavni sastojci otopine e-cigareta su: nikotin, propilen glikol sa ili bez glicerola i različita sredstva za poboljšanje okusa. Uz negativan utjecaj na zdravlje ljudi, negativno utječu na okoliš.Proizvođači e-cigareta ne dostavljaju jasne upute korisnicima kako pravilno odložiti korištene uređaje, litij-ionske baterije i iskorištene uljne patrone. E-cigarete su izrađene od plastike i metala i kao takve nisu biorazgradive što uzrokuje raspršenje mikroplastike i ulja u okoliš. Grijani duhanski proizvodi postupkom zagrijavanja stvaraju aerosol koji sadrži nikotin i štetne sastojke u obliku aditiva i aroma .Prema duhanskim tvrtkama, zagrijavanjem duhana, a ne spaljivanjem kao kod obične cigarete, značajno se smanjuje stvaranje štetnih tvari koje nastaju pri visokoj temperaturi povezane s izgaranjem navodi SZO.
Unatoč naporu duhanskih tvrtki da se dokaže smanjena štetnost kod konzumacije e-cigareta i grijanih duhanskih proizvoda,prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) prijavljeno je više od 2800 slučajeva, uključujući i 68 smrtna slučaja EVALI koja predstavlja upalni odgovor dišnog sustava koji nastaje zagrijavanjem i aerosolizacijom ulja koje se taloži u alveolarnom prostoru. EVALI uključuje stanja kao što su lipoidna pneumonia, pneumonitis uzrokovan preosjetljivošću, difuzno alveolarno krvarenje, akutna eozinofilna pneumonija navodi CDC.
Uz e-cigarete i grijane duhanske proizvode u ,,Proizvode sljedeće generacije“ spadaju SNUS i nikotinske vrećice.
SNUS je tradicionalni skandinavski bezdimni duhanski proizvod, reguliran je kao prehrambeni proizvod prema švedskom zakonu o hrani od 1970-ih. Konzumira se stavljanjem vrećice između desni i gornje usne na određeno vrijeme. Iako je opće prihvaćeno da su opasnosti po zdravlje od korištenja snusa puno manje nego kod pušenja, ostaje nejasnoća oko dugoročnih učinaka. Istraživanja su pokazala povezanost između upotrebe snusa i raka gušterače, te povezanost upotrebe snusa dijabetesom tipa 2, smrtonosnim srčanim udarima, povišenim krvnim tlakom te prijevremenim porodom i mrtvorođenošću.
Nikotinske vrećice slične su vrećicama za snus jer su napravljene za postavljanje između usna i desni, te ne zahtijevaju pljuvanje. Ne sadrže list duhana, već oblik dehidriranog nikotina (s dodanim aromama). Nikotin se apsorbira u krvotok preko sluznice u ustima. Vrećice također općenito sadrže biljna vlakna, arome i zaslađivače. Istraživači su upozorili da se nikotinske vrećice posebno sviđaju mladima i nepušačima, jer se prodaju u raznim voćnim okusima, u atraktivnom pakiranju i mogu se diskretno koristiti.
Tijekom sazrijevanja i traženja svoga identiteta, mlade su osobe sklone burnom, nepromišljenom reagiranju te počinju eksperimentirati sa svime što je zabranjeno. Eksperimentiranje duhanom povezano je sa željom da se isproba „zabranjeno voće“, ali i s obilježjem mladosti i nezrelosti, koja ne priznaje vezu između rizičnih ponašanja i loših posljedica koje mogu nastupiti odmah ili s vremenom.
Prema najnovijem Istraživanju o zdravstvenom ponašanju mladih (engl. Health Behaviour in School-aged Children; HBSC) provedenom 2022 g. veliki broj učenika/ca nije probao cigarete nikad u životu što je vidljivo iz slike 1. Trend pušenja barem jednom u 30 dana kod učenika/ca raste s dobi (slika 2). Vrlo nizak postotak učenika/ca puši cigarete svakodnevno (slika 3) dok najveći broj učenika/ca u dobi od 15 godina puši cigarete najmanje jednom tjedno. (slika 4).
LIITERATURA:
1. https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/tobacco
2. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/
3. Štimac Grbić, D., Glavak Tkalić, R. (Ur.). (2020). Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske: 2019. i analiza trendova uporabe 2011.-2019. Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.
4. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/
5. United States (US) Federal Drug Administration (FDA): Vaporizers, E-Cigarettes, and other Electronic Nicotine Delivery Systems (ENDS)
6. Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, S. Peeters, A. Gilmore, Tobacco Control, 2015
7. J. Foulds, L. Ramstrom, M. Burke, et al. Effect of smokeless tobacco (snus) on smoking and public health in Sweden. Tobacco Control, 2003. Swedish Food Regulations, Food Act (Livsmedelslagen SFS 2006:804). 2006
8. Royal College of Physicians. Harm reduction in nicotine addiction: helping people who can’t quit. A report by the Tobacco Advisory Group of the Royal College of Physicians. 2007
9. J. Luo , W. Ye, K. Zendehdel, et al., Oral use of Swedish moist snuff (snus) and risk for cancer of the mouth, lung, and pancreas in male construction workers: a retrospective cohort study. Lancet, 2007, Jun 16;369(9578),2015-20
10. T. Schmid, Smokeless Alternatives on the Upswing, Tobacco Asia, 3 February 2021
11. S. Peeters, A. Gilmore, Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, Tobacco Control, 2015
12. Gazdek D. (2014) Navika pušenja djelatnika u zdravstvu Koprivničko-križevačke županije. Nove staze 32:25-26
13. HBSC survey conducted in 2022 among Croatian pupils
Sudjelujte u natječaju projekta EU – JAMRAI
Razmišljate li kreativno?
Pozivamo vas da sudjelujete u natječaju za dizajniranje prvog globalnog simbola koji će predstavljati otpornost na antibiotike. Pobjednik dobiva nagradu od 2000 eura!
Upotreba antibiotika nesumnjivo predstavlja revolucionarno medicinsko dostignuće. Zahvaljujući njima, nekad smrtonosne bolesni su postale gotovo pa bezazlene, čime su nebrojeni životi spašeni. Ipak, zbog tih istih antibiotika, točnije, zbog njihove prekomjerne i neprimjerene uporabe, ovo je dostignuće sada pod golemim rizikom. Naime, sve je više bakterija postalo otporno na antibiotike koji su u opticaju, a ukoliko se dosadašnji trendovi nastave, stručnjaci predviđaju kako bi do 2050. godine antimikrobna rezistencija mogla postati vodeći uzrok smrtnosti na globalnoj razini. Ukratko, radi se o gorućem javnozdravstvenom problemu, na koji je potrebna što sveobuhvatnija reakcija, i to u što skorijem roku.
Pristup „Jedno zdravlje“, koje karakterizira dosadašnju borbu s ovim izazovom, naglašava potrebu ujedinjenom pristupu zdravlju čovjeka, životinja i okoliša, kao i najužu suradnju stručnjaka iz područja veterine, humane medicine i znanosti o okolišu. Ipak, ovaj golemi globalni izazov treba dodatno, još udruženije djelovanje, a to je djelovanje svih nas. Zbog toga nam je potreban zajednički, svima poznat simbol oko kojeg ćemo se okupiti, koji će predstavljati našu zajedničku borbu.
Od takvog simbola očekujemo da nam omogući da se dublje razumijemo i na simboličkoj, neverbalnoj, kreativnoj razini djelovanja. Na taj ćemo način imati veće šanse ne samo ujedinjeno djelovati, već će i naše aktivnosti u smjeru zajedničkog cilja moći biti vidljivije, sveobuhvatnije, ali i atraktivnije. Imajući to u vidu, projekt EU-JAMRAI (engl. Joint action on antimicrobial resistance and health care associated infections) je raspisao natječaj kojim se traži prvi globalni simbol za otpornost na antibiotike. Treba napomenuti da se ne traži logo ili nešto slično, već nešto opipljivo, što bi svatko, bilo gdje, mogao izraditi kod kuće i nositi s ponosom, poput crvene vrpce koja označava borbu protiv AIDS-a.
Ovaj natječaj je otvoren do 31. ožujka 2020. godine, a najuspješniji kreativac bit će nagrađen iznosom od 2000 eura.
Više informacija o procesu prijave možete naći ovdje.
Više o projektu EU – JAMRAI možete pročitati ovdje.
Mišja groznica ili hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom
O kakvoj se bolesti radi i što je uzrokuje?
Mišja groznica je naziv bolesti koji se u javnosti često koristi za hemoragijsku groznicu s bubrežnim sindromom (HGBS). HGBS je virusna zoonoza, prvenstveno bolest šumskih mišolikih glodavaca poznata kao bolest prirodnih žarišta. Javlja se u određenim geografskim područjima u kojima su nužno zadovoljeni ekološki uvjeti (abiotički – klima, vodeni tokovi, tlo, padaline, uz biotičke – biljne i životinjske zajednice) da bi se uzročnik bolesti mogao trajno održavati na određenom području.
Bolest uzrokuju Hantavirusi, koji su rasprostranjeni u raznim dijelovima svijeta, kako u Aziji, tako i od sjevera do juga Europe. U Hrvatskoj je bolest stalno prisutna pretežno u kontinentalnim područjima, s različitom učestalošću od godine do godine.
Svake se godine bilježe pojedinačni ili sporadični slučajevi, a ciklički epidemije odnosno povremeno se registrira povećan broj oboljelih osoba, kao što je bilo 1995., 2002., 2012. te 2014. godine.
U Hrvatskoj su poznata neka prirodna žarišta odnosno enzootska područja, npr. neke šume u Lici, Karlovačkoj županiji, Zagrebačkoj županiji, Slavoniji, Gorskom Kotaru, Medvednica, međutim rasprostranjenost ove zoonoze u Hrvatskoj nije u potpunosti poznata.
Tko je rezervoar i domaćin uzročnika?
Mišoliki glodavci su prirodni rezervoari i prenositelji virusa. Uzročnik prirodno kruži i održava se među mišolikim glodavcima.
Kod nas u Hrvatskoj su to: riđa voluharica (Clethrionomys glareolus) i žutogrli miš (Apodemus flavicollis), a uz njih u manjoj mjeri i šumski miš (Apodemus sylvaticus), poljski miš (Apodemus agrarius) te livadna voluharica (Microtus agrestis).
Ta infekcija za njih nije opasna, no čini ih rezervoarima virusa kojeg izlučuju u okolinu, najviše mokraćom i izmetom. Ušavši u njihov svijet odnosno područje tzv. prirodnog žarišta, ljudi se, srećom u pravilu rijetko, u određenim okolnostima mogu zaraziti i razboljeti.
Kako se bolest prenosi?
Čovjek se može zaraziti:
- izravnim ili posrednim kontaktom s izlučevinama (mokraća, izmet ili slina) zaraženih glodavaca, udisanjem aerosola ili prašine koja sadrži uzročnike
- unosom uzročnika iz izlučevina zaraženih glodavaca kroz oštećenu kožu ili sluznicu oka, nosa i usta onečišćenim rukama ili
- kontaminiranom ili zagađenom vodom ili hranom (kao npr. neoprani šumski plodovi)
- neposrednim kontaktom sa zaraženim glodavcima
Bolest se najčešće ne prenosi sa čovjeka na čovjeka.
Mišja groznica je vezana uz izravan ili posredan dodir s divljim mišolikim glodavcima i njihovim izlučevinama, a do nešto češćeg obolijevanja ljudi obično dolazi u godinama velike brojnosti malih glodavaca (tzv. “mišje godine”). Na njihovu brojnost mogu utjecati razni promjenjivi ekološki čimbenici pa se često ne može u potpunosti objasniti niti prognozirati. Poznato je da obilje hrane pogoduje većem broju, dok dugotrajne zimske hladnoće smanjuju broj glodavaca.
Koji su simptomi bolesti?
Bolest se najčešće manifestira 1 do 2 tjedna nakon izlaganja inficiranoj izlučevini glodavca (vrlo rijetko inkubacija može trajati i do 8 tjedana) naglim nastupom visoke tjelesne temperature, praćene zimicom i jakom glavoboljom, nakon kojih slijede jaki bolovi u trbuhu i leđima, koji mogu biti praćeni mučninom i povraćanjem, zamućenim vidom te ponekad crvenilom lica i konjunktiva te osipom. Kasniji se simptomi bolesti mogu manifestirati smanjenom količinom izlučivanja urina i razvitkom zatajenja bubrega, ali i naglim padom tlaka, pojavom krvarenja i razvojem stanja šoka.
Tko najčešće obolijeva?
Na osnovi opisanog se može zaključiti da su osobe koje zbog prirode posla ili rekreativno (šumski radnici, poljoprivrednici, lovci, planinari, izletnici i sl.) dugotrajno i učestalo dolaze u neposredan ili posredan kontakt s malim divljim glodavcima najizloženiji njihovu aerosolu pa mogu biti i najizloženiji ovoj zarazi.
Važno je napomenuti da se čovjek može zaraziti i u zatvorenim prostorima u kojima mogu boraviti glodavci i gdje može biti velika koncentracija uzročnika u prašini (podrumske prostorije, garaže, tavani, ostave i dr.)
Iako rizik od obolijevanja ljudi postoji, na sreću je razmjerno malen prema proširenosti boravka ljudi u prirodi bilo zbog profesionalnih razloga, bilo zbog rekreacije te se ova bolest u ljudi relativno rijetko javlja.
Kako se zaštititi na otvorenom?
- Nemojte sjediti ni ležati izravno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi!
- Tijekom boravka u prirodi čuvajte hranu i piće (u zatvorenim spremnicima) te osobne stvari od dodira s glodavcima i njihovim izlučevinama.
- Prije konzumacije jela i pića te uzimanja cigarete dobro operite ruke toplom vodom i sapunom ili koristite antiseptik ili dezinficijens na bazi alkohola.
- Ne ostavljajte ostatke hrane i druge otpatke u prirodi!
- Nemojte piti vodu iz neuređenih šumskih izvora i lokava.
- Plodove ubrane u prirodi koji se jedu sirovi dobro operite tekućom vodom.
- Ne dirajte gnijezda glodavaca kao niti uginule glodavce bez rukavica i maske.
Kako se zaštiti u zatvorenim prostorijama?
- Osigurajte hranu i piće od pristupa glodavaca, pohranite ih u zatvorene spremnike!
- Smeće držite u zatvorenim čvrstim kontejnerima da ne bude izvor hrane glodavcima.
- Ne ostavljajte smeće u prostorijama kao što su ostave, podrumi, garaže, tavani, vikendice i sl.!
- Spriječite ulaz glodavaca u stambene i gospodarske objekte zatvarajući sve pukotine i rupe u zidovima i podovima!
- Potrebno je skloniti sva odlagališta raznih materijala koji mogu poslužiti glodavcima kao sklonište najmanje 50 m od kuće.
- Redovito provodite uništavanja glodavaca ili deratizaciju (klopke) u kući i neposredno oko kuće (ako se radi o otrovu upozorite ljude, osobito djecu)!
- Ne dirajte uginule glodavce ili njihova gnijezda golim rukama.
- Čišćenje dulje vrijeme nekorištenih prostora obavite uz što manje podizanje prašine, ako je moguće primijenite vlažno čišćenje (uz korištenje maske preko nosa i usta).
- Ne metite niti usisavajte izlučevine glodavaca, kao niti njihova gnijezda. To će pogodovati zaraznom materijalu (izlučevinama glodavaca) da se digne u zrak koji onda možete udahnuti pa se na taj način možete zaraziti.
- Nosite masku koja štiti sluznicu nosa i usta!
- Nosite gumene rukavice!
- Prilikom čišćenja koristite mokru krpu (da se izbjegne dizanje prašine) i klorni ili alkoholni dezinficijens!
U zadnjih petnaest godina broj prijava hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom u Hrvatskoj znatno varira; u prosjeku je oko šezdeset prijava godišnje (najmanje 6 oboljelih 2013. godine; najviše 317 oboljelih 2002. godine). U prva tri mjeseca ove godine prijavljen je nešto veći broj bolesnika s hemoragijskom groznicom u Hrvatskoj nego što se prijavljuje u „mirnim“ godinama, međutim manje nego u istom razdoblju tijekom epidemijskih godina. Bolesnici su iz cijele kontinentalne Hrvatske, iz poznatih endemskih područja/prirodnih žarišta.
U ovom trenutku nije moguće procijeniti kakav će biti trend tijekom ove godine, tj. da li će ova godina po broju oboljelih biti znatno iznad prosjeka.
Rizik od hemoragijske groznice je uvijek prisutan u prirodnim žarištima, a u vrijeme epidemijskih godina je nešto viši, ali se može umanjiti pridržavanjem gore opisanih mjera osobne zaštite.
Povezani članak: Procjene rizika zaražavanja djece virusom HGBS-a u Domu Crvenog križa i bližoj okolici na Sljemenu
Depresija: razgovarajmo
Svake se godine 7. travnja obilježava Svjetski dan zdravlja pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije. Za temu ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja je kao prioritetno područje globalnog javnozdravstvenog interesa odabrana depresija, s glavnom porukom „Depresija: razgovarajmo“ (engl. Depression; let’s talk). Cilj ovogodišnje javnozdravstvene kampanje „Depresija: razgovarajmo“ je osvijestiti ljude koji boluju od depresije da potraže i dobiju pomoć.
Ovom se kampanjom također želi:
- bolje informirati opću javnost o depresiji, njezinim uzrocima i mogućim posljedicama te obliku pomoći koji je dostupan za prevenciju i liječenje depresije
- potaknuti ljude s depresijom da potraže pomoć
- osvijestiti obitelj, prijatelje i kolege koji žive s ljudima koji boluju od depresije da su sposobni pružiti podršku oboljelom
Što je depresija?
Depresija je bolest koju karakteriziraju poremećaji raspoloženja.
Simptomi depresije su:
- dugotrajna tuga
- nesposobnost uživanja u ranije ugodnim stvarima ili aktivnostima
- duševna bol
Depresija utječe na obavljanje najjednostavnijih svakodnevnih zadataka, ponekad s razornim posljedicama za odnose s obitelji i prijateljima i mogućnosti da se zaradi za život. Da bi se postavila dijagnoza depresije odnosno depresivne epizode, ovi simptomi trebaju trajati najmanje 2 tjedna.
Osim navedenog, ljudi koji boluju od depresije mogu imati i neke od sljedećih simptoma:
- manjak energije
- promjene apetita
- nesanicu ili preveliku potrebu za snom
- povećanu tjeskobu ili zabrinutost
- smanjenu koncentraciju
- neodlučnost
- nemir
- osjećaj bezvrijednosti, krivnje ili beznađa
- misli o samoozljeđivanju ili suicidu
Rizik od razvoja depresije se povećava sa stresom, traumatskim životnim događajima kao što su smrt voljene osobe ili prekid veze, fizičkim bolestima, problemima uzrokovanim konzumacijom alkohola ili droge, siromaštvom, nezaposlenošću, nepravilnom prehranom i nedovoljnom tjelesnom aktivnošću. Kod nekih osoba postoji i genetska, urođena predispozicija za razvoj depresije.
Depresija može pogoditi svakoga, to nije znak slabosti. Depresija je izlječiva: razgovorom s psihoterapeutom, uzimanjem antidepresivnih lijekova ili kombinacijom obaju.
Liječenje depresije
- Potražite pomoć liječnika
- Možete se obratiti svom obiteljskom liječniku koji će provjeriti i utvrditi Vaše stanje te Vam po potrebi prepisati lijekove ili vas uputiti stručnjacima iz područja mentalnog zdravlja
- Depresija se liječi lijekovima koji se zovu antidepresivi. Ti lijekovi ne djeluju odmah kao primjerice lijekovi protiv bolova, već im je potrebno oko 1 do 6 tjedana za početak djelovanja
- Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje uzimanje lijekova i 6 do 10 mjeseci nakon prestanka simptoma
- Bitno je napomenuti da ovi lijekovi ne izazivaju ovisnost
- Osim uzimanja antidepresiva, u liječenju depresije je od velike koristi i psihoterapija
Jeste li znali?
Zajednički mentalni poremećaji (depresija i anksiozni poremećaji) su u porastu u cijelom svijetu.
U humanitarnim krizama i tijekom ratnih sukoba, 1 od 5 osoba je pogođena depresijom ili anksioznim poremećajem.
Depresija povećava rizik razvoja drugih nezaraznih bolesti kao što su dijabetes i kardiovaskularne bolesti. Uz to, dijabetes i kardiovaskularne bolesti povećavaju rizik od depresije.
Depresija koja se javlja kod žene nakon poroda može utjecati na razvoj novorođenčeta.
Najučestaliji mentalni poremećaji mogu se prevenirati i izliječiti uz relativno mali trošak.
Novi dokaz iz istraživanja koje je provela Svjetska zdravstvena organizacija pokazuje da depresija i anksiozni poremećaji koštaju globalnu ekonomiju više od US$ 1 bilijuna svake godine.
Broj ljudi s depresijom i anksioznim poremećajem u svijetu se povećava: 1990. godine je u svijetu bilo 416 milijuna oboljelih, dok je 2013. godine njihov broj porastao na 615 milijuna.
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, depresija će do 2020. godine postati drugi svjetski zdravstveni problem, a gledajući samo žensku populaciju, zdravstveni problem broj jedan. Posljedica je to kontinuiranog porasta broja depresivnih osoba.
Ako se osjećate nesretno ili mislite da imate depresiju:
- Razgovarajte o svojim osjećajima s nekim kome vjerujete.
- Potražite profesionalnu pomoć.
- Ne zaboravite da vam uz pravu pomoć može biti bolje.
- Nastavite s aktivnostima u kojima ste uživali kada vam je bilo dobro.
- Budite u kontaktu s obitelji i prijateljima.
- Redovito vježbajte, čak i ako je to samo kratka šetnja.
- Držite se pravilnih navika hranjena i spavanja.
- Prihvatite da bi mogli bolovati od depresije i prilagodite svoja očekivanja. Možda nećete biti u mogućnosti ispuniti svoje svakodnevne aktivnosti ili obveze onoliko koliko ste običavali.
- Izbjegavajte ili ograničite unos alkohola i uzimajte lijekove onako kako vam ih je prepisao liječnik.
ZAPAMTITE
Stigma i diskriminacija koje prate mentalne bolesti, uključujući depresiju, dovode do kasnijeg prepoznavanja problema i odgađaju traženje pomoći, zbog čega liječenje traje dulje, a može doći i do težih posljedica kao što je samoubojstvo.
Depresija je bolest koja pogađa ljude svih dobnih skupina, svih društvenih slojeva i svih zemalja svijeta.
Depresija se može prevenirati i liječiti.
Ako mislite da bolujete od depresije, potražite pomoć.
Izvor: WHO
Učinite korak Za mentalno zdravlje
Hrvatski zavod za javno zdravstvo je u suradnji s Gradskim uredom za zdravstvo Grada Zagreba pokrenuo zajedničko obilježavanje Svjetskog dana zdravlja 2017 posvećenog depresiji. U petak 7.4.2017. od 15.00 do 17.30 sati će se u Parku Zrinjevac u Zagrebu održati Festival mentalnog zdravlja u cilju promicanja važnosti pravovremenog ulaganja u mentalno zdravlje, zdravstvenog prosvjećivanja i informiranja o dostupnim uslugama mentalnog zdravlja u zajednici. Pogledajte obavijest o Festivalu mentalnog zdravlja
Kalendar aktivnosti povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja 2017. godine
Svjetski dan osoba sa stomom
Svjetski dan osoba sa stomom obilježava se prve subote u listopadu s ciljem podizanja svijesti o životu ljudi sa stomom, upoznavanja s njihovim potrebama, poteškoćama i ograničenjima te pružanja podrške tim osobama. Ovaj dan ujedno koristimo da podsjetimo ostale građane na načine prevencije i važnost pravodobnog otkrivanja bolesti, odazivanjem na preventivne programe probira raka, osobito kada je riječ o raku debelog crijeva.
Što je stoma?
Stoma je kirurški napravljen otvor na trbušnoj stijenci kroz koji se prazni stolica ili mokraća. Taj postupak se zov ostomija. Na otvor stome najčešće se stavlja i mijenja posebna vrećica za prikupljanje sadržaja, a samo u nekih vrsta ostomije vrećica nije potrebna jer se sadržaj pohranjuje u unutarnjem spremniku.
Koji su razlozi zbog kojih se mora napraviti ostomija?
Ostomija može biti potrebna zbog različitih bolesti i stanja, poput raka, upalnih bolesti crijeva, divertikulitisa, urođenih anomalija ili teških ozljeda trbuha i zdjelice. Može se napraviti u bilo kojoj dobi i može biti privremena ili trajna.
Vrste ostomija
Kolostoma – dio debelog crijeva izvodi se kroz trbušnu stijenku i stvara stomu za izlučivanje stolice.
Ileostoma – završni dio tankog crijeva (ileum) izvodi se kroz trbušnu stijenku i stvara stomu za izlučivanje stolice.
Urostoma – mokraća se preusmjerava iz mokraćnog sustava kroz stomu na trbuhu.
Najveći broj osoba sa stomom čine pacijenti operirani zbog raka debelog crijeva.
Rak debelog crijeva jedan je od tri najčešća oblika raka u svijetu, a odgovoran je za približno 10 % svih dijagnosticiranih slučajeva raka. Također je drugi najčešći uzrok smrti od karcinoma u svijetu.
Procjenjuje se da je 2022. godine u svijetu zabilježeno oko 1,9 milijuna novih slučajeva raka debelog i završnog crijeva i više od 900 000 smrtnih ishoda.
Ako se na vrijeme otkrije, rak debelog crijeva izlječiv je u 9 od 10 slučajeva.
Prema posljednjim podacima Registra za rak Republike Hrvatske, u 2023. god. rak debelog i završnog crijeva otkriven je u 3 820 osoba – 2 262 muškarca i 1 558 žena, a 2024. godine od zloćudne novotvorine debelog i završnog crijeva umrlo je 1 933 osoba – 1 136 muškaraca i 797 žena. U Hrvatskoj je krajem 2023. godine živjelo oko 25 000 osoba kojima je nekad u životu postavljena dijagnoza raka debelog i završnog crijeva.
Rizik od razvoja raka debelog crijeva raste s dobi, a većina slučajeva pojavljuje se u osoba starijih od 50 godina. Rak debelog crijeva nastaje i raste relativno sporo tijekom više godina, a primjenom metoda ranog otkrivanja moguće ga je otkriti znatno prije nego što se pojave prvi uočljivi znakovi bolesti. Testiranjem prisutnosti krvi u stolici mogu se otkriti i najmanji tragovi krvi u stolici, što je često prvi znak raka, polipa ili nekih drugih bolesti debelog crijeva.
Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva
Odlukom Vlade RH krajem 2007. godine usvojen je Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Svake dvije godine pismom se pozivaju sve žene i muškarci u dobi od 50. do navršene 74. godine da naprave kartični gvajakov test na nevidljivu krv u stolici. Osobe s pozitivnim nalazom upućuju se na probirnu kolonoskopiju.
Na području Grada Zagreba trenutno se provodi prva faza uvođenja nove vrste probirnog testa na skrivenu krv u stolici stojno očitavanim imunokemijskim testom (engl. fecal immunochemical test, skrać. FIT). Pravodobno otkrivanje bolesti ključno je za uspješnije liječenje, stoga je važno odazvati se pozivu na ovaj probir i učiniti uzorkovanje stolice u okviru nacionalnog programa.
Više informacija o Nacionalnom programu možete pronaći ovdje.
Izvor:
https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/colorectal-cancer
https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2026/02/Bilten-2023.pdf
U Opatiji održana edukacija o primjerenoj komunikaciji s osobama s invaliditetom u akademskom okruženju
Na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji 2. listopada 2026. održana je stručna edukacija „Inkluzivna komunikacija u akademskom okruženju: primjeren pristup osobama s invaliditetom“, koju je Fakultet organizirao u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo.
Ova inicijativa izravan je odgovor na potrebu za premošćivanjem nevidljivih, komunikacijskih prepreka u javnoj i akademskoj sferi. Time se, nakon uklanjanja arhitektonskih barijera, radi na sljedećem ključnom koraku prema potpunoj inkluzivnosti i osiguravanju viših standarda uvažavanja u svakodnevnom kontaktu.
Ovaj iznimno važan skup okupio je više od pedeset nastavnika, predavača i članova stručnog osoblja koji su iz prve ruke željeli unaprijediti svoje komunikacijske vještine i osigurati da visoko obrazovanje postane prostor istinske jednakosti. U uvodnom dijelu programa prisutnima su se obratili pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić, predsjednica Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske (SOIH) Marica Mirić te doc. dr. sc. Tomislav Benjak, pomoćnik ravnatelja HZJZ-a i voditelj Registra osoba s invaliditetom.
Nakon uvodnih govora, glavni dio programa bio je posvećen praktičnim smjernicama i interaktivnom prolasku kroz komunikacijske pristupe prema specifičnim vrstama invaliditeta. Stručnjaci i predstavnici brojnih nacionalnih saveza i udruga podijelili su svoja znanja i bogata iskustva s akademskom zajednicom. U sklopu tema posvećenih tjelesnim i senzornim oštećenjima, obuhvaćene su specifičnosti oštećenja sluha i vida kroz sudjelovanje Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih, Hrvatskog saveza gluhoslijepih osoba „Dodir“ te Hrvatskog saveza slijepih osoba. O motoričkim oštećenjima i drugim oblicima tjelesnog invaliditeta govorili su predstavnici Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara (HUPT), Udruge osoba s amputacijama, Saveza distrofičara Hrvatske te Saveza društava multiple skleroze. Područje neurodivergentnosti i mentalnog zdravlja pokrili su predstavnici Saveza udruga za autizam Hrvatske, dok su izazove u području psihosocijalnog funkcioniranja predstavili predstavnici Udruge „Svitanje“ koja okuplja osobe s teškoćama mentalnog zdravlja.
Kroz izlaganja je posebno osviještena važnost ravnopravnog položaja u komunikaciji te poštovanja osobnog prostora i granica. Program je započeo specifičnim pravilima prilagodbe govora i tona u interakciji s osobama s oštećenjima sluha. Kod osoba s oštećenjima vida naglašen je pak značaj obaveznog predstavljanja pri stupanju u komunikaciju, detaljnog opisivanja vizualnog sadržaja te pravilnog pristupa psima vodičima. U nastavku je pozornost posvećena uvažavanju invalidskih kolica i štaka kao integralnog dijela osobnog prostora kod osoba s teškoćama u kretanju i motoričkim poremećajima. Nadalje, predstavljene su smjernice za prilagodbu izražavanja u komunikaciji s osobama s intelektualnim teškoćama i neurodivergentnošću. Cjelina je zaokružena temom pružanja adekvatne podrške studentima koji prolaze kroz izazove s mentalnim zdravljem, i to kroz suosjećajnu komunikaciju i jasne profesionalne granice. Cijeli je skup potvrdio da ključ istinske inkluzivnosti leži u individualnom pristupu, uzajamnom poštovanju i pravodobnoj senzibilizaciji za stvarne potrebe osoba s invaliditetom.
Objavljena Knjiga sažetaka radova izloženih na konferenciji PREVREG 2026.
Konačna verzija Knjige sažetaka radova predstavljenih na 1. regionalnoj konferenciji PREVREG – Izgradnja temelja prevencijske znanosti u regiji, koja je održana 10. i 11. lipnja 2026. godine u Zagrebu, objavljena je na mrežnim stranicama Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta:
Konferencija je bila usmjerena na stvaranje regionalne mreže u području prevencijske znanosti te razmjenu i refleksiju suvremenih znanstvenih spoznaja u području prevencije problema u ponašanju i promocije mentalnog zdravlja.
Organizatori konferencije bili su Sveučilište u Zagrebu – Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Stručni centar za prevenciju ovisnosti Sarajevo (Bosna i Hercegovina), uz pokroviteljstvo i institucionalnu podršku Agencije za droge Europske unije (EUDA) i Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske.
Cilj konferencije bio je potaknuti razvoj znanstveno utemeljene prevencije u regiji te osnažiti suradnju između znanstvene i stručne zajednice, uz poseban naglasak na razvoj regionalne mreže za razmjenu znanja, iskustava i dobrih praksi, u skladu sa suvremenim standardima prevencijske znanosti i javnozdravstvenih politika.
Knjiga donosi sažetke uvodnih, plenarnih i pozvanih predavanja te poster prezentacija iz područja prevencijske znanosti, prevencije utemeljene na dokazima, mentalnog zdravlja, prevencije ovisnosti i povezanih područja.
Izdavač publikacije je Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, a Knjiga sažetaka pohranjena je u digitalnom repozitoriju ERF-a.
- Knjiga sažetaka (PDF, 1.5 MB)
Predstavljeni rezultati srednjoročne evaluacije Nacionalne strategije djelovanja na području ovisnosti do 2030. godine
U Novinarskom domu u Zagrebu 30. rujna 2026. godine predstavljeni su rezultati srednjoročne evaluacije (vrednovanja) Nacionalne strategije djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. godine.
Srednjoročna evaluacija provedena je u suradnji Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Instituta za mentalno zdravlje Trimbos iz Nizozemske.
Srednjoročnom evaluacijom je analizirana dosadašnja provedba Nacionalne strategije, ostvareni napredak u provedbi planiranih mjera te ključni izazovi i područja za daljnje unaprjeđenje u preostalom razdoblju do 2030. godine. U okviru srednjoročne evaluacije primijenjen je kombinirani metodološki pristup koji je uključivao analizu relevantnih dokumenata, online upitnik i fokus grupe s ključnim dionicima.
Predstavljeni su ključni nalazi i preporuke evaluacije, uz raspravu s predstavnicima nadležnih tijela, ustanova i organizacija uključenih u provedbu Nacionalne strategije o daljnjim koracima i mogućnostima za unaprjeđenje provedbe.
U cilju dostupnosti rezultata svim zainteresiranim dionicima, uz ovu objavu dostupni su:
Cjelovito izvješće o srednjoročnoj evaluaciji bit će uskoro dostupno na mrežnim stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Pokrenuta mrežna stranica Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke
Hrvatski zavod za javno zdravstvo predstavlja novu web stranicu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke, osmišljenu kao središnje mjesto za pouzdane, jasne i praktične informacije o sudjelovanju u Programu i važnosti ranog otkrivanja raka dojke.
Stranica je prvenstveno namijenjena ženama obuhvaćenima nacionalnim programom, ali i onima koje nisu, zdravstvenim djelatnicima te svima koji žele saznati više o raku dojke.
Sadržaj je organiziran tako da korisnicama omogući jednostavno snalaženje kroz sve korake sudjelovanja – od primitka poziva i pripreme za mamografiju do obavljanja pregleda i primitka nalaza.
Uz informacije o samom postupku probira, posjetitelji mogu saznati više o čimbenicima rizika, ranom otkrivanju i epidemiološkim pokazateljima. Odgovori na česta pitanja, edukativni sadržaji i razgovori sa stručnjacima različitih područja dodatno približavaju teme povezane s dijagnostikom, liječenjem i očuvanjem zdravlja.
Pozivamo sve žene obuhvaćene nacionalnim programom da se odazovu na poziv za mamografski pregled, a sve zainteresirane da posjete novu web stranicu* i upoznaju se sa sadržajima koji im mogu pomoći u brizi o vlastitom zdravlju.
Predavanje u gimnaziji „Fran Galović“ i AOP na Balkanskom hrvačkom prvenstvu
Predstavnici Službe za antidoping HZJZ-a, 29. rujna 2026., održali su pozivno predavanje sportskim razredima Gimnazije. Predavanju su prisustvovali i profesori tjelesne i zdravstvene kulture. Upoznali smo ih s opasnostima donošenja pogrešne odluke u smislu odabira dopinga kao poboljšivača sportske izvedbe. Pojasnili smo kakve su zdravstvene, pravne, moralne i društvene posljedice uzimanja dopinga. Kako se radilo o učenicima koji su članovi različitih nacionalnih sportskih saveza, upoznali smo ih i s važnošću provođenja dopinške kontrole te o svim načinima kršenja antidopinških pravila. Upoznali smo ih i s terapijskm izuzećem te kada ga zatražiti.
Istog dana odrađen je Athlete Outreach program (AOP) na Balkanskom hrvačkom prvenstvu. Interes sportaša je bio izuzetno velik. Uobičajeno je da se na velikim turnirskim natjecanjima provodi AOP edukacija. Sportaši prilaze pultu antidopinga i rješavaju kviz o antidopingu, a zadatak antidopinških predstavnika je da im pojasne zašto su na pojedina pitanja odgovorili netočno. Neki od njih žele znati više te im je ovaj program odlična prilika za razgovor sa stručnim osobama antidopinga. (V.B)
Nove analize potvrđuju: voda iz javne vodoopskrbe u Ličko-senjskoj županiji i na Pagu sigurna za piće
Odlukom Stručnog povjerenstva za vodu namijenjenu ljudskoj potrošnji od 11. kolovoza 2026., HZJZ u suradnji sa županijskim zavodima za javno zdravstvo provodi tjedno uzorkovanje i analizu vode iz javnog vodoopskrbnog sustava.
Novo uzorkovanje provedeno je od 14. do 17. rujna 2026. godine, a rezultati su pokazali da je voda iz javne vodoopskrbe na području Ličko-senjske županije i otoka Paga zdravstveno ispravna i sigurna za piće. PFAS spojevi ni u jednom uzorku nisu utvrđeni iznad granice određivanja.
Ukupno je uzeto 20 uzoraka vode na mjestima potrošnje, odnosno na slavinama, unutar zona opskrbe GOSPIĆ 1, SENJ, TONKOVIĆA VRILO, MRĐENOVAC, NOVALJA, POVLJANA, PAG SJEVER i PAG JUG.
Do sada je ukupno analiziran 131 uzorak vode. Rezultati potvrđuju zdravstvenu ispravnost vode koju distribuira javni isporučitelj. U jednom uzorku sa slavine utvrđena je povišena koncentracija olova povezana s internim instalacijama objekta, a ne s kvalitetom vode koju distribuira javni isporučitelj. Takva odstupanja najčešće nastaju otpuštanjem metala iz kućnih cijevi, slavina i drugih dijelova unutarnje vodoopskrbne mreže.
Izvanredno uzorkovanje nastavlja se sukladno dinamici koju je utvrdilo Stručno povjerenstvo, a rezultate objavljujemo jednom tjedno.
Nalazi uzoraka uzetih od 14. do 17. rujna 2026. godine u zonama opskrbe GOSPIĆ 1, SENJ, TONKOVIĆA VRILO, MRĐENOVAC, NOVALJA, POVLJANA, PAG SJEVER I PAG JUG dostupni su za preuzimanje u nastavku.
2026_9_14_ZO_GOSPIĆ_1_An.br._ZJZLSŽ-3107_HZJZ-6848 (PDF, 315.6 KB)
2026_9_14_ZO_GOSPIĆ_1_An.br._ZJZLSŽ-3108_HZJZ-6849 (PDF, 315.3 KB)
2026_9_14_ZO_GOSPIĆ_1_An.br._ZJZLSŽ-3109_HZJZ-6850 (PDF, 315.8 KB)
2026_9_14_ZO_GOSPIĆ_1_An.br._ZJZLSŽ-3110_HZJZ-6851 (PDF, 315.7 KB)
2026_9_14_ZO_GOSPIĆ_1_An.br._ZJZLSŽ-3111_HZJZ-6852 (PDF, 314.3 KB)
2026_9_14_ZO_GOSPIĆ_1_An.br._ZJZLSŽ-3112_HZJZ-6853 (PDF, 314.3 KB)
2026_9_16_ZO_MRĐENOVAC_An.br._ZJZLSŽ-3142_HZJZ-7040 (PDF, 315.8 KB)
2026_9_16_ZO_MRĐENOVAC_An.br._ZJZLSŽ-3143_HZJZ-7041 (PDF, 314.8 KB)
2026_9_16_ZO_MRĐENOVAC_An.br._ZJZLSŽ-3145_HZJZ-7042 (PDF, 315.2 KB)
2026_9_16_ZO_MRĐENOVAC_An.br._ZJZLSŽ-3159_HZJZ-7043 (PDF, 315.9 KB)
2026_9_16_ZO_SENJ_An.br._ZJZLSŽ-3160_HZJZ-7044 (PDF, 314.8 KB)
2026_9_16_ZO_SENJ_An.br._ZJZLSŽ-3161_HZJZ-7045 (PDF, 315.1 KB)
2026_9_16_ZO_TONKOVIĆ_VRILO_An.br._ZJZLSŽ-3162_HZJZ-7046 (PDF, 314.1 KB)
2026_9_16_ZO_TONKOVIĆ_VRILO_An.br._ZJZLSŽ-3163_HZJZ-7047 (PDF, 314.2 KB)
2026_9_16_ZO_TONKOVIĆ_VRILO_An.br._ZJZLSŽ-3164_HZJZ-7048 (PDF, 314.6 KB)
2026_9_16_ZO_TONKOVIĆ_VRILO_An.br._ZJZLSŽ-3165_HZJZ-7049 (PDF, 314.8 KB)
2026_9_16_ZO_TONKOVIĆ_VRILO_An.br._ZJZLSŽ-3166_HZJZ-7050 (PDF, 314.5 KB)
2026_9_16_ZO_TONKOVIĆ_VRILO_An.br._ZJZLSŽ-3167_HZJZ-7051 (PDF, 315.5 KB)
2026_9_17_ZO_NOVALJA_An.br._ZJZLSŽ-3184_HZJZ-7108 (PDF, 315.7 KB)
2026_9_14_ZO_GOSPIĆ_1_An.br._HZJZ-6840 (PDF, 114.3 KB)
9. plivačka konferencija u Šibeniku
Predstavnici Službe za antidoping sudjelovali su na 9. plivačkoj konferenciji održanoj 26.-27.rujna u Šibeniku, gdje su se okupili treneri, stručnjaci i djelatnici iz plivačke zajednice kako bi razmijenili znanja i iskustva o razvoju ovog sporta.
U sklopu stručnog programa održali su predavanje pod nazivom “Antidoping počinje edukacijom: znanje i odgovornost trenera”. Predavanje je bilo usmjereno na ključnu ulogu trenera u zaštiti čistog sporta i zdravlja sportaša. Treneri su sportašima najbliži i svakodnevno ih usmjeravaju, pa su često prvi izvor informacija i savjeta. Zato je njihovo znanje o antidoping pravilima iznimno važno.
Sudionicima su predstavljena osnovna antidoping pravila te prava i obveze sportaša i pomoćnog osoblja. Bilo je riječi i o najčešćim rizicima, poput nenamjernog dopinga putem dodataka prehrani i lijekova, te o dostupnim izvorima informacija i edukativnim alatima. Posebno je naglašeno da odgovornost trenera ne završava na sportskom rezultatu, već uključuje i brigu o tome da sportaši donose informirane i odgovorne odluke.
Predavanje je izazvalo veliko zanimanje, a otvorena rasprava nakon izlaganja pokazala je koliko treneri prepoznaju važnost ove teme. Služba za antidoping zahvaljuje organizatorima na pozivu i prilici za sudjelovanje u programu konferencije te svim sudionicima na aktivnom sudjelovanju.
Služba za antidoping nastavlja s edukacijskim aktivnostima u uvjerenju da je znanje najbolja prevencija, a čisti sport zajednička odgovornost svih. (J.K.
Izvješće o umrlim osobama u Hrvatskoj u 2025. godini
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO), mortalitetna statistika je jedan od najpouzdanijih izvora zdravstvenih podataka. Mortalitetni pokazatelji su ključni za ocjenu zdravstvenog stanja stanovništva, kreiranje zdravstvenih politika, evaluaciju nacionalnih zdravstvenih programa te za regionalnu i međunarodnu usporedbu.
Prve rezultate Izvješća o umrlim osobama u Hrvatskoj 2025. godine možete pročitati OVDJE.
Obilježili smo europski tjedan sporta
U sklopu obilježavanja Europskog tjedna sporta 2026. godine, Odjel za promicanje zdravstveno usmjerene tjelesne aktivnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo proveo je u Osnovnoj školi M. Lovrak u Petrinji aktivnost Poligon za tjelesnu aktivnost školske djece.
Budući da je škola uključena u provedbu nacionalnog programa Živjeti zdravo, aktivnost je provedena 25. rujna 2026. godine, u okviru programskog dana posvećenog obilježavanju Europskog tjedna sporta, s ciljem predstavljanja i poticanja provedbe aktivnosti programa u školskom okruženju.
U aktivnosti je sudjelovalo 180 učenika i 10 učitelja razredne nastave, a provedbi su nazočili i županijska pročelnica za obrazovanje i kulturu, ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Sisačko-moslavačke županije te predstavnici Ministarstva turizma i sporta.
Prije provedbe poligona održan je kratki razgovor s učenicima u razredu, tijekom kojeg im je objašnjen razlog dolaska te istaknuta važnost redovite tjelesne aktivnosti za očuvanje i unapređenje zdravlja i njezina uloga u usvajanju zdravih životnih navika. Nakon uvodnog razgovora učenici su sudjelovali u provedbi Poligona za tjelesnu aktivnost školske djece, pri čemu su kroz igru i različite oblike kretanja poticani na aktivno sudjelovanje i uživanje u tjelesnoj aktivnosti.
Provedena aktivnost protekla je u vrlo pozitivnom ozračju, uz veliko zanimanje i aktivno sudjelovanje učenika i učitelja, a svi sudionici izrazili su zadovoljstvo provedbom aktivnosti i njezinim sadržajem.
Obilježavanje Nacionalnog dana hodanja 2026. godine
Vodeća međunarodna organizacija za rekreaciju TAFISA (The Association For International Sport for All) pokrenula je 1991. godine obilježavanje Svjetskog dana hodanja. U skladu s tim, Hrvatski zavod za javno zdravstvo pokrenuo je inicijativu obilježavanja Nacionalnog dana hodanja (prva subota u listopadu) i u suradnji s mrežom županijskih zavoda za javno zdravstvo je prvi put 5. listopada 2019. godine inicirao i uspješno proveo javnozdravstvenu akciju “Hodanjem do zdravlja” u 18 županija Republike Hrvatske.
I ove godine pozivamo sve građane da nam se 3. listopada 2026. godine u 10 sati pridruže u obilježavanju Nacionalnog dana hodanja provedbom aktivnosti “Hodanjem do zdravlja” u Pregradi. Početak aktivnosti je predviđen u 10 sati na školskom igralištu OŠ Janka Leskovara.
Ovom akcijom želimo sve građane educirati o zdravlju, potrebi mijenjanja loših životnih navika i potaknuti ih da povećaju razinu tjelesne aktivnosti u svom životu. Hodanje mogu prakticirati ljudi svih dobnih skupina, uključujući i one koji se nikada nisu bavili nekom tjelesnom aktivnošću. Prednost u odnosu na druge tjelesne aktivnosti je da je jednostavna i najpristupačnija aktivnost te ne zahtijeva posebne sposobnosti ili vještine. Protektivan utjecaj hodanja je prepoznat i u prevenciji bolesti koje su posljedica „sjedilačkog“ načina života – stoga nam se pridružite i učinite korak za vaše zdravlje u pravom smjeru!
Vidimo se u subotu 3. listopada 2026. godine u 10 sati
na školskom igralištu OŠ Janka Leskovara, Pregrada!
„Hodanje je čovjekov najbolji lijek!“– Hipokrat
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.4. zdravstveni radnik u javnom zdravstvu u Službi za zdravstvenu ekologiju
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 2. rujna 2026. za prijam na rad na određeno vrijeme do povratka radnice s porodiljnog dopusta za radno mjesto 2.4. zdravstveni radnik u javnom zdravstvu u Službi za zdravstvenu ekologiju.
Više pogledajte ovdje.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.3. zdravstveni radnik prvostupnik u javnom zdravstvu, pripravnik u Službi za zdravstvenu ekologiju
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 2. rujna 2026. za prijam na rad na određeno vrijeme za radno mjesto 2.3. zdravstveni radnik prvostupnik u javnom zdravstvu, pripravnik u Službi za zdravstvenu ekologiju.
Više pogledajte ovdje.
Izvješće o osobama liječenima zbog zlouporabe psihoaktivnih tvari u 2025. godini
Podaci o osobama na liječenju zbog ovisnosti o psihoaktivnim tvarima ili njihove zlouporabe prikupljaju se, obrađuju i analiziraju u Registru ovisnosti koji vodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Prate se podaci ne samo o liječenima zbog ovisnosti o opioidima, već o svima koji su ušli u tretman zbog problema uporabe droge, bez obzira na vrstu droge i punoljetnost osobe.
U 2025. godini na liječenje je došlo 5.565 osoba, od toga 4.241 osoba zbog opioida kao glavnog sredstva ovisnosti (76,2 %), a 1.324 osoba zbog neopijata (23,8 %). Osobe srednje dobi s opioidima kao glavnim sredstvom ovisnosti i dalje predstavljaju najveću skupinu u tretmanu što je pokazatelj njihove izražene potrebe za liječenjem i duljeg zadržavanja u sustavu liječenja, no istodobno se kod mlađih dobnih skupina bilježi porast zahtjeva za liječenjem zbog uporabe sintetskih kanabinoida i amfetamina.
Podaci ukazuju na trend smanjenja broja onih koji prvi put ulaze u tretman, osobito u slučaju ovisnosti o opioidima. U 2025. godini, od ukupno 612 prvi put liječenih, 85 osoba liječeno je zbog opioidne ovisnosti (13,9 %), a njih 527 (86,1 %) zbog uporabe neopijata.
Prema podacima o spolu i dobi liječenih osoba, kao i prethodnih godina, većinu liječenih osoba čine muškarci (omjer 4,7:1). Od ukupnog broja liječenih osoba bilo je 4.593 muškaraca (82,5 %) i 972 žene (17,5 %).
Kao i u cijeloj Europi, i u Republici Hrvatskoj populacija liječenih zbog uporabe droga sve više stari te se u posljednjih deset godina njihova prosječna dob povećala za gotovo osam godina. Prosjek godina za žene bio je 40,5, a za muškarce 42,8 godine.
Za čitavu Hrvatsku stopa liječenih iznosi 228,0 na 100.000 stanovnika dobi od 15 do 64 godine. U sedam županija, uključujući i Grad Zagreb, stopa liječenih osoba viša je od nacionalnog prosjeka. To su: Šibensko-kninska (497,5), Istarska (493,6), Zadarska (492,3), Primorsko-goranska (370,1), Dubrovačko-neretvanska (285,4), Splitsko-dalmatinska (277,0) i Grad Zagreb (258,4).
Analiza životnih uvjeta pokazuje da obitelj i dalje ima važnu ulogu u procesu liječenja. S primarnom obitelji živi 2.131 osoba (38,3 %), češće muškarci nego žene. U 2025. godini 40 % liječenih imalo je djecu, a roditeljstvo je znatno češće među ženama (52,6 %) nego muškarcima (37,3 %).
Evidentirane su i 602 osobe (10,8 %) koje žive s drugim korisnicima psihoaktivnih tvari.
Ključnu ulogu u ranom prepoznavanju problema i poticanju na liječenje i dalje ima neposredno okruženje osobe, najviše obitelj (55,8 %), u manjoj mjeri prijatelji (14,5 %) i policija (10,8 %), dok zdravstveni i obrazovni sustav te poslodavci rjeđe prvi prepoznaju problem.
Najveći broj osoba na liječenje se javio samoinicijativno (58,7 %), liječnici primarne zdravstvene zaštite bili su drugi najčešći izvor upućivanja (14,0 %), a obitelj treći izvor (6,5 %). Roditelji češće saznaju za problem u ranim fazama kod korisnika kanabinoida, stimulansa i kokaina koji su ušli u tretman, a problemi vezani uz heroin često se otkrivaju kasnije ili uopće ne dođu do znanja obitelji.
Među liječenima zbog ovisnosti o opioidima, 24,0 % je bilo pozitivno na hepatitis C, a 2,5 % na hepatitis B. Udio HIV pozitivnih osoba već je dulji niz godina nizak i stabilan, a za 2025. godinu iznosi 0,3 %.
Tijekom 2024. godine umrle su 322 osobe koje su tijekom života bile uključene u tretman ovisnosti, a većinu su činili muškarci (81 %). Najčešći su uzroci smrti bolesti cirkulacijskog sustava (58 osoba, 18 %) i zloćudne novotvorine (44 osobe, 13,7 %), a najviše smrtnih slučajeva zabilježeno je u dobnim skupinama 50-54 godine (57 osoba, 17,7 %), 45-49 godina (55 osoba, 17,1 %). Navedeno pokazuje pomak uzroka smrti s otrovanja prema kroničnim somatskim bolestima te ukazuje na starenje populacije osoba uključenih u tretman ovisnosti.
- Izvješće o osobama liječenima zbog zlouporabe psihoaktivnih tvari u Hrvatskoj u 2025. godini možete pogledati i preuzeti OVDJE (PDF, 1.2 MB).
Nacionalni tjedan dojenja 2026.: Uloga zajednice u promicanju i podršci dojenju
Dojenje je često jedna od prvih zajedničkih aktivnosti majke i djeteta nakon rođenja. I majka i dijete dojenje uče zajedno, pa se pritom mogu javiti brojna pitanja i nesigurnosti. Pravodobne informacije, razumijevanje i podrška mogu značajno pomoći u uspostavljanju i nastavku dojenja.
Podrška u uspostavi i nastavku dojenja važna je zbog brojnih zdravstvenih dobrobiti koje ono donosi. Majčino mlijeko prilagođeno je potrebama djeteta i osigurava energiju, hranjive tvari i zaštitne sastojke potrebne za rast i razvoj. Dojenje pomaže u zaštiti od brojnih infekcija u dojenačkoj dobi, a povezano je i s manjim rizikom od prekomjerne tjelesne mase, debljine i šećerne bolesti tipa 2 kasnije u životu. Dojenje donosi zdravstvene dobrobiti i majci te je povezano s manjim rizikom od raka dojke i jajnika te šećerne bolesti tipa 2. Uz navedeno, dojenje ima manji okolišni otisak u odnosu na hranjenje nadomjescima za majčino mlijeko jer ne zahtijeva proizvodnju, ambalažu i transport.
Kako bismo naglasili ove, ali i brojne druge dobrobiti dojenja u Republici Hrvatskoj se svake godine od 1. do 7. listopada obilježava Nacionalni tjedan dojenja. Ovo obilježavanje prilika je za podizanje svijesti o svim vrijednostima dojenja kao preporučenog načina prehrane dojenčadi od samog rođenja.
I ove godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Povjerenstvom za zaštitu i promicanje dojenja Ministarstva zdravstva i drugim partnerima organizira niz aktivnosti i događanja s ciljem promicanja dojenja i pružanja potpore majkama te stručnjacima koji se bave očuvanjem zdravlja djece.
Prvo događanje je javnozdravstvena akcija koja se provodi u suradnji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije, Brodsko-posavskom županijom, Domom zdravlja Brodsko-posavske županije, Gradom Slavonskim Brodom, Hrvatskom udrugom grupa za potporu dojenju, Udrugom Leptir i Dječjim vrtićem Vila Zvončica.
Ova akcija održat će se u subotu, 3. listopada 2026. u 10:00 sati u Slavonskom Brodu, na Trgu kralja Tomislava, u parku kod klupe za dojenje postavljene u sklopu nacionalnog projekta „Živjeti zdravo“. Akcija je usmjerena na podizanje svijesti o važnosti dojenja te na stvaranje okruženja koje podržava dojenje u javnosti. Aktivnost je osmišljena kako bi se potaknula stvaranje podržavajućeg okruženja za dojenje u javnosti te dodatno educirala javnost o dobrobitima dojenja za zdravlje djece i majki.
Drugo događanje je stručni simpozij u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u suradnji s Povjerenstvom za zaštitu i promicanje dojenja Ministarstva zdravstva i Hrvatskom udrugom savjetnica za dojenje pod nazivom
„Zajednica koja podržava dojenje: od znanja do djelovanja“
Ojačajmo ono što djeluje za održiv početak života
Simpozij je namijenjen svima koji se bave promicanjem dojenja u zajednici. Održat će se u ponedjeljak, 5. listopada 2026. godine, s početkom u 9:00 sati, u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Rockefellerova 12, Zagreb.
Cilj simpozija je istaknuti važnost djelovanja na razini zajednice u promicanju i zaštiti dojenja, povezati stručnjake i druge ključne dionike te omogućiti razmjenu iskustava i primjera dobre prakse. Na simpoziju će, među ostalim, biti predstavljeni najnoviji podaci o dojenju u rodilištima Republike Hrvatske te postojeće inicijative promicanja dojenja u zajednici. U poslijepodnevnom dijelu simpozija predviđene su radionice usmjerene na primjenu pristupa Baby Friendly Communities u promicanju zdravlja u zajednici te na komunikacijske vještine u posebnim situacijama povezanima s dojenjem.
Sudjelovanje na simpoziju bodovano je od strane nadležnih strukovnih komora. Zbog ograničenog broja mjesta, prijave na simpozij moguće su putem ovog obrasca.
Dojenje donosi brojne zdravstvene dobrobiti za dijete i majku, ali za njegovo uspješno uspostavljanje i nastavak često su potrebne pouzdane informacije, stručna pomoć i podrška okoline. Aktivnostima tijekom Nacionalnog tjedna dojenja želimo dodatno osnažiti obitelji i stručnjake te pridonijeti stvaranju zajednica koje razumiju majke i podržavaju i štite dojenje.
Svjetski dan srca 2026.
Svjetski dan srca obilježava se 29. rujna, ove godine dvadeset i šestu godinu za redom. Obilježavanje je pokrenuto zbog podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima (KVB) i važnosti brige o zdravlju svog srca.
Ovogodišnja tema nastavlja se na prošlogodišnju temu i slogan: ”Ne propusti niti jedan otkucaj”, a sve kako bi se upozorilo na činjenicu da ljudi diljem svijeta prerano umiru od kardiovaskularnih bolesti, uskraćujući sebi i svojim najmilijima dragocjene zajedničke trenutke.
Kardiovaskularne bolesti su skupina bolesti koje zahvaćaju srce i/ili krvne žile. Mogu biti uzrokovane kombinacijom bihevioralnih, socioekonomskih i okolišnih čimbenika rizika, uključujući nepravilnu prehranu, korištenje duhana, tjelesnu neaktivnost, štetnu upotrebu alkohola, onečišćenje zraka, visoki krvni tlak, visok kolesterol, dijabetes, pretilost, bolesti bubrega i stres.
Obiteljska anamneza, etnička pripadnost, spol i dob također mogu utjecati na rizik od kardiovaskularnih bolesti. Najčešće kardiovaskularne bolesti su koronarna bolest srca i infarkt miokarda (srčani udar), cerebrovaskularni inzult (moždani udar) te hipertenzija koja je zasebna bolest, ali i čimbenik rizika za druge KVB.
Više o kardiovaskularnim bolestima možete pročitati u tekstu na linku.
Svjetska kardiološka federacija (WHF) upozorava kako će jedna od pet osoba umrijeti prerano zbog kardiovaskularnih bolesti (KVB), koje odnose više života nego zajedno rak i kronične bolesti dišnog sustava. Ipak, do 80 % slučajeva bolesti srca i moždanog udara može se spriječiti.
• Uočite rane znakove – brojni znakovi kardiovaskularnih bolesti ostaju neprimijećeni sve dok nije prekasno. Od urođenih srčanih mana kod mladih do zanemarenih simptoma kod žena i osoba s nekontroliranim visokim krvnim tlakom, kardiovaskularne bolesti mogu pogoditi svakoga – bez obzira na dob, tjelesnu spremu ili način života.
• Zaštitite svoje srce – većina smrtnih slučajeva uzrokovanih kardiovaskularnim bolestima posljedica je čimbenika rizika koji se mogu spriječiti ili držati pod nadzorom. Provođenjem malih i dosljednih promjena ljudi mogu s vremenom znatno poboljšati zdravlje svoga srca.
Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u svijetu.
I u Hrvatskoj su KVB već desetljećima vodeći uzrok smrtnosti.
U 2025. godini od kardiovaskularnih bolesti u Hrvatskoj je umrlo 19 852 osoba, odnosno 39,7 % od ukupno umrlih. Analiza po spolu pokazuje da su KVB uzrok smrti 44 % umrlih žena (11 020) te 35,4 % umrlih muškaraca (8 832). Vodeće dijagnostičke podskupine su hipertenzivne bolesti s udjelom od 10,8 % (5 405) i ishemijska bolest srca s udjelom od 10,5 % (5 227) u ukupnom mortalitetu.
Iako je zadnjih skoro dvadeset godina u Hrvatskoj prisutan trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, one i dalje predstavljaju vodeći uzrok smrtnosti i pobola, a uzrok su i 24,2 % svih prijevremenih smrti (prije 65. godine života). U usporedbi sa zemljama EU, Hrvatska sa standardiziranom stopom smrtnosti od 524,1/100.000 spada među zemlje koje imaju veće stope smrtnosti od prosjeka EU zemalja.
Unatoč dobro poznatim dobrobitima kretanja za tjelesno i mentalno zdravlje, mnogi ih i dalje zanemaruju. Redovita tjelesna aktivnost – već 30 minuta dnevno – može spriječiti velik broj slučajeva kardiovaskularnih bolesti, no čak trećina odraslih osoba nije dovoljno aktivna. Rezultati posljednjeg EHIS istraživanja za Hrvatsku ukazuju kako tek 19,5 % ispitanika zadovoljava smjernice SZO-a o aerobnoj tjelesnoj aktivnosti (provode aerobnu TA barem 150 minuta tjedno), a 15,7 % ih se pridržava smjernica SZO-a o tjelesnoj aktivnosti za jačanje mišića, tj. provodi tjelesnu aktivnost za jačanje mišića barem 2 puta tjedno.
Više o važnosti tjelesne aktivnosti, ali i drugim preporukama za sprečavanje kardiovaskularnih bolesti možete pročitati na linku.
Preuzmite letak Svjetski dan srca 2026. godine: link za preuzimanje letka
Preuzmite poster Svjetski dan srca 2026. godine: link za preuzimanje postera
Poziv na razgovor – zasnivanje radnog odnosa za doktore medicine na neodređeno vrijeme zbog provođenja specijalističkog usavršavanja
Na temelju Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/18, 125/19, 133/20, 147/20, 136/21, 119/22, 156/22, 33/23, 145/23, 36/24, 102/25) i Pravilnika o mjerilima za prijam specijalizanata (NN 83/15, 100/18, 33/23) te sukladno Planu specijalizacija i užih specijalizacija za 2026. godinu odobrenom od Ministarstva zdravstva, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 1. rujna 2026. natječaj za prijam u radni odnos doktora medicine na neodređeno vrijeme i upućivanje na specijalizaciju.
Više pogledajte ovdje.
ADEL – Priručnik za sportaše uz Kodeks 2027.
Kako se približava datum stupanja na snagu Svjetskog antidopinškog kodeksa 2027., koji će se primjenjivati od 1. siječnja 2027., Svjetska antidopinška agencija (WADA) objavila je novi edukacijski tečaj namijenjen sportašima, s ciljem upoznavanja s promjenama koje donosi novi Kodeks.
Tečaj e-učenja dostupan je na edukacijskoj platformi ADEL, a korisnicima pruža priliku da se upoznaju s ključnim izmjenama Kodeksa 2027. i međunarodnih standarda.
Osim što informira o novim pravilima i izmjenama, tečaj pojašnjava njihovu važnost i utjecaj na sportaše. Obuhvaća teme poput edukacije, testiranja, terapijskih izuzeća, zaštite podataka i drugih područja važnih za sportaše.
Cilj je tečaja pomoći sportašima da se pravodobno upoznaju s nadolazećim izmjenama Kodeksa 2027., donose informativne odluke te razumiju svoja antidopinška prava i obveze kako bi se mogli natjecati u skladu s pravilima i načelima čistog sporta.
Podsjećamo da se ovom tečaju kao i svim ostalim antidopinškim edukacijskim sadržajima na ADEL platformi može pristupiti putem sljedeće poveznice: https://adel.wada-ama.org/learn (F.A.L.)
Svako se kretanje računa – pokrenimo se za zdravlje i dobrobit, JA PreventNCD
Redovito kretanje može pridonijeti zdravlju i dobrobiti tijekom cijelog života. Tjelesna aktivnost može pomoći u smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti, raka i drugih nezaraznih bolesti, dok nedostatak tjelesne aktivnosti može povećati zdravstvene rizike.
Tjelesna aktivnost ne znači samo bavljenje sportom, organizirano vježbanje ili odlazak u teretanu. Hodanje, bicikliranje, kretanje uz pomoć pomagala, igra, ples, vrtlarenje, korištenje stepenica, kućanski poslovi te kretanje na poslu, u školi ili kod kuće – sve se računa.
Kratka šetnja, bicikliranje do mjesta do kojeg biste inače išli automobilom, igranje s djecom, vrtlarenje ili kratka pauza za kretanje tijekom radnog dana jednostavni su načini kako možemo biti aktivniji u svakodnevnom životu.
Počnite s onim što vam odgovara i postupno povećavajte. Ne morate sve promijeniti odjednom – i mala povećanja tjelesne aktivnosti mogu napraviti razliku. Nije potrebno biti vrlo aktivan da biste napravili prvi korak; nešto kretanja bolje je nego nikakvo kretanje.
Biti aktivan nije samo pitanje osobne motivacije. Na mogućnosti za kretanje utječu i naše zdravlje, raspoloživo vrijeme, sigurnost, pristupačnost te okruženje u kojem živimo, učimo i radimo.
Zato je važno stvarati okruženja koja ljudima olakšavaju kretanje. Sigurne ulice i pješačke i biciklističke staze, dostupni parkovi i druga javna mjesta, škole i radna mjesta koja potiču kretanje te zajednice koje omogućuju sigurno i dostupno kretanje mogu pomoći da tjelesna aktivnost postane prirodan dio svakodnevnog života.
Svaki korak je važan. Svaka šetnja, vožnja biciklom, igra, ples ili pauza za kretanje mogu biti dio aktivnijeg i zdravijeg načina života.
👉 Saznajte više o tjelesnoj aktivnosti i prevenciji:
https://www.preventncd.eu/prevention/general-public/physical-activity/
Služba za antidoping u Londonu o budućnosti antidopinške edukacije
Predstavnik Službe za antidoping Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo sudjelovao je na sastanku Savjetodavne skupine za edukaciju (T-DO ED) Nadzorne skupine Konvencije protiv dopinga Vijeća Europe, održanom 22. rujna 2026. u Londonu. Sastanak je organiziran u suradnji s Britanskom antidopinškom agencijom UKAD (UK Anti-Doping).
Ovogodišnji sastanak održan je pod nazivom “JESMO LI SPREMNI? – Suradnja i razmjena vještina: prepoznavanje nedostataka i podrška organizacijama”. Okupljeni su stručnjaci za antidopinšku edukaciju iz cijele Europe s ciljem zajedničke pripreme za provedbu novog Međunarodnog standarda za edukaciju (ISE), koji stupa na snagu 2027. godine.
Prvog dana predstavljeni su rezultati online serije sastanaka LET’S SHARE, održane tijekom 2026., te zaključci Međunarodne konferencije o dostupnosti dopinških sredstava. Središnji dio programa bio je posvećen razvoju i osposobljavanju edukatora, a sudionici su raspravljali i o nenamjernom dopingu i izvorima kontaminacije te o ponašanjima koja potiču čist sport.
Drugog dana sudionici su upoznati sa stanjem provedbe upitnika Međunarodne agencije za testiranje (ITA) o priznavanju edukacijskih programa te s novostima Svjetske antidopinške agencije (WADA). Održana je i radionica o ulogama i odgovornostima pojedinih dionika u antidopinškoj edukaciji, nakon čega su doneseni zaključci i smjernice za daljnji rad skupine.
Sastanak je bio prilika za razmjenu iskustava i primjera dobre prakse s kolegama iz drugih nacionalnih antidopinških organizacija i međunarodnih institucija. Stečena znanja Služba za antidoping primijenit će u daljnjem razvoju svojih edukativnih programa, posebice u pripremi za primjenu Međunarodnog standarda za edukaciju 2027. (J.K)