Hrvatski dan nepušenja – poziv na okrugli stol
22. VELJAČE 2023. , SRIJEDA U 10.30 SATI
EDUKACIJSKI CENTAR HRVATSKOG ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO, ROCKEFELLEROVA 12, ZAGREB
Uz Svjetski dan nepušenja (31. svibnja), u Hrvatskoj se od 2003. godine obilježava i nacionalni dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima (engl. World No Tobacco Day). Hrvatski dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima obilježava se prvog dana Korizme ove godine je 22. veljače, posebnost tog dana je što većina ljudi razmišlja o odricanju od nečega u čemu uživa tijekom godine. Dan bez duhanskog dima je dan kojim se želi potaknuti pušače na prestanak pušenja. Kao i prema modelu koji se provodi u drugim zemljama, obilježavanjem Dana bez duhanskog dima nastoji se potaknuti pušače da ne zapale cigaretu 24 sata kako bi uvidjeli da to nije nemoguće i nastavili s apstinencijom. To je prilika da pušači razmisle o svojoj ovisnosti o cigaretama, da im nepušači pomognu da se odreknu cigareta. Povodom Hrvatskog dana nepušenja – Dana bez duhanskog dima, Hrvatski zavod za javno zdravstvo zajedno sa Nacionalnim povjerenstvom za borbu protiv pušenja Ministarstva zdravstva organizira okrugli stol. Okrugli stol će biti održan 22. veljače 2023., srijeda u 10.30 sati u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Rockefellerova 12, Zagreb.
Okrugli stol bit će i prilika da prikažemo situaciju s pušenjem kod mladih, potaknemo pušače na prestanak, podsjetimo na Škole nepušenja, te izazove koje donose novi duhanski proizvodi i e-cigarete. Pozivamo sve zainteresirane stručnjake da nam se pridruže na Okruglom stolu te sudjeluju u raspravi s primjerima dobre prakse.
Duhan je odgovoran za smrt više od 8 milijuna ljudi godišnje.Više od 7 milijuna tih smrtnih slučajeva posljedica je izravne uporabe duhana, dok je oko 1.2 milijuna posljedica izloženosti nepušača duhanskom dimu. Pušenje duhana izaziva ovisnost, oštećuje sve organske sustave u organizmu te povećava rizik za više od trideset bolesti.
Prema rezultatima istraživanja provedenog 2019. godine „Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji u Republici Hrvatskoj“ (istraživanje HZJZ-a i Institut za društvena istraživanja dr. Ivo Pilar) 38,4% odraslih puši, najviše u dobnoj skupini između 25. i 35. godine života (43,6%), dok muškarci nešto češće puše od žena (41,2% naspram 35,7%) .
Duhanski dim sadrži preko 7 000 različitih kemijskih sastojaka, od kojih neke posebno oštećuju srce i krvne žile. Najštetnije tvari iz duhanskog dima za krvožilni sustav su nikotin, katran i ugljični monoksid.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) “Duhanski proizvodi” se definiraju kao proizvod koji su u cijelosti ili djelomično napravljeni od listova duhana kao sirovine koji se proizvode za pušenje, žvakanje. Na tržištu se pojavio sve veći broj „Novih duhanskih proizvoda” koji se definiraju kao duhanski proizvod koji ne pripada ni jednoj od sljedećih kategorija:cigarete,duhan (za samostalno motanje, za lule i vodene lule,cigare i cigarilosi) ,duhan (za žvakanje, za šmrkanje ili za oralnu potrošnju) .
Prodaja cigareta smanjivala se tijekom godina proteklog desetljeća, što dovodi do razvoja i marketinga e-cigareta i novih duhanskih proizvoda (grijani duhanski proizvodi). Elektronički sustavi za isporuku nikotina(e-cigarete), koji se također nazivaju vaping uređaji ili olovke za vape, uređaji koji se koriste za pušenje ili „vape“ aromatizirane otopine. Prema SZO glavni sastojci otopine e-cigareta su: nikotin, propilen glikol sa ili bez glicerola i različita sredstva za poboljšanje okusa. Uz negativan utjecaj na zdravlje ljudi, negativno utječu na okoliš.Proizvođači e-cigareta ne dostavljaju jasne upute korisnicima kako pravilno odložiti korištene uređaje, litij-ionske baterije i iskorištene uljne patrone. E-cigarete su izrađene od plastike i metala i kao takve nisu biorazgradive što uzrokuje raspršenje mikroplastike i ulja u okoliš. Grijani duhanski proizvodi postupkom zagrijavanja stvaraju aerosol koji sadrži nikotin i štetne sastojke u obliku aditiva i aroma .Prema duhanskim tvrtkama, zagrijavanjem duhana, a ne spaljivanjem kao kod obične cigarete, značajno se smanjuje stvaranje štetnih tvari koje nastaju pri visokoj temperaturi povezane s izgaranjem navodi SZO.
Unatoč naporu duhanskih tvrtki da se dokaže smanjena štetnost kod konzumacije e-cigareta i grijanih duhanskih proizvoda,prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) prijavljeno je više od 2800 slučajeva, uključujući i 68 smrtna slučaja EVALI koja predstavlja upalni odgovor dišnog sustava koji nastaje zagrijavanjem i aerosolizacijom ulja koje se taloži u alveolarnom prostoru. EVALI uključuje stanja kao što su lipoidna pneumonia, pneumonitis uzrokovan preosjetljivošću, difuzno alveolarno krvarenje, akutna eozinofilna pneumonija navodi CDC.
Uz e-cigarete i grijane duhanske proizvode u ,,Proizvode sljedeće generacije“ spadaju SNUS i nikotinske vrećice.
SNUS je tradicionalni skandinavski bezdimni duhanski proizvod, reguliran je kao prehrambeni proizvod prema švedskom zakonu o hrani od 1970-ih. Konzumira se stavljanjem vrećice između desni i gornje usne na određeno vrijeme. Iako je opće prihvaćeno da su opasnosti po zdravlje od korištenja snusa puno manje nego kod pušenja, ostaje nejasnoća oko dugoročnih učinaka. Istraživanja su pokazala povezanost između upotrebe snusa i raka gušterače, te povezanost upotrebe snusa dijabetesom tipa 2, smrtonosnim srčanim udarima, povišenim krvnim tlakom te prijevremenim porodom i mrtvorođenošću.
Nikotinske vrećice slične su vrećicama za snus jer su napravljene za postavljanje između usna i desni, te ne zahtijevaju pljuvanje. Ne sadrže list duhana, već oblik dehidriranog nikotina (s dodanim aromama). Nikotin se apsorbira u krvotok preko sluznice u ustima. Vrećice također općenito sadrže biljna vlakna, arome i zaslađivače. Istraživači su upozorili da se nikotinske vrećice posebno sviđaju mladima i nepušačima, jer se prodaju u raznim voćnim okusima, u atraktivnom pakiranju i mogu se diskretno koristiti.
Tijekom sazrijevanja i traženja svoga identiteta, mlade su osobe sklone burnom, nepromišljenom reagiranju te počinju eksperimentirati sa svime što je zabranjeno. Eksperimentiranje duhanom povezano je sa željom da se isproba „zabranjeno voće“, ali i s obilježjem mladosti i nezrelosti, koja ne priznaje vezu između rizičnih ponašanja i loših posljedica koje mogu nastupiti odmah ili s vremenom.
Prema najnovijem Istraživanju o zdravstvenom ponašanju mladih (engl. Health Behaviour in School-aged Children; HBSC) provedenom 2022 g. veliki broj učenika/ca nije probao cigarete nikad u životu što je vidljivo iz slike 1. Trend pušenja barem jednom u 30 dana kod učenika/ca raste s dobi (slika 2). Vrlo nizak postotak učenika/ca puši cigarete svakodnevno (slika 3) dok najveći broj učenika/ca u dobi od 15 godina puši cigarete najmanje jednom tjedno. (slika 4).
LIITERATURA:
1. https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/tobacco
2. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/
3. Štimac Grbić, D., Glavak Tkalić, R. (Ur.). (2020). Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske: 2019. i analiza trendova uporabe 2011.-2019. Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.
4. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/
5. United States (US) Federal Drug Administration (FDA): Vaporizers, E-Cigarettes, and other Electronic Nicotine Delivery Systems (ENDS)
6. Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, S. Peeters, A. Gilmore, Tobacco Control, 2015
7. J. Foulds, L. Ramstrom, M. Burke, et al. Effect of smokeless tobacco (snus) on smoking and public health in Sweden. Tobacco Control, 2003. Swedish Food Regulations, Food Act (Livsmedelslagen SFS 2006:804). 2006
8. Royal College of Physicians. Harm reduction in nicotine addiction: helping people who can’t quit. A report by the Tobacco Advisory Group of the Royal College of Physicians. 2007
9. J. Luo , W. Ye, K. Zendehdel, et al., Oral use of Swedish moist snuff (snus) and risk for cancer of the mouth, lung, and pancreas in male construction workers: a retrospective cohort study. Lancet, 2007, Jun 16;369(9578),2015-20
10. T. Schmid, Smokeless Alternatives on the Upswing, Tobacco Asia, 3 February 2021
11. S. Peeters, A. Gilmore, Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, Tobacco Control, 2015
12. Gazdek D. (2014) Navika pušenja djelatnika u zdravstvu Koprivničko-križevačke županije. Nove staze 32:25-26
13. HBSC survey conducted in 2022 among Croatian pupils
Sudjelujte u natječaju projekta EU – JAMRAI
Razmišljate li kreativno?
Pozivamo vas da sudjelujete u natječaju za dizajniranje prvog globalnog simbola koji će predstavljati otpornost na antibiotike. Pobjednik dobiva nagradu od 2000 eura!
Upotreba antibiotika nesumnjivo predstavlja revolucionarno medicinsko dostignuće. Zahvaljujući njima, nekad smrtonosne bolesni su postale gotovo pa bezazlene, čime su nebrojeni životi spašeni. Ipak, zbog tih istih antibiotika, točnije, zbog njihove prekomjerne i neprimjerene uporabe, ovo je dostignuće sada pod golemim rizikom. Naime, sve je više bakterija postalo otporno na antibiotike koji su u opticaju, a ukoliko se dosadašnji trendovi nastave, stručnjaci predviđaju kako bi do 2050. godine antimikrobna rezistencija mogla postati vodeći uzrok smrtnosti na globalnoj razini. Ukratko, radi se o gorućem javnozdravstvenom problemu, na koji je potrebna što sveobuhvatnija reakcija, i to u što skorijem roku.
Pristup „Jedno zdravlje“, koje karakterizira dosadašnju borbu s ovim izazovom, naglašava potrebu ujedinjenom pristupu zdravlju čovjeka, životinja i okoliša, kao i najužu suradnju stručnjaka iz područja veterine, humane medicine i znanosti o okolišu. Ipak, ovaj golemi globalni izazov treba dodatno, još udruženije djelovanje, a to je djelovanje svih nas. Zbog toga nam je potreban zajednički, svima poznat simbol oko kojeg ćemo se okupiti, koji će predstavljati našu zajedničku borbu.
Od takvog simbola očekujemo da nam omogući da se dublje razumijemo i na simboličkoj, neverbalnoj, kreativnoj razini djelovanja. Na taj ćemo način imati veće šanse ne samo ujedinjeno djelovati, već će i naše aktivnosti u smjeru zajedničkog cilja moći biti vidljivije, sveobuhvatnije, ali i atraktivnije. Imajući to u vidu, projekt EU-JAMRAI (engl. Joint action on antimicrobial resistance and health care associated infections) je raspisao natječaj kojim se traži prvi globalni simbol za otpornost na antibiotike. Treba napomenuti da se ne traži logo ili nešto slično, već nešto opipljivo, što bi svatko, bilo gdje, mogao izraditi kod kuće i nositi s ponosom, poput crvene vrpce koja označava borbu protiv AIDS-a.
Ovaj natječaj je otvoren do 31. ožujka 2020. godine, a najuspješniji kreativac bit će nagrađen iznosom od 2000 eura.
Više informacija o procesu prijave možete naći ovdje.
Više o projektu EU – JAMRAI možete pročitati ovdje.
Mišja groznica ili hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom
O kakvoj se bolesti radi i što je uzrokuje?
Mišja groznica je naziv bolesti koji se u javnosti često koristi za hemoragijsku groznicu s bubrežnim sindromom (HGBS). HGBS je virusna zoonoza, prvenstveno bolest šumskih mišolikih glodavaca poznata kao bolest prirodnih žarišta. Javlja se u određenim geografskim područjima u kojima su nužno zadovoljeni ekološki uvjeti (abiotički – klima, vodeni tokovi, tlo, padaline, uz biotičke – biljne i životinjske zajednice) da bi se uzročnik bolesti mogao trajno održavati na određenom području.
Bolest uzrokuju Hantavirusi, koji su rasprostranjeni u raznim dijelovima svijeta, kako u Aziji, tako i od sjevera do juga Europe. U Hrvatskoj je bolest stalno prisutna pretežno u kontinentalnim područjima, s različitom učestalošću od godine do godine.
Svake se godine bilježe pojedinačni ili sporadični slučajevi, a ciklički epidemije odnosno povremeno se registrira povećan broj oboljelih osoba, kao što je bilo 1995., 2002., 2012. te 2014. godine.
U Hrvatskoj su poznata neka prirodna žarišta odnosno enzootska područja, npr. neke šume u Lici, Karlovačkoj županiji, Zagrebačkoj županiji, Slavoniji, Gorskom Kotaru, Medvednica, međutim rasprostranjenost ove zoonoze u Hrvatskoj nije u potpunosti poznata.
Tko je rezervoar i domaćin uzročnika?
Mišoliki glodavci su prirodni rezervoari i prenositelji virusa. Uzročnik prirodno kruži i održava se među mišolikim glodavcima.
Kod nas u Hrvatskoj su to: riđa voluharica (Clethrionomys glareolus) i žutogrli miš (Apodemus flavicollis), a uz njih u manjoj mjeri i šumski miš (Apodemus sylvaticus), poljski miš (Apodemus agrarius) te livadna voluharica (Microtus agrestis).
Ta infekcija za njih nije opasna, no čini ih rezervoarima virusa kojeg izlučuju u okolinu, najviše mokraćom i izmetom. Ušavši u njihov svijet odnosno područje tzv. prirodnog žarišta, ljudi se, srećom u pravilu rijetko, u određenim okolnostima mogu zaraziti i razboljeti.
Kako se bolest prenosi?
Čovjek se može zaraziti:
- izravnim ili posrednim kontaktom s izlučevinama (mokraća, izmet ili slina) zaraženih glodavaca, udisanjem aerosola ili prašine koja sadrži uzročnike
- unosom uzročnika iz izlučevina zaraženih glodavaca kroz oštećenu kožu ili sluznicu oka, nosa i usta onečišćenim rukama ili
- kontaminiranom ili zagađenom vodom ili hranom (kao npr. neoprani šumski plodovi)
- neposrednim kontaktom sa zaraženim glodavcima
Bolest se najčešće ne prenosi sa čovjeka na čovjeka.
Mišja groznica je vezana uz izravan ili posredan dodir s divljim mišolikim glodavcima i njihovim izlučevinama, a do nešto češćeg obolijevanja ljudi obično dolazi u godinama velike brojnosti malih glodavaca (tzv. “mišje godine”). Na njihovu brojnost mogu utjecati razni promjenjivi ekološki čimbenici pa se često ne može u potpunosti objasniti niti prognozirati. Poznato je da obilje hrane pogoduje većem broju, dok dugotrajne zimske hladnoće smanjuju broj glodavaca.
Koji su simptomi bolesti?
Bolest se najčešće manifestira 1 do 2 tjedna nakon izlaganja inficiranoj izlučevini glodavca (vrlo rijetko inkubacija može trajati i do 8 tjedana) naglim nastupom visoke tjelesne temperature, praćene zimicom i jakom glavoboljom, nakon kojih slijede jaki bolovi u trbuhu i leđima, koji mogu biti praćeni mučninom i povraćanjem, zamućenim vidom te ponekad crvenilom lica i konjunktiva te osipom. Kasniji se simptomi bolesti mogu manifestirati smanjenom količinom izlučivanja urina i razvitkom zatajenja bubrega, ali i naglim padom tlaka, pojavom krvarenja i razvojem stanja šoka.
Tko najčešće obolijeva?
Na osnovi opisanog se može zaključiti da su osobe koje zbog prirode posla ili rekreativno (šumski radnici, poljoprivrednici, lovci, planinari, izletnici i sl.) dugotrajno i učestalo dolaze u neposredan ili posredan kontakt s malim divljim glodavcima najizloženiji njihovu aerosolu pa mogu biti i najizloženiji ovoj zarazi.
Važno je napomenuti da se čovjek može zaraziti i u zatvorenim prostorima u kojima mogu boraviti glodavci i gdje može biti velika koncentracija uzročnika u prašini (podrumske prostorije, garaže, tavani, ostave i dr.)
Iako rizik od obolijevanja ljudi postoji, na sreću je razmjerno malen prema proširenosti boravka ljudi u prirodi bilo zbog profesionalnih razloga, bilo zbog rekreacije te se ova bolest u ljudi relativno rijetko javlja.
Kako se zaštititi na otvorenom?
- Nemojte sjediti ni ležati izravno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi!
- Tijekom boravka u prirodi čuvajte hranu i piće (u zatvorenim spremnicima) te osobne stvari od dodira s glodavcima i njihovim izlučevinama.
- Prije konzumacije jela i pića te uzimanja cigarete dobro operite ruke toplom vodom i sapunom ili koristite antiseptik ili dezinficijens na bazi alkohola.
- Ne ostavljajte ostatke hrane i druge otpatke u prirodi!
- Nemojte piti vodu iz neuređenih šumskih izvora i lokava.
- Plodove ubrane u prirodi koji se jedu sirovi dobro operite tekućom vodom.
- Ne dirajte gnijezda glodavaca kao niti uginule glodavce bez rukavica i maske.
Kako se zaštiti u zatvorenim prostorijama?
- Osigurajte hranu i piće od pristupa glodavaca, pohranite ih u zatvorene spremnike!
- Smeće držite u zatvorenim čvrstim kontejnerima da ne bude izvor hrane glodavcima.
- Ne ostavljajte smeće u prostorijama kao što su ostave, podrumi, garaže, tavani, vikendice i sl.!
- Spriječite ulaz glodavaca u stambene i gospodarske objekte zatvarajući sve pukotine i rupe u zidovima i podovima!
- Potrebno je skloniti sva odlagališta raznih materijala koji mogu poslužiti glodavcima kao sklonište najmanje 50 m od kuće.
- Redovito provodite uništavanja glodavaca ili deratizaciju (klopke) u kući i neposredno oko kuće (ako se radi o otrovu upozorite ljude, osobito djecu)!
- Ne dirajte uginule glodavce ili njihova gnijezda golim rukama.
- Čišćenje dulje vrijeme nekorištenih prostora obavite uz što manje podizanje prašine, ako je moguće primijenite vlažno čišćenje (uz korištenje maske preko nosa i usta).
- Ne metite niti usisavajte izlučevine glodavaca, kao niti njihova gnijezda. To će pogodovati zaraznom materijalu (izlučevinama glodavaca) da se digne u zrak koji onda možete udahnuti pa se na taj način možete zaraziti.
- Nosite masku koja štiti sluznicu nosa i usta!
- Nosite gumene rukavice!
- Prilikom čišćenja koristite mokru krpu (da se izbjegne dizanje prašine) i klorni ili alkoholni dezinficijens!
U zadnjih petnaest godina broj prijava hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom u Hrvatskoj znatno varira; u prosjeku je oko šezdeset prijava godišnje (najmanje 6 oboljelih 2013. godine; najviše 317 oboljelih 2002. godine). U prva tri mjeseca ove godine prijavljen je nešto veći broj bolesnika s hemoragijskom groznicom u Hrvatskoj nego što se prijavljuje u „mirnim“ godinama, međutim manje nego u istom razdoblju tijekom epidemijskih godina. Bolesnici su iz cijele kontinentalne Hrvatske, iz poznatih endemskih područja/prirodnih žarišta.
U ovom trenutku nije moguće procijeniti kakav će biti trend tijekom ove godine, tj. da li će ova godina po broju oboljelih biti znatno iznad prosjeka.
Rizik od hemoragijske groznice je uvijek prisutan u prirodnim žarištima, a u vrijeme epidemijskih godina je nešto viši, ali se može umanjiti pridržavanjem gore opisanih mjera osobne zaštite.
Povezani članak: Procjene rizika zaražavanja djece virusom HGBS-a u Domu Crvenog križa i bližoj okolici na Sljemenu
Depresija: razgovarajmo
Svake se godine 7. travnja obilježava Svjetski dan zdravlja pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije. Za temu ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja je kao prioritetno područje globalnog javnozdravstvenog interesa odabrana depresija, s glavnom porukom „Depresija: razgovarajmo“ (engl. Depression; let’s talk). Cilj ovogodišnje javnozdravstvene kampanje „Depresija: razgovarajmo“ je osvijestiti ljude koji boluju od depresije da potraže i dobiju pomoć.
Ovom se kampanjom također želi:
- bolje informirati opću javnost o depresiji, njezinim uzrocima i mogućim posljedicama te obliku pomoći koji je dostupan za prevenciju i liječenje depresije
- potaknuti ljude s depresijom da potraže pomoć
- osvijestiti obitelj, prijatelje i kolege koji žive s ljudima koji boluju od depresije da su sposobni pružiti podršku oboljelom
Što je depresija?
Depresija je bolest koju karakteriziraju poremećaji raspoloženja.
Simptomi depresije su:
- dugotrajna tuga
- nesposobnost uživanja u ranije ugodnim stvarima ili aktivnostima
- duševna bol
Depresija utječe na obavljanje najjednostavnijih svakodnevnih zadataka, ponekad s razornim posljedicama za odnose s obitelji i prijateljima i mogućnosti da se zaradi za život. Da bi se postavila dijagnoza depresije odnosno depresivne epizode, ovi simptomi trebaju trajati najmanje 2 tjedna.
Osim navedenog, ljudi koji boluju od depresije mogu imati i neke od sljedećih simptoma:
- manjak energije
- promjene apetita
- nesanicu ili preveliku potrebu za snom
- povećanu tjeskobu ili zabrinutost
- smanjenu koncentraciju
- neodlučnost
- nemir
- osjećaj bezvrijednosti, krivnje ili beznađa
- misli o samoozljeđivanju ili suicidu
Rizik od razvoja depresije se povećava sa stresom, traumatskim životnim događajima kao što su smrt voljene osobe ili prekid veze, fizičkim bolestima, problemima uzrokovanim konzumacijom alkohola ili droge, siromaštvom, nezaposlenošću, nepravilnom prehranom i nedovoljnom tjelesnom aktivnošću. Kod nekih osoba postoji i genetska, urođena predispozicija za razvoj depresije.
Depresija može pogoditi svakoga, to nije znak slabosti. Depresija je izlječiva: razgovorom s psihoterapeutom, uzimanjem antidepresivnih lijekova ili kombinacijom obaju.
Liječenje depresije
- Potražite pomoć liječnika
- Možete se obratiti svom obiteljskom liječniku koji će provjeriti i utvrditi Vaše stanje te Vam po potrebi prepisati lijekove ili vas uputiti stručnjacima iz područja mentalnog zdravlja
- Depresija se liječi lijekovima koji se zovu antidepresivi. Ti lijekovi ne djeluju odmah kao primjerice lijekovi protiv bolova, već im je potrebno oko 1 do 6 tjedana za početak djelovanja
- Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje uzimanje lijekova i 6 do 10 mjeseci nakon prestanka simptoma
- Bitno je napomenuti da ovi lijekovi ne izazivaju ovisnost
- Osim uzimanja antidepresiva, u liječenju depresije je od velike koristi i psihoterapija
Jeste li znali?
Zajednički mentalni poremećaji (depresija i anksiozni poremećaji) su u porastu u cijelom svijetu.
U humanitarnim krizama i tijekom ratnih sukoba, 1 od 5 osoba je pogođena depresijom ili anksioznim poremećajem.
Depresija povećava rizik razvoja drugih nezaraznih bolesti kao što su dijabetes i kardiovaskularne bolesti. Uz to, dijabetes i kardiovaskularne bolesti povećavaju rizik od depresije.
Depresija koja se javlja kod žene nakon poroda može utjecati na razvoj novorođenčeta.
Najučestaliji mentalni poremećaji mogu se prevenirati i izliječiti uz relativno mali trošak.
Novi dokaz iz istraživanja koje je provela Svjetska zdravstvena organizacija pokazuje da depresija i anksiozni poremećaji koštaju globalnu ekonomiju više od US$ 1 bilijuna svake godine.
Broj ljudi s depresijom i anksioznim poremećajem u svijetu se povećava: 1990. godine je u svijetu bilo 416 milijuna oboljelih, dok je 2013. godine njihov broj porastao na 615 milijuna.
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, depresija će do 2020. godine postati drugi svjetski zdravstveni problem, a gledajući samo žensku populaciju, zdravstveni problem broj jedan. Posljedica je to kontinuiranog porasta broja depresivnih osoba.
Ako se osjećate nesretno ili mislite da imate depresiju:
- Razgovarajte o svojim osjećajima s nekim kome vjerujete.
- Potražite profesionalnu pomoć.
- Ne zaboravite da vam uz pravu pomoć može biti bolje.
- Nastavite s aktivnostima u kojima ste uživali kada vam je bilo dobro.
- Budite u kontaktu s obitelji i prijateljima.
- Redovito vježbajte, čak i ako je to samo kratka šetnja.
- Držite se pravilnih navika hranjena i spavanja.
- Prihvatite da bi mogli bolovati od depresije i prilagodite svoja očekivanja. Možda nećete biti u mogućnosti ispuniti svoje svakodnevne aktivnosti ili obveze onoliko koliko ste običavali.
- Izbjegavajte ili ograničite unos alkohola i uzimajte lijekove onako kako vam ih je prepisao liječnik.
ZAPAMTITE
Stigma i diskriminacija koje prate mentalne bolesti, uključujući depresiju, dovode do kasnijeg prepoznavanja problema i odgađaju traženje pomoći, zbog čega liječenje traje dulje, a može doći i do težih posljedica kao što je samoubojstvo.
Depresija je bolest koja pogađa ljude svih dobnih skupina, svih društvenih slojeva i svih zemalja svijeta.
Depresija se može prevenirati i liječiti.
Ako mislite da bolujete od depresije, potražite pomoć.
Izvor: WHO
Učinite korak Za mentalno zdravlje
Hrvatski zavod za javno zdravstvo je u suradnji s Gradskim uredom za zdravstvo Grada Zagreba pokrenuo zajedničko obilježavanje Svjetskog dana zdravlja 2017 posvećenog depresiji. U petak 7.4.2017. od 15.00 do 17.30 sati će se u Parku Zrinjevac u Zagrebu održati Festival mentalnog zdravlja u cilju promicanja važnosti pravovremenog ulaganja u mentalno zdravlje, zdravstvenog prosvjećivanja i informiranja o dostupnim uslugama mentalnog zdravlja u zajednici. Pogledajte obavijest o Festivalu mentalnog zdravlja
Kalendar aktivnosti povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja 2017. godine
Svjetski dan borbe protiv alkoholizma
Svjetski dan borbe protiv alkoholizma, koji se obilježava 1. travnja, prilika je da se još jednom istakne koliko konzumacija alkohola utječe na zdravlje pojedinca, ali i na dobrobit obitelji i društva u cjelini. Iako su štetne posljedice alkohola dobro poznate i znanstveno potvrđene, alkohol je i dalje jedna od najraširenijih psihoaktivnih tvari te predstavlja značajan javnozdravstveni problem.
Konzumacija alkohola povezana je s povećanim rizikom za preranu smrt i invaliditet, kao i s velikim brojem bolesti i ozljeda. Dokazano je da alkohol sudjeluje u nastanku više od 200 bolesti i zdravstvenih stanja, a povezuje se i s razvojem nekoliko sijela raka. Posebno zabrinjava činjenica da su negativni učinci alkohola često izraženiji u mlađoj životnoj dobi, pri čemu je među osobama od 15 do 49 godina alkohol jedan od vodećih čimbenika opterećenja bolešću.
Ključni trendovi vezani uz konzumaciju alkohola na EU razini1
· Europska regija je područje najveće konzumacije alkohola na svijetu te je 7 od 10 zemalja s najvišom potrošnjom alkohola po glavi stanovnika dio Europske unije.
· Jedna od svakih 11 smrti u Europskoj regiji SZO-a posljedica je konzumacije alkohola.
· Smrt zbog konzumacije alkohola gotovo je tri puta češća u Europskoj regiji SZO-a nego u svijetu.
· 1 od 11 odraslih osoba ima neki od poremećaja uzrokovanih alkoholom
SZO usvojila je Globalnu strategiju za smanjenje štetne uporabe alkohola i Globalni akcijski plan za alkohol 2022.–2030. s ciljem smanjenja štetne uporabe alkohola kroz provedbu učinkovitih, na dokazima utemeljenih intervencija na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Neophodna je provedba sveobuhvatnim politikama koje adresiraju dostupnost, cjenovnu pristupačnost i društvenu prihvatljivost alkohola, uz istodobno jačanje zdravstvenog sustava i osiguravanje dostupnosti liječenja osobama s poremećajima uzrokovanima uporabom alkohola.
Ključni trendovi vezani uz konzumaciju alkohola u Hrvatskoj
· Devet od deset odraslih barem je jednom u životu konzumiralo alkohol (89.7%).
· Relativno najveća životna prevalencija konzumacije alkohola utvrđena je u dobnim skupinama između 25 i 34 godine (93.4%) te između 35 i 44 godine (92.6%).
· U posljednjih mjesec dana alkohol je konzumiralo 65.2% odraslih te 69.6% mlađih odraslih, odnosno alkohol je konzumiralo više od dvije trećine mlađih odraslih, a najviše u dobnoj skupini između 25 i 34 godine; 73.5%.
· Podaci iz međunarodnih istraživanja (ESPAD; 2024.) pokazuju da je barem jednom u životu alkohol pilo devet od deset učenika; 56% učenika je pilo alkohol u posljednjih 30 dana.
· Mladi počinju konzumirati alkohol već u dobi od 14 godina, što naglašava potrebu za ciljanim preventivnim intervencijama u školama i zajednici.
· U skupini mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja (F00-F99), najčešće su hospitalizacije upravo zbog duševnih poremećaja i poremećaja ponašanja uzrokovanih alkoholom (F10). U 2024. godini zabilježeno je 6 167 hospitalizacija zbog ovog poremećaja, od čega je čak 5 009 kod muškaraca i 1 158 kod žena.
Štetna uporaba alkohola ne odražava se samo na tjelesno zdravlje. Povezana je i s mentalnim poremećajima, ozljedama, prometnim nesrećama, nasiljem, narušenim obiteljskim odnosima i smanjenom radnom produktivnošću. Teret konzumacije alkohola zato ne snose samo pojedinci koji piju, nego i njihove obitelji, zdravstveni sustav i zajednica u cjelini.
Poseban izazov u prevenciji predstavlja društvena prihvaćenost alkohola. U okruženju u kojem se konzumacija alkohola često smatra uobičajenim i društveno poželjnim ponašanjem, potrebno je dodatno jačati svijest o tome da „umjereno” i „uobičajeno” ne znači nužno i bez rizika. Upravo zato prevencija mora obuhvatiti kontinuiranu edukaciju, rano prepoznavanje rizičnih obrazaca pijenja te dostupnu i pravodobnu stručnu pomoć.
Učinkovit odgovor na problem alkohola zahtijeva koordinirano djelovanje na više razina. To uključuje jačanje preventivnih programa od najranije dobi, osiguravanje dostupnosti savjetovanja, ranih intervencija i liječenja, kao i provedbu učinkovitih javnozdravstvenih politika koje smanjuju dostupnost alkohola, ograničavaju njegovo oglašavanje i promicanje te pridonose odgovornijem odnosu društva prema alkoholu.
Ključne mjere za smanjenje konzumacije alkohola u Hrvatskoj
· Jedan od posebnih ciljeva Nacionalne strategije djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. koji se operativno realizira putem Akcijskog plana djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2026. odnosi se na Smanjenje dostupnosti i prodaje alkohola koje nisu u skladu sa zakonskim propisima U ovom području mjere su usmjerene na to da se dostupnost, prodaja, pristup i konzumacija alkohola na tržištu provodi sukladno važećim propisima te da njihova uporaba ne utječe na povećani rizik od zdravstvenih posljedica, pomoću edukacije, regulacije tržišta, odgovarajućeg zakonodavstva i nadzora prodaje.
· U koordinaciji Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo a u suradnji sa nadležnim tijelima, provode se programi i aktivnosti kojima se doprinosi osiguranju kvalitete prevencije, liječenja, psihosocijalnog tretmana, smanjenja šteta u odnosu na ovisnost o alkoholu.
· Naglasak je na sustavnim preventivnim i edukativnim programima u školama i na razini lokalnih zajednica, usmjerenim na poticanje zdravih navika kao i na kampanjama za informiranje o rizicima konzumacije alkohola.
· Jačanje kompetencija stručnjaka osigurava se putem sustavnih edukacija ali i donošenja smjernica, standarda i protokola za osnaživanje kvalitete provedbe tretmanskih i savjetodavnih intervencija za osobe koje se suočavaju s problemom alkoholizma.
· U tijeku je priprema provedbe Smjernica za sigurnija noćna okruženja i glazbene festivale, čiji je glavni cilj potaknuti organizatore i vlasnike prostora na stvaranje sigurnih uvjeta za sve sudionike noćnih događanja, smanjenje zdravstvenih i sigurnosnih rizika te osiguranje dostupnosti ključnih usluga. Poseban naglasak stavljen je na odgovorno posluživanje alkohola, uključujući edukaciju osoblja o sprječavanju posluživanja alkohola intoksiciranim osobama i maloljetnicima te primjenu narukvica za lakše prepoznavanje maloljetnih i punoljetnih posjetitelja.
· Inspekcijski nadzor nad provedbom zakonskih propisa uključujući prodaju alkohola maloljetnicima provodi se kontinuirano od strane Državnog inspektorata.
· Pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo djeluje Nacionalna Info linija za ovisnosti namijenjena pružanju informacija kome se osobe mogu obratiti u slučaju problema s ovisnostima kao i za uputiti korisnike na nadležne institucije/organizacije, ovisno o usluzi koja je potrebna. Linija je anonimna i dostupna putem besplatne telefonske linije 0800200070, mobitela 0914683070 (uključujući Viber i Whatsapp) i emaila ovisnosti@hzjz.hr. U okviru iste djeluje i Bijeli telefon: Odvikavanje od pušenja, besplatna telefonska linija 0800 799 za informacije i praktične savjete vezano uz prestanak pušenja.
· Kroz periodična nacionalna i međunarodna istraživanja kontinuirano se prate trendovi i prevalencija konzumacije alkohola, a dobiveni podaci koriste se kao temelj za prilagodbu i unaprjeđenje javnih politika.
Povodom Svjetskog dana borbe protiv alkoholizma koji se obilježava 1. travnja u cilju podizanja svijesti o štetnostima prekomjerne konzumacije alkohola te poticanja zdravih stilova života, u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstava, održat će se 1. travnja 2026. okrugli stol na kojem će se predstaviti aktualni trendovi, izazovi i programi u području prevencije uporabe alkohola i smanjenja štetnih posljedica vezanih uz prekomjernu konzumaciju alkohola.
[1] Referenca: Svjetska zdravstvena organizacija
Svjetski dan zdravlja – javnozdravstvena akcija na Jarunu
Povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja, u utorak 7. travnja 2026. godine, na prostoru RSC Jarun (višenamjensko igralište pored Malog jezera) u vremenu od 11:00 do 17:00 sati, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Ministarstvo zdravstva organiziraju javnozdravstvenu akciju namijenjenu svim građanima.
U sklopu događanja bit će omogućeno besplatno određivanje šećera i kolesterola iz krvi, mjerenje pedobrahijalnog indeksa (ABI) i krvnog tlaka (na preporuku lipidogram i HbA1c).
Posjetiteljima će na raspolaganju biti tematski organizirani edukativni kutci na kojima će biti dostupno medicinsko osoblje:
- Kutak za tjelesno zdravlje
- Kutak za mentalno zdravlje
- Kutak za spolno zdravlje
- Kutak o negativnim aspektima konzumacije alkohola
- Poligon za tjelesnu aktivnost školske djece
- Kutak za socijalizaciju
Točna lokacija označena je na karti ispod.
Stručnjaci iz područja zdravstva pružat će individualne savjete o unaprjeđenju zdravlja, a građanima će biti dostupni i edukativno-promotivni materijali.
Pozivamo sve građane da nam se pridruže, učine prvi korak prema očuvanju i unaprjeđenju vlastitog zdravlja te se informiraju o načinima kako svakodnevnim izborima mogu smanjiti rizik od kroničnih nezaraznih bolesti i poboljšati kvalitetu života.
COVID -19 U Hrvatskoj (31.3.2026)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 13. kalendarskom tjednu (tjedan od 23. do 29. ožujka 2026.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljene su 34 prijave COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 13. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.
Testiranje uzoraka droga (drug checking)
Međunarodni dan testiranja uzoraka droga obilježava se 31. ožujka na inicijativu organizacija koje provode aktivnosti testiranja uzoraka droga i smanjenja šteta. Svrha obilježavanja ovog dana je podizanje svijesti o rizicima povezanim s uporabom psihoaktivnih tvari, naglašavanje važnosti testiranja uzoraka droga te informiranje pojedinaca i zajednica o načinima smanjenja šteta. Poruka dana je da pravovremeno i pouzdano informiranje te dijeljenje znanja pomažu u zaštiti zdravlja i sigurnijem ponašanju.
Testiranje uzoraka droga je javnozdravstvena usluga usmjerena na smanjenje štetnih posljedica povezanih s konzumacijom droga. Omogućuje osobama koje koriste droge da dobiju pouzdane informacije o stvarnom sastavu i jačini tvari koje posjeduju, kao i stručne savjete o smanjenju rizika. U nekim slučajevima uključuje i kratko savjetovanje koje pomaže korisnicima da bolje razumiju moguće posljedice i donesu informiranije odluke, bez osuđivanja njihove odluke o konzumaciji.
Uzorci se analiziraju u laboratorijima ili u mobilnim jedinicama koje djeluju na festivalima, u klubovima ili u prostorima za konzumaciju droga. Ovisno o načinu testiranja, rezultati mogu biti dostupni gotovo odmah ili nakon nekoliko dana. Koriste se različite metode – od naprednih laboratorijskih tehnika koje omogućuju precizno određivanje sastava i jačine psihoaktivnih tvari, do jednostavnijih testova koji mogu potvrditi prisutnost određene droge.
Rezultati testiranja pružaju važne informacije o čistoći i sastavu tvari te mogu otkriti prisutnost neočekivanih ili potencijalno opasnih primjesa. Važno je naglasiti da i tvari visoke čistoće mogu sadržavati dodatke koji povećavaju rizik od štetnih posljedica, uključujući predoziranje, dok tvari niže čistoće ponekad sadrže samo nepsihoaktivne dodatke. Iako ove informacije mogu pomoći u donošenju sigurnijih odluka, ova usluga ne uklanja rizike povezane s njihovom uporabom.
Osim koristi za pojedince, testiranje uzoraka droga ima i širi javnozdravstveni značaj. Podaci dobiveni analizom uzoraka omogućuju bolje razumijevanje trendova na tržištu droga i obrazaca konzumacije te pridonose ranom prepoznavanju posebno opasnih tvari. Time se omogućuje pravodobno informiranje javnosti i planiranje preventivnih aktivnosti. Ove usluge također dopiru do dijela populacije koji inače rijetko koristi zdravstvene i savjetodavne usluge.
Unatoč tome, testiranje uzoraka droga ima svoja ograničenja. Rezultati se odnose isključivo na analizirani uzorak i ne moraju odražavati sastav svih tvari koje su dostupne na tržištu. Rizici povezani s konzumacijom droga i dalje postoje, osobito u slučaju kombiniranja više tvari, kada su učinci teže predvidivi. Također, pravni okvir u mnogim zemljama može otežati provedbu ovakvih usluga.
U kontekstu sve veće prisutnosti novih i snažnih psihoaktivnih tvari, testiranje uzoraka droga predstavlja važan alat za smanjenje rizika i zaštitu javnog zdravlja. Pravodobne i pouzdane informacije, uz edukaciju i savjetovanje, mogu pridonijeti boljem razumijevanju rizika i sigurnijem ponašanju, kako na razini pojedinca, tako i na razini zajednice.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.6. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za toksikologiju
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 11. veljače 2026. za prijam na rad na određeno vrijeme do povratka radnice s porodiljnog dopusta za radno mjesto 2.6. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za toksikologiju.
Više pogledajte ovdje.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.4. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za zdravstvenu ekologiju
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 11. veljače 2026. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme za radno mjesto 2.4. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za zdravstvenu ekologiju.
Više pogledajte ovdje.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.1. doktor medicine u Službi za epidemiologiju zaraznih bolesti
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 11. veljače 2026. za prijam na rad na određeno vrijeme za radno mjesto 2.1. doktor medicine u Službi za epidemiologiju zaraznih bolesti.
Više pogledajte ovdje.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – zasnivanje radnog odnosa za doktore medicine na neodređeno vrijeme zbog provođenja specijalističkog usavršavanja
Na temelju članka 181. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/18, 125/19, 133/20, 147/20, 136/21, 119/22, 156/22, 33/23, 145/23, 36/24, 102/25), Pravilnika o mjerilima za prijam specijalizanata (NN 83/15, 100/18, 33/23) te Plana specijalizacija i užih specijalizacija za 2025. odobrenih od Ministarstva zdravstva, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7 objavio je dana 11. veljače 2026. natječaj za zasnivanje radnog odnosa za doktore medicine na neodređeno vrijeme zbog provođenja specijalističkog usavršavanja.
Više o rezultatima pogledajte niže.
Klinička farmakologija s toksikologijom
Zahvaljujemo svim kandidatima na iskazanom interesu za rad u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.3. molekularni biolog koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za mikrobiologiju
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 11. veljače 2026. za prijam na rad na određeno vrijeme do povratka radnica s porodiljnog dopusta za radno mjesto 2.3. molekularni biolog koji sudjeluje u procesu diagnostike i liječenja u Službi za mikrobiologiju.
Više pogledajte ovdje
Mentalno zdravlje djelatnika dječjih vrtića!
Dragi djelatnici dječjih vrtića,
ovaj tjedan u vrtiću obilježavamo Tjedan mentalnog zdravlja. U ovome tjednu posebno ističemo važnost brige o emocionalnoj dobrobiti, povezivanju, pažnji prema sebi i drugima te jačanju unutarnje snage u svakodnevnim situacijama, razgovorom i zajedničkim aktivnostima.
Promicanje mentalnog zdravlja djece jednako je važno kao i promicanje tjelesnoga zdravlja, a vi u tome imate iznimno važnu ulogu. Svojom prisutnošću, načinom komunikacije, odnosom prema djeci i kolegama te brigom o vlastitoj dobrobiti stvarate sigurno i poticajno okruženje u kojem djeca uče prepoznavati i izražavati emocije, razvijati empatiju, osjećaj pripadnosti i povjerenja.
Budući da je za to potrebna iznimna snaga, ovaj tjedan posvećujemo i vama. Aktivnosti u ovoj brošuri osmišljene su kako bi vas potaknule na trenutke predaha, osvještavanje vlastitih emocija, međusobnu podršku i jačanje timske suradnje. One su jednostavne, provedive u radnom okruženju i ne zahtijevaju dodatnu pripremu. Cilj im je podsjetiti vas koliko je važno zastati, udahnuti i brinuti o sebi, baš kao što svakodnevno brinete o drugima.
Hvala vam na svemu što činite svaki dan. Neka ovaj tjedan bude prilika da zajedno osvijestimo važnost mentalnog zdravlja i proslavimo snagu zajedništva, uz razumijevanje, osmijeh i međusobnu podršku.
Čuvajte svoje mentalno zdravlje! Priključite se predloženim aktivnostima.
OVDJE preuzmite aktivnosti za djelatnika dječjih vrtića!
U petak dijelimo dobrotu! Pomažemo drugima, smiješimo se i zajedno stvaramo sreću i osjećaj pripadnosti
Pripremite se jer danas, za kraj tjedna, dijelimo dobrotu!
Što to znači? Dijeliti dobrotu znači činiti male, ali važne stvari koje drugima uljepšavaju dan – osmijeh, lijepa riječ, pomoć prijatelju ili razumijevanje kada je nekome teško. Možda se čini jednostavno, ali dobrota se uči i razvija svaki dan.
Dobrota je puno više od velikih djela. Ona je u svakodnevnim sitnicama: kada nekoga saslušamo, kada pomognemo bez da nas se zamoli, kada se nasmiješimo i pokažemo da nam je stalo. Djeca to prirodno uče kroz igru i druženje. Ona dijele igračke, tješe prijatelja, raduju se tuđem uspjehu i zajedno stvaraju osjećaj sigurnosti i pripadnosti. Dobrota nam pomaže da se osjećamo povezano s drugima, ali i dobro u vlastitoj koži.
Pod geslom „U PETAK dijelimo dobrotu! Pomažemo drugima, smiješimo se i zajedno stvaramo sreću i osjećaj pripadnosti“, zajedno ćemo istraživati koliko su važni odnosi i međusobna podrška. Kroz igru, razgovor i zajedničke aktivnosti djeca će učiti kako biti pažljiva prema drugima, kako surađivati, pomagati i graditi prijateljstva. Učit će i kako prepoznati vlastite osjećaje, ali i uvažavati osjećaje
drugih. Jer, baš kao i u životu, kada dijelimo dobrotu, gradimo odnose koji nas čine sretnijima, sigurnijima i snažnijima. Dobri odnosi, osmijeh i mala djela pažnje donose radost i nama i onima oko nas.
OVDJE preuzmite materijale o dobroti!
Zdravstvene preporuke uslijed opasnih vremenskih uvjeta
Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) povećao je stupanj upozorenja za nekoliko regija u Hrvatskoj zbog opasnih vremenskih uvjeta. Ovakve okolnosti predstavljaju povećan rizik od ozljeda – ne samo zbog jakog vjetra i mogućeg rušenja stabala, lomljenja grana i letećih predmeta, već i zbog snijega, kiše i poledice koji dodatno otežavaju kretanje i promet.
Građanima se preporučuje redovito praćenje prognoza i upozorenja na službenoj stranici meteo.hr, gdje prognostičari DHMZ-a kontinuirano ažuriraju informacije u skladu s razvojem vremenske situacije.
Kako se zaštititi:
- izbjegavajte boravak na otvorenom, osobito u blizini drveća i građevina
- budite dodatno oprezni zbog skliskih površina (snijeg i poledica)
- odgodite putovanja ako nisu nužna
- pratite informacije o stanju sigurnosti na prometnicama i upute nadležnih službi
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.6. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za ovisnosti
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 11. veljače 2026. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.6. Nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za ovisnosti.
Više pogledajte ovdje
30. Dan narcisa: Podizanje svijesti o raku dojke
U subotu, 21. ožujka 2026. godine, na Trgu bana Josipa Jelačića, Trgu Petra Preradovića i brojnim drugim lokacijama diljem Hrvatske održan je 30. Dan narcisa, posvećen podizanju svijesti o važnosti ranog otkrivanja raka dojke. Ova javnozdravstvena akcija okupila je brojne stručnjake, građane i volontere, koji su zajedno poslali snažnu poruku o važnosti odlazaka na redovite preglede i pravovremenog liječenja ove bolesti.
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med., istaknuo je kako visoka stopa odaziva na mamografski probir potvrđuje važnost i učinkovitost Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke. Naglasio je da se Hrvatska, s odazivom od 70 posto, svrstava među najuspješnije europske zemlje u organiziranom probiru. Dodao je i da je incidencija raka dojke u Hrvatskoj posljednjih dvadesetak godina u porastu, pri čemu je do značajnijeg povećanja broja novooboljelih došlo nakon 2006. godine, kada je uveden Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke. Nakon niza godina stabilnog trenda, mortalitet posljednjih devet godina bilježi pad. Prema najnovijim podacima Registra za rak, tijekom 2023. godine zabilježeno je 3293 novooboljelih, dok je u 2024. godini od ove bolesti preminulo 697 žena.
Nacionalna koordinatorica prim. dr. sc. Andrea Šupe Parun, dr. med., specijalistica epidemiologije iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, istaknula je kako je u Nacionalnom programu ranog otkrivanja raka dojke otkriveno više od 10 000 novih karcinoma dojke. Zahvaljujući Nacionalnom programu ranog otkrivanja raka dojke, koji ove godine obilježava 20. godina postojanja, danas otkrivamo značajno manje tumore pri dijagnozi. Imamo bolje educirane liječnike, naprednije dijagnostičke metode i multidisciplinarni pristup te bolju dostupnost inovativnih terapija. Sve to dovelo je do pada smrtnosti od raka dojke za 25-30 %.
Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke obuhvaća sve žene u dobi od 49 do 70 godina, kojima se svake dvije godine omogućuje besplatan mamografski pregled, a pozivi na mamografiju šalju se izravno na kućnu adresu.
Organizatori ističu da Dan narcisa nije samo simbol borbe protiv raka dojke, već i poticaj cijelom društvu da nastavi ulagati u prevenciju, edukaciju i rano otkrivanje bolesti.
Velika međunarodna akcija u Europi
U ožujku 2026. godine objavljeni su rezultati opsežne međunarodne policijske akcije usmjerene na suzbijanje dopinga i ilegalne distribucije lijekova, provedene u okviru operacije SHIELD VI. Hrvatska u tom području aktivno djeluje kroz suradnju s međunarodnim sigurnosnim i zdravstvenim institucijama, razmjenjujući informacije i sudjelujući u zajedničkim operacijama. Ujedno i nacionalna antidopinška tijela kontinuirano provode mjere nadzora, edukacije i prevencije kako bi doprinijela borbi protiv dopinga.
U ovoj koordiniranoj akciji sudjelovalo je više od 30 zemalja, uključujući i Hrvatsku, što potvrđuje visoku razinu međunarodne suradnje u borbi protiv sve raširenijeg problema dopinga. Tijekom operacije razbijene su desetine kriminalnih skupina koje su se bavile proizvodnjom i distribucijom zabranjenih dopinških sredstava.
Rezultati akcije su značajni:
- zaplijenjeni su milijuni tableta i ampula sumnjivog podrijetla
- pokrenuto je više od 900 istraga
- procesuirano je više od 3000 osoba povezanih s ilegalnim aktivnostima
Poseban naglasak stavljen je na suzbijanje crnog tržišta dopinga koje predstavlja rastući problem u Europi. Nadležna tijela sve više prepoznaju da doping nije isključivo pitanje sportaša i sportskih natjecanja već i ozbiljan oblik organiziranog kriminala koji ugrožava zdravlje ljudi i sigurnost društva.
Osim sportaša, ilegalna dopinška sredstva sve češće koriste i rekreativci, što dodatno povećava rizik za javno zdravlje. Stručnjaci upozoravaju da takvi proizvodi često sadrže neprovjerene i opasne sastojke proizvedene izvan kontroliranih uvjeta. Upravo zato ovakve akcije imaju ključnu ulogu u zaštiti građana i podizanju svijesti o štetnosti dopinga. Također se naglašava potreba za kontinuiranom edukacijom mladih sportaša o važnosti poštene igre i zdravog načina života. Dugoročno gledano, samo kombinacija represivnih mjera i preventivnih aktivnosti može učinkovito smanjiti prisutnost dopinga u društvu. (J.K.)
Četvrtak je dan za kretanje! Igra, ples i smijeh pune nas energijom i veseljem. Budite aktivni!
U četvrtak slavimo kretanje kao važan saveznik dobrog raspoloženja i mentalne dobrobiti. Kada se djeca kreću, igraju i plešu, njihovo tijelo oslobađa napetost, a um se opušta. Pokret pomaže djeci da izraze emocije, izbace višak energije i lakše se nose sa stresom, frustracijom ili nemirom – na njima prirodan i zdrav način.
Djeca imaju urođenu potrebu za kretanjem, a kroz igru i smijeh ono postaje snažan alat za očuvanje mentalnog zdravlja. Aktivnosti koje uključuju skakanje, trčanje, ples ili zajedničke igre potiču lučenje „hormona sreće“, jačaju osjećaj zadovoljstva i samopouzdanja te doprinose boljoj koncentraciji i emocionalnoj ravnoteži. Kretanje u skupini dodatno potiče osjećaj pripadnosti i povezanosti s drugima.
Tijekom ovog posebnog četvrtka u Tjednu mentalnog zdravlja, omogućujemo djeci da razigranim i nenametljivim aktivnostima osvijeste kako se njihovo tijelo i um osjećaju u pokretu. Kroz plesne igre, poligone, oponašanje pokreta i slobodno izražavanje, djeca uče prepoznati što ih opušta, veseli i smiruje, ali i kako se nositi s emocijama na pozitivan način.
Redovito kretanje ne jača samo mišiće i izdržljivost, već i otpornost, dobro raspoloženje i osjećaj unutarnje ravnoteže. Zato neka četvrtak bude dan u kojem brinemo i o tijelu i o umu – kroz igru, pokret, smijeh i zajedničko veselje.
OVDJE preuzmite materijale o tjelesnoj aktivnosti!
Radionica trajnog usavršavanja: Laboratorijska dijagnostika parazitarnih infekcija
U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, Rockefellerova 2 u Zagrebu, 11. i 12. lipnja 2026. godine održat će se radionica trajnog usavršanja pod nazivom “Laboratorijska dijagnostika parazitarnih infekcija”.
Prijave za sudjelovanje na skupu primaju se e-poštom na mail: mario.sviben@hzjz.hr ili telefonom 091 2986 545 do 15. svibnja 2026. godine.
Više informacija o simpoziju, predavačima i organizaciji provjerite ovdje. (PDF, 2.7 MB)
Obilježavanje jubilarnih 50. ožujskih susreta žena
50. ožujski susreti žena, Mali Lošinj, 19.-22.3.2026. godine
U sklopu obilježavanja jubilarnih 50. ožujskih susreta žena, na poziv organizatora Hrvatskog saveza sportske rekreacije „Sport za sve“, tim HZJZ-a aktivno je sudjelovao u programu provedbom edukativnih aktivnosti usmjerenih na promicanje zdravih životnih navika. Tijekom 20. i 21. ožujka održane su ukupno četiri edukacije, koje su vodili stručnjaci iz područja nutricionizma i kineziologije.
Kroz interaktivna predavanja i praktične savjete sudionicama je približena važnost redovite tjelesne aktivnosti i pravilne, uravnotežene prehrane u očuvanju i unaprjeđenju zdravlja. Poseban naglasak stavljen je na svakodnevne, lako primjenjive promjene životnih navika koje mogu značajno doprinijeti prevenciji kroničnih nezaraznih bolesti i poboljšanju kvalitete života. Edukacije su provedene u okviru aktivnosti Nacionalnog programa Živjeti zdravo, uz predstavljanje rada i usluga savjetovališta HZJZ-a, s ciljem informiranja i osnaživanja sudionica za donošenje zdravijih životnih izbora.
Na edukacijama je sudjelovalo ukupno 150 sudionica, koje su iskazale velik interes za teme te aktivno sudjelovale u raspravama. Povratne informacije bile su izrazito pozitivne, a organizatori i sudionice izrazili su zadovoljstvo provedenim aktivnostima te jasno istaknuli želju za nastavkom suradnje i provedbom sličnih edukacija u budućnosti.
Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak: kronične nezarazne bolesti među vodećima po smrtnosti u Hrvatskoj
Na konferenciji o zdravstvu pod nazivom Trendovi u zdravstvu – izazovi i prilike, održanoj 24. ožujka u organizaciji Američke gospodarske komore u Hrvatskoj, naglasak je stavljen na ključne izazove zdravstvenog sustava – rast kroničnih nezaraznih bolesti, potrebu za snažnijom prevencijom te dugoročnu održivost sustava.
Tom prilikom, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Krunoslav Capak, sudjelovao je na panel raspravi „Rastući izazov kroničnih bolesti: što slijedi?“ te istaknuo kako kronične nezarazne bolesti uzrokuju sve više smrtnosti u Hrvatskoj. Upozorio je kako je nužan zaokret prema sustavu koji neće biti usmjeren samo na liječenje pojedinačnih dijagnoza, već na cjelovitu i kontinuiranu skrb za pacijente.
Izvršna direktorica AmCham Hrvatska, Andrea Doko Jelušić, naglasila je kako su inovacije ključne za unaprjeđenje kvalitete skrbi i učinkovitosti sustava, uz potrebu za jasnim i predvidivim regulatornim okvirom. Istaknula je i važnost europskih inicijativa usmjerenih na jačanje zdravstvenih sustava i dostupnosti podataka u zdravstvu.
Državna tajnica Ministarstva zdravstva, Marija Bubaš, u svom je obraćanju naglasila kako su u hrvatski zdravstveni sustav u proteklom razdoblju uložena značajna sredstva, uz vidljive pomake u kvaliteti i dostupnosti zdravstvene skrbi.
„Zdravstvo danas nije samo javna usluga, već i važan čimbenik stabilnosti društva i gospodarskog razvoja. Uloženo je više od tri milijarde eura u modernizaciju sustava, opremu i zdravstvene djelatnike, a ti se pomaci konkretno vide. Nastavljamo jačati sustav kroz ulaganja u infrastrukturu, kadrove i digitalizaciju, s ciljem osiguravanja dostupne i kvalitetne zdravstvene skrbi za svakog pacijenta“, poručila je Bubaš.
Na konferenciji je istaknuta i potreba za jačanjem suradnje na svim razinama, uz važnost koordiniranih nacionalnih i europskih politika usmjerenih na otpornost i održivost zdravstvenog sustava te snažnije povezivanje javnog i privatnog sektora.
Završno je zaključeno kako hrvatski zdravstveni sustav stoji pred dvostrukim izazovom: s jedne strane rastuće opterećenje kroničnim bolestima koje zahtijeva snažniji fokus na prevenciju i koordiniranu skrb, a s druge strane potreba za daljnjim ulaganjima, modernizacijom i digitalizacijom kako bi sustav dugoročno ostao održiv i dostupan svim građanima.
Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze
Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze obilježava se 24. ožujka, u znak sjećanja na 1882. godinu kada je dr. Robert Koch otkrio uzročnika ove bolesti – bakteriju Mycobacterium tuberculosis. Tuberkuloza se najčešće prenosi s osobe koja boluje od plućne tuberkuloze na drugu osobu putem sitnih čestica zaraženog zraka koje se stvaraju kada bolesna osoba kašlje, kiše, pjeva ili govori. Vjerojatnost prijenosa ovisi o duljini i učestalosti kontakta te količini uzročnika u zraku.
Bolest može zahvatiti različite organe, ali se u najvećem broju slučajeva razvija u plućima. Važno je naglasiti da jedna neliječena osoba može zaraziti veći broj ljudi u svojoj okolini, zbog čega je rano prepoznavanje simptoma i pravodobno liječenje ključno za sprječavanje daljnjeg širenja.
Iako se tuberkuloza često doživljava kao bolest prošlosti, ona i dalje predstavlja značajan javnozdravstveni izazov. Procjenjuje se da svake godine oboli oko deset milijuna ljudi diljem svijeta, a posljednjih godina bilježi se nažalost i blagi porast broja oboljelih. Tuberkuloza i danas uzrokuje oko 1,5 milijuna smrti godišnje, čime ostaje jedan od vodećih uzroka smrti od zaraznih bolesti. To naglašava potrebu za kontinuiranim ulaganjem u prevenciju, dijagnostiku i dostupnost liječenja, s ciljem smanjenja opterećenja bolešću na globalnoj razini.
Hrvatska je već niz godina zemlja s niskom incidencijom tuberkuloze (ispod 10/100000 stanovnika), a u 2024. godini prijavljeno je 282 novooboljelih. Međutim, upravo niža pojavnost može dovesti do smanjene sumnje na bolest u svakodnevnoj kliničkoj praksi, što ponekad rezultira kasnijim postavljanjem dijagnoze. Zato je važno i dalje raditi na edukaciji i podizanju svijesti, kako u općoj populaciji, tako i među zdravstvenim djelatnicima.
Ovogodišnja tema Svjetskog dana borbe protiv tuberkuloze je „Možemo zaustaviti tuberkulozu: uz podršku primarne zdravstvene zaštite, inovacija i predanih zajednica“, koja naglašava potrebu za trajnom predanošću, nacionalnim vodstvom, odgovarajućim ulaganjima i aktivnim sudjelovanjem zajednice.
Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze podsjeća nas da je riječ o bolesti koja je i dalje prisutna te zahtijeva stalnu pažnju i djelovanje. Samo zajedničkim naporima u prevenciji, ranom otkrivanju i liječenju moguće je smanjiti njezin utjecaj i približiti se cilju njezina suzbijanja.