Hrvatski dan nepušenja – poziv na okrugli stol

22. VELJAČE 2023. , SRIJEDA U 10.30 SATI

EDUKACIJSKI CENTAR HRVATSKOG ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO, ROCKEFELLEROVA 12, ZAGREB

Uz Svjetski dan nepušenja (31. svibnja), u Hrvatskoj se od 2003. godine obilježava i nacionalni dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima (engl. World No Tobacco Day). Hrvatski dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima obilježava se prvog dana Korizme ove godine je 22. veljače, posebnost tog dana je što većina ljudi razmišlja o odricanju od nečega u čemu uživa tijekom godine. Dan bez duhanskog dima je dan kojim se želi potaknuti pušače na prestanak pušenja. Kao i prema modelu koji se provodi u drugim zemljama, obilježavanjem Dana bez duhanskog dima nastoji se potaknuti pušače da ne zapale cigaretu 24 sata kako bi uvidjeli da to nije nemoguće i nastavili s apstinencijom. To je prilika da pušači razmisle o svojoj ovisnosti o cigaretama, da im nepušači pomognu da se odreknu cigareta. Povodom Hrvatskog dana nepušenja – Dana bez duhanskog dima, Hrvatski zavod za javno zdravstvo zajedno sa Nacionalnim povjerenstvom za borbu protiv pušenja Ministarstva zdravstva organizira okrugli stol. Okrugli stol će biti održan 22. veljače 2023., srijeda u 10.30 sati u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Rockefellerova 12, Zagreb.

 

 

Okrugli stol bit će i prilika da prikažemo situaciju s pušenjem kod mladih, potaknemo pušače na prestanak, podsjetimo na Škole nepušenja, te izazove koje donose novi duhanski proizvodi i e-cigarete. Pozivamo sve zainteresirane stručnjake da nam se pridruže na Okruglom stolu te sudjeluju u raspravi s primjerima dobre prakse.

Duhan je odgovoran za smrt više od 8 milijuna ljudi godišnje.Više od 7 milijuna tih smrtnih slučajeva posljedica je izravne uporabe duhana, dok je oko 1.2 milijuna posljedica izloženosti nepušača duhanskom dimu. Pušenje duhana izaziva ovisnost, oštećuje sve organske sustave u organizmu te povećava rizik za više od trideset bolesti.

Prema rezultatima istraživanja provedenog 2019. godine „Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji u Republici Hrvatskoj“ (istraživanje HZJZ-a i Institut za društvena istraživanja dr. Ivo Pilar) 38,4% odraslih puši, najviše u dobnoj skupini između 25. i 35. godine života (43,6%), dok muškarci nešto češće puše od žena (41,2% naspram 35,7%) .

Duhanski dim sadrži preko 7 000 različitih kemijskih sastojaka, od kojih neke posebno oštećuju srce i krvne žile. Najštetnije tvari iz duhanskog dima za krvožilni sustav su nikotin, katran i ugljični monoksid.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) “Duhanski proizvodi” se definiraju kao proizvod koji su u cijelosti ili djelomično napravljeni od listova duhana kao sirovine koji se proizvode za pušenje,  žvakanje. Na tržištu se pojavio sve veći broj  „Novih duhanskih proizvoda” koji se definiraju kao duhanski proizvod koji ne pripada ni jednoj od sljedećih kategorija:cigarete,duhan (za samostalno motanje, za lule i vodene lule,cigare i cigarilosi) ,duhan (za žvakanje, za šmrkanje ili za oralnu potrošnju) .

Prodaja cigareta smanjivala se tijekom godina proteklog desetljeća, što dovodi do razvoja i marketinga e-cigareta i novih duhanskih proizvoda (grijani duhanski proizvodi). Elektronički sustavi za isporuku nikotina(e-cigarete), koji se također nazivaju vaping uređaji ili olovke za vape, uređaji koji se koriste za pušenje ili „vape“ aromatizirane otopine. Prema SZO glavni sastojci otopine e-cigareta su: nikotin, propilen glikol sa ili bez glicerola i različita sredstva za poboljšanje okusa. Uz negativan utjecaj na zdravlje ljudi, negativno utječu na okoliš.Proizvođači e-cigareta ne dostavljaju jasne upute korisnicima kako pravilno odložiti korištene uređaje, litij-ionske baterije i iskorištene uljne patrone. E-cigarete su izrađene od plastike i metala i kao takve nisu biorazgradive što uzrokuje raspršenje mikroplastike i ulja u okoliš. Grijani duhanski proizvodi postupkom zagrijavanja stvaraju aerosol koji sadrži nikotin i štetne sastojke u obliku aditiva i aroma .Prema duhanskim tvrtkama, zagrijavanjem duhana, a ne spaljivanjem kao kod obične cigarete, značajno se smanjuje stvaranje štetnih tvari koje nastaju pri visokoj temperaturi povezane s izgaranjem navodi SZO.

Unatoč naporu duhanskih tvrtki da se dokaže smanjena štetnost kod konzumacije e-cigareta i grijanih duhanskih proizvoda,prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) prijavljeno je više od 2800 slučajeva, uključujući i 68 smrtna slučaja EVALI koja predstavlja upalni odgovor dišnog sustava koji nastaje zagrijavanjem i aerosolizacijom ulja koje se taloži u alveolarnom prostoru. EVALI uključuje stanja kao što su lipoidna pneumonia, pneumonitis uzrokovan preosjetljivošću, difuzno alveolarno krvarenje, akutna eozinofilna pneumonija navodi CDC.

Uz e-cigarete i grijane duhanske proizvode u ,,Proizvode sljedeće generacije“ spadaju SNUS i nikotinske vrećice.

SNUS je tradicionalni skandinavski bezdimni duhanski proizvod, reguliran je kao prehrambeni proizvod prema švedskom zakonu o hrani od 1970-ih. Konzumira se stavljanjem vrećice između desni i gornje usne na određeno vrijeme. Iako je opće prihvaćeno da su opasnosti po zdravlje od korištenja snusa puno manje nego kod pušenja, ostaje nejasnoća oko dugoročnih učinaka. Istraživanja su pokazala povezanost između upotrebe snusa i raka gušterače, te povezanost upotrebe snusa dijabetesom tipa 2, smrtonosnim srčanim udarima, povišenim krvnim tlakom te prijevremenim porodom i mrtvorođenošću.

Nikotinske vrećice slične su vrećicama za snus jer su napravljene za postavljanje između usna i desni, te ne zahtijevaju pljuvanje. Ne sadrže list duhana, već oblik dehidriranog nikotina (s dodanim aromama). Nikotin se apsorbira u krvotok preko sluznice u ustima. Vrećice također općenito sadrže biljna vlakna, arome i zaslađivače. Istraživači su upozorili da se nikotinske vrećice posebno sviđaju mladima i nepušačima, jer se prodaju u raznim voćnim okusima, u atraktivnom pakiranju i mogu se diskretno koristiti.

Tijekom sazrijevanja i traženja svoga identiteta, mlade su osobe sklone burnom, nepromišljenom reagiranju te počinju eksperimentirati sa svime što je zabranjeno. Eksperimentiranje duhanom povezano je sa željom da se isproba „zabranjeno voće“, ali i s obilježjem mladosti i nezrelosti, koja ne priznaje vezu između rizičnih ponašanja i loših posljedica koje mogu nastupiti odmah ili s vremenom.

Prema najnovijem Istraživanju o zdravstvenom ponašanju mladih (engl. Health Behaviour in School-aged Children; HBSC) provedenom 2022 g. veliki broj učenika/ca nije probao cigarete nikad u životu što je vidljivo iz slike 1. Trend pušenja barem jednom u 30 dana kod učenika/ca raste s dobi (slika 2). Vrlo nizak postotak učenika/ca puši cigarete svakodnevno (slika 3) dok najveći broj učenika/ca u dobi od 15 godina puši cigarete najmanje jednom tjedno. (slika 4).

Slika 1

 

 

 

 

 

Slika 2

 

 

 

 

 

Slika 3

 

 

 

 

 

Slika 4

 

 

 

 

 

LIITERATURA:

1.       https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/tobacco

2.       https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/

3.       Štimac Grbić, D., Glavak Tkalić, R. (Ur.). (2020). Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske: 2019. i analiza trendova uporabe 2011.-2019. Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.

4.       https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/

5.       United States (US) Federal Drug Administration (FDA): Vaporizers, E-Cigarettes, and other Electronic Nicotine Delivery Systems (ENDS)

6.       Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, S. Peeters, A. Gilmore, Tobacco Control, 2015

7.       J. Foulds, L. Ramstrom, M. Burke, et al. Effect of smokeless tobacco (snus) on smoking and public health in Sweden. Tobacco Control, 2003. Swedish Food Regulations, Food Act (Livsmedelslagen SFS 2006:804). 2006

8.       Royal College of Physicians. Harm reduction in nicotine addiction: helping people who can’t quit. A report by the Tobacco Advisory Group of the Royal College of Physicians. 2007

9.       J. Luo , W. Ye, K. Zendehdel, et al., Oral use of Swedish moist snuff (snus) and risk for cancer of the mouth, lung, and pancreas in male construction workers: a retrospective cohort study. Lancet, 2007, Jun 16;369(9578),2015-20

10.   T. Schmid, Smokeless Alternatives on the Upswing, Tobacco Asia, 3 February 2021

11.   S. Peeters, A. Gilmore, Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, Tobacco Control, 2015

12.   Gazdek D. (2014) Navika pušenja djelatnika u zdravstvu Koprivničko-križevačke županije. Nove staze 32:25-26

13.   HBSC survey conducted in 2022 among Croatian pupils

 

Sudjelujte u natječaju projekta EU – JAMRAI

Razmišljate li kreativno?

#AntibioticResistanceSymbol

Pozivamo vas da sudjelujete u natječaju za dizajniranje prvog globalnog simbola koji će predstavljati otpornost na antibiotike. Pobjednik dobiva nagradu od 2000 eura!

 

Upotreba antibiotika nesumnjivo predstavlja revolucionarno medicinsko dostignuće. Zahvaljujući njima, nekad smrtonosne bolesni su postale gotovo pa bezazlene, čime su nebrojeni životi spašeni. Ipak, zbog tih istih antibiotika, točnije, zbog njihove prekomjerne i neprimjerene uporabe, ovo je dostignuće sada pod golemim rizikom. Naime, sve je više bakterija postalo otporno na antibiotike koji su u opticaju, a ukoliko se dosadašnji trendovi nastave, stručnjaci predviđaju kako bi  do 2050. godine antimikrobna rezistencija mogla postati vodeći uzrok smrtnosti na globalnoj razini. Ukratko, radi se o  gorućem javnozdravstvenom problemu, na koji je potrebna što sveobuhvatnija reakcija, i to u što skorijem roku.

Pristup „Jedno zdravlje“, koje karakterizira dosadašnju borbu s ovim izazovom, naglašava potrebu ujedinjenom pristupu zdravlju čovjeka, životinja i okoliša, kao i najužu suradnju stručnjaka iz područja veterine, humane medicine i znanosti o okolišu. Ipak, ovaj golemi globalni izazov treba dodatno, još udruženije djelovanje, a to je djelovanje svih nas. Zbog toga nam je potreban zajednički, svima poznat simbol oko kojeg ćemo se okupiti, koji će predstavljati našu zajedničku borbu.

Od takvog simbola očekujemo da nam omogući da se dublje razumijemo i na simboličkoj, neverbalnoj, kreativnoj razini djelovanja. Na taj ćemo način imati veće šanse ne samo ujedinjeno djelovati, već će i naše aktivnosti u smjeru zajedničkog cilja moći biti vidljivije, sveobuhvatnije, ali i atraktivnije. Imajući to u vidu, projekt EU-JAMRAI (engl. Joint action on antimicrobial resistance and health care associated infections) je raspisao natječaj kojim se traži prvi globalni simbol za otpornost na antibiotike. Treba napomenuti da se ne traži logo ili nešto slično, već nešto opipljivo, što bi svatko, bilo gdje, mogao izraditi kod kuće i nositi s ponosom, poput crvene vrpce koja označava borbu protiv AIDS-a.

Ovaj natječaj je otvoren do 31. ožujka 2020. godine, a najuspješniji kreativac bit će nagrađen iznosom od 2000 eura.

Više informacija o procesu prijave možete naći ovdje.

 

 

Više o projektu EU – JAMRAI možete pročitati ovdje.

 

Mišja groznica ili hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom

O kakvoj se bolesti radi i što je uzrokuje?

Mišja groznica je naziv bolesti koji se u javnosti često koristi za hemoragijsku groznicu s bubrežnim sindromom (HGBS). HGBS je virusna zoonoza, prvenstveno bolest šumskih mišolikih glodavaca poznata kao bolest prirodnih žarišta. Javlja se u određenim geografskim područjima u kojima su nužno zadovoljeni ekološki uvjeti (abiotički – klima, vodeni tokovi, tlo, padaline, uz biotičke – biljne i životinjske zajednice) da bi se uzročnik bolesti mogao trajno održavati na određenom području.

Bolest uzrokuju Hantavirusi, koji su rasprostranjeni u raznim dijelovima svijeta, kako u Aziji, tako i od sjevera do juga Europe. U Hrvatskoj je bolest stalno prisutna pretežno u kontinentalnim područjima, s različitom učestalošću od godine do godine.

Svake se godine bilježe pojedinačni ili sporadični slučajevi, a ciklički epidemije odnosno povremeno se registrira povećan broj oboljelih osoba, kao što je bilo 1995., 2002., 2012. te 2014. godine.

U Hrvatskoj su poznata neka prirodna žarišta odnosno enzootska područja, npr. neke šume u Lici, Karlovačkoj županiji, Zagrebačkoj županiji, Slavoniji, Gorskom Kotaru, Medvednica, međutim rasprostranjenost ove zoonoze u Hrvatskoj nije u potpunosti poznata.


Tko je rezervoar i domaćin uzročnika?

Mišoliki glodavci su prirodni rezervoari i prenositelji virusa. Uzročnik prirodno kruži i održava se među mišolikim glodavcima.

Kod nas u Hrvatskoj su to: riđa voluharica (Clethrionomys glareolus) i žutogrli miš (Apodemus flavicollis), a uz njih u manjoj mjeri i šumski miš (Apodemus sylvaticus), poljski miš (Apodemus agrarius) te livadna voluharica (Microtus agrestis).

Ta infekcija za njih nije opasna, no čini ih rezervoarima virusa kojeg izlučuju u okolinu, najviše mokraćom i izmetom. Ušavši u njihov svijet odnosno područje tzv. prirodnog žarišta, ljudi se, srećom u pravilu rijetko, u određenim okolnostima mogu zaraziti i razboljeti.


Kako se bolest prenosi?

Čovjek se može zaraziti:

  • izravnim ili posrednim kontaktom s izlučevinama (mokraća, izmet ili slina) zaraženih glodavaca, udisanjem aerosola ili prašine koja sadrži uzročnike
  • unosom uzročnika iz izlučevina zaraženih glodavaca kroz oštećenu kožu ili sluznicu oka, nosa i usta onečišćenim rukama ili
  • kontaminiranom ili zagađenom vodom ili hranom (kao npr. neoprani šumski plodovi)
  • neposrednim kontaktom sa zaraženim glodavcima

Bolest se najčešće ne prenosi sa čovjeka na čovjeka.

Mišja groznica je vezana uz izravan ili posredan dodir s divljim mišolikim glodavcima i njihovim izlučevinama, a do nešto češćeg obolijevanja ljudi obično dolazi u godinama velike brojnosti malih glodavaca (tzv. “mišje godine”). Na njihovu brojnost mogu utjecati razni promjenjivi ekološki čimbenici pa se često ne može u potpunosti objasniti niti prognozirati. Poznato je da obilje hrane pogoduje većem broju, dok dugotrajne zimske hladnoće smanjuju broj glodavaca.


Koji su simptomi bolesti?

Bolest se najčešće manifestira 1 do 2 tjedna nakon izlaganja inficiranoj izlučevini glodavca (vrlo rijetko inkubacija može trajati i do 8 tjedana) naglim nastupom visoke tjelesne temperature, praćene zimicom i jakom glavoboljom, nakon kojih slijede jaki bolovi u trbuhu i leđima, koji mogu biti praćeni mučninom i povraćanjem, zamućenim vidom te ponekad crvenilom lica i konjunktiva te osipom. Kasniji se simptomi bolesti mogu manifestirati smanjenom količinom izlučivanja urina i razvitkom zatajenja bubrega, ali i naglim padom tlaka, pojavom krvarenja i razvojem stanja šoka.


Tko najčešće obolijeva?

Na osnovi opisanog se može zaključiti da su osobe koje zbog prirode posla ili rekreativno (šumski radnici, poljoprivrednici, lovci, planinari, izletnici i sl.) dugotrajno i učestalo dolaze u neposredan ili posredan kontakt s malim divljim glodavcima najizloženiji njihovu aerosolu pa mogu biti i najizloženiji ovoj zarazi.

Važno je napomenuti da se čovjek može zaraziti i u zatvorenim prostorima u kojima mogu boraviti glodavci i gdje može biti velika koncentracija uzročnika u prašini (podrumske prostorije, garaže, tavani, ostave i dr.)

Iako rizik od obolijevanja ljudi postoji, na sreću je razmjerno malen prema proširenosti boravka ljudi u prirodi bilo zbog profesionalnih razloga, bilo zbog rekreacije te se ova bolest u ljudi relativno rijetko javlja.


Kako se zaštititi na otvorenom? 

 

  • Nemojte sjediti ni ležati izravno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi!
  • Tijekom boravka u prirodi čuvajte hranu i piće (u zatvorenim spremnicima) te osobne stvari od dodira s glodavcima i njihovim izlučevinama.
  • Prije konzumacije jela i pića te uzimanja cigarete dobro operite ruke toplom vodom i sapunom ili koristite antiseptik ili dezinficijens na bazi alkohola.
  • Ne ostavljajte ostatke hrane i druge otpatke u prirodi!
  • Nemojte piti vodu iz neuređenih šumskih izvora i lokava.
  • Plodove ubrane u prirodi koji se jedu sirovi dobro operite tekućom vodom.
  • Ne dirajte gnijezda glodavaca kao niti uginule glodavce bez rukavica i maske.

 

Kako se zaštiti u zatvorenim prostorijama?

  • Osigurajte hranu i piće od pristupa glodavaca, pohranite ih u zatvorene spremnike!
  • Smeće držite u zatvorenim čvrstim kontejnerima da ne bude izvor hrane glodavcima.
  • Ne ostavljajte smeće u prostorijama kao što su ostave, podrumi, garaže, tavani, vikendice i sl.!
  • Spriječite ulaz glodavaca u stambene i gospodarske objekte zatvarajući sve pukotine i rupe u zidovima i podovima!
  • Potrebno je skloniti sva odlagališta raznih materijala koji mogu poslužiti glodavcima kao sklonište najmanje 50 m od kuće.
  • Redovito provodite uništavanja glodavaca ili deratizaciju (klopke) u kući i neposredno oko kuće (ako se radi o otrovu upozorite ljude, osobito djecu)!
  • Ne dirajte uginule glodavce ili njihova gnijezda golim rukama.
  • Čišćenje dulje vrijeme nekorištenih prostora obavite uz što manje podizanje prašine, ako je moguće primijenite vlažno čišćenje (uz korištenje maske preko nosa i usta).
  • Ne metite niti usisavajte izlučevine glodavaca, kao niti njihova gnijezda. To će pogodovati zaraznom materijalu (izlučevinama glodavaca) da se digne u zrak koji onda možete udahnuti pa se na taj način možete zaraziti.
  • Nosite masku koja štiti sluznicu nosa i usta!
  • Nosite gumene rukavice!
  • Prilikom čišćenja koristite mokru krpu (da se izbjegne dizanje prašine) i klorni ili alkoholni dezinficijens!

 

U zadnjih petnaest godina broj prijava hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom u Hrvatskoj znatno varira; u prosjeku je oko šezdeset prijava godišnje (najmanje 6 oboljelih 2013. godine; najviše 317 oboljelih 2002. godine). U prva tri mjeseca ove godine prijavljen je nešto veći broj bolesnika s hemoragijskom groznicom u Hrvatskoj nego što se prijavljuje u „mirnim“ godinama, međutim manje nego u istom razdoblju tijekom epidemijskih godina. Bolesnici su iz cijele kontinentalne Hrvatske, iz poznatih endemskih područja/prirodnih žarišta.

U ovom trenutku nije moguće procijeniti kakav će biti trend tijekom ove godine, tj. da li će ova godina po broju oboljelih biti znatno iznad prosjeka.

Rizik od hemoragijske groznice je uvijek prisutan u prirodnim žarištima, a u vrijeme epidemijskih godina je nešto viši, ali se može umanjiti pridržavanjem gore opisanih mjera osobne zaštite.

 

Povezani članak: Procjene rizika zaražavanja djece virusom HGBS-a u Domu Crvenog križa i bližoj okolici na Sljemenu

Depresija: razgovarajmo

Svake se godine 7. travnja obilježava Svjetski dan zdravlja pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije. Za temu ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja je kao prioritetno područje globalnog javnozdravstvenog interesa odabrana depresija, s glavnom porukom „Depresija: razgovarajmo“ (engl. Depression; let’s talk). Cilj ovogodišnje javnozdravstvene kampanje „Depresija: razgovarajmo“ je osvijestiti ljude koji boluju od depresije da potraže i dobiju pomoć.

Ovom se kampanjom također želi:

  • bolje informirati opću javnost o depresiji, njezinim uzrocima i mogućim posljedicama te obliku pomoći koji je dostupan za prevenciju i liječenje depresije
  • potaknuti ljude s depresijom da potraže pomoć
  • osvijestiti obitelj, prijatelje i kolege koji žive s ljudima koji boluju od depresije da su sposobni pružiti podršku oboljelom

 

Što je depresija?

Depresija je bolest koju karakteriziraju poremećaji raspoloženja.

Simptomi depresije su:

  • dugotrajna tuga
  • nesposobnost uživanja u ranije ugodnim stvarima ili aktivnostima
  • duševna bol

Depresija utječe na obavljanje najjednostavnijih svakodnevnih zadataka, ponekad s razornim posljedicama za odnose s obitelji i prijateljima i mogućnosti da se zaradi za život. Da bi se postavila dijagnoza depresije odnosno depresivne epizode, ovi simptomi trebaju trajati najmanje 2 tjedna.

Osim navedenog, ljudi koji boluju od depresije mogu imati i neke od sljedećih simptoma:

  • manjak energije
  • promjene apetita
  • nesanicu ili preveliku potrebu za snom
  • povećanu tjeskobu ili zabrinutost
  • smanjenu koncentraciju
  • neodlučnost
  • nemir
  • osjećaj bezvrijednosti, krivnje ili beznađa
  • misli o samoozljeđivanju ili suicidu

Rizik od razvoja depresije se povećava sa stresom, traumatskim životnim događajima kao što su smrt voljene osobe ili prekid veze, fizičkim bolestima, problemima uzrokovanim konzumacijom alkohola ili droge, siromaštvom, nezaposlenošću, nepravilnom prehranom i nedovoljnom tjelesnom aktivnošću. Kod nekih osoba postoji i genetska, urođena predispozicija za razvoj depresije.

Depresija može pogoditi svakoga, to nije znak slabosti. Depresija je izlječiva: razgovorom s psihoterapeutom, uzimanjem antidepresivnih lijekova ili kombinacijom obaju.

 

Liječenje depresije

  • Potražite pomoć liječnika
  • Možete se obratiti svom obiteljskom liječniku koji će provjeriti i utvrditi Vaše stanje te Vam po potrebi prepisati lijekove ili vas uputiti stručnjacima iz područja mentalnog zdravlja
  • Depresija se liječi lijekovima koji se zovu antidepresivi. Ti lijekovi ne djeluju odmah kao primjerice lijekovi protiv bolova, već im je potrebno oko 1 do 6 tjedana za početak djelovanja
  • Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje uzimanje lijekova i 6 do 10 mjeseci nakon prestanka simptoma
  • Bitno je napomenuti da ovi lijekovi ne izazivaju ovisnost
  • Osim uzimanja antidepresiva, u liječenju depresije je od velike koristi i psihoterapija

 

Jeste li znali?

Zajednički mentalni poremećaji (depresija i anksiozni poremećaji) su u porastu u cijelom svijetu.

U humanitarnim krizama i tijekom ratnih sukoba, 1 od 5 osoba je pogođena depresijom ili anksioznim poremećajem.

Depresija povećava rizik razvoja drugih nezaraznih bolesti kao što su dijabetes i kardiovaskularne bolesti. Uz to, dijabetes i kardiovaskularne bolesti povećavaju rizik od depresije.

Depresija koja se javlja kod žene nakon poroda može utjecati na razvoj novorođenčeta.

Najučestaliji mentalni poremećaji mogu se prevenirati i izliječiti uz relativno mali trošak.

Novi dokaz iz istraživanja koje je provela Svjetska zdravstvena organizacija pokazuje da depresija i anksiozni poremećaji koštaju globalnu ekonomiju više od US$ 1 bilijuna svake godine.

Broj ljudi s depresijom i anksioznim poremećajem u svijetu se povećava: 1990. godine je u svijetu bilo 416 milijuna oboljelih, dok je 2013. godine njihov broj porastao na 615 milijuna.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, depresija će do 2020. godine postati drugi svjetski zdravstveni problem, a gledajući samo žensku populaciju, zdravstveni problem broj jedan. Posljedica je to kontinuiranog porasta broja depresivnih osoba.

 

Ako se osjećate nesretno ili mislite da imate depresiju:

  • Razgovarajte o svojim osjećajima s nekim kome vjerujete.
  • Potražite profesionalnu pomoć.
  • Ne zaboravite da vam uz pravu pomoć može biti bolje.
  • Nastavite s aktivnostima u kojima ste uživali kada vam je bilo dobro.
  • Budite u kontaktu s obitelji i prijateljima.
  • Redovito vježbajte, čak i ako je to samo kratka šetnja.
  • Držite se pravilnih navika hranjena i spavanja.
  • Prihvatite da bi mogli bolovati od depresije i prilagodite svoja očekivanja. Možda nećete biti u mogućnosti ispuniti svoje svakodnevne aktivnosti ili obveze onoliko koliko ste običavali.
  • Izbjegavajte ili ograničite unos alkohola i uzimajte lijekove onako kako vam ih je prepisao liječnik.

ZAPAMTITE

Stigma i diskriminacija koje prate mentalne bolesti, uključujući depresiju, dovode do kasnijeg prepoznavanja problema i odgađaju traženje pomoći, zbog čega liječenje traje dulje, a može doći i do težih posljedica kao što je samoubojstvo.

Depresija je bolest koja pogađa ljude svih dobnih skupina, svih društvenih slojeva i svih zemalja svijeta.

Depresija se može prevenirati i liječiti.

Ako mislite da bolujete od depresije, potražite pomoć.

 

Izvor: WHO

 

Učinite korak Za mentalno zdravlje

 

Hrvatski zavod za javno zdravstvo je u suradnji s Gradskim uredom za zdravstvo Grada Zagreba pokrenuo zajedničko obilježavanje Svjetskog dana zdravlja 2017 posvećenog depresiji. U petak 7.4.2017. od 15.00 do 17.30 sati  će se u Parku Zrinjevac u Zagrebu održati Festival mentalnog zdravlja u cilju promicanja važnosti pravovremenog ulaganja u mentalno zdravlje, zdravstvenog prosvjećivanja i informiranja o dostupnim uslugama mentalnog zdravlja u zajednici. Pogledajte obavijest o Festivalu mentalnog zdravlja

 

Kalendar aktivnosti povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja 2017. godine

 

WADA financira otkrivanje genskog dopinga

Dr. Daniel Hershtain, izvršni direktor Izraelske nacionalne antidopinške agencije, udružio se s vodećim u genetskim istraživanjima, profesorima Kyleom Cromerom i Shaijem Carmijem, kako bi razvili osjetljivu, skalabilnu i neinvazivnu metodu za otkrivanje izmjena gena povezanih s dopingom.

Cromer sa Sveučilišta u Kaliforniji u San Franciscu stručnjak je za terapijsko uređivanje genoma i intervencije temeljene na genima, a Carmi s Hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu lider je u statističkoj i populacijskoj genetici s pionirskim radom u medicinskoj genomici. Budući da Hershtain upravlja radom u stvarnim potrebama globalnih antidopinških napora, grupa je nedavno dobila znanstveno-istraživačku potporu Svjetske antidopinške agencije.

Kako metode dopinga postaju sve sofisticiranije, WADA ima za cilj ostati ispred “igre”, financirajući revolucionarna istraživanja o novim tehnologijama koje bi mogle pomoći sportašima da pomaknu granice ljudske izvedbe. “Jedan od izazova antidopinga je taj što obično malo zaostajemo. Tako da se obično uvodi novi lijek ili nova metoda dopinga, a tek onda razvijamo test”, objasnio je Hershtain, koji je također liječnik praktičar, za Inside the Games.

Hershtain i njegov tim imaju za cilj retroaktivno otkriti izmjene gena.

Unatoč tome što do danas nije bilo potvrđenih slučajeva genskog dopinga, WADA ga je još 2003. uvrstila na Popis zabranjenih sredstava. Genski doping mijenja genetski sastav kako bi se poboljšale određene osobine kao što su mišićna masa ili broj crvenih krvnih stanica

Kao i mnoga znanstvena otkrića, genska terapija — koja se smatra svetim gralom u medicini — mogla bi se koristiti u neterapijske svrhe od strane sportaša koji se nadaju da će pobijediti sustav. Za razliku od tradicionalnih metoda dopinga, koje mogu zahtijevati različite sesije za održavanje razine lijeka, Hershtain je objasnio da bi genski doping mogao biti jednokratni tretman koji se sastoji od injekcije proteina koji mijenja DNK. Za razliku od lijekova za poboljšanje športskih izvedbi koji ostavljaju tragove, genska terapija bi za sada mogla proći ispod radara tradicionalnih dopinških testova.

Takav je slučaj s eritropoetinom, jednim od hormona koji sportaši koriste za povećanje proizvodnje crvenih krvnih stanica. Iako se zabranjena tvar može otkriti u urinu ili krvi samo kratko vrijeme nakon uzimanja, sportaši i dalje riskiraju otkrivanje prilikom redovitog testiranja na i izvan natjecanja.

Genskom terapijom “možete promijeniti gen koji stvara EPO u vašem tijelu ili možete promijeniti gen EPO receptora”, objasnio je Hershtain. To znači da sportaš ne treba uzimati hormon jer će njegovo tijelo proizvesti željeni učinak.

“To je stvarno teško otkriti jer je prošlo razmišljanje bilo da možda trebamo uzeti uzorak DNK svakog sportaša i imati neku vrstu banke ili DNK baze podataka, a zatim ga možemo ponovno testirati kako bismo vidjeli promjene. To nije praktično i stvarno je skupo. Metoda koju razvijamo je u osnovi pronaći te promjene nakon što su učinjene.”

Hershtainov tim radi na retroaktivnom otkrivanju manipulacije. “Potpuno je drugačije jer se naša metoda ne temelji na vašoj vlastitoj osnovnoj liniji. Dakle, u jednom testu možemo otkriti bivši doping … da je sportaš manipulirao svojim genomom.”

Hershtain je nadalje rekao da njegov tim radi na popisu za sužavanje mogućih ciljanih gena. Osim povećanja crvenih krvnih stanica kako bi se poboljšala isporuka kisika u mišiće, povećanje mišićne mase i gustoće kostiju mogla bi biti još jedna potencijalna meta za manipulaciju. “U osnovi, stvorit ćemo popis gena sličan popisu zabranjenih sredstava… ne želimo provjeravati cijeli genom.”

Iako je već samo uzimanje lijekova za poboljšanje športskih izvedbi rizično, Hershtain je upozorio da bi genski doping potencijalno mogao biti još opasniji jer za razliku od lijekova, koje pojedinac može prestati uzimati, ova metoda trajno mijenja strukturu DNK. To bi zakompliciralo liječenje bilo kakvih nuspojava koje bi mogle uključivati rak, oštećenje organa, pa čak i smrt. (V.B)

Natječaj za prijam u radni odnos

Na temelju Odluke Upravnog vijeća KLASA: 007-03/25-15/8, URBROJ: 117-17-25-3 od dana 28. kolovoza 2025.,Odluke Ministarstva zdravstva KLASA: 500-01/25-08/21, URBROJ: 534-07-2/1-25-16, suglasnosti Ministarstva zdravstva KLASA: 100-01/24-03/139, URBROJ: 534-03-3-1/6-24-9 od dana 6. svibnja 2024., KLASA: 100-01/25-03/11, URBROJ: 534-03-3-1/6-25-17 od dana 28. travnja 2025., KLASA: 100-01/25-03/11, URBROJ: 534-03-3-1/7-25-23 od dana 17. lipnja 2025., KLASA: 100-01/25-03/11, URBROJ: 534-03-3-1/6-25-25 od dana 11. srpnja 2025. i KLASA: 100-01/25-03/11, URBROJ: 534-03-3-1/3-25-27 od dana 10. rujna 2025., Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Rockefellerova 7, Zagreb, objavljuje sljedeći javni natječaj.

Više pogledajte ovdje.

DIIZOCIJANATI – edukacija 23.10.2025.

Pokazalo se da interes za edukacijom o diizocijanatima i dalje postoji, tako da ćemo 23.10.2025. s početkom od 10:00 sati i po cijeni od 10 € + PDV (po polazniku), održati još jednu edukaciju na temu diizocijanata.

Stoga, ako ste zainteresirani za ovu edukaciju, pošaljite nam e-mail sa svojim kontakt podacima kako bi Vam na isti poslali obavijest s pristupnom šifrom.

Zainteresiranost možete iskazati na toksikologija@hzjz.hr uz napomenu u naslovu e-maila: DIIZOCIJANATI – edukacija.

Diizocijanati su tvari široko rasprostranjene u proizvodnji poliuretanskih pjena, brtvila i premaza koji se pojavljuju u industrijama poput građevinske, autoindustrije, industriji proizvodnje uređaja za ugostiteljstvo i dr.
Obzirom da su široko rasprostranjeni, po nekim procjenama kod više od 5000 osoba godišnje (na razini Europske Unije) uzrokuju astmu kao profesionalnu bolest. Iz ovoga je razloga, Uredbom Komisije (EU) 2020/1149 оd 3. kolovoza 2020. o izmjeni Priloga XVII. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) u pogledu diizocijanata, došlo do izmjena od kojih je jedna osposobljavanje za svakoga radnika koji s diizocijanatima radi kako bi se radnici upoznali s:

– opasnostima koje diizocijanati predstavljaju,
– rizicima povezanima s njihovim uporabama,
– dobrom radnom praksom u vrijeme rada s diizocijanatima,
– mjerama upravljanja rizikom, uključujući uporabu zaštitne opreme.
Kroz osposobljavanje je potrebno proći od 24. kolovoza 2023. prije industrijske i profesionalne uporabe diizocijanata.

Edukacija će se odnositi na točku 5. (a) opće osposobljavanje iz gore spomenute Uredbe.

COVID-19 u Hrvatskoj (16.9.2025.)

COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.

U 37. kalendarskom tjednu (tjedan od 08. do 14. rujna 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 779  prijava COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 37. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

Europski tjedan mobilnosti

Europski tjedan mobilnosti održava se od 16. do 22. rujna, ove godine s temom “Mobilnost za sve”, stavljajući naglasak na stvaranje uključivijeg, pristupačnijeg i održivijeg prijevoza.

Europska komisija poziva lokalne vlasti, civilno društvo i poslovni sektor da se suoče s problemom prometnog siromaštva, osiguravajući da rješenja za mobilnost budu prilagođena osobama svih dobnih skupina, podrijetla i sposobnosti – bez obzira žive li u gradovima, prigradskim naseljima ili ruralnim područjima.

Glavne poruke ovogodišnjeg Europskog tjedna mobilnosti su:

1. Mobilnost za sve

Dobro planirani prometni sustavi koriste svima, osobito osobama s tjelesnim, osjetilnim ili kognitivnim teškoćama.

  • Vozila, stanice, pločnici i biciklističke staze moraju biti bez prepreka – s rampama, jasnim oznakama, rasvjetom i sigurnom infrastrukturom.
  • Jednostavni digitalni alati za karte, informacije i planiranje putovanja moraju biti prilagođeni svim korisnicima.
  • Infrastruktura i digitalne usluge trebaju biti sigurne, dostupne i usklađene s propisima o zaštiti podataka.
  • Potrebno je koristiti razumljive znakove i informacije dostupne i osobama s osjetilnim i kognitivnim teškoćama.

2. Raznolikost, priuštivost i pouzdanost

Uključivi prometni sustav treba nuditi različite, pristupačne i pouzdane opcije prijevoza za sve. Potrebno je:

  • kombinirati javni prijevoz, pješačenje, bicikliranje i prijevoz na zahtjev – prilagođeno lokalnim potrebama, od gradova do ruralnih područja
  • osigurati jednake mogućnosti kroz subvencije, popuste i financijske potpore kako bi se smanjilo opterećenje građana
  • omogućiti redovite usluge i točne informacije u stvarnom vremenu za jednostavno i učinkovito planiranje putovanja.

3. Uključenost čitave zajednice

Rješenja za mobilnost moraju odražavati stvarne potrebe različitih skupina. Potrebno je:

  • povezati javni, privatni i civilni sektor kako bi se razvijala lokalna, održiva rješenja
  • uključiti građane, udruge i zajednice u planiranje i odlučivanje, uzimajući u obzir lokalne specifičnosti
  • prilagoditi mobilnost društvenim i kulturnim normama kako bi je svi mogli koristiti i prihvatiti.

4. Lokalna, regionalna, metropolitanska mobilnost

Mobilnost mora nadilaziti administrativne granice kako bi bila učinkovita za sve. Potrebno je:

  • uskladiti prometna rješenja među susjednim područjima i dijeliti resurse
  • planirati mobilnost prema stvarnim životnim obrascima – uključujući brigu, školu i usluge – uz bolju povezanost urbanih i ruralnih sredina
  • povezati različite načine prijevoza u jedinstven, učinkovit sustav.

Više o Europskom tjednu mobilnosti pročitajte na poveznici: https://mobilityweek.eu/home/

EMW Fact Sheet 2025.

 

Svjetski dan svjesnosti o limfomima 2025.

Svjetski dan svjesnosti o limfomima (WLAD) obilježava se 15. rujna s ciljem osnaživanja osoba koje žive s limfomom i njihovih njegovatelja.

Prema Globalnom istraživanju pacijenata iz 2024. godine, koje je provela Koalicija za limfome (engl. Lymphoma Coalition), 67 % osoba koje žive s limfomom izjavilo je da su iskusile emocionalne posljedice poput anksioznosti, depresije te straha od povratka bolesti ili njezina pogoršanja. Unatoč tome, mnogi ne razgovaraju o tim osjećajima sa svojim zdravstvenim timom niti traže potrebnu podršku.

Upravo zbog toga, ovogodišnje obilježavanje nastavlja prošlogodišnju temu: „Iskreni razgovor“ (engl. Honest Talk), predstavljajući tri nova resursa za suočavanje s osjetljivijim temama:

·         razgovor o dijagnozi ili prognozi

·         povratak na posao

·         podrška za njegovatelje.

Iskreni razgovori s obitelji, prijateljima, zdravstvenim djelatnicima i poslodavcima mogu pružiti važnu podršku pacijentima i njegovateljima, olakšati suočavanje s bolešću i doprinijeti osjećaju osnaženosti.

Limfomi su zloćudne bolesti čije tumorske stanice potječu iz limfatičnog sustava. To je bolest srodna leukemiji, a također nastaje zloćudnom promjenom limfocita i njihovim nekontroliranim množenjem.

Limfom se može razvijati polako (indolentno) ili može biti agresivan. Prema vrsti tumorskih stanica možemo ih podijeliti u dvije glavne (i vrlo različite) podskupine, Hodgkinov (HL) i ne-Hodgkinov limfom (NHL) (iako se u nekim klasifikacijama ovdje ubrajaju i multipli mijelom i imunoproliferativne bolesti). Postoji preko 50 različitih tipova limfoma, od kojih je gotovo 90 % iz skupine NHL.

Simptomi

S obzirom na to da većina limfoma nastaje u limfnim čvorovima (iako mogu nastati i u drugim organima koji imaju limfnog tkiva, poput želuca, crijeva, ili mozga), jedan od glavnih simptoma je njihovo povećanje. Osim toga, karakteristični su i simptomi poput temperature i to više od 38 °C bez poznatog uzroka, noćno znojenje, gubitak na tjelesnoj težini, malaksalost, kašalj i bol u prsištu te svrbež kože.

Liječenje

Najčešći oblici liječenja su kemoterapija i transplantacija matičnih stanica, no u nekim slučajevima koriste se i imunoterapija, zračenje te, u rijetkim situacijama, kirurški zahvati.

Epidemiološki podaci

Prema podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo 2022. godine u Hrvatskoj je bilo 123 novih slučajeva HL (MKB-10 dijagnoza C81) i 688 novih slučajeva NHL (MKB-10 dijagnoze C82-C86 i C88). Prema podacima o uzrocima smrti za 2022. godinu, u Hrvatskoj je od HL umrlo 13 osoba, a od NHL 301.

Izvor:

https://lymphomacoalition.org/world-lymphoma-awareness-day/

Svjetski dan prve pomoći

Tema Svjetskog dana prve pomoći 2025. godine je „Prva pomoć i klimatske promjene“, s ciljem isticanja uloge prve pomoći u suočavanju s izazovima koje donose klimatske promjene koje su jedan od najvećih globalnih izazova današnjice. Njihove posljedice očituju se kroz učestale i intenzivne vremenske nepogode – toplinske valove, oluje, poplave, suše i požare – koje ozbiljno ugrožavaju zdravlje, sigurnost i živote ljudi.

U tim okolnostima, prva pomoć ima ključnu ulogu. Obuka iz prve pomoći razvija svijest o okolišnim rizicima, potiče preventivne mjere i osnažuje pojedince za djelovanje u kriznim trenucima.

Kroz ovogodišnju temu želi se naglasiti koliko je prva pomoć važan alat u suočavanju s posljedicama klimatskih promjena, a edukacija se pritom usmjerava na sve dobne skupine – djecu, odrasle i starije osobe, jer svi imaju ulogu u zaštiti sebe i drugih.

Djeca

Rano učenje prve pomoći pomaže djeci da se zaštite i pomognu drugima. Uče kako preuzeti odgovornost, pokazati solidarnost i adekvatno reagirati u kriznim situacijama povezanima s klimatskim promjenama.

Odrasli

Kao prvi svjedoci nesreća, odrasli imaju ključnu ulogu u spašavanju života. Moraju biti educirani za zaštitu sebe i drugih, posebice ranjivih skupina poput djece i starijih.

Starije osobe

Klimatske promjene posebno pogađaju starije osobe. Obuka im pomaže da prepoznaju simptome poput toplinskog udara ili dehidracije te da aktivno sudjeluju u pomoći sebi i drugima.

Obuka iz prve pomoći jača otpornost zajednice i omogućuje brže i učinkovitije odgovore na sve veće klimatske izazove.

Prva pomoć tradicionalna je djelatnost Hrvatskog Crvenog križa. Hrvatski Crveni križ brine se o njezinom unapređenju i usklađivanju s europskim smjernicama te primjeni kroz sve edukativne programe na području Republike Hrvatske.

Usto, Hrvatski Crveni križ sudjeluje u provedbi nacionalnog programa prve pomoći za građane, obavlja osposobljavanje i obnovu znanja volontera Hrvatskog Crvenog križa i građana za pružanje prve pomoći kod ozljeda i nesreća koje se mogu dogoditi u svakodnevnom životu.

Važni telefonski brojevi u Hrvatskoj u slučaju potrebe:

194 – Hitna pomoć

112 – Jedinstveni europski broj za hitne službe

Video prilozi za prvu pomoć: https://www.hck.hr/sto-radimo/prva-pomoc/video-prilozi-za-prvu-pomoc/159

Izvori:

Hrvatski Crveni križ

https://www.globalfirstaidcentre.org/wp-content/uploads/2025/05/Concept-Note-2025.pdf

 

Obilježen jubilarni deseti Nacionalni dan ambliopije

U petak, 12. rujna 2025. u 12.00 sati, na adresi Rockefellerova 12, u organizaciji Ministarstva zdravstva RH i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, obilježen je jubilarni deseti Nacionalni dan ambliopije.

Tim povodom, na okruglom stolu sudjelovali su ministrica zdravstva doc. dr. sc. Irena Hrstić, dr. med., ravnatelj HZJZ-a izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, dr. med. te prof. dr. sc.  Mladen Bušić, dr. med., predsjednik Povjerenstva za provedbu NPP-a. Rezultate provedbe NPP-a prezentirala je nacionalna koordinatorica Vesna Štefančić Martić, dr. med., MPH.

Ministarstvo zdravstva RH od 1. lipnja 2015. godine, uvelo je probir na slabovidnost kao obvezatan za svu četverogodišnju djecu u Hrvatskoj, dok je u siječnju 2016. godine donesena odluka o uspostavi Nacionalnog preventivnog programa ranog otkrivanja slabovidnosti.

U ovom trenutku na pregled u sklopu Programa pozivaju se djeca rođena 2021. godine.  Od ukupno 37 809 rođene djece u 2021. godini , trenutno je do sad pozvano 25 961 dijete na pregled u sklopu Programa, te je napravljeno 1 518 izmjena termina.

Ambliopija ili slabovidnost je smanjenje ili gubitak dijela vidnih funkcija bez prisutne vidljive bolesti oka. Ambliopija je najčešća patologija vida u djece i vodeći uzrok sljepoće na jednom oku. Uzrok razvijene ambliopije je u izostanku dozrijevanja vidnog dijela mozga zbog nedovoljne vidne stimulacije. Liječenje traje do postizanja vidne oštrine odgovarajuće za dob, a to je u pravilu moguće do 7. godine života. Zakasni li se s liječenjem slabovidnosti, dijete više neće moći jasno vidjeti jer vidni dio mozga u ranom periodu rasta i razvoja nije bio stimuliran jasnom i oštrom slikom svijeta koji nas okružuje, stoga nije i neće biti razvijen.

Fotogalerija:

Predstavljeni rezultati provedenih javnozdravstvenih akcija u braniteljskoj populaciji

U petak 12. rujna u konferencijskoj dvorani Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, predstavljeni su rezultati provedenih javnozdravstvenih akcija u braniteljskoj populaciji s ciljem otkrivanja čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti.  

Na okruglom stolu sudjelovali su Izv.prof. Krunoslav Capak, dr.med., ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Anita Milas–Anzić, dr. med. ravnateljica Uprave za savjetodavnu, psihosocijalnu i zdravstvenu pomoć u Ministarstvu hrvatskih branitelja,  Doc. dr. sc. Marija Bubaš, dr. med., državna tajnica u Ministarstvu zdravstva, Dr. sc. Josip Lucić, ravnatelj javne ustanove Veteranski centar, Doc.dr.sc. Tomislav Benjak, dr. med., pomoćnik ravnatelja HZJZ  te Prim. Verica Kralj, dr. med., voditeljica Odjela za srčano-žilne bolesti.

Branitelji kao vulnerabilna skupina našeg stanovništva posebno su osjetljivi na kronične nezarazne bolesti, a to je i razlog provođena javnozdravstvenih akcija namijenjenih upravo braniteljima. S ciljem podizanja svijesti o potrebi prevencije kardiovaskularnih bolesti kao i drugih kroničnih bolesti, proveli smo javnozdravstvene akcije u okviru kojih se određivao, šećer i kolesterol u krvi, mjerio se krvni tlak i pedobrahijalni indeks, savjetovalo se o zdravim životnim navikama, prevenciji kroničnih, a osobito kardiovaskularnih bolesti, kao i o potrebi daljnje obrade i liječenja.

Ukupno smo proveli 12 javnozdravstvenih akcija za braniteljsku populaciju, pet javnozdravstvenih akcija u Veteranskim centrima, te sedam akcija za branitelje u šest gradova diljem Hrvatske. Ukupno je pregledano 1610 osoba, od toga 677 (42%) u Veteranskim centrima, a 933 osobe (58%)  na JZ akcijama u javnim prostorima u gradovima, a na koje su pozivani branitelji.

Ukupno 79 posto pregledanih osoba na javnozdravstvenim akcijama je imalo povišenu barem jednu od sljedećih vrijednosti – krvni tlak, pedobrahijalni indeks, šećer u krvi ili kolesterol. S obzirom na to da su kardiovaskularne bolesti vodeći javnozdravstveni problem u Hrvatskoj, odnosno prvi uzrok smrtnosti i bolničkog liječenja, postoji potreba jačanja preventivnih aktivnosti, edukacije stručne i opće javnosti, te organiziranja sustavnog programa prevencije.

Fotogalerija:

Tjedan školskog doručka 2025.

 

Preuzmite brošuru – Tjedan školskog doručka 2025. (PDF, 26.6 MB)

Održana javnozdravstvena akcija na Dugom otoku pod nazivom „Rujan – mjesec zdravlja srca i krvnih žila“,

Dana 3. i 4.rujna 2025. godine na Dugom otoku (Božava i Sali), održana je javnozdravstvena akcija pod nazivom „Rujan – mjesec zdravlja srca i krvnih žila“,  koju su organizirali Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Dom zdravlja Zadarske županije, u suorganizaciji tvrtke Mesi d.o.o.

Javnozdravstvenoj akciji su prisustvovali ravnatelj Doma zdravlja Zadrske županije Mr. sc. Marko Kolega dr.med., Mario Kožul zamjenik ravnatelja Doma zdravlja Zadarske županije i  glavna sestra Doma zdravlja Zadarske županije Marija Vidaić, mag. med. techn., a iz tvrtke Mesi d.o.o. Rudi Čebulj i Marko Groboljšek.

U sklopu javnozdravstvene akcije svim stanovnicima iz krvi se određivao  šećer, kolesterol i HbA1c, mjerenje krvnog tlaka i pedobrahijalnog indeksa (ABI).

Ovom se javnozdravstvenom akcijom želi skrenuti pozornost  na potrebu stanovništva o većoj brizi za svoje Zdravlje, važnosti prevencije te ranog otkrivanja vodećih kroničnih nezaraznih bolesti, posebno kardiovaskularnih bolesti, periferne arterijske bolesti i dijabetesa.

Na javnozdravstvenoj akciji  iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prisustvovale su voditeljica Odjela za srčano-žilne bolesti s registrima prim. Verica Kralj, dr.med. i Marinka Šimunović Gašpar, mag. med. techn., univ. mag. admin. sanit.

Preporuke za cijepljenje protiv bolesti COVID-19 – jesen 2025. godine

Zagreb, 9. rujan 2025

Verzija 16.

Preporuke za cijepljenje protiv bolesti COVID-19 – jesen 2025. godine

U Hrvatskoj i brojnim drugim zemljama EU, unazad nekoliko tjedana zamjećuje se postupan porast broja oboljelih od COVID-19. Također, zadnjih tjedana uočavamo porast udjela pozitivnih rezultata pri testiranju na virus SARS-CoV-2 u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Za veliku većinu osoba kojima je cijepljenje preporučljivo, a preporučljivo je osobama s povećanim rizikom od razvoja teških oblika bolesti COVID-19 i osobama čiju osnovnu bolest može pogoršati infekcija, dovoljno je primijeniti tijekom jeseni samo jednu dozu cjepiva, neovisno o tome jesu li osobe ranije cijepljene te neovisno o tome znaju li da su preboljele COVID-19 ili ne.

Cijepljenje je ovu jesen preporučljivo osobama koje nisu cijepljene ili preboljele COVID-19 unazad šest mjeseci, a koje pripadaju sljedećim kategorijama stanovništva:

  • osobe od 65 godina životne dobi i starije,
  • korisnici domova za starije osobe te institucija za njegu kroničnih bolesnika (bez obzira na dob), kao i radnici domova za starije osobe te institucija za njegu kroničnih bolesnika
  • osobe, uključujući i djecu, s kroničnim oboljenjima, posebice oboljenjima srca i pluća, posebno djecu s oštećenom plućnom funkcijom (cistična fibroza, kronična astma, bronhopulmonalna displazija) i s kongenitalnim manama
  • odrasli i djeca s kroničnim bolestima metabolizma (uključujući dijabetes mellitus), kroničnim bolestima jetre, kroničnim bolestima bubrega, hemoglobinopatijama i oštećenjem imunološkog sustava (uključujući HIV infekciju)
  • trudnice
  • zdravstveni djelatnici (posebno zdravstveni djelatnici u jedinicama intenzivne skrbi, odjelima s posebno osjetljivim bolesnicima i hitnim bolničkim prijemima).

Većini osoba navedenih pod točkama od a) do f) preporučuje se cijepljenje (ili docjepljivanje) jednom dozom, neovisno o tome jesu li ranije cijepljeni ili su preboljeli COVID-19 te neovisno o tome kojom su vrstom cjepiva ranije cijepljeni.

Ako je osoba ranije cijepljena ili preboljela COVID-19, jesenska doza cjepiva se preporučuje najmanje šest mjeseci nakon zadnje primljene doze cjepiva ili nakon preboljenja.

Iznimke od pravila da se primjenjuje samo jedna doza cjepiva su osobe koje zbog osnovne bolesti ili terapije koju primaju imaju stanje teške imunosupresije. Ove osobe trebaju primiti dvije doze cjepiva s razmakom od tri mjeseca.

Za korisnike domova za starije osobe i institucija za njegu kroničnih bolesnika i za djelatnike tih ustanova, preporučljivo je organizirati cijepljenje u tim ustanovama.

Za zdravstvene djelatnike i kronične bolesnike na dugotrajnom liječenju u stacionarnim zdravstvenim ustanovama te za dijalizirane bolesnike, preporučuje se organizirati cijepljenje u pripadajućim zdravstvenim ustanovama.

Cjepivo protiv COVID-a se može primiti istovremeno s cjepivom protiv gripe ili pneumokoka, a ako nisu primijenjena istovremeno nije potrebno osigurati neki određeni vremenski razmak između primjene ovih cjepiva.

Cjepiva protiv COVID-a, koja su u dolasku za ovu sezonu temelje se na podvarijanti LP 8.1., koja se ne razlikuje bitno od prošlogodišnje varijante korištene za proizvodnju cjepiva (KP.2).

Više o osobinama dostupnog cjepiva može se pročitati na stranicama Hrvatske Agencije za lijekove i medicinske proizvode i Europske agencije za lijekove u Sažetku opisa svojstava lijeka ovdje.

Sigurnost djece u prometu

Ozljede su vodeći uzrok smrti u djece (1-19 godina), a najviše djece smrtno strada zbog prometnih nesreća. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova u prometnim je nesrećama u Hrvatskoj 2024. godine smrtno stradalo 13 djece u dobi 0-17 godina, a ozlijeđeno je 1 447 djece. Posljednjih dvadeset godina bilježi se trend smanjenja smrtnosti djece od prometnih nesreća.

Djeca su posebno ranjiva skupina sudionika u prometu. Zbog nižeg rasta i ograničenog vidnog polja nemaju istu preglednost prometa kao odrasli, a i teže su vidljivi ostalim sudionicima prometa. Kognitivni čimbenici također igraju ulogu, pa je tako djeci teže procijeniti situaciju u prometu, udaljenost i brzinu automobila, kao i odrediti odakle dolazi pojedini zvuk. Zaigranost i impulzivnost karakteristična za djecu dovodi do naglih i nepredvidivih reakcija koje mogu dovesti do stradavanja u prometu.

S početkom školske godine veliki dio djece uključuje se svakodnevno u promet u svojstvu pješaka, putnika ili vozača te je važno podsjetiti se na najvažnije mjere sigurnosti u prometu.

Prije petnaestak godina djeca su najviše stradavala kao pješaci, a danas najviše stradavaju kao putnici u vozilima. U ovom slučaju posebno veliku odgovornost snose odrasli vozači, najčešće roditelji.

Izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 92/14) djeca do 150 cm visine trebaju biti smještena u posebnoj sigurnosnoj sjedalici ili postolju pričvršćenom posebnim kopčama ili pojasom, pri čemu su iznimka djeca visine 135-150 cm koja se smiju prevoziti tako da su pravilno vezana sigurnosnim pojasom za odrasle osobe, ali samo na stražnjem sjedalu. U usporedbi s korištenjem samo sigurnosnog pojasa za odrasle, korištenje sjedalice smanjuje rizik od težih ozljeda prilikom prometnih nesreća za 59% u djece dobi 4 – 7 godina.

Vozač motornog vozila ne smije prevoziti dijete smješteno u sigurnosnoj sjedalici okrenutoj suprotno od smjera vožnje na putničkom sjedalu zaštićenom prednjim zračnim jastukom, ako zračni jastuk nije deaktiviran, čak i u slučajevima kada se zračni jastuk automatski isključuje.

Rizični čimbenici za prometne nesreće ovisno o dobi

0-12 mjeseci

Mala djeca dojenačke dobi sudjeluju u  prometu većinom kao putnici u vozilima ili dok ih nose ili voze u dječjim kolicima odrasle osobe. Rizik od ozljeda u prometu je povećan za dojenčad u vozilima kada se ne koriste uopće ili koriste neodgovarajuće dječje sjedalice. Međutim, kada se odgovarajuće dječje sjedalice pravilno koriste, rizik od ozljeda je značajno smanjen – usporedivo s razinom zaštite koju pravilno stavljeni sigurnosni pojasevi pružaju odraslima.

1-4 godine

Djeca ove dobi još uvijek su većinom ovisna o odraslima za kretanje u prometu. Rizik od prometnih nesreća u ovoj dobnoj skupini također je relativno nizak iz istih razloga kao za bebe do godinu dana. Nepravilna upotreba autosjedalica povećava rizik od ozljeda u slučaju prometne nesreće. Djeca ove dobi sve više sudjeluju u prometu u svojstvu pješaka, te je potreban stalni nadzor i briga roditelja i skrbnika.

5-9 godina

Djeca u ovoj dobi postaju samostalnija i počinju češće sama ići u školu ili se igrati vani. Njihova sposobnost procjene brzine i udaljenosti vozila nije u potpunosti razvijena, što ih čini ranjivima kao pješake. Mogu biti ranjivi i kao putnici u motornim vozilima. Kako postaju samostalni vozači bicikala i dječjih romobila, ranjivi su i kao vozači.

10-14 godina

Adolescenti su pod povećanim rizikom kako postaju samostalni korisnici cesta, uključujući bicikliste, motocikliste i mlade vozače. Bihevioralni faktori povezani s njihovom dobi imaju ulogu u ponašanju u prometu. Skloni su rizičnim ponašanjima poput prebrze vožnje i nenošenja kaciga ili sigurnosnih pojaseva.

Rizik od stradavanja u prometnih nesrećama je najviši u odnosu na mlađe dobne skupine. Adolescenti u ovoj dobnoj skupini sudjeluju u prometnim nesrećama kao ranjivi korisnici cesta – pješaci, biciklisti ili kao putnici u motornim vozilima.

Djeci do 14 godina je zabranjena vožnja električnim romobilom, a stariju treba upoznati s pravilima sigurne vožnje uključujući nošenje kacige.

Više informacija o sigurnoj vožnji električnim romobilom možete pronaći na linku .

Izvor: Protecting Young Lives. Global Status Report on Child and Adolescent Road Safety. WHO. https://www.unicef.org/media/167696/file/250214_ProtectingYoungLives_FullReport-FINAL.pdf

Smjernice za odgovorno izvještavanje o samoubojstvu

Medijsko izvještavanje o samoubojstvu ima snažan utjecaj na društvo i može imati dvostruki efekt – pozitivni ili negativni. Neodgovorno izvještavanje može povećati rizik od samoubojstava, posebno kroz efekt imitacije, poznat i kao “Wertherov efekt”. S druge strane, odgovorno i promišljeno izvještavanje može biti snažan prevencijski alat. Takva izvješća educiraju javnost o uzrocima i posljedicama samoubojstava, pružaju informacije o dostupnoj pomoći i strategijama suočavanja, smanjuju stigmu te potiču otvoren i konstruktivan dijalog o mentalnom zdravlju.

Mediji stoga imaju ključnu ulogu u oblikovanju percepcije samoubojstva u društvu. Pridržavanje etičkih smjernica i primjena znanstveno utemeljenih praksi u izvještavanju može spasiti živote, pružiti nadu osobama u riziku i doprinijeti stvaranju sigurnijeg i podržavajućeg okruženja za sve.

Smjernice za odgovorno izvještavanje možete pronaći ovdje.

Poništenje dijela natječaja od dana 2. srpnja 2025.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7 objavljuje poništenje dijela natječaja od dana 2. srpnja 2025.

Više pogledajte ovdje.

Poništenje dijela natječaja od dana 23. svibnja 2025.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7 objavljuje poništenje dijela natječaja od dana 23. svibnja 2025.

Više pogledajte ovdje.

RUSADA – Ruska antidopinška agencija

RUSADA izvještava o 20 novih slučajeva kršenja pravila u vezi dostavljanja podataka o lokaciji. Brojka označava značajno pogoršanje u borbi protiv dopinga u ruskom sportu tijekom 2025. godine. Mjesečna raščlamba predstavlja zabrinjavajuću sliku: 25 slučajeva u siječnju, 18 u veljači, 21 u ožujku, 34 u travnju, 23 u svibnju, 27 u lipnju i 47 u srpnju, što je kulminiralo s ukupno 215 prekršaja ove sezone.

Uzlazni trend naglašava postojanost sustavnog problema koji, iako fluktuira tijekom vremena, i dalje predstavlja izazov za antidopinške napore. Zanimljivo je da unatoč skoku u srpnju, ukupan broj ostaje nešto ispod prethodnih godina. RUSADA-ini zapisi pokazuju 282 kršenja u 2024., 242 u 2023. i nevjerojatnih 375 u 2022.

U okviru kodeksa Svjetske antidopinške agencije i Sveruskih antidopinških propisa, sportaši uključeni u skupinu određenu za testiranje dužni su dostaviti precizne informacije o tome gdje se nalaze. Time se osigurava njihova dostupnost za testiranje izvan natjecanja. Nepoštivanje ovih zahtjeva može dovesti do ozbiljnih posljedica: svaki sportaš koji počini tri prekršaja u dostavljanju podataka o lokaciji u razdoblju od 12 mjeseci suočava se sa suspenzijom.

Dopinška situacija u Rusiji ponovno je pod povećalom nakon najnovijih podataka koje je dostavila RUSADA. Prema službenim informacijama, ukupan broj navodnih kršenja antidopinških pravila registriranih u 2025. godini sada je 49.

Trend potvrđuje postojanost problema na ruskoj sportskoj sceni gdje su 2024. zabilježena 102 moguća kršenja povezana s upotrebom lijekova za poboljšanje izvedbi, 150 u 2023. i 135 u 2022. U prethodnim izjavama za TASS, generalna direktorica RUSADA-e Veronika Loginova objasnila je da su mnogi od ovih slučajeva povezani s upotrebom anaboličkih steroida, diuretika/maskirnih sredstava, kao i upotrebom meldonija.

Meldonij, poznat i pod komercijalnim imenom Mildronat, kardiovaskularni je lijek koji se u Rusiji može kupiti bez recepta, od 1. siječnja 2016. uvršten je na WADA-in Popis zabranjenih sredstava, klasificiran kao tvar S4 koja odgovara hormonima i metaboličkim modulatorima.

Usred stalnog izazova, Loginova je ponovno potvrdila svoju predanost reformama i transparentnosti. “Mislim da bi bilo pogrešno da ostavim neriješenim najvažniji zadatak zbog kojeg sam došla u RUSADU krajem 2021. godine. Mislim na vraćanje statusa agencije”, rekla je. Loginova je izrazila povjerenje u napredak postignut pod njezinim vodstvom i ostaje optimistična u pogledu budućnosti čistog sporta u Rusiji. (V.B)

Svjetski dan prevencije samoubojstava – 10. rujna

Svjetski dan prevencije samoubojstava obilježava se svake godine 10. rujna. Ovaj dan prvi je put obilježen 2003. godine na inicijativu Međunarodnog udruženja za prevenciju samoubojstava (engl. International Association for Suicide Prevention – IASP) i Svjetske zdravstvene organizacije.

Svrha obilježavanja je skrenuti pozornost na problematiku samoubojstava, smanjiti stigmu koja ga okružuje te podići svijest o važnosti prevencije i mogućnostima sprječavanja tragičnih ishoda. Uz to, naglasak se stavlja na jačanje suradnje među ključnim dionicima i promicanje znanstveno utemeljenih aktivnosti usmjerenih na smanjenje broja smrtnih slučajeva, pokušaja samoubojstava i prisutnosti suicidalnih misli.

Samoubojstvo kao javnozdravstveni problem

Samoubojstvo predstavlja veliki javnozdravstveni problem koji ima dalekosežne društvene, emocionalne i ekonomske posljedice.

Prema recentnim procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, svake godine na globalnoj razini više od 700.000 osoba umre uslijed samoubojstva (gruba stopa 9.2 na 100.000 stanovnika), što samoubojstvo svrstava na 19. mjesto najčešćih uzroka smrti (WHO, 2025). U europskoj regiji Svjetske zdravstvene organizacije, tijekom 2021. godine uslijed samoubojstva je preminulo oko 116.000 osoba (gruba stopa 12,4 na 100.000 stanovnika), što suicid pozicionira na 18. mjesto najčešćih uzroka smrti u ovoj regiji (WHO, 2025). Posebno zabrinjava podatak da je samoubojstvo četvrti vodeći uzrok smrti u dobnoj skupini od 15 do 29 godina, a kod djevojaka u dobi od 15 do 19 godina treći po učestalosti.

U Hrvatskoj su samoubojstva jedan od vodećih uzroka smrti od ozljeda iako je posljednjih dvadesetak godina prisutan trend pada smrtnosti zbog samoubojstava. U 2024. godini registrirana su 542 slučaja samoubojstava odnosno 14,0 slučajeva samoubojstva na 100 000 stanovnika.

Više detalja o smrtima uslijed samoubojstva u Hrvatskoj možete pronaći ovdje.

Prevencija samoubojstava

Rješavanju problema samoubojstava treba se posvetiti sustavno i multidisciplinarno. Pravovremene, znanstveno utemeljene i, često, financijski povoljne intervencije mogu doprinijeti prevenciji samoubojstava.

Inicijativa Svjetske zdravstvene organizacije za prevenciju samoubojstava, “LIVE LIFE”, ističe sljedeće ključne intervencije temeljene na dokazima:

  • ograničavanje pristupa sredstvima za samoubojstvo (npr. pesticidima, vatrenom oružju, određenim lijekovima);
  • suradnja s medijima radi odgovornog izvještavanja o samoubojstvima;
  • poticanje socio-emocionalnih vještina kod adolescenata; te
  • rano prepoznavanje, procjena, upravljanje i praćenje osoba pogođenih suicidalnim ponašanjem.

„Mijenjamo narativ o samoubojstvu“

Službena tema Svjetskog dana prevencije samoubojstva za razdoblje od 2024. do 2026. glasi: „Mijenjamo narativ o samoubojstvu”. Ova tema usmjerena je na promjenu načina na koji kao društvo doživljavamo i razumijemo ovo složeno pitanje. Umjesto kulture šutnje i nerazumijevanja, naglasak stavljamo na otvorenost, empatiju i pružanje podrške onima koji se suočavaju s teškim mislima i osjećajima.

Mijenjati narativ o samoubojstvu znači:

  • poticati otvorene i iskrene razgovore o samoubojstvu i suicidalnom ponašanju
  • uklanjati stigmu koja često sprječava ljude da potraže pomoć
  • podizati svijest o važnosti dostupne i kvalitetne skrbi za mentalno zdravlje
  • osigurati sustavne promjene kroz višesektorske politike i ulaganje u istraživanja
  • pružati podršku osobama koje žive sa suicidalnim mislima i njihovim bližnjima

Važno je razumjeti da razgovor o suicidalnim mislima ne povećava rizik, već stvara prostor za podršku i usmjeravanje prema pomoći. Empatija, slušanje bez osuđivanja i pravovremena reakcija mogu napraviti veliku razliku u životima onih koji prolaze kroz teško razdoblje.

Svjetski dan prevencije samoubojstava posvećen je podizanju svijesti, poticanju pozitivnih promjena i stvaranju zajedničkog osjećaja razumijevanja i podrške za sve koji su izravno ili neizravno pogođeni ovom temom.

Sudjelovanje Hrvatske u europskom projektu JA PRISM

1. rujna 2025. godine započela je nova europska inicijativa na području mentalnog zdravlja, a koja je financirana iz programa EU4Health. Riječ je o projektu JA PRISM koji za cilj ima smanjiti teret mentalnih bolesti, s posebnim naglaskom na ranjive skupine, promicanjem dobrog mentalnog zdravlja, učinkovitim sprječavanjem problema mentalnog zdravlja i poboljšanjem pristupa liječenju i uslugama mentalnog zdravlja u državama članicama EU i pridruženim zemljama.

Projekt podrazumijeva implementaciju triju najboljih i obećavajućih praksi u novim kontekstima. Jedna od najboljih praksi koja je u fokusu ovog projekta je BIZI program: interaktivni, online i otvoreni tečaj za promicanje prevencije samoubojstava u zajednici. Riječ je o jednostavnom tečaju koji pruža osnovna znanja o suicidu, kako prepoznati rizik i faze suicidalnog procesa te kako djelovati u slučaju sumnje na povećan suicidalni rizik.

Upravo će ova najbolja praksa, između ostalih, biti modificirana i implementirana u Hrvatskoj.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo u projektu sudjeluje u svojstvu voditelja evaluacijskog radnog paketa (WP3) te je zadužen za implementaciju dviju najboljih praksi.

 

Izvori:

WSPD

https://www.who.int/initiatives/live-life-initiative-for-suicide-prevention

Gabilondo, A., Muela, A., Belarra, B., De Sayas, A., García, J., López, P., Reich, H., & Iruin, Á. (2024). Evaluación de BIZI, nuevo programa en línea en español para prevenir el suicidio desde la comunidad [Evaluation of BIZI, a new Spanish-language online program for community-based suicide preventionAvaliação do BIZI, um novo programa on-line em espanhol para prevenção de suicídio com base na comunidade]. Revista panamericana de salud publica = Pan American journal of public health, 48, e20. https://doi.org/10.26633/RPSP.2024.20

https://www.who.int/data/gho/data/themes/mental-health/suicide-rates

 

Predstavljen letak “Svijet je bolji s tobom.”

Danas je, na konferenciji za medije organiziranoj povodom Svjetskog dana prevencije samoubojstava, predstavljen preventivni letak “Svijet je bolji s tobom.”

Sadržaj letka usmjeren je na podizanje svjesnosti o važnosti jasne i destigmatizirajuće komunikacije o samoubojstvima i samoozljeđujućim ponašanjima, kao i na informiranje o dostupnim oblicima pomoći.

Letak je osmišljen i izrađen kao rezultat međuresorne suradnje Centra za zdravlje mladih, Ministarstva zdravstva, Ministarstva unutarnjih poslova, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Kliničkog-bolničkog centra Zagreb i Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež.

Možete ga preuzeti ovdje.

Poziv na razgovor – 2.2. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu, pripravnik

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 2. srpnja 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme za radno mjesto 2.2. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu, pripravnik, 1 radnik na određeno vrijeme od 1 godine.

Više pogledajte ovdje.