Sudjelujte u natječaju projekta EU – JAMRAI

Razmišljate li kreativno?

#AntibioticResistanceSymbol

Pozivamo vas da sudjelujete u natječaju za dizajniranje prvog globalnog simbola koji će predstavljati otpornost na antibiotike. Pobjednik dobiva nagradu od 2000 eura!

 

Upotreba antibiotika nesumnjivo predstavlja revolucionarno medicinsko dostignuće. Zahvaljujući njima, nekad smrtonosne bolesni su postale gotovo pa bezazlene, čime su nebrojeni životi spašeni. Ipak, zbog tih istih antibiotika, točnije, zbog njihove prekomjerne i neprimjerene uporabe, ovo je dostignuće sada pod golemim rizikom. Naime, sve je više bakterija postalo otporno na antibiotike koji su u opticaju, a ukoliko se dosadašnji trendovi nastave, stručnjaci predviđaju kako bi  do 2050. godine antimikrobna rezistencija mogla postati vodeći uzrok smrtnosti na globalnoj razini. Ukratko, radi se o  gorućem javnozdravstvenom problemu, na koji je potrebna što sveobuhvatnija reakcija, i to u što skorijem roku.

Pristup „Jedno zdravlje“, koje karakterizira dosadašnju borbu s ovim izazovom, naglašava potrebu ujedinjenom pristupu zdravlju čovjeka, životinja i okoliša, kao i najužu suradnju stručnjaka iz područja veterine, humane medicine i znanosti o okolišu. Ipak, ovaj golemi globalni izazov treba dodatno, još udruženije djelovanje, a to je djelovanje svih nas. Zbog toga nam je potreban zajednički, svima poznat simbol oko kojeg ćemo se okupiti, koji će predstavljati našu zajedničku borbu.

Od takvog simbola očekujemo da nam omogući da se dublje razumijemo i na simboličkoj, neverbalnoj, kreativnoj razini djelovanja. Na taj ćemo način imati veće šanse ne samo ujedinjeno djelovati, već će i naše aktivnosti u smjeru zajedničkog cilja moći biti vidljivije, sveobuhvatnije, ali i atraktivnije. Imajući to u vidu, projekt EU-JAMRAI (engl. Joint action on antimicrobial resistance and health care associated infections) je raspisao natječaj kojim se traži prvi globalni simbol za otpornost na antibiotike. Treba napomenuti da se ne traži logo ili nešto slično, već nešto opipljivo, što bi svatko, bilo gdje, mogao izraditi kod kuće i nositi s ponosom, poput crvene vrpce koja označava borbu protiv AIDS-a.

Ovaj natječaj je otvoren do 31. ožujka 2020. godine, a najuspješniji kreativac bit će nagrađen iznosom od 2000 eura.

Više informacija o procesu prijave možete naći ovdje.

 

 

Više o projektu EU – JAMRAI možete pročitati ovdje.

 

Zaštita zdravlja na radu

Nacionalna kultura sigurnosti i zaštite zdravlja na radu je ona u kojoj se pravo na siguran i zdrav radni okoliš poštuje na svim razinama, u kojima vlada, poslodavci i radnici aktivno sudjeluju u osiguravanju zdravog i sigurnog radnog okruženja putem sustava definiranih prava, obveza i dužnosti te gdje se najviši prioritet daje načelima prevencije.

Danas se mnogi radnici suočavaju sa sve većim pritiskom u nastojanju da zadovolje zahtjeve suvremenog radnog života. Psihosocijalni rizici kao što su povećana konkurencija, veća očekivanja u izvođenju radnih zadaća i duže radno vrijeme doprinose da radno mjesto postaje sve stresniji okoliš. Uz tempo rada koji zahtijeva neposrednu komunikaciju i visoku razinu globalnog natjecanja sve je tanja linija koja odvaja posao od privatnog života.

Osim toga, s obzirom na značajne promjene u radnim odnosima i trenutnu ekonomsku recesiju, radnici su izloženi organizacijskim promjenama i preustroju poduzeća, smanjenju mogućnosti zapošljavanja, povećanoj nesigurnosti posla, strahu od gubitka radnog mjesta, otpuštanju i nezaposlenosti te posljedično smanjenju financijske stabilnosti, što dovodi do ozbiljnih posljedica po njihovo mentalno zdravlje i dobrobit.

Procjenjuje se da će do 2030. godine radnici u dobi od 55 do 64 godine činiti najmanje 30% radne snage u mnogim europskim zemljama. Dob za odlazak u mirovinu povećava se u većini europskih zemalja i mnogi će se radnici vjerojatno suočiti s duljim radnim vijekom. Iz tog se razloga moraju uložiti dodatni napori da bi se osigurali sigurni i zdravi uvjeti tijekom cijelog radnog vijeka.

Europska 2020 strategija identificira demografske promjene kao jedan od glavnih izazova s kojima se Europa suočava. Za rješavanje tog problema, Strateški okvir za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu 2014-2020 Europske unije posebno naglašava mjere za promicanje dobre prakse i poboljšanje uvjeta sigurnosti i zdravlja na radu (SZR) za sve radnike.

 

Starenje radne snage predstavlja različite izazove za sve one koji su uključeni u upravljanje SZR-om:

  • Dulji radni vijek može rezultirati duljom izloženošću rizicima.
  • Porast broja radnika s kroničnim zdravstvenim problemima i specifičnim potrebama.
  • Potencijalna veća osjetljivost starijih radnika na određene opasnosti po sigurnost i zdravlje.
  • Potreba da se vodi računa o visokoj stopi zdravstvenih problema povezanih s radom u pojedinim sektorima i poslovima koji uključuju teška fizička i mentalna opterećenja, ručni rad ili atipično radno vrijeme.
  • Važnost prevencije invaliditeta, rehabilitacije i povratak na posao.
  • Nužnost rješavanja diskriminacije zbog životne dobi na razini društva.

 

Stres je drugi najčešći zdravstveni problem vezan uz rad u Europi, a loše psihosocijalno radno okruženje može imati značajne negativne učinke na zdravlje radnika. Smatra se da stres i drugi psihosocijalni rizici uzrokuju više od polovice (50-60 %) svih izgubljenih radnih dana radi bolovanja.

Iako se psihosocijalni rizici javljaju na svakom radnom mjestu, može ih se uspješno procijeniti i njima upravljati čak i s ograničenim sredstvima.

Pojedinac nije kriv za stres na radnom mjestu već je to organizacijski problem. To je jedan od najčešćih rezultata lošeg psihosocijalnog radnog okruženja.

 

Psihosocijalni rizici proizlaze iz lošeg dizajna i organizacije rada i upravljanja, kao i lošeg socijalnog konteksta rada što može dovesti do negativnih psihičkih, fizičkih i društvenih ishoda.

 

Uvjeti rada koji mogu dovesti do psihosocijalnih rizika:

  • prekomjerno opterećenje ili vremensko ograničenje
  • proturječni zahtjevi
  • nedostatak jasnoće o ulozi radnika
  • neučinkovita komunikacija
  • loše provedene organizacijske promjene

 

Nezdravi društveni kontekst se odlikuje situacijama u kojima postoje:

  • nedostatak podrške od strane uprave ili kolega
  • loši međuljudski odnosi
  • zlostavljanje, agresija i nasilje
  • poteškoće u usklađivanju obaveza na poslu i kod kuće

 

Psihosocijalne rizike ne treba miješati sa zdravim, stimulirajućim, ali poticajnim radnim okruženjem u kojem su radnici visoko motivirani i poticani da rade najbolje što mogu.

U posljednjih nekoliko godina istraživači, praktičari i oni koji donose odluke posvećuju veću pozornost utjecaju psihosocijalnih rizika i stresa na radnom mjestu.  Danas je stres vezan uz rad opće priznat kao globalni problem koji utječe na sve zemlje, sva zanimanja i sve radnike, kako u razvijenim tako i u zemljama u razvoju. U tom složenom kontekstu, kako bi se zaštitilo zdravlje i dobrobit radnika, radno je mjesto ujedno važan izvor psihosocijalnih rizika i idealno mjesto za njihovo rješavanje.

Međunarodna organizacija rada (engl. International Labour Organisation; ILO) je povodom Svjetskog dana sigurnosti i zdravlja na radu 2016. godine objavila na svojoj web stranici izvješće pod nazivom Stres na radnom mjestu: kolektivni izazov, kojem je cilj predstaviti trendove vezane uz stres na radnom mjestu u razvijenim i zemljama u razvoju radi podizanja svijesti o veličini problema u novom kontekstu svijeta rada. U tu svrhu izvješće daje međuregionalni pregled učestalosti i utjecaja stresa na radnom mjestu, te proučava zakonodavstvo, politike i intervencije za postupanje na različitim razinama – od međunarodne, regionalne i nacionalne do razine radnog mjesta.

 

 

 

Mišja groznica ili hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom

O kakvoj se bolesti radi i što je uzrokuje?

Mišja groznica je naziv bolesti koji se u javnosti često koristi za hemoragijsku groznicu s bubrežnim sindromom (HGBS). HGBS je virusna zoonoza, prvenstveno bolest šumskih mišolikih glodavaca poznata kao bolest prirodnih žarišta. Javlja se u određenim geografskim područjima u kojima su nužno zadovoljeni ekološki uvjeti (abiotički – klima, vodeni tokovi, tlo, padaline, uz biotičke – biljne i životinjske zajednice) da bi se uzročnik bolesti mogao trajno održavati na određenom području.

Bolest uzrokuju Hantavirusi, koji su rasprostranjeni u raznim dijelovima svijeta, kako u Aziji, tako i od sjevera do juga Europe. U Hrvatskoj je bolest stalno prisutna pretežno u kontinentalnim područjima, s različitom učestalošću od godine do godine.

Svake se godine bilježe pojedinačni ili sporadični slučajevi, a ciklički epidemije odnosno povremeno se registrira povećan broj oboljelih osoba, kao što je bilo 1995., 2002., 2012. te 2014. godine.

U Hrvatskoj su poznata neka prirodna žarišta odnosno enzootska područja, npr. neke šume u Lici, Karlovačkoj županiji, Zagrebačkoj županiji, Slavoniji, Gorskom Kotaru, Medvednica, međutim rasprostranjenost ove zoonoze u Hrvatskoj nije u potpunosti poznata.


Tko je rezervoar i domaćin uzročnika?

Mišoliki glodavci su prirodni rezervoari i prenositelji virusa. Uzročnik prirodno kruži i održava se među mišolikim glodavcima.

Kod nas u Hrvatskoj su to: riđa voluharica (Clethrionomys glareolus) i žutogrli miš (Apodemus flavicollis), a uz njih u manjoj mjeri i šumski miš (Apodemus sylvaticus), poljski miš (Apodemus agrarius) te livadna voluharica (Microtus agrestis).

Ta infekcija za njih nije opasna, no čini ih rezervoarima virusa kojeg izlučuju u okolinu, najviše mokraćom i izmetom. Ušavši u njihov svijet odnosno područje tzv. prirodnog žarišta, ljudi se, srećom u pravilu rijetko, u određenim okolnostima mogu zaraziti i razboljeti.


Kako se bolest prenosi?

Čovjek se može zaraziti:

  • izravnim ili posrednim kontaktom s izlučevinama (mokraća, izmet ili slina) zaraženih glodavaca, udisanjem aerosola ili prašine koja sadrži uzročnike
  • unosom uzročnika iz izlučevina zaraženih glodavaca kroz oštećenu kožu ili sluznicu oka, nosa i usta onečišćenim rukama ili
  • kontaminiranom ili zagađenom vodom ili hranom (kao npr. neoprani šumski plodovi)
  • neposrednim kontaktom sa zaraženim glodavcima

Bolest se najčešće ne prenosi sa čovjeka na čovjeka.

Mišja groznica je vezana uz izravan ili posredan dodir s divljim mišolikim glodavcima i njihovim izlučevinama, a do nešto češćeg obolijevanja ljudi obično dolazi u godinama velike brojnosti malih glodavaca (tzv. “mišje godine”). Na njihovu brojnost mogu utjecati razni promjenjivi ekološki čimbenici pa se često ne može u potpunosti objasniti niti prognozirati. Poznato je da obilje hrane pogoduje većem broju, dok dugotrajne zimske hladnoće smanjuju broj glodavaca.


Koji su simptomi bolesti?

Bolest se najčešće manifestira 1 do 2 tjedna nakon izlaganja inficiranoj izlučevini glodavca (vrlo rijetko inkubacija može trajati i do 8 tjedana) naglim nastupom visoke tjelesne temperature, praćene zimicom i jakom glavoboljom, nakon kojih slijede jaki bolovi u trbuhu i leđima, koji mogu biti praćeni mučninom i povraćanjem, zamućenim vidom te ponekad crvenilom lica i konjunktiva te osipom. Kasniji se simptomi bolesti mogu manifestirati smanjenom količinom izlučivanja urina i razvitkom zatajenja bubrega, ali i naglim padom tlaka, pojavom krvarenja i razvojem stanja šoka.


Tko najčešće obolijeva?

Na osnovi opisanog se može zaključiti da su osobe koje zbog prirode posla ili rekreativno (šumski radnici, poljoprivrednici, lovci, planinari, izletnici i sl.) dugotrajno i učestalo dolaze u neposredan ili posredan kontakt s malim divljim glodavcima najizloženiji njihovu aerosolu pa mogu biti i najizloženiji ovoj zarazi.

Važno je napomenuti da se čovjek može zaraziti i u zatvorenim prostorima u kojima mogu boraviti glodavci i gdje može biti velika koncentracija uzročnika u prašini (podrumske prostorije, garaže, tavani, ostave i dr.)

Iako rizik od obolijevanja ljudi postoji, na sreću je razmjerno malen prema proširenosti boravka ljudi u prirodi bilo zbog profesionalnih razloga, bilo zbog rekreacije te se ova bolest u ljudi relativno rijetko javlja.


Kako se zaštititi na otvorenom? 

 

  • Nemojte sjediti ni ležati izravno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi!
  • Tijekom boravka u prirodi čuvajte hranu i piće (u zatvorenim spremnicima) te osobne stvari od dodira s glodavcima i njihovim izlučevinama.
  • Prije konzumacije jela i pića te uzimanja cigarete dobro operite ruke toplom vodom i sapunom ili koristite antiseptik ili dezinficijens na bazi alkohola.
  • Ne ostavljajte ostatke hrane i druge otpatke u prirodi!
  • Nemojte piti vodu iz neuređenih šumskih izvora i lokava.
  • Plodove ubrane u prirodi koji se jedu sirovi dobro operite tekućom vodom.
  • Ne dirajte gnijezda glodavaca kao niti uginule glodavce bez rukavica i maske.

 

Kako se zaštiti u zatvorenim prostorijama?

  • Osigurajte hranu i piće od pristupa glodavaca, pohranite ih u zatvorene spremnike!
  • Smeće držite u zatvorenim čvrstim kontejnerima da ne bude izvor hrane glodavcima.
  • Ne ostavljajte smeće u prostorijama kao što su ostave, podrumi, garaže, tavani, vikendice i sl.!
  • Spriječite ulaz glodavaca u stambene i gospodarske objekte zatvarajući sve pukotine i rupe u zidovima i podovima!
  • Potrebno je skloniti sva odlagališta raznih materijala koji mogu poslužiti glodavcima kao sklonište najmanje 50 m od kuće.
  • Redovito provodite uništavanja glodavaca ili deratizaciju (klopke) u kući i neposredno oko kuće (ako se radi o otrovu upozorite ljude, osobito djecu)!
  • Ne dirajte uginule glodavce ili njihova gnijezda golim rukama.
  • Čišćenje dulje vrijeme nekorištenih prostora obavite uz što manje podizanje prašine, ako je moguće primijenite vlažno čišćenje (uz korištenje maske preko nosa i usta).
  • Ne metite niti usisavajte izlučevine glodavaca, kao niti njihova gnijezda. To će pogodovati zaraznom materijalu (izlučevinama glodavaca) da se digne u zrak koji onda možete udahnuti pa se na taj način možete zaraziti.
  • Nosite masku koja štiti sluznicu nosa i usta!
  • Nosite gumene rukavice!
  • Prilikom čišćenja koristite mokru krpu (da se izbjegne dizanje prašine) i klorni ili alkoholni dezinficijens!

 

U zadnjih petnaest godina broj prijava hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom u Hrvatskoj znatno varira; u prosjeku je oko šezdeset prijava godišnje (najmanje 6 oboljelih 2013. godine; najviše 317 oboljelih 2002. godine). U prva tri mjeseca ove godine prijavljen je nešto veći broj bolesnika s hemoragijskom groznicom u Hrvatskoj nego što se prijavljuje u „mirnim“ godinama, međutim manje nego u istom razdoblju tijekom epidemijskih godina. Bolesnici su iz cijele kontinentalne Hrvatske, iz poznatih endemskih područja/prirodnih žarišta.

U ovom trenutku nije moguće procijeniti kakav će biti trend tijekom ove godine, tj. da li će ova godina po broju oboljelih biti znatno iznad prosjeka.

Rizik od hemoragijske groznice je uvijek prisutan u prirodnim žarištima, a u vrijeme epidemijskih godina je nešto viši, ali se može umanjiti pridržavanjem gore opisanih mjera osobne zaštite.

 

Povezani članak: Procjene rizika zaražavanja djece virusom HGBS-a u Domu Crvenog križa i bližoj okolici na Sljemenu

Depresija: razgovarajmo

Svake se godine 7. travnja obilježava Svjetski dan zdravlja pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije. Za temu ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja je kao prioritetno područje globalnog javnozdravstvenog interesa odabrana depresija, s glavnom porukom „Depresija: razgovarajmo“ (engl. Depression; let’s talk). Cilj ovogodišnje javnozdravstvene kampanje „Depresija: razgovarajmo“ je osvijestiti ljude koji boluju od depresije da potraže i dobiju pomoć.

Ovom se kampanjom također želi:

  • bolje informirati opću javnost o depresiji, njezinim uzrocima i mogućim posljedicama te obliku pomoći koji je dostupan za prevenciju i liječenje depresije
  • potaknuti ljude s depresijom da potraže pomoć
  • osvijestiti obitelj, prijatelje i kolege koji žive s ljudima koji boluju od depresije da su sposobni pružiti podršku oboljelom

 

Što je depresija?

Depresija je bolest koju karakteriziraju poremećaji raspoloženja.

Simptomi depresije su:

  • dugotrajna tuga
  • nesposobnost uživanja u ranije ugodnim stvarima ili aktivnostima
  • duševna bol

Depresija utječe na obavljanje najjednostavnijih svakodnevnih zadataka, ponekad s razornim posljedicama za odnose s obitelji i prijateljima i mogućnosti da se zaradi za život. Da bi se postavila dijagnoza depresije odnosno depresivne epizode, ovi simptomi trebaju trajati najmanje 2 tjedna.

Osim navedenog, ljudi koji boluju od depresije mogu imati i neke od sljedećih simptoma:

  • manjak energije
  • promjene apetita
  • nesanicu ili preveliku potrebu za snom
  • povećanu tjeskobu ili zabrinutost
  • smanjenu koncentraciju
  • neodlučnost
  • nemir
  • osjećaj bezvrijednosti, krivnje ili beznađa
  • misli o samoozljeđivanju ili suicidu

Rizik od razvoja depresije se povećava sa stresom, traumatskim životnim događajima kao što su smrt voljene osobe ili prekid veze, fizičkim bolestima, problemima uzrokovanim konzumacijom alkohola ili droge, siromaštvom, nezaposlenošću, nepravilnom prehranom i nedovoljnom tjelesnom aktivnošću. Kod nekih osoba postoji i genetska, urođena predispozicija za razvoj depresije.

Depresija može pogoditi svakoga, to nije znak slabosti. Depresija je izlječiva: razgovorom s psihoterapeutom, uzimanjem antidepresivnih lijekova ili kombinacijom obaju.

 

Liječenje depresije

  • Potražite pomoć liječnika
  • Možete se obratiti svom obiteljskom liječniku koji će provjeriti i utvrditi Vaše stanje te Vam po potrebi prepisati lijekove ili vas uputiti stručnjacima iz područja mentalnog zdravlja
  • Depresija se liječi lijekovima koji se zovu antidepresivi. Ti lijekovi ne djeluju odmah kao primjerice lijekovi protiv bolova, već im je potrebno oko 1 do 6 tjedana za početak djelovanja
  • Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje uzimanje lijekova i 6 do 10 mjeseci nakon prestanka simptoma
  • Bitno je napomenuti da ovi lijekovi ne izazivaju ovisnost
  • Osim uzimanja antidepresiva, u liječenju depresije je od velike koristi i psihoterapija

 

Jeste li znali?

Zajednički mentalni poremećaji (depresija i anksiozni poremećaji) su u porastu u cijelom svijetu.

U humanitarnim krizama i tijekom ratnih sukoba, 1 od 5 osoba je pogođena depresijom ili anksioznim poremećajem.

Depresija povećava rizik razvoja drugih nezaraznih bolesti kao što su dijabetes i kardiovaskularne bolesti. Uz to, dijabetes i kardiovaskularne bolesti povećavaju rizik od depresije.

Depresija koja se javlja kod žene nakon poroda može utjecati na razvoj novorođenčeta.

Najučestaliji mentalni poremećaji mogu se prevenirati i izliječiti uz relativno mali trošak.

Novi dokaz iz istraživanja koje je provela Svjetska zdravstvena organizacija pokazuje da depresija i anksiozni poremećaji koštaju globalnu ekonomiju više od US$ 1 bilijuna svake godine.

Broj ljudi s depresijom i anksioznim poremećajem u svijetu se povećava: 1990. godine je u svijetu bilo 416 milijuna oboljelih, dok je 2013. godine njihov broj porastao na 615 milijuna.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, depresija će do 2020. godine postati drugi svjetski zdravstveni problem, a gledajući samo žensku populaciju, zdravstveni problem broj jedan. Posljedica je to kontinuiranog porasta broja depresivnih osoba.

 

Ako se osjećate nesretno ili mislite da imate depresiju:

  • Razgovarajte o svojim osjećajima s nekim kome vjerujete.
  • Potražite profesionalnu pomoć.
  • Ne zaboravite da vam uz pravu pomoć može biti bolje.
  • Nastavite s aktivnostima u kojima ste uživali kada vam je bilo dobro.
  • Budite u kontaktu s obitelji i prijateljima.
  • Redovito vježbajte, čak i ako je to samo kratka šetnja.
  • Držite se pravilnih navika hranjena i spavanja.
  • Prihvatite da bi mogli bolovati od depresije i prilagodite svoja očekivanja. Možda nećete biti u mogućnosti ispuniti svoje svakodnevne aktivnosti ili obveze onoliko koliko ste običavali.
  • Izbjegavajte ili ograničite unos alkohola i uzimajte lijekove onako kako vam ih je prepisao liječnik.

ZAPAMTITE

Stigma i diskriminacija koje prate mentalne bolesti, uključujući depresiju, dovode do kasnijeg prepoznavanja problema i odgađaju traženje pomoći, zbog čega liječenje traje dulje, a može doći i do težih posljedica kao što je samoubojstvo.

Depresija je bolest koja pogađa ljude svih dobnih skupina, svih društvenih slojeva i svih zemalja svijeta.

Depresija se može prevenirati i liječiti.

Ako mislite da bolujete od depresije, potražite pomoć.

 

Izvor: WHO

 

Učinite korak Za mentalno zdravlje

 

Hrvatski zavod za javno zdravstvo je u suradnji s Gradskim uredom za zdravstvo Grada Zagreba pokrenuo zajedničko obilježavanje Svjetskog dana zdravlja 2017 posvećenog depresiji. U petak 7.4.2017. od 15.00 do 17.30 sati  će se u Parku Zrinjevac u Zagrebu održati Festival mentalnog zdravlja u cilju promicanja važnosti pravovremenog ulaganja u mentalno zdravlje, zdravstvenog prosvjećivanja i informiranja o dostupnim uslugama mentalnog zdravlja u zajednici. Pogledajte obavijest o Festivalu mentalnog zdravlja

 

Kalendar aktivnosti povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja 2017. godine

 

EDEG 2017

Europska skupina za epidemiologiju dijabetesa (EDEG) Europske udruge za istraživanje dijabetesa (EASD) okuplja vodeće stručnjake u epidemiološkim istraživanjima šećerne bolesti i komplikacija i djeluje kao forum za raspravu, razmjenu znanja i diseminaciju rezultata.

Svake se godine u proljeće održavaju godišnji sastanci na kojima se organiziraju plenarne sjednice, predavanja i prikaz postera te pružaju mogućnosti da se stručnjaci upoznaju i uspostave suradnju.  Ove će se godine sastanak EDEG-a održati u Dubrovniku od 6. do 9. svibnja. Teme kojima će se sudionici baviti bit će registri, gestacijski dijabetes, ishodi edukacije u dijabetesu te interakcije između načina života i gena.

Važni datumi

28. veljače:   Rok za ranu registraciju.
31. ožujka:    Rok za kasnu registraciju.

Radujemo se prilici da s Vama razmijenimo spoznaje i surađujemo u prekrasnom Dubrovniku.

Više informacija o skupu možete pročitati na stranici EDEG 2017

 

Vrućina i zdravlje – upozorenje na toplinske valove


Ovdje objavljujemo upozorenja na toplinske valove koji mogu djelovati na zdravlje.


Izvor podataka je Državni hidrometeorološki zavod, Služba za vremenske analize i prognoze.

Ponedjeljak
14.6.2021.
Utorak
15.6.2021.
Srijeda
16.6.2021.
Četvrtak
17.6.2021.
Petak
18.6.2021.
Osijek
Zagreb
Karlovac
Gospic
Knin
Rijeka
Split
Dubrovnik
nema opasnosti
umjerena opasnost
velika opasnost
vrlo velika opasnost

Ako je za Vaše klimatsko područje označeno ŽUTO, NARANČASTO ili CRVENO, ovdje pratite naputke za zaštitu od vrućina.


Podrobnije informacije DHMZ-a možete pronaći ovdje.


 


 

Spolno zdravlje – ljetna kampanja “Nema maženja bez paženja”

I ove godine krećemo sa ljetnom kampanjom „Nema maženja bez paženja“

 U sklopu projekta Živjeti zdravo čija voditeljica je prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, dr. med., spec. epidemiologije i ove godine provodimo javnozdravstvenu kampanju na temu zaštite spolnog i reproduktivnog zdravlja „Nema maženja bez paženja“, koja počinje 15. lipnja i traje do  04. rujna 2021.

Od 15. lipnja do 04. rujna 2021., Hrvatski zavod za javno zdravstvo u sklopu projekta Živjeti zdravo provodi ljetnu javnozdravstvenu kampanju na temu zaštite spolnog i reproduktivnog zdravlja pod već poznatim sloganom Nema maženja bez paženja.

Prema podatcima posljednjeg istraživanja HBSC (Health Behaviour in School-aged Children) provedenog na 15-godišnjacima, 23 % dječaka i 6 % djevojčica izjavilo je da su imali spolni odnos, a od toga 40 % dječaka i 50 % djevojčica nije pri tome koristilo zaštitu.

Naglasak kampanje je na mladima koji su često suočeni sa zbunjujućim i proturječnim informacijama iz nepouzdanih izvora. Od iznimne je važnosti omogućiti mladima pristup točnim i provjerenim informacijama.

U sklopu ovogodišnje kampanje Nema maženja bez paženja provodimo online edukaciju putem objava na  društvenim mrežama. Najoriginalnije fotografije, videozapise i slogane darivat ćemo poklon paketima Nema maženja bez paženja!

Tijekom ljetnih mjeseci, putem info panoa, svlačionica na plažama diljem Republike Hrvatske i plakata u ljekarnama bit će prikazane preventivne poruke kako bismo potaknuli svijest svih građana, posebice mladih, o važnosti očuvanja i unaprjeđenja spolnog i reproduktivnog zdravlja što će doprinijeti vidljivosti kampanje na nacionalnoj razini. Pozivamo sve zainteresirane da svakog tjedna šalju i podijele s nama fotografije/videozapise pored naših plakata, info panoa i svlačionica na plažama. Uključite se i podijelite s nama i vaše slogane na temu spolnog zdravlja. Najoriginalnije darujemo poklon paketima Nema maženja bez paženja!

Sve detaljne informacije dostupne su  i na svim društvenim mrežama projekta Živjeti zdravo.

Brošura Vi imate pitanja-Mi imamo odgovore!

Ovim putem pozivamo vas na odgovorno spolno ponašanje i očuvanje spolnog i reproduktivnog zdravlja!

 

HZJZ je sudjelovao u obilježavanju Svjetskog dana akreditacije 2021. – Akreditacija: Podrška u implementaciji SDG-ova

Svake godine 9. lipnja obilježava se Svjetski dan akreditacije, a ovogodišnji je bio posvećen ulozi akreditacije u  implementaciji ciljeva održivog razvoja (eng. Sustainable Development Goals, SDG).

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) vodeća je javnozdravstvena ustanova u Republici Hrvatskoj (RH), čije je laboratorije u sklopu Službe za zdravstvenu ekologiju akreditirala Hrvatska akreditacijska agencija (HAA), prema normi HRN EN ISO/IEC:17025 – Opći zahtjevi za osposobljenost ispitnih i umjerenih laboratorija, za ispitivanje vode, hrane i predmeta opće uporabe. Osim toga, zaposlenici HZJZ-a djeluju kao nacionalne kontakt točke za provedbu ciljeva održivog razvoja, uključujući i cilj osiguranja pristupa pitkoj vodi za sve, održivo upravljanje vodama te osiguranje higijenskih uvjeta za sve (SDG 6).

HAA kao nacionalno akreditacijsko tijelo pruža potporu tijelima državne uprave u provedbi propisa koji se odnose na vodu za ljudsku potrošnju i time doprinosi povećanju sigurnosti u zdravstvenu ispravnost vode kod krajnjih potrošača.

Doprinos HAA ovogodišnjem obilježavanju Svjetskog dana akreditacije, odnosno način na koji akreditacija podržava implementaciju cilja održivog razvoja br. 6 (SDG 6) – Osigurati pristup pitkoj vodi za sve, održivo upravljati vodama te osigurati higijenske uvjete za sve, dostupan je na poveznici: https://european-accreditation.org/world-accreditation-day-9-june-2021-accreditation-supporting-the-implementation-of-the-sustainable-development-goals-sdgs/, a primjer u čijoj izradi je sudjelovao HZJZ dostupan je na poveznici https://publicsectorassurance.org/case-study/improving-drinking-water-monitoring-in-croatia/.

Najava događaja: Koncert „CIJEPLJENJE SVE U 16“

Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatski zavod za javno zdravstvo

16. lipnja 2021. godine u 16 sati

u Parku Slobodana Langa

organiziraju promotivni koncert

CIJEPLJENJE SVE U 16

Glazbu će izvoditi

Ante Gelo, Alen Đuras, Iva Ajduković i

pjevački zbor studenata medicine „Lege artis“.

 

Koncertom želimo doprinijeti podizanju svijesti o važnosti cijepljenja protiv bolesti COVID-19 kako bi se što prije vratili na staro normalno.

 

________________________________________________________________________________

Koncert će se održati uz poštivanje svih važećih javnozdravstvenih protuepidemijskih mjera, a predviđeno trajanje je do 2 sata.

Utrošeno više od 2 milijuna doza cjepiva!

U četvrtak 10. lipnja 2021. utrošeno je 55.960 doza cjepiva od čega 16.250 prvih doza. Time je broj ukupno utrošenih doza cjepiva dosegao 2.04 milijuna, dok je 1.39 milijuna osoba cijepljeno najmanje jednom dozom.

Dvomilijuntu dozu primila je osoba u Osječko-baranjskoj županiji. Ovo je trenutak kad svaki građanin ima jedinstvenu priliku na vrlo jednostavan način doprinijeti cijeloj zajednici i pomoći u suzbijanju epidemije COVID-19. Unatoč slabijem širenju virusa i povoljnijoj epidemiološkoj situaciji, Hrvatski zavod za javno zdravstvo apelira na sve građane da iskoriste priliku i cijepe se što prije. Tom prigodom, ravnatelj HZJZ doc.dr.sc. Krunoslav Capak izjavio je:

„Ovo je još jedan pokazatelj da cijepljenje napreduje te da su građani iskazali povjerenje zdravstvenom sustavu, liječnicima i medicinskim sestrama. Pozivamo građane da se odazovu na cijepljenje. Nema nikakve dvojbe da će nam cijepljenje omogućiti izlaz iz pandemije i povratak na stare obrasce ponašanja, ali samo ako se budemo cijepili ubrzanim tempom i odazivali na cijepljenje.“

Najveći obuhvat cijepljenih prvom dozom postignut je u Gradu Zagrebu (40,2% ukupnog stanovništva, odnosno 48,8% odraslog stanovništva), a završeno cijepljenje u najvećem je obuhvatu ostvareno u Sisačko-moslavačkoj županiji (22,3% ukupnog, odnosno 26,8% odraslog stanovništva). Važno je još jednom naglasiti kako koristi cijepljenja u velikoj mjeri nadmašuju rizike.

„Nakon utrošenih 2 milijuna doza, zaprimljeno je 3808 prijava sumnji na nuspojave, a nije zaprimljena niti jedna prijava sumnje na nuspojavu sa smrtnim ishodom za koju je utvrđena uzročno-posljedična povezanost s cijepljenjem. Za razliku od toga, COVID-19 je uzeo 8.110 života od 358.245 oboljelih. Zaključno od 358.245 oboljelih premilo je 8.110 osoba dok 4 puta više cijepljenih nema nit jedan slučaj cijepljenja povezan sa smrtnim ishodom za koju je utvrđena uzročno-posljedična povezanost s cijepljenjem.“, dodao je epidemiolog doc.dr.sc. Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Foto: Unsplash

Poziv na razgovor- viši stručni referent, radno mjesto II vrste u Službi za gospodarstvene poslove

Na temelju Suglasnosti Ministarstva zdravstva, Klasa: 100-01/21-03/43, Urbroj: 534-03-3-1/7-21-03 od dana 12. svibnja 2021., Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 28. svibnja 2020. godine za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto viši stručni referent, radno mjesto II vrste u Službi za gospodarstvene poslove.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja- pripravnik, zdravstveni djelatnik II vrste, sanitarni inženjer

Na temelju  članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 30. prosinca 2020. za prijam na pripravnički staž, radno mjesto pripravnik, zdravstveni djelatnik II vrste, sanitarni inženjer, prvostupnik sanitarnog inženjerstva.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo obavještava kandidate koji su dostavili prijave na javni natječaj, da su nakon provedenog postupka za poslove prethodno navedenog radnog mjesta izabrani kandidati.

Više o odabiru pogledajte ovdje.

Zahvaljujemo svim kandidatima na iskazanom interesu za rad u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Predstavljeno novo EU Izvješće o drogama 2021. (Podaci za 2020.)

Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama danas je predstavio Europsko izvješće o drogama 2021.: Trendovi i razvoj, najnoviji godišnji pregled stanja droga u Europi. Na temelju podataka iz 29 zemalja (EU 27, Turska i Norveška) u izvješću se pruža uvid u zdravstvene i sigurnosne posljedice problematike droga u Europi. Ove je godine publikacija u novom, sažetom obliku, a u njoj se objavljuju odjeljci o: poukama iz izvješća, pandemiji bolesti COVID-19 i pojavi droga u EU. Poglavlja izvješća su organizirana prema vrstama droga te nude najnovije uvide u ponudu droga, ilegalnu uporabu droga te povezane javnozdravstvene probleme. Dostupno na 24 jezika, izvješće predstavlja ključan resurs za razvoj politika i odgovora utemeljenih na dokazima. Izvješće je popraćeno Statističkim biltenom 2021.koji sadržava europski skup podataka na kojem se temelji analiza.

Danas je također objavljen i pregled stanja u Europi vezano uz nove benzodiazepine.

 

EDR 2021. na hrvatskom:

Izjava g. Alexisa Goosdeela vezano uz današnje predstavljanje EDR 2021. :

Ovdje možete preuzeti  dokument za medije –

Statistički bilten 2021.:

Pregled stanja u Europi vezano uz nove benzodiazepine:

Nove cijene PCR testova u HZJZ

Od dana 16. lipnja 2021., odlukom Upravnog vijeća, u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo na snagu stupaju nove cijene mikrobioloških pretraga koje se pružaju na zahtjev pravnih i fizičkih osoba. Nove cijene se odnose isključivo na testiranje u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

 

  • Test na SARS-Cov-2 RT-PCR               –         jedinična cijena 390,00 kn
  • Serološki test za dokaz antitijela        –       jedinična cijena 200,00 kn
  • Brzi antigenski test na COVID-19      –       jedinična cijena 150,00 kn

*Navedene cijene ne primjenjuju se pri testiranju na uputnicu izdanu od strane liječnika.

COVID-19 – izvješće HZJZ-a

Podaci za razdoblje od 15. travnja 2020. do 06. lipnja 2021.

Svjetski dan oboljelih od tumora mozga

Dan sive vrpce tradicionalno se obilježava 8. lipnja

Obilježavanje je pokrenula Njemačka udruga oboljelih od tumora na mozgu (Deutsche Hirntumorhilfe) još 2000. godine. Cilj je podizanje svjesnosti i educiranje javnosti o samoj bolesti, kao i usmjeravanje pozornosti na osobe koje se bore s ovom bolešću i njihove obitelji.

Tumori mozga nastaju abnormalnom diobom stanica, kao i druge vrste raka, a ovisno o samoj prirodi rasta stanica dijelimo ih na dobroćudne i zloćudne. Dok su dobroćudni tumori mozga u najvećem broju slučajeva potpuno izlječivi, prognoza kod zloćudnih tumora ovisi o njihovoj invazivnosti i brzini rasta. Tumore mozga zato dijelimo na tumore I., II., III. i IV. stupnja, pri čemu su tumori IV. stupnja gotovo neizlječivi. Najčešći benigni tumori (stupanj I) mozga su meningeomi, dok je najčešći maligni tumor glioblastom.

Osim o vrsti tumora, prognoza ovisi i o drugim čimbenicima, kao što su dob oboljele osobe (prognoza je bolja kod osoba mlađih od 40 godina) , te lokacija, oblik i veličina tumora (i s tim povezana mogućnost operativnog liječenja). Ako ne postoji opcija operativnog liječenja, primjenjuju se kemoterapija i zračenje. Prema podacima o preživljenju u Europi, oko 30% odraslih osoba s dijagnozom primarnog tumora mozga preživi 5 godina nakon dijagnoze, uz prisutne razlike među državama.

Simptomi tumora mozga mogu biti uzrokovani povećanjem intrakranijalnog pritiska, a neki od njih su specifični ovisno o tome na kojoj se lokaciji u mozgu nalaze. Neki od simptoma tumora mozga su:

– glavobolje

– epileptički napadaji

– promjene u ponašanju ili pamćenju

– vrtoglavica, mučnina i povraćanje

– teškoće sa spavanjem, umor

– motorički problemi, nemogućnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti

Tumori mozga najčešće nemaju poznati uzrok, a samim time ne postoji ni mogućnost prevencije. Češći su u starijih osoba, iako su neke vrste specifične za dječju dob. Pretilost može povećati rizik od nastanka meningeoma, jednog od oblika tumora mozga koji je najčešće dobroćudan. Također, ionizirajuće zračenje (rentgen, CT) može uzrokovati nastanak tumora mozga, no procjenjuje se da je to slučaj u manje od 1% oboljelih, najčešće kao rezultat radioterapije. Rizik je veći i u osoba koje imaju slučajeve tumora mozga kod bliskih srodnika, te kod određenih genetskih oboljenja (neurofibromatoza, tuberozna skleroza, Von Hippel Lindauova bolest, Li-Fraumeni sindrom, Turnerov sindrom, Turcot sindrom, Gorlinov sindrom).

Prema posljednjim dostupnim podacima Hrvatskog registra za rak, u 2018. godini je od primarnih malignih tumora mozga oboljelo 244 muškaraca i 207 žena. U posljednjih deset godina (2009.-2018.) godišnje se prosječno dijagnosticira 445 slučajeva, od čega 52% kod muškaraca. Kod djece (0-19 godina) su tumori mozga drugi najčešći oblik raka nakon leukemija i limfoma, s 16 novih slučajeva malignih tumora mozga u 2018. (11 kod dječaka).

Prema podacima o mortalitetu u posljednjih 10 godina (2010.-2019.) od primarnog malignog tumora mozga u Hrvatskoj godišnje umre prosječno 410 osoba (52% muškaraca), od čega 6 djece (0-19 godina).

U usporedbi s drugim država Europske unije, Hrvatska je na visokom 5. mjestu po incidenciji tumora mozga i drugih dijelova središnjeg živčanog sustava, te na 4. mjestu po mortalitetu. Treba naglasiti kako na podatke o tumorima mozga uvelike ovisi kvaliteta prikupljanja podataka pojedinog registra za rak (više nego kod ostalih sijela raka), te je moguće da je dio razlika u incidenciji i mortalitetu (kao i preživljenju) među europskim zemljama poveziv i s čimbenikom kvalitete podataka.

Foto: Unsplash

 

 

Cijepljeno je 40% odraslog stanovništva!

U petak 4. lipnja broj osoba koje su primile najmanje jednu dozu cjepiva dosegao je 1.329.754, čime je cijepljeno 33% ukupnog stanovništva, odnosno 40% odraslog stanovništva. Od 1.329.754 cijepljenih osoba, za njih 569.149 cijepljenje je završeno što čini 14% ukupnog odnosno 17% odraslog stanovništva.

„Zahvaljujući predanosti i trudu zdravstvenih djelatnika, napredujemo prema željenom cilju. Cilj nam je do kraja lipnja procijepiti 50 posto odraslog stanovništva i tako sigurnije ući u predstojeću turističku sezonu. Iako je cijepljeno 40 posto odraslog stanovništva i epidemiološke prilike su nešto povoljnije, bitno je napomenuti kako epidemija još traje i ne smijemo se opuštati. Unatoč toplom vremenu, virus se i dalje širi. Ovom prigodom pozivamo sve građane da se prijave za cijepljenje i ne odgađaju prijavu. Omogućeno je dovoljno cjepiva za sve i cijepljenje je jedini način da suzbijemo prijenos zaraze i tako zaštitimo najugroženije.“, izjavila je prim. dr. sc. Ivana Pavić Šimetin, dr. med.

Najveći obuhvat cijepljenih prvom dozom postignut je u Gradu Zagrebu (38,3% ukupnog stanovništva, odnosno 46,5% odraslog stanovništva), a završeno cijepljenje u najvećem je obuhvatu ostvareno u Sisačko-moslavačkoj županiji (18,7% ukupnog, odnosno 22,4% odraslog stanovništva).

Poziv na razgovor – pripravnik, sanitarni inženjer, prvostupnik sanitarnog inženjerstva

Na temelju Suglasnosti Ministarstva zdravstva, Klasa: 100-01/21-03/43, Urbroj: 534-03-2-1/5-21-08 od dana 29. ožujka 2021., Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 30. travnja 2021. godine za prijam na pripravnički staž za radno mjesto sanitarni inženjer/prvostupnik sanitarnog inženjerstva.

Više o pozivu pogledajte ovdje.

Izvrsna vijest: Više od pola milijuna osoba završilo je cijepljenje!

Na dan 1. lipnja 509.710 osoba primilo je drugu dozu cjepiva. Kada se dodaju osobe cijepljenje s jedinom potrebnom dozom cjepiva Jannsen, cijepljenje je završeno za ukupno 521.967 osoba. U razdoblju od 27. prosinca 2020. do 1. lipnja 2021., udio ukupnog stanovništva sa završenim cijepljenjem je 12,9%, dok se isto odnosi na 15,5% odraslih.

Do sada je utrošeno 1.803.557 doza cjepiva, a ukupno je 1.293.847 osoba  cijepljeno prvom dozom (uključujući doze sa statusom nepoznato), odnosno 31,9% ukupnog stanovništva i 38,5% odraslog stanovništva.

Najveći obuhvat cijepljenih prvom dozom postignut je u Gradu Zagrebu (37,1% ukupnog stanovništva, odnosno 45,0% odraslog stanovništva), a cijepljenje drugom dozom u najvećem je obuhvatu ostvareno u Sisačko-moslavačkoj županiji (17,1% ukupnog, odnosno 20,5% odraslog stanovništva).

Slika 1. Udio cijepljenih prvom ili drugom dozom u odnosu na procijenjeno ukupno stanovništvo županija

Priopćenje vezano uz netočne informacije povodom izdavanja EU digitalnih COVID potvrda

Slijedom povećanog opsega upita građana i medija, primorani smo reagirati zbog netočnih informacija koje su izašle u javnosti, a koje se tiču izdavanja EU digitalnih COVID potvrda. Naime, domaći mediji prenijeli su netočnu informaciju kako je navedenu potvrdu moguće dobiti u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ). Ovim putem obavještavamo javnost kako je EU digitalnu COVID potvrdu moguće zatražiti isključivo putem sustava eGrađani i u uredima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO).

Osim definiranja pravila za izdavanje potvrda koja su nastala u dogovoru sa Stožerom civilne zaštite RH, Hrvatski zavod za javno zdravstvo nije uključen u proces izdavanja EU digitalnih COVID potvrda.

Bitno je naglasiti kako podatke o provedenim cijepljenjima građani mogu provjeriti na Portalu zdravlja, https://portal.zdravlje.hr u izborniku COVID-19. U slučaju dobivanja poruke „Potrebno je urediti podatke o cijepljenju“, najbolje je obratiti se u ustanovu u kojoj je osoba cijepljena radi ispravka podataka ili izabranom liječniku obiteljske medicine u slučaju da je potreban unos podataka.

Na sljedećoj poveznici nalaze se najčešća pitanja vezana uz izdavanje EU digitalnih COVID potvrda: https://www.eudigitalnacovidpotvrda.hr/hr/cesta-pitanja

Cijepljenje od 12 godina

HALMED je 28.05.2021. objavio da je cjepivo protiv bolesti COVID-19 proizvođača BioNTech i Pfizer odobreno za primjenu u djece u dobi između 12 i 15 godina. Povjerenstvo za humane lijekove (CHMP) pri EMA-i preporučilo je proširenje indikacije za primjenu cjepiva Comirnaty proizvođača BioNTech i Pfizer u djece u dobi između 12 i 15 godina. Cjepivo Comirnaty od ranije je odobreno za prevenciju bolesti COVID-19 u odraslih osoba i adolescenata u dobi od 16 i više godina. Priopćenje HALMED-a može se pronaći na poveznici:

https://www.halmed.hr/Novosti-i-edukacije/Novosti/2021/Cjepivo-protiv-bolesti-COVID-19-proizvodaca-BioNTech-i-Pfizer-odobreno-za-primjenu-u-djece-u-dobi-izmedu-12-i-15-godina/2632

Sukladno Planu uvođenja, provođenja i praćenja cijepljenja protiv bolesti COVID-19 u Republici Hrvatskoj, sada je u tijeku završetak prve faze cijepljenja i prelazak iz druge faze cijepljenja (osobne starije životne dobi i osobe s kroničnim bolestima) u treću fazu cijepljenja (zdrave osobe mlađe od 65 godina s prednosti određenih izloženih kolektiva). Kontinuirano se provodi cijepljenje u 2. fazi te osobe čije cijepljenje pripada drugoj fazi trebaju imati prednost u odnosu na treću fazu cijepljenja.

Druga faza podrazumijeva prioritetno cijepljenje osoba s kroničnim bolestima koje uvećavaju rizik za razvoj težih oblika bolesti COVID-19. Odobravanje cjepiva proizvođača Pfizer za primjenu u djece u dobi od 12 godina nameće obavezu prednosti u cijepljenju za djecu u dobi od 12 godina koja boluju od kroničnih bolesti koje uvećavaju rizik za teže oblike bolesti COVID-19.

Prednost u cijepljenju treba pružiti djeci u dobi od 12 godina koja pripadaju u prioritetne skupine s obzirom na zdravstveno stanje (kronični srčani, plućni, bubrežni, metabolički bolesnici, imunokompromitirani zbog terapije ili osnovne bolesti, stanja nakon splenektomije, Down sindrom itd…).

DETALJA POPIS BOLESTI I ZDRAVSTVENIH STANJA KOJA MOGU POVEĆATI RIZIK ZA TEŽE OBLIKE BOLESTI COVID-19 kako kod odraslih tako i kod djece navedena su na poveznici:

https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2020/03/Bolesti_i_stanja_s_povecanim_rizikom_02_09_2020.pdf

Prioritetno cijepljenje posebno se odnosi na djecu u dobi od 12 i više godina kojima je uslijed narušenog zdravstvenog stanja utvrđeno sljedeće:

  • nastava na daljinu (odnosno prethodno, prije pandemije, nastava u kući)
  • pravo na pomoćnika u nastavi (ako dijete ne može biti cijepljeno, potrebno je omogućiti cijepljenje pomoćniku u nastavi)
  • smještaj ili boravak u ustanovama u socijalnoj skrbi ili specijalnim bolnicama
  • primjereni program školovanja uslijed zdravstvenog stanja koje uvećava rizik za teže oblike bolesti COVID-19
  • izuzeće od nošenja maske (mogućnost boravka u školi bez maske) uslijed zdravstvenog stanja koje uvećava rizik za teže oblike bolesti COVID-19

Djeca i mladi u dobi od 12 i više godina odnosno njihovi roditelji za cijepljenje protiv COVID-19 cjepivom proizvođača Pfizer trebaju se javit nadležnom školskom liječniku u zavodu za javno zdravstvo.

Mogu se koristi i svi drugi kanali i mogućnosti prijave za cijepljenje (izabrani liječnik obiteljske medice/izabrani pedijatar, internetske stranica cijepise.zdravlje.hr, 0800 0011).

Uz zvuke gitare Ante Gela cijepljeno oko 1000 studenata medicine i ostalih zdravstvenih studija

U organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo danas, 31. svibnja u ŠNZ Andrija Štampar u Zagrebu, cijepljeno je oko 1000 studenata 3. i 4. godine studija medicine i ostalih zdravstvenih studija. Studentima je cijepljenjem uvelike olakšana praksa koju obavljaju u sklopu studija, a svojim odazivom poslali su važnu poruku svim građanima Republike Hrvatske.

„Cijepljenje studenata medicine i stomatologije iznimno je važno jer sudjeluju u liječenju pacijenata. Boravkom u bolnicama i ostalim zdravstvenim ustanovama obavljaju praksu i stoga je bitno da zaštite one kojima je pomoć najpotrebnija. Danas smo ovdje imali jednu dobru i posebnu atmosferu i poslali smo važnu poruku svima da se cijepe čim dobiju prvu priliku.“, izjavila je prim. dr. sc. Ivana Pavić Šimetin, dr. med.

Važnost cijepljenja prepoznaje i Barbara Jalšenjak (22), studentica 3. godine medicine koja je dodala: „Danas sam se cijepila drugom dozom cjepiva. Cijepljenje je iznimno važno jer tako štitimo sebe i druge oko nas. Nadam se da ćemo uskoro početi normalno živjeti“.

Atmosfera na cijepljenju ne mora uvijek biti tiha i ozbiljna, a to je dokazao i glazbenik Ante Gelo koji se odazvao na naš poziv i, na radost zdravstvenog osoblja i studenata, odsvirao nekoliko svima poznatih hitova.

”Cijepio sam se jer dolazim iz branše koja je vrlo pogođena pandemijom COVID-19. Teško mi je i pričati o tome. Malo sviramo i malo putujemo, a to je nešto na što mi glazbenici nismo navikli. Nadam se da idemo prema nekom sigurnijem razdoblju. Preporučujem svima da se cijepe i nadam se dolasku nekih ljepših vremena za sve nas i da ćemo ponovno svirati i putovati kao nekad.”, izjavio je glazbenik Ante Gelo.

Djelić atmosfere u ŠNZ možete pogledati u videu ispod.

Svjetski dan nepušenja 2021.

Danas, 31. svibnja, obilježava se Svjetski dan nepušenja, a ujedno je i posljednji dan Europskog tjedna borbe protiv raka.

Obilježavanje Svjetskog dana nepušenja inicirala je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) još 1987. godine. Svake godine u fokusu je određena tema vezana za štetnost duhanskih proizvoda, važnost prestanka pušenja ili utjecaj duhanskih proizvoda na određene bolesti i stanja.

Ovogodišnja kampanja provodi se pod sloganom „Commit to quit“ („Obveži se na prestanak (pušenja)“), a za cilj ima potaknuti što više ljudi da uistinu prestanu pušiti te im ponuditi korisne alate i savjete kako dugoročno izdržati bez duhanskih proizvoda. Kampanjom se nastoji informirati javnost o opasnostima korištenja duhana, poslovnoj praksi duhanskih tvrtki, aktivnostima SZO u borbi protiv epidemije duhana i o tome što svaki pojedinac diljem svijeta može učiniti kako bi zatražio svoje pravo na zdravlje i zdrav život te zaštitio buduće generacije.

Pušenje je opasna i teška ovisnost koja uzrokuje brojne probleme. Rizični je čimbenik za nastanak brojnih kroničnih bolesti – od kardiovaskularnih, preko plućnih bolesti pa sve do karcinoma.

Globalna epidemija duhana svake godine ubija više od sedam milijuna ljudi, od čega oko 900 tisuća nepušača umire od posljedica pasivnog pušenja. Danas puši oko 39% muškaraca i 9% žena. Najviše stope pušenja trenutno su u Europi (26%), a procjenjuje se pad od samo 2% do 2025. ako se ne poduzmu hitne mjere. U svijetu je trenutno oko 1,3 milijarde pušača, a od kojih njih više od 70% nema pristup adekvatnim alatima i informacijama ključnima za uspješan prestanak pušenja. Ovaj jaz u pristupu uslugama prestanka još se više pogoršava u posljednjih godinu dana jer je većina zdravstvenih djelatnika mobilizirana za borbu protiv pandemije koronavirusa.

Važno je napomenuti kako pušači imaju čak 40 – 50% veći rizik od razvoja teških simptoma i smrti od virusa COVID-19. Jedini način zaštite vlastitog i zdravlja svojih bližnjih je prestanak pušenja!

Koje su prednosti prestanka pušenja?

Prednosti prestanka pušenja su brojne, a neke su vidljive gotovo odmah:

  • U prvih 20 minuta bez cigarete snižava se puls i krvni tlak
  • Unutar 12 sati razina ugljičnog monoksida u krvi dolazi na razine normale
  • Između 2 i 12 tjedana od prestanka pušenja cirkulacija se poboljšava i kapacitet pluća se povećava
  • Između 1 i 9 mjeseci od prestanka pušenja kašalj i kratkoća daha se smanjuju
  • Nakon 1 godine od prestanka pušenja rizik od koronarne bolesti srca otprilike je upola manji od rizika pušača
  • Nakon 5 do 15 godina od prestanka pušenja rizik od moždanog udara smanjuje se na razinu rizika kod nepušača
  • 10 godina od prestanka pušenja rizik od raka pluća smanjuje se za otprilike pola rizika kojeg imaju pušači te se smanjuje rizik od raka usta, grla, jednjaka, mokraćnog mjehura, vrata maternice i gušterače
  • 15 godina od prestanka pušenja rizik od koronarne bolesti srca jednak je riziku kod nepušača.

Korisni savjeti

Najčešću prepreku u prestanku pušenja većini pušača predstavljaju situacije poput ispijanja kave, druženja s drugim pušačima, pauze na poslu i slične prilike u kojima su navikli zapaliti cigaretu.

Ovo su četiri jednostavna savjeta koja mogu pomoći u suzbijanju želje za cigaretom:

1.       Odgoda: Odgodite što duže prije nego što ćete popustiti svom porivu.

2.       Duboko disanje: Udahnite duboko 10 puta kako biste se opustili dok poriv ne prođe.

3.       Pijte vodu: Pijenje vode zdrava je alternativa pušenju.

4.       Radite nešto što će vam odvući pažnju: Istuširajte se, čitajte, otiđite u šetnju, slušajte glazbu.

I zapamtite: kod pušenja, oni koji prestanu su uvijek pobjednici!

#quittersarewinners

Korisne alate za prestanak pušenja možete pronaći ovdje.

Natječaj za prijam u radni odnos

Na temelju Suglasnosti Ministarstva zdravstva, Klasa: 100-01/21-03/43, Urbroj:  534-03-3-1/7-21-03 od dana 20. siječnja 2021., Suglasnosti Ministarstva zdravstva, Klasa: 100-01/21-03/43, Urbroj: 534-03-2-1/5-21-07 od dana 8. ožujka 2021. i Suglasnosti Ministarstva zdravstva, Klasa: 100-01/21-03/43, Urbroj: 534-03-3-1/3-20-11 od dana 12. svibnja 2021. Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7 objavljuje sljedeći javni natječaj.

Više pogledajte ovdje.

Poništenje dijela natječaja od dana 7. travnja 2021.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavljuje poništenje dijela natječaja od dana 7. travnja 2021.

Više pogledajte ovdje.