Hrvatski dan nepušenja – poziv na okrugli stol

22. VELJAČE 2023. , SRIJEDA U 10.30 SATI

EDUKACIJSKI CENTAR HRVATSKOG ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO, ROCKEFELLEROVA 12, ZAGREB

Uz Svjetski dan nepušenja (31. svibnja), u Hrvatskoj se od 2003. godine obilježava i nacionalni dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima (engl. World No Tobacco Day). Hrvatski dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima obilježava se prvog dana Korizme ove godine je 22. veljače, posebnost tog dana je što većina ljudi razmišlja o odricanju od nečega u čemu uživa tijekom godine. Dan bez duhanskog dima je dan kojim se želi potaknuti pušače na prestanak pušenja. Kao i prema modelu koji se provodi u drugim zemljama, obilježavanjem Dana bez duhanskog dima nastoji se potaknuti pušače da ne zapale cigaretu 24 sata kako bi uvidjeli da to nije nemoguće i nastavili s apstinencijom. To je prilika da pušači razmisle o svojoj ovisnosti o cigaretama, da im nepušači pomognu da se odreknu cigareta. Povodom Hrvatskog dana nepušenja – Dana bez duhanskog dima, Hrvatski zavod za javno zdravstvo zajedno sa Nacionalnim povjerenstvom za borbu protiv pušenja Ministarstva zdravstva organizira okrugli stol. Okrugli stol će biti održan 22. veljače 2023., srijeda u 10.30 sati u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Rockefellerova 12, Zagreb.

 

 

Okrugli stol bit će i prilika da prikažemo situaciju s pušenjem kod mladih, potaknemo pušače na prestanak, podsjetimo na Škole nepušenja, te izazove koje donose novi duhanski proizvodi i e-cigarete. Pozivamo sve zainteresirane stručnjake da nam se pridruže na Okruglom stolu te sudjeluju u raspravi s primjerima dobre prakse.

Duhan je odgovoran za smrt više od 8 milijuna ljudi godišnje.Više od 7 milijuna tih smrtnih slučajeva posljedica je izravne uporabe duhana, dok je oko 1.2 milijuna posljedica izloženosti nepušača duhanskom dimu. Pušenje duhana izaziva ovisnost, oštećuje sve organske sustave u organizmu te povećava rizik za više od trideset bolesti.

Prema rezultatima istraživanja provedenog 2019. godine „Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji u Republici Hrvatskoj“ (istraživanje HZJZ-a i Institut za društvena istraživanja dr. Ivo Pilar) 38,4% odraslih puši, najviše u dobnoj skupini između 25. i 35. godine života (43,6%), dok muškarci nešto češće puše od žena (41,2% naspram 35,7%) .

Duhanski dim sadrži preko 7 000 različitih kemijskih sastojaka, od kojih neke posebno oštećuju srce i krvne žile. Najštetnije tvari iz duhanskog dima za krvožilni sustav su nikotin, katran i ugljični monoksid.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) “Duhanski proizvodi” se definiraju kao proizvod koji su u cijelosti ili djelomično napravljeni od listova duhana kao sirovine koji se proizvode za pušenje,  žvakanje. Na tržištu se pojavio sve veći broj  „Novih duhanskih proizvoda” koji se definiraju kao duhanski proizvod koji ne pripada ni jednoj od sljedećih kategorija:cigarete,duhan (za samostalno motanje, za lule i vodene lule,cigare i cigarilosi) ,duhan (za žvakanje, za šmrkanje ili za oralnu potrošnju) .

Prodaja cigareta smanjivala se tijekom godina proteklog desetljeća, što dovodi do razvoja i marketinga e-cigareta i novih duhanskih proizvoda (grijani duhanski proizvodi). Elektronički sustavi za isporuku nikotina(e-cigarete), koji se također nazivaju vaping uređaji ili olovke za vape, uređaji koji se koriste za pušenje ili „vape“ aromatizirane otopine. Prema SZO glavni sastojci otopine e-cigareta su: nikotin, propilen glikol sa ili bez glicerola i različita sredstva za poboljšanje okusa. Uz negativan utjecaj na zdravlje ljudi, negativno utječu na okoliš.Proizvođači e-cigareta ne dostavljaju jasne upute korisnicima kako pravilno odložiti korištene uređaje, litij-ionske baterije i iskorištene uljne patrone. E-cigarete su izrađene od plastike i metala i kao takve nisu biorazgradive što uzrokuje raspršenje mikroplastike i ulja u okoliš. Grijani duhanski proizvodi postupkom zagrijavanja stvaraju aerosol koji sadrži nikotin i štetne sastojke u obliku aditiva i aroma .Prema duhanskim tvrtkama, zagrijavanjem duhana, a ne spaljivanjem kao kod obične cigarete, značajno se smanjuje stvaranje štetnih tvari koje nastaju pri visokoj temperaturi povezane s izgaranjem navodi SZO.

Unatoč naporu duhanskih tvrtki da se dokaže smanjena štetnost kod konzumacije e-cigareta i grijanih duhanskih proizvoda,prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) prijavljeno je više od 2800 slučajeva, uključujući i 68 smrtna slučaja EVALI koja predstavlja upalni odgovor dišnog sustava koji nastaje zagrijavanjem i aerosolizacijom ulja koje se taloži u alveolarnom prostoru. EVALI uključuje stanja kao što su lipoidna pneumonia, pneumonitis uzrokovan preosjetljivošću, difuzno alveolarno krvarenje, akutna eozinofilna pneumonija navodi CDC.

Uz e-cigarete i grijane duhanske proizvode u ,,Proizvode sljedeće generacije“ spadaju SNUS i nikotinske vrećice.

SNUS je tradicionalni skandinavski bezdimni duhanski proizvod, reguliran je kao prehrambeni proizvod prema švedskom zakonu o hrani od 1970-ih. Konzumira se stavljanjem vrećice između desni i gornje usne na određeno vrijeme. Iako je opće prihvaćeno da su opasnosti po zdravlje od korištenja snusa puno manje nego kod pušenja, ostaje nejasnoća oko dugoročnih učinaka. Istraživanja su pokazala povezanost između upotrebe snusa i raka gušterače, te povezanost upotrebe snusa dijabetesom tipa 2, smrtonosnim srčanim udarima, povišenim krvnim tlakom te prijevremenim porodom i mrtvorođenošću.

Nikotinske vrećice slične su vrećicama za snus jer su napravljene za postavljanje između usna i desni, te ne zahtijevaju pljuvanje. Ne sadrže list duhana, već oblik dehidriranog nikotina (s dodanim aromama). Nikotin se apsorbira u krvotok preko sluznice u ustima. Vrećice također općenito sadrže biljna vlakna, arome i zaslađivače. Istraživači su upozorili da se nikotinske vrećice posebno sviđaju mladima i nepušačima, jer se prodaju u raznim voćnim okusima, u atraktivnom pakiranju i mogu se diskretno koristiti.

Tijekom sazrijevanja i traženja svoga identiteta, mlade su osobe sklone burnom, nepromišljenom reagiranju te počinju eksperimentirati sa svime što je zabranjeno. Eksperimentiranje duhanom povezano je sa željom da se isproba „zabranjeno voće“, ali i s obilježjem mladosti i nezrelosti, koja ne priznaje vezu između rizičnih ponašanja i loših posljedica koje mogu nastupiti odmah ili s vremenom.

Prema najnovijem Istraživanju o zdravstvenom ponašanju mladih (engl. Health Behaviour in School-aged Children; HBSC) provedenom 2022 g. veliki broj učenika/ca nije probao cigarete nikad u životu što je vidljivo iz slike 1. Trend pušenja barem jednom u 30 dana kod učenika/ca raste s dobi (slika 2). Vrlo nizak postotak učenika/ca puši cigarete svakodnevno (slika 3) dok najveći broj učenika/ca u dobi od 15 godina puši cigarete najmanje jednom tjedno. (slika 4).

Slika 1

 

 

 

 

 

Slika 2

 

 

 

 

 

Slika 3

 

 

 

 

 

Slika 4

 

 

 

 

 

LIITERATURA:

1.       https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/tobacco

2.       https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/

3.       Štimac Grbić, D., Glavak Tkalić, R. (Ur.). (2020). Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske: 2019. i analiza trendova uporabe 2011.-2019. Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.

4.       https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/

5.       United States (US) Federal Drug Administration (FDA): Vaporizers, E-Cigarettes, and other Electronic Nicotine Delivery Systems (ENDS)

6.       Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, S. Peeters, A. Gilmore, Tobacco Control, 2015

7.       J. Foulds, L. Ramstrom, M. Burke, et al. Effect of smokeless tobacco (snus) on smoking and public health in Sweden. Tobacco Control, 2003. Swedish Food Regulations, Food Act (Livsmedelslagen SFS 2006:804). 2006

8.       Royal College of Physicians. Harm reduction in nicotine addiction: helping people who can’t quit. A report by the Tobacco Advisory Group of the Royal College of Physicians. 2007

9.       J. Luo , W. Ye, K. Zendehdel, et al., Oral use of Swedish moist snuff (snus) and risk for cancer of the mouth, lung, and pancreas in male construction workers: a retrospective cohort study. Lancet, 2007, Jun 16;369(9578),2015-20

10.   T. Schmid, Smokeless Alternatives on the Upswing, Tobacco Asia, 3 February 2021

11.   S. Peeters, A. Gilmore, Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, Tobacco Control, 2015

12.   Gazdek D. (2014) Navika pušenja djelatnika u zdravstvu Koprivničko-križevačke županije. Nove staze 32:25-26

13.   HBSC survey conducted in 2022 among Croatian pupils

 

Sudjelujte u natječaju projekta EU – JAMRAI

Razmišljate li kreativno?

#AntibioticResistanceSymbol

Pozivamo vas da sudjelujete u natječaju za dizajniranje prvog globalnog simbola koji će predstavljati otpornost na antibiotike. Pobjednik dobiva nagradu od 2000 eura!

 

Upotreba antibiotika nesumnjivo predstavlja revolucionarno medicinsko dostignuće. Zahvaljujući njima, nekad smrtonosne bolesni su postale gotovo pa bezazlene, čime su nebrojeni životi spašeni. Ipak, zbog tih istih antibiotika, točnije, zbog njihove prekomjerne i neprimjerene uporabe, ovo je dostignuće sada pod golemim rizikom. Naime, sve je više bakterija postalo otporno na antibiotike koji su u opticaju, a ukoliko se dosadašnji trendovi nastave, stručnjaci predviđaju kako bi  do 2050. godine antimikrobna rezistencija mogla postati vodeći uzrok smrtnosti na globalnoj razini. Ukratko, radi se o  gorućem javnozdravstvenom problemu, na koji je potrebna što sveobuhvatnija reakcija, i to u što skorijem roku.

Pristup „Jedno zdravlje“, koje karakterizira dosadašnju borbu s ovim izazovom, naglašava potrebu ujedinjenom pristupu zdravlju čovjeka, životinja i okoliša, kao i najužu suradnju stručnjaka iz područja veterine, humane medicine i znanosti o okolišu. Ipak, ovaj golemi globalni izazov treba dodatno, još udruženije djelovanje, a to je djelovanje svih nas. Zbog toga nam je potreban zajednički, svima poznat simbol oko kojeg ćemo se okupiti, koji će predstavljati našu zajedničku borbu.

Od takvog simbola očekujemo da nam omogući da se dublje razumijemo i na simboličkoj, neverbalnoj, kreativnoj razini djelovanja. Na taj ćemo način imati veće šanse ne samo ujedinjeno djelovati, već će i naše aktivnosti u smjeru zajedničkog cilja moći biti vidljivije, sveobuhvatnije, ali i atraktivnije. Imajući to u vidu, projekt EU-JAMRAI (engl. Joint action on antimicrobial resistance and health care associated infections) je raspisao natječaj kojim se traži prvi globalni simbol za otpornost na antibiotike. Treba napomenuti da se ne traži logo ili nešto slično, već nešto opipljivo, što bi svatko, bilo gdje, mogao izraditi kod kuće i nositi s ponosom, poput crvene vrpce koja označava borbu protiv AIDS-a.

Ovaj natječaj je otvoren do 31. ožujka 2020. godine, a najuspješniji kreativac bit će nagrađen iznosom od 2000 eura.

Više informacija o procesu prijave možete naći ovdje.

 

 

Više o projektu EU – JAMRAI možete pročitati ovdje.

 

Mišja groznica ili hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom

O kakvoj se bolesti radi i što je uzrokuje?

Mišja groznica je naziv bolesti koji se u javnosti često koristi za hemoragijsku groznicu s bubrežnim sindromom (HGBS). HGBS je virusna zoonoza, prvenstveno bolest šumskih mišolikih glodavaca poznata kao bolest prirodnih žarišta. Javlja se u određenim geografskim područjima u kojima su nužno zadovoljeni ekološki uvjeti (abiotički – klima, vodeni tokovi, tlo, padaline, uz biotičke – biljne i životinjske zajednice) da bi se uzročnik bolesti mogao trajno održavati na određenom području.

Bolest uzrokuju Hantavirusi, koji su rasprostranjeni u raznim dijelovima svijeta, kako u Aziji, tako i od sjevera do juga Europe. U Hrvatskoj je bolest stalno prisutna pretežno u kontinentalnim područjima, s različitom učestalošću od godine do godine.

Svake se godine bilježe pojedinačni ili sporadični slučajevi, a ciklički epidemije odnosno povremeno se registrira povećan broj oboljelih osoba, kao što je bilo 1995., 2002., 2012. te 2014. godine.

U Hrvatskoj su poznata neka prirodna žarišta odnosno enzootska područja, npr. neke šume u Lici, Karlovačkoj županiji, Zagrebačkoj županiji, Slavoniji, Gorskom Kotaru, Medvednica, međutim rasprostranjenost ove zoonoze u Hrvatskoj nije u potpunosti poznata.


Tko je rezervoar i domaćin uzročnika?

Mišoliki glodavci su prirodni rezervoari i prenositelji virusa. Uzročnik prirodno kruži i održava se među mišolikim glodavcima.

Kod nas u Hrvatskoj su to: riđa voluharica (Clethrionomys glareolus) i žutogrli miš (Apodemus flavicollis), a uz njih u manjoj mjeri i šumski miš (Apodemus sylvaticus), poljski miš (Apodemus agrarius) te livadna voluharica (Microtus agrestis).

Ta infekcija za njih nije opasna, no čini ih rezervoarima virusa kojeg izlučuju u okolinu, najviše mokraćom i izmetom. Ušavši u njihov svijet odnosno područje tzv. prirodnog žarišta, ljudi se, srećom u pravilu rijetko, u određenim okolnostima mogu zaraziti i razboljeti.


Kako se bolest prenosi?

Čovjek se može zaraziti:

  • izravnim ili posrednim kontaktom s izlučevinama (mokraća, izmet ili slina) zaraženih glodavaca, udisanjem aerosola ili prašine koja sadrži uzročnike
  • unosom uzročnika iz izlučevina zaraženih glodavaca kroz oštećenu kožu ili sluznicu oka, nosa i usta onečišćenim rukama ili
  • kontaminiranom ili zagađenom vodom ili hranom (kao npr. neoprani šumski plodovi)
  • neposrednim kontaktom sa zaraženim glodavcima

Bolest se najčešće ne prenosi sa čovjeka na čovjeka.

Mišja groznica je vezana uz izravan ili posredan dodir s divljim mišolikim glodavcima i njihovim izlučevinama, a do nešto češćeg obolijevanja ljudi obično dolazi u godinama velike brojnosti malih glodavaca (tzv. “mišje godine”). Na njihovu brojnost mogu utjecati razni promjenjivi ekološki čimbenici pa se često ne može u potpunosti objasniti niti prognozirati. Poznato je da obilje hrane pogoduje većem broju, dok dugotrajne zimske hladnoće smanjuju broj glodavaca.


Koji su simptomi bolesti?

Bolest se najčešće manifestira 1 do 2 tjedna nakon izlaganja inficiranoj izlučevini glodavca (vrlo rijetko inkubacija može trajati i do 8 tjedana) naglim nastupom visoke tjelesne temperature, praćene zimicom i jakom glavoboljom, nakon kojih slijede jaki bolovi u trbuhu i leđima, koji mogu biti praćeni mučninom i povraćanjem, zamućenim vidom te ponekad crvenilom lica i konjunktiva te osipom. Kasniji se simptomi bolesti mogu manifestirati smanjenom količinom izlučivanja urina i razvitkom zatajenja bubrega, ali i naglim padom tlaka, pojavom krvarenja i razvojem stanja šoka.


Tko najčešće obolijeva?

Na osnovi opisanog se može zaključiti da su osobe koje zbog prirode posla ili rekreativno (šumski radnici, poljoprivrednici, lovci, planinari, izletnici i sl.) dugotrajno i učestalo dolaze u neposredan ili posredan kontakt s malim divljim glodavcima najizloženiji njihovu aerosolu pa mogu biti i najizloženiji ovoj zarazi.

Važno je napomenuti da se čovjek može zaraziti i u zatvorenim prostorima u kojima mogu boraviti glodavci i gdje može biti velika koncentracija uzročnika u prašini (podrumske prostorije, garaže, tavani, ostave i dr.)

Iako rizik od obolijevanja ljudi postoji, na sreću je razmjerno malen prema proširenosti boravka ljudi u prirodi bilo zbog profesionalnih razloga, bilo zbog rekreacije te se ova bolest u ljudi relativno rijetko javlja.


Kako se zaštititi na otvorenom? 

 

  • Nemojte sjediti ni ležati izravno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi!
  • Tijekom boravka u prirodi čuvajte hranu i piće (u zatvorenim spremnicima) te osobne stvari od dodira s glodavcima i njihovim izlučevinama.
  • Prije konzumacije jela i pića te uzimanja cigarete dobro operite ruke toplom vodom i sapunom ili koristite antiseptik ili dezinficijens na bazi alkohola.
  • Ne ostavljajte ostatke hrane i druge otpatke u prirodi!
  • Nemojte piti vodu iz neuređenih šumskih izvora i lokava.
  • Plodove ubrane u prirodi koji se jedu sirovi dobro operite tekućom vodom.
  • Ne dirajte gnijezda glodavaca kao niti uginule glodavce bez rukavica i maske.

 

Kako se zaštiti u zatvorenim prostorijama?

  • Osigurajte hranu i piće od pristupa glodavaca, pohranite ih u zatvorene spremnike!
  • Smeće držite u zatvorenim čvrstim kontejnerima da ne bude izvor hrane glodavcima.
  • Ne ostavljajte smeće u prostorijama kao što su ostave, podrumi, garaže, tavani, vikendice i sl.!
  • Spriječite ulaz glodavaca u stambene i gospodarske objekte zatvarajući sve pukotine i rupe u zidovima i podovima!
  • Potrebno je skloniti sva odlagališta raznih materijala koji mogu poslužiti glodavcima kao sklonište najmanje 50 m od kuće.
  • Redovito provodite uništavanja glodavaca ili deratizaciju (klopke) u kući i neposredno oko kuće (ako se radi o otrovu upozorite ljude, osobito djecu)!
  • Ne dirajte uginule glodavce ili njihova gnijezda golim rukama.
  • Čišćenje dulje vrijeme nekorištenih prostora obavite uz što manje podizanje prašine, ako je moguće primijenite vlažno čišćenje (uz korištenje maske preko nosa i usta).
  • Ne metite niti usisavajte izlučevine glodavaca, kao niti njihova gnijezda. To će pogodovati zaraznom materijalu (izlučevinama glodavaca) da se digne u zrak koji onda možete udahnuti pa se na taj način možete zaraziti.
  • Nosite masku koja štiti sluznicu nosa i usta!
  • Nosite gumene rukavice!
  • Prilikom čišćenja koristite mokru krpu (da se izbjegne dizanje prašine) i klorni ili alkoholni dezinficijens!

 

U zadnjih petnaest godina broj prijava hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom u Hrvatskoj znatno varira; u prosjeku je oko šezdeset prijava godišnje (najmanje 6 oboljelih 2013. godine; najviše 317 oboljelih 2002. godine). U prva tri mjeseca ove godine prijavljen je nešto veći broj bolesnika s hemoragijskom groznicom u Hrvatskoj nego što se prijavljuje u „mirnim“ godinama, međutim manje nego u istom razdoblju tijekom epidemijskih godina. Bolesnici su iz cijele kontinentalne Hrvatske, iz poznatih endemskih područja/prirodnih žarišta.

U ovom trenutku nije moguće procijeniti kakav će biti trend tijekom ove godine, tj. da li će ova godina po broju oboljelih biti znatno iznad prosjeka.

Rizik od hemoragijske groznice je uvijek prisutan u prirodnim žarištima, a u vrijeme epidemijskih godina je nešto viši, ali se može umanjiti pridržavanjem gore opisanih mjera osobne zaštite.

 

Povezani članak: Procjene rizika zaražavanja djece virusom HGBS-a u Domu Crvenog križa i bližoj okolici na Sljemenu

Depresija: razgovarajmo

Svake se godine 7. travnja obilježava Svjetski dan zdravlja pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije. Za temu ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja je kao prioritetno područje globalnog javnozdravstvenog interesa odabrana depresija, s glavnom porukom „Depresija: razgovarajmo“ (engl. Depression; let’s talk). Cilj ovogodišnje javnozdravstvene kampanje „Depresija: razgovarajmo“ je osvijestiti ljude koji boluju od depresije da potraže i dobiju pomoć.

Ovom se kampanjom također želi:

  • bolje informirati opću javnost o depresiji, njezinim uzrocima i mogućim posljedicama te obliku pomoći koji je dostupan za prevenciju i liječenje depresije
  • potaknuti ljude s depresijom da potraže pomoć
  • osvijestiti obitelj, prijatelje i kolege koji žive s ljudima koji boluju od depresije da su sposobni pružiti podršku oboljelom

 

Što je depresija?

Depresija je bolest koju karakteriziraju poremećaji raspoloženja.

Simptomi depresije su:

  • dugotrajna tuga
  • nesposobnost uživanja u ranije ugodnim stvarima ili aktivnostima
  • duševna bol

Depresija utječe na obavljanje najjednostavnijih svakodnevnih zadataka, ponekad s razornim posljedicama za odnose s obitelji i prijateljima i mogućnosti da se zaradi za život. Da bi se postavila dijagnoza depresije odnosno depresivne epizode, ovi simptomi trebaju trajati najmanje 2 tjedna.

Osim navedenog, ljudi koji boluju od depresije mogu imati i neke od sljedećih simptoma:

  • manjak energije
  • promjene apetita
  • nesanicu ili preveliku potrebu za snom
  • povećanu tjeskobu ili zabrinutost
  • smanjenu koncentraciju
  • neodlučnost
  • nemir
  • osjećaj bezvrijednosti, krivnje ili beznađa
  • misli o samoozljeđivanju ili suicidu

Rizik od razvoja depresije se povećava sa stresom, traumatskim životnim događajima kao što su smrt voljene osobe ili prekid veze, fizičkim bolestima, problemima uzrokovanim konzumacijom alkohola ili droge, siromaštvom, nezaposlenošću, nepravilnom prehranom i nedovoljnom tjelesnom aktivnošću. Kod nekih osoba postoji i genetska, urođena predispozicija za razvoj depresije.

Depresija može pogoditi svakoga, to nije znak slabosti. Depresija je izlječiva: razgovorom s psihoterapeutom, uzimanjem antidepresivnih lijekova ili kombinacijom obaju.

 

Liječenje depresije

  • Potražite pomoć liječnika
  • Možete se obratiti svom obiteljskom liječniku koji će provjeriti i utvrditi Vaše stanje te Vam po potrebi prepisati lijekove ili vas uputiti stručnjacima iz područja mentalnog zdravlja
  • Depresija se liječi lijekovima koji se zovu antidepresivi. Ti lijekovi ne djeluju odmah kao primjerice lijekovi protiv bolova, već im je potrebno oko 1 do 6 tjedana za početak djelovanja
  • Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje uzimanje lijekova i 6 do 10 mjeseci nakon prestanka simptoma
  • Bitno je napomenuti da ovi lijekovi ne izazivaju ovisnost
  • Osim uzimanja antidepresiva, u liječenju depresije je od velike koristi i psihoterapija

 

Jeste li znali?

Zajednički mentalni poremećaji (depresija i anksiozni poremećaji) su u porastu u cijelom svijetu.

U humanitarnim krizama i tijekom ratnih sukoba, 1 od 5 osoba je pogođena depresijom ili anksioznim poremećajem.

Depresija povećava rizik razvoja drugih nezaraznih bolesti kao što su dijabetes i kardiovaskularne bolesti. Uz to, dijabetes i kardiovaskularne bolesti povećavaju rizik od depresije.

Depresija koja se javlja kod žene nakon poroda može utjecati na razvoj novorođenčeta.

Najučestaliji mentalni poremećaji mogu se prevenirati i izliječiti uz relativno mali trošak.

Novi dokaz iz istraživanja koje je provela Svjetska zdravstvena organizacija pokazuje da depresija i anksiozni poremećaji koštaju globalnu ekonomiju više od US$ 1 bilijuna svake godine.

Broj ljudi s depresijom i anksioznim poremećajem u svijetu se povećava: 1990. godine je u svijetu bilo 416 milijuna oboljelih, dok je 2013. godine njihov broj porastao na 615 milijuna.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, depresija će do 2020. godine postati drugi svjetski zdravstveni problem, a gledajući samo žensku populaciju, zdravstveni problem broj jedan. Posljedica je to kontinuiranog porasta broja depresivnih osoba.

 

Ako se osjećate nesretno ili mislite da imate depresiju:

  • Razgovarajte o svojim osjećajima s nekim kome vjerujete.
  • Potražite profesionalnu pomoć.
  • Ne zaboravite da vam uz pravu pomoć može biti bolje.
  • Nastavite s aktivnostima u kojima ste uživali kada vam je bilo dobro.
  • Budite u kontaktu s obitelji i prijateljima.
  • Redovito vježbajte, čak i ako je to samo kratka šetnja.
  • Držite se pravilnih navika hranjena i spavanja.
  • Prihvatite da bi mogli bolovati od depresije i prilagodite svoja očekivanja. Možda nećete biti u mogućnosti ispuniti svoje svakodnevne aktivnosti ili obveze onoliko koliko ste običavali.
  • Izbjegavajte ili ograničite unos alkohola i uzimajte lijekove onako kako vam ih je prepisao liječnik.

ZAPAMTITE

Stigma i diskriminacija koje prate mentalne bolesti, uključujući depresiju, dovode do kasnijeg prepoznavanja problema i odgađaju traženje pomoći, zbog čega liječenje traje dulje, a može doći i do težih posljedica kao što je samoubojstvo.

Depresija je bolest koja pogađa ljude svih dobnih skupina, svih društvenih slojeva i svih zemalja svijeta.

Depresija se može prevenirati i liječiti.

Ako mislite da bolujete od depresije, potražite pomoć.

 

Izvor: WHO

 

Učinite korak Za mentalno zdravlje

 

Hrvatski zavod za javno zdravstvo je u suradnji s Gradskim uredom za zdravstvo Grada Zagreba pokrenuo zajedničko obilježavanje Svjetskog dana zdravlja 2017 posvećenog depresiji. U petak 7.4.2017. od 15.00 do 17.30 sati  će se u Parku Zrinjevac u Zagrebu održati Festival mentalnog zdravlja u cilju promicanja važnosti pravovremenog ulaganja u mentalno zdravlje, zdravstvenog prosvjećivanja i informiranja o dostupnim uslugama mentalnog zdravlja u zajednici. Pogledajte obavijest o Festivalu mentalnog zdravlja

 

Kalendar aktivnosti povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja 2017. godine

 

Održana javnozdravstvena akcija u Biogradu na Moru

Dana 27. svibnja 2026. godine u Biogradu na Moru održana je javnozdravstvena akcija pod nazivom „KORAK ISPRED BOLESTI“, u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Doma zdravlja Zadarske županije, uz suorganizaciju Mesi d.o.o.

Javnozdravstvenoj akciji prisustvovala je glavna sestra Doma zdravlja Zadarske županije, Marija Vidaić, mag. med. techn., a iz tvrtke Mesi d.o.o. Rudi Čebulj i Marko Groboljšek.

U sklopu javnozdravstvene akcije određivale su se vrijednosti šećera u krvi, kolesterola i HbA1c, a mjerili su se pedobrahijalni indeks (ABI) i krvni tlak. Ovom javnozdravstvenom akcijom želimo skrenuti pozornost javnosti na potrebu povećanja znanja o perifernoj arterijskoj bolesti (PAB), kardiovaskularnim bolestima (KVB) i dijabetesu te mogućnostima njihove prevencije.

Na javnozdravstvenoj akciji iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prisustvovala je Marinka Šimunović Gašpar, mag. med. techn., univ. mag. admin. sanit.

 

 

Bjelovar Record Breakers

U bjelovarskoj dvorani Srednjoškolskog centra je od petka do nedjelje, 05. do 07. lipnja, održano   četvrto izdanje powerlifting natjecanja Bjelovar Record Breakers u organizaciji Powerlifting kluba Bjelowbar. Tijekom trodnevnog natjecanja nastupilo je oko 200 natjecateljica i natjecatelja iz Hrvatske i susjednih zemalja, čime se ovo natjecanje svrstava među najveće powerlifting događaje u regiji.

Prime Time grupa ostvarila je zavidne rezultate kao što su čučnjevi od 300+ kila ili potisak s klupe (bench press) od zavidnih 200+ kila.

Ovogodišnje izdanje donijelo je značajan iskorak za hrvatski powerlifting jer je Prime Time dio natjecanja prvi put prenošen uživo na Sportskoj televiziji, što je ujedno bio i prvi televizijski prijenos jednog powerlifting natjecanja u Hrvatskoj.

Spektaklu hrvatskih snagatora i snagatorica pridružila se je i Služba za antidoping, Odjel za prevenciju dopinga. Za ovakvu vrstu natjecanja ispravan izbor edukacije bio je Athlete Outreach Program. Uz interaktivni kviz znanja i razgovor uživo sa sportašima smatramo da smo ostvarali doprinos u zaštiti prava čistih sportaša te potaknuli sportaše na razmišljanje o štetnom učinku uzimanja dopinga. (V.B)

Mentalni poremećaji u Republici Hrvatskoj, Zagreb, 2026.

Publikaciju Mentalni poremećaji u Republici Hrvatskoj, Zagreb, 2026. možete preuzeti ovdje.

 

Online tečaj za odgovorne osobe za rad s opasnim kemikalijama

Obavještavamo sve kandidate kako će se online tečaj za odgovorne osobe za rad s opasnim kemikalijama (sukladno stavku (3) članka 4. Pravilnika o uvjetima za obavljanje djelatnosti proizvodnje, stavljanja na tržište i korištenja opasnih kemikalija (NN 99/13, 157/13, 122/14, 147/21)) održati 29. i 30. 06. 2026. godine.

Svjetski dan oboljelih od tumora na mozgu

Svjetski dan oboljelih od tumora na mozgu obilježava se 8. lipnja s ciljem podizanja svjesnosti i educiranja javnosti o samoj bolesti. Simbol obilježavanja je vrpca sive boje.

Tumor na mozgu, abnormalna je masa tkiva u mozgu u kojoj stanice nekontrolirano rastu i razmnožavaju se. Tumore na mozgu možemo podijeliti na primarne i sekundarne (metastatske).

Primarni tumori mozga raznolika su skupina bolesti, a nastaju kad se stanice u mozgu počnu nekontrolirano dijeliti. Mogu biti benigni ili neodređene prirode, u tom slučaju rastu sporo i nakon uklanjanja su manje šanse za povratak bolesti. Međutim, problem može predstavljati njihov smještaj i otežano uklanjanje. Zloćudni tumori mozga rastu brže i češće se šire na druge dijelove mozga, a najčešći zloćudni tumor mozga je glioblastom, koji je ujedno i jedan od tumora s najlošijom prognozom.

U Hrvatskoj su 2023. godine dijagnosticirana 393 zloćudna tumora mozga (223 kod muškaraca i 170 kod žena), dok je od njih umrlo 365 osoba (204 muškarca i 161 žena).

Tumori mozga najčešće nemaju poznati uzrok, a samim time ne postoji ni mogućnost prevencije.

Kao rizične čimbenike Cancer Research UK navodi:

  • dob
  • prekomjerna tjelesna težina
  • medicinsko (ionizirajuće) zračenje
  • obiteljska povijest bolesti

Simptomi tumora na mozgu ovise o mjestu i veličini tumora.

Oni mogu biti:

  • glavobolje
  • epileptički napadaji
  • vrtoglavice ili gubitak svijesti
  • problemi s vidom
  • zbunjenost ili promjene u ponašanju.

Također se mogu pojaviti slabost ili paraliza jednog dijela tijela, gubitak njuha ili sluha, poteškoće pamćenja, govora, čitanja ili pisanja.

Ako se pojave simptomi, u dogovoru s liječnikom potrebno je obaviti detaljni neurološki pregled uz dijagnostičke slikovne pretrage gdje se najčešće upotrebljavaju kompjutorska tomografija (CT), magnetska rezonanca (MR) i angiografija. Precizno dijagnosticiranje se također provodi uzimanjem uzoraka za patohistološku analizu, ako je tumor dostupan.

Glavne metode liječenja tumora mozga uključuju:

  • kirurški zahvat
  • radioterapiju
  • kemoterapiju

Izvori:

Risks and causes of brain tumours | Cancer Research UK

Symptoms of a malignant brain tumour (brain cancer) – NHS

Brain Tumor Types

Incidencija raka u Hrvatskoj u 2023. godini | Hrvatski zavod za javno zdravstvo

 

Najnoviji rezultati projekta European Syringe Collection and Analysis Project Enterprise (ESCAPE): pregled podataka, analiza i ključni nalazi

Agencija Europske unije za droge (EUDA) objavila je najnovije rezultate projekta European Syringe Collection and Analysis Project Enterprise (ESCAPE), kojim se analiziraju ostaci tvari u korištenim špricama prikupljenima u programima smanjenja šteta u europskim gradovima. Cilj projekta ESCAPE je utvrditi koje se tvari injektiraju među osobama koje injektiraju droge te pratiti promjene u obrascima uporabe tijekom vremena.

Tijekom 2024. godine u okviru projekta ESCAPE prikupljeno je 4 012 korištenih šprica iz 23 grada u 16 zemalja. Ukupno je identificirano 99 različitih tvari (ne uključujući primjese, metabolite i produkte razgradnje). U polovici prikupljenih šprica pronađeni su ostaci dviju ili više kategorija droga, a najčešća kombinacija bila je kombinacija stimulansa i opioida.

Otkrivene tvari znatno su se razlikovale među gradovima, odražavajući lokalna tržišta droga i različite skupine korisnika. Tragovi stimulansa (kokaina, sintetskih katinona ili amfetamina) pronađeni su u više od 10 % analiziranih šprica u 21 od 23 uključena grada. Kokain je bio prisutan u više od polovice analiziranih šprica u 11 gradova, dok su amfetamin i metamfetamin češće otkrivani u gradovima sjeverne i sjeveroistočne Europe. Heroin je bio prisutan u više od polovice analiziranih šprica u 8 gradova, dok su sintetski opioidi, uključujući nitazene i derivate fentanila, zabilježeni u više gradova, osobito u baltičkim zemljama.

U Splitu je analizirano 143 šprica u kojima je potvrđena prisutnost barem jedne kategorije droga. Najčešće su otkriveni kokain (87 %) i ketamin (13 %), dok su metadon (2,8 %) i sintetski katinoni (mefedron (2,1 %) bili prisutni u manjem udjelu uzoraka. Najčešća kombinacija droga bila je kombinacija kokaina i ketamina (4 šprice; 3 %), dok su među primjesama najčešće bili prisutni kofein (56 %) i paracetamol (6 %).

Više informacija, uključujući rezultate za pojedine gradove i pregled podataka, dostupno je na mrežnim stranicama EUDA-e:

ESCAPE – data explorer, analysis and key findings (EUDA)

Natječaj za prijam u radni odnos

Na temelju Odluka Upravnog vijeća KLASA: 007-03/26-01/4, URBROJ: 117-17-170-26-08 od dana 27. svibnja 2026., kao i na temelju Suglasnosti Ministarstva zdravstva KLASA: 100-01/26-03/108, URBROJ: 534-03-3-1/3-26-06 od dana 14. travnja 2026., Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Rockefellerova 7, Zagreb, objavljuje sljedeći javni natječaj.

Više pogledajte ovdje.

Tjedan spolnog zdravlja 2026.

Spolno i reproduktivno zdravlje čine neizostavan dio cjelokupnog zdravlja svakog pojedinca. Stoga Hrvatski zavod za javno zdravstvo unutar Službe za promicanje zdravlja nastavlja s obilježavanjem Tjedna spolnog zdravlja, ove godine u periodu od 08.06. do 12.06.2026. provedbom javnozdravstvene kampanje Nema maženja bez paženja s glavnim ciljem promicanja svih segmenata zdravstvene pismenosti u području spolnog i reproduktivnog zdravlja.

Tijekom održavanja Tjedna spolnog zdravlja Savjetovalište za promicanje spolnog zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo radit će svaki dan od 8. do 12. lipnja u popodnevnom terminu od 15 do 19 sati. U savjetovalištu će biti dostupno anonimno i besplatno (bez uputnice) savjetovanje i testiranje osoba u riziku od zaraze na SPI.

Tko se može javiti? Ako si bio u riziku od zaraze spolno prenosivim infekcijama ili te zanima više informacija o spolno prenosivim bolestima i spolnom zdravlju –  dođi na Tjedan spolnog zdravlja na savjetovanje i testiranje!

Savjetovanje je dostupno svima, bez obzira na dob.

Testirati se mogu sve punoljetne osobe odnosno maloljetne osobe uz prisustvo ili dopuštenje roditelja, skrbnika ili zakonskih zastupnika.

Anonimno i besplatno (bez uputnice)

08. lipnja do 12. lipnja

na adresi Rockefellerova 12 (prizemlje),

od 15 do 19 sati

  • Testiranje se provodi prema procjeni rizika: HIV, hepatitis B, hepatitis C, sifilis i 7 SPI (Chlamydia trachomatis, Mycoplasma genitalium, Mycoplasma hominis, Neisseria gonorrhoeae, Trichomonas vaginalis, Ureaplasma parvum i Ureaplasma urealyticum)
  • Zbog mogućeg testiranja iz uzorka urina 2-3 sata prije testiranja se ne smije mokriti!

Naglasimo zajedno važnost odgovornog spolnog ponašanja i ostvarivanja ispunjenih i zdravih partnerskih odnosa!

Plakat – tjedan spolnog zdravlja

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Svjetski dan sigurnosti hrane

Povodom Svjetskog dana sigurnosti hrane, koji se obilježava 7. lipnja 2026., naglašava se važnost sigurnosti hrane kao zajedničke odgovornosti svih sudionika prehrambenog lanca – od proizvođača do potrošača.

Ovogodišnja tema „Od opterećenja do rješenja – sigurna hrana svugdje” usmjerena je na važnost prikupljanja podataka, znanstvenih dokaza i suradnje u prevenciji bolesti koje se prenose hranom. Cilj je podizanjem svijesti i primjenom učinkovitih mjera osigurati sigurniju hranu za sve, svugdje.

Ključne poruke:

  • bolesti koje se prenose hranom mogu se spriječiti
  • pouzdani podaci omogućuju donošenje učinkovitih mjera i politika
  • sigurnost hrane zahtijeva suradnju svih sektora
  • znanost i dokazi ključni su za izgradnju povjerenja i zaštitu zdravlja
  • ciljane aktivnosti i preventivne mjere daju najbolje rezultate
  • sigurnost hrane utječe na zdravlje, gospodarstvo i kvalitetu života
  • klimatske promjene i novi rizici zahtijevaju stalno praćenje i prilagodbu sustava sigurnosti hrane
  • sigurna hrana je pravo svakog čovjeka i zajednička odgovornost svih nas.

Kako možemo djelovati?

Potrošači mogu:

  • primjenjivati sigurno rukovanje hranom u kućanstvu
  • pratiti informacije o povlačenju proizvoda i rizicima povezanim s hranom
  • prijavljivati nesigurnu hranu i poduzimati mjere za sprječavanje bolesti

Subjekti u poslovanju s hranom mogu:

  • educirati zaposlenike o sigurnosti hrane i higijenskim praksama
  • primjenjivati sustave dobre higijenske prakse (GHP) i HACCP
  • koristiti podatke i analize za praćenje i smanjenje rizika

Nadležna tijela mogu:

  • jačati sustave nadzora i kontrole hrane
  • koristiti podatke za procjenu rizika i donošenje učinkovitih mjera
  • ulagati u prevenciju i edukaciju

Zdravstveni djelatnici mogu:

  • unaprijediti otkrivanje i prijavljivanje bolesti koje se prenose hranom
  • surađivati s različitim sektorima u praćenju i prevenciji rizika
  • zajedničkim djelovanjem, odgovornim postupanjem i primjenom znanstveno utemeljenih mjera možemo doprinijeti sigurnijoj hrani i zaštiti zdravlja svih građana.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.2. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja, pripravnik u Službi za ovisnosti

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 24. travnja 2026. za prijam na rad na određeno vrijeme za radno mjesto 2.2. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja, pripravnik u Službi za ovisnosti.

Više pogledajte ovdje.

 

Održan stručni skup o psihosocijalnim rizicima u kontekstu suvremenih kriza

Stručnjaci raspravljali o utjecaju digitalne transformacije, klimatskih promjena, migracija i starenja radne snage na mentalno zdravlje i dobrobit radnika

U organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, pod pokroviteljstvom Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA), 26. svibnja 2026. godine održan je stručni skup pod nazivom Psihosocijalni rizici u kontekstu suvremenih kriza – izazovi starenja, klimatskih promjena, migracija i digitalne transformacije. Skup je okupio stručnjake iz područja medicine rada, psihologije, zaštite na radu, ljudskih potencijala, javnog zdravstva i drugih srodnih područja.

Cilj skupa bio je otvoriti prostor za razmjenu znanja, iskustava i primjera dobre prakse o psihosocijalnim rizicima koji sve snažnije utječu na zdravlje i dobrobit radno aktivnog stanovništva u suvremenim uvjetima rada. U vremenu ubrzanih društvenih, tehnoloških i klimatskih promjena naglašena je važnost pravovremenog prepoznavanja izazova koji utječu na mentalno i tjelesno zdravlje radnika te razvoja preventivnih i interdisciplinarnih pristupa njihovom očuvanju.

Program skupa obuhvatio je niz aktualnih tema usmjerenih na razumijevanje psihosocijalnih rizika u suvremenom radnom okruženju. Karmen Bradvica-Kelava, dr. med., specijalistica medicine rada i sporta, FEBOM, iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, govorila je o utjecaju digitalne transformacije na zdravlje radnika i izazovima koje nove tehnologije donose na zdravlje zaposlenih. Josipa Klišanin, dipl. iur., načelnica Sektora za rad u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, predstavila je suvremene promjene u svijetu rada s posebnim naglaskom na platformski rad i njegove specifičnosti u području radnih prava i zaštite zdravlja radnika.

O vrijednosti starijih radnika i važnosti međugeneracijske suradnje govorila je prof. dr. sc. Jasminka Despot-Lučanin, profesorica psihologije i predstavnica Hrvatskog psihološkog društva, ističući iskustvo kao važan resurs suvremenog radnog okruženja. Petra Bekavac, mag. psych., iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo održala je predavanje o povezanosti klimatskih promjena i mentalnog zdravlja te utjecaju preklapajućih kriza na psihološku dobrobit pojedinaca i zajednice.

Psihosocijalne rizike i stres s kojima se suočavaju policijski službenici predstavio je dr. sc. Boris Tot, profesor psihologije iz Ministarstva unutarnjih poslova, naglašavajući važnost sustavne podrške mentalnom zdravlju zaposlenika MUP-a. Barbara Raguž Pečur, mag. psych., iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo govorila je o izazovima mentalnog zdravlja žena u svijetu rada, s posebnim osvrtom na često nevidljive psihosocijalne pritiske i opterećenja kojima su žene izložene.

Tamara Radošević Kutičić, dr. med., specijalistica medicine rada i sporta iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo predstavila je izazove medicine rada i zdravstvene zaštite radnika u kontekstu migracija.

Tijekom rasprave istaknuta je potreba prilagodbe radnih okruženja suvremenim demografskim, tehnološkim i društvenim promjenama, kao i važnost međuresorne suradnje u promicanju zdravlja na radu. Sudionici su naglasili kako zaštita mentalnog zdravlja radnika predstavlja jedan od ključnih izazova suvremenog tržišta rada te preduvjet održivog i zdravog radnog okruženja.

Zahvaljujemo svim predavačima, sudionicima i partnerima na doprinosu uspješnoj provedbi skupa i zajedničkom promicanju važnosti zaštite mentalnog zdravlja u svijetu rada.

 

Dopinški-skandal u ragbiju

Merabu Sharikadzeu izrečena je sankcija od 11 godina zabrane nastupa.

Svjetski ragbi potresao je jedan od najvećih antidopinških skandala u svojoj povijesti. Gruzijski reprezentativac Merab Sharikadze kažnjen je s čak 11 godina zabrane nastupa zbog sudjelovanja u manipulaciji antidopinškim postupkom, odnosno zamjeni uzoraka urina tijekom dopinške-kontrole.

Prema rezultatima istrage, Sharikadze je bio uključen u organizirani sustav kojim su sportaši pokušavali izbjeći otkrivanje zabranjenih tvari tijekom antidopinških testiranja. Nadležna antidopinška tijela utvrdila su da je riječ o ozbiljnom kršenju antidopinških pravila koje je ugrozilo integritet sportskog natjecanja i povjerenje javnosti u poštenu igru.

Zbog težine prekršaja izrečena mu je jedna od najstrožih kazni u povijesti ragbija. Istraga je obuhvatila veći broj osoba te je opisana kao najveća antidopinška operacija ikada provedena u ovom sportu.

Ovaj slučaj još jednom pokazuje koliko su važne redovite antidopinške kontrole i dosljedna provedba antidopinških pravila. Manipulacija uzorcima smatra se jednako ozbiljnim prekršajem kao i korištenje zabranjenih tvari jer narušava temeljna načela sporta – poštenje, jednakost i integritet natjecanja.

Antidopinške organizacije diljem svijeta nastavljaju ulagati napore u otkrivanje i sprječavanje svih oblika dopinga kako bi se zaštitili čisti sportaši i očuvala vjerodostojnost sporta. Slučaj Meraba Sharikadzea služi kao upozorenje da pokušaji zaobilaženja antidopinških pravila mogu rezultirati iznimno teškim posljedicama za sportsku karijeru i ugled sportaša.(J.K.)

Koja je razlika između ITA-e i WADA-e

ITA je neovisna međunarodna organizacija koja upravlja sveobuhvatnim antidopinškim programima za međunarodne sportske saveze, organizatore velikih događaja i sve druge organizacije u skladu s WADA-inim kodeksom i standardima. Aktivnosti ITA-e uključuju testiranje, edukaciju, upravljanje rezultatima, obavještajne i istraživačke djelatnosti, znanstvene i medicinske usluge…

Primarna uloga Svjetske antidopinške agencije (WADA) je razvijati, usklađivati i koordinirati antidopinška pravila i politike u svim sportovima i zemljama. Njihove ključne aktivnosti uključuju osiguravanje i praćenje učinkovite provedbe Svjetskog antidopinškog kodeksa i međunarodnih standarda, znanstvena istraživanja i akreditacije laboratorija, obrazovanje i društvene znanosti, obavještajne i istraživačke djelatnosti, upravljanje rezultatima te izgradnju antidopinških kapaciteta s antidopinškim organizacijama diljem svijeta.

Ukratko, ITA provodi antidopinške programe, uključujući testiranje, u skladu s WADA-inim smjernicama i standardima. Kao upravljačko tijelo, WADA ne provodi antidopinške programe za potpisnike Kodeksa. (V.B)

Svjetski dan bicikla

Svjetski dan bicikla obilježava se svake godine 3. lipnja kako bi se istaknula važnost bicikla kao pristupačnog, zdravog i ekološki prihvatljivog prijevoznog sredstva.

Svjetska zdravstvena organizacija ističe kako je bicikliranje izvrstan oblik tjelesne aktivnosti i prijevoza koji se može prilagoditi svim dobnim skupinama i razinama kondicije.

Lako se uklapa u svakodnevni život, primjerice kroz odlazak na posao, kratka putovanja, rekreaciju ili tjelovježbu. Osim toga, zahtijeva minimalnu opremu, poboljšava zdravlje srca i kondiciju te manje opterećuje zglobove u usporedbi s mnogim drugim sportovima. Bicikliranje se također može prilagoditi osobama s invaliditetom korištenjem posebnih bicikala poput tricikala i ručnih bicikala.

Ipak, Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da svakih dvije minute u prometu pogine jedan pješak ili biciklist. Više od četvrtine svih smrtnih slučajeva na cestama odnosi se upravo na pješake i bicikliste, a nedostatak sigurnih nogostupa i biciklističkih staza dodatno povećava rizik. Zato WHO kroz Globalni plan za Desetljeće akcije za sigurnost cestovnog prometa 2021. – 2030. poziva na stvaranje sigurnijih prometnica i razvoj održivog prijevoza.

SAVJETI ZA SIGURNU VOŽNJU BICIKLOM

1. PRIDRŽAVAJTE SE PROMETNIH PRAVILA

Krećite se biciklističkom stazom u smjeru kretanja.

2. UVIJEK NOSITE KACIGU

Zaštitna kacigu značajno umanjuje rizik od ozljeda. Osobe mlađe od 16 godina obvezne su nositi kacigu.

3. BUDITE VIDLJIVI

  • Od sumraka do svanuća i danju kad je slaba vidljivost, bicikl mora imati upaljeno prednje bijelo i stražnje crveno svjetlo.
  • Nosite reflektirajući prsluk, reflektirajuću odjeću ili reflektirajuću oznaku.

4. POSEBAN OPREZ AKO VOZITE DJECU

Dijete do osam godina starosti mora sjediti u pravilno postavljenoj sjedalici. Na glavi mora nositi zaštitnu kacigu.

5. BUDITE PREDVIDLJIVI

Tijekom vožnje ne radite nagle pokrete i signalizirajte svaku promjenu smjera.

6. NE KORISTITE SLUŠALICE

Zakonom je zabranjeno koristiti slušalice za vrijeme vožnje jer umanjuju mogućnost reagiranja.

7. PROVJERITE ISPRAVNOST BICIKLA

Prije svake vožnje provjerite ispravnost bicikla te ga redovito održavajte.

Izvori:

https://www.who.int/news-room/commentaries/detail/make-walking-and-cycling-safe-to-unlock-huge-health–life-and-green-gains

https://www.who.int/campaigns/world-bicycle-day

https://www.zakon.hr/z/78/zakon-o-sigurnosti-prometa-na-cestama

Uskoro: Europsko izvješće o drogama 2026. bit će objavljeno 9. lipnja u Bruxellesu

Nove tvari, nova tržišta, novi rizici — razumijevanje promjenjive situacije u području droga u Europi počinje s čvrstim činjenicama. Agencija Europske unije za droge (EUDA) objavit će 9. lipnja u Bruxellesu Europsko izvješće o drogama 2026.: Trendovi i kretanja s najnovijim dokazima o stanju problema droga u Europi. Na temelju podataka iz 29 zemalja (27 država članica EU-a, Norveške i Turske), sveobuhvatna analiza obuhvaća konzumaciju i opskrbu drogama te štetne posljedice i odgovore povezane s drogama.

Izvješće sadržava više od 100 grafičkih prikaza, uključujući interaktivne kontrolne ploče, čime se čitateljima omogućuje vizualizacija podataka i trendova na europskoj i nacionalnoj razini. Osim toga, čitateljima omogućuje otvoren pristup izvornim podatcima, što olakšava analizu, razmjenu i ponovnu upotrebu podataka.

Uz izvješće, statistički bilten za 2026. sadržava skupove podataka na nacionalnoj i gradskoj razini.

Već više od 30 godina ova vodeća publikacija pomaže oblikovateljima politika i stručnjacima da razumiju promjene koje se događaju s obzirom na pojavu droga u Europi.

Pridružite nam se na događanju povodom objave najnovijih saznanja.

KONFERENCIJA ZA MEDIJE

Datum: 9. lipnja 2026. u 9:00 sati po zapadnoeuropskom ljetnom vremenu (Lisabon), 10:00 sati po srednjoeuropskom ljetnom vremenu (Bruxelles)

Mjesto događanja: Europska komisija (Berlaymont, VIP kutak).

Konferencija za medije uživo će se prenositi putem kanala Europe by Satellite.

Govornici i govornice:

  • Magnus Brunner, europski povjerenik za unutarnje poslove i migracije
  • Franz Pietsch, predsjednik Upravnog odbora EUDA-e (Austrija)
  • Lorraine Nolan, izvršna direktorica EUDA-e

Dodatne pojedinosti bit će dostupne uoči objave na poveznici: https://www.euda.europa.eu/edr2026

Izvještaj pod emabrgom i intervjui: press@euda.europa.eu

Priopćenje Agencije Europske unije za droge (PDF, 224.2 KB)

 

 

 

Aktivno sudjelovanje HZJZ-a na regionalnoj konferenciji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u Kranjskoj Gori

U Kranjskoj Gori, Slovenija, od 27. do 28. svibnja 2026. godine održana je regionalna konferencija Svjetske zdravstvene organizacije pod nazivom “SZO QualityRights konferencija: Izgradnja kapaciteta za smanjenje prisile u zaštiti mentalnog zdravlja”. Konferencija, sufinancirana sredstvima Europske unije, okupila je brojne stručnjake i nacionalne predstavnike zemalja europske regije SZO s ciljem unaprjeđenja prava osoba s mentalnim poremećajima.

Glavni ciljevi skupa bili su razmjena primjera dobre prakse, rasprava o zajedničkim izazovima u kliničkoj praksi te jačanje pristupa usmjerenih na oporavak i poštivanje ljudskih prava unutar sustava skrbi za mentalno zdravlje.

Hrvatsku je na ovom značajnom regionalnom skupu predstavljala prof. dr. sc. Danijela Štimac Grbić, dr. med., voditeljica Službe za mentalno zdravlje HZJZ-a, u funkciji službene nacionalne kontakt-osobe (focal point) za mentalno zdravlje pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.

Tijekom prvog dana konferencije, u sklopu plenarnog dijela posvećenog nacionalnim prezentacijama, prof. Štimac Grbić održala je zapaženo predavanje pod naslovom “Implementacija programa SZO QualityRights u Hrvatskoj”. U izlaganju je prikazala dosadašnje napore, postignute uspjehe i specifičnosti uvođenja ovog globalnog programa SZO-a u hrvatski zdravstveni sustav.

Na sastanku su uspješno dogovoreni i ključni detalji i program za predstojeću konferenciju koja će se održati 17. rujna 2026. godine u Zagrebu, u HZJZ-u.

  • Glavna tema zagrebačke konferencije: Uključivanje eksperata po iskustvu (osoba s proživljenim iskustvom mentalnih poremećaja) te daljnja primjena i održivost programa QualityRights.
  • Visoko pokroviteljstvo: Na konferenciji u Zagrebu potvrđeno je i osobno sudjelovanje gđe Ledie Lazeri, direktorice Ureda SZO-a za Europu za mentalno zdravlje, što dodatno potvrđuje važnost uloge koju HZJZ i Republika Hrvatska imaju u regionalnim procesima reforme sustava mentalnog zdravlja.

O programu QualityRights: To je globalna inicijativa Svjetske zdravstvene organizacije usmjerena na poboljšanje kvalitete skrbi u ustanovama za mentalno zdravlje i promicanje ljudskih prava osoba s intelektualnim, kognitivnim i psihosocijalnim teškoćama.

 

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.3. zdravstveni radnik u javnom zdravstvu u Službi za zdravstvenu ekologiju

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 24. travnja 2026. za prijam na rad na određeno vrijeme do povratka radnice s porodiljnog dopusta za radno mjesto 2.3. zdravstveni radnik u javnom zdravstvu u Službi za zdravstvenu ekologiju.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.1. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za zdravstvenu ekologiju

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 24. travnja 2026. za prijam na rad na određeno vrijeme od 2 godine za radno mjesto 2.1. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za zdravstvenu ekologiju.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.3. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za zdravstvenu ekologiju

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 24. travnja 2026. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.3. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za zdravstvenu ekologiju.

Više pogledate ovdje.

 

Obilježen Svjetski dan nepušenja

Svjetski dan nepušenja

„Razotkrivanje privlačnosti – suzbijanje ovisnosti o nikotinu i duhanu”

26. svibnja 2026.

 

Svjetski dan nepušenja obilježava se svake godine 31. svibnja na inicijativu Svjetske zdravstvene organizacije s ciljem podizanja svijesti o zdravstvenim, društvenim i gospodarskim posljedicama uporabe duhana i nikotinskih proizvoda. Taj dan predstavlja priliku za promicanje učinkovitih javnozdravstvenih politika, jačanje preventivnih aktivnosti i poticanje prestanka pušenja među svim dobnim skupinama. Tema Svjetskog dana nepušenja 2026. godine glasi „Razotkrivanje privlačnosti – suzbijanje ovisnosti o nikotinu i duhanu”. Poseban naglasak stavlja se na načine na koje duhanska i nikotinska industrija oblikuje proizvode kako bi bili privlačni djeci i mladima. Kampanja za 2026. godinu usmjerena je na zagovaranje snažnijih regulatornih mjera, uključujući zabranu aroma, ograničenje oglašavanja i promocije, strožu regulaciju pakiranja i dizajna proizvoda te zaštitu djece i mladih od izloženosti nikotinskim proizvodima. Posebno se ističe potreba za ograničavanjem marketinga na društvenim mrežama i digitalnim platformama, koje duhanska industrija sve češće koristi za privlačenje novih korisnika. Povodom obilježavanja Svjetskog dana nepušenja, pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva, a u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo održao se okrugli stol na kojem su se predstavili aktualni trendovi i programi koji se provode u području prevencije pušenja i smanjenja štetnih posljedica vezanih za pušenje.

Voditeljica Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Republici Hrvatskoj, prim. dr. sc. Iva Pejnović Franelić, istaknula je ovogodišnju temu „Razotkrivanje privlačnosti – suzbijanje ovisnosti o nikotinu i duhanu“, upozorivši na marketinške strategije duhanske industrije usmjerene prema mladima putem aroma, atraktivnog dizajna, društvenih mreža i promocije novih nikotinskih proizvoda. Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, upozorio je na sve agresivnije taktike industrije te naglasio potrebu jačanja mjera kontrole pušenja i zaštite djece i mladih. Istaknuto je kako novi duhanski i nikotinski proizvodi nisu sigurna alternativa tradicionalnim duhanskim proizvodima te također predstavljaju rizik za zdravlje. U okviru stručnih izlaganja g. Željko Petković, pomoćnik ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, predstavio je nacionalne trendove i politike u području ovisnosti, s posebnim naglaskom na pušenje. Nadalje, predstavljene su zdravstvene posljedice novih nikotinskih proizvoda te primjeri učinkovitih preventivnih intervencija usmjerenih mladima. U panel raspravi posebno su naglašeni izazovi povezani s nedozvoljenim oglašavanjem e-cigareta, dostupnošću proizvoda maloljetnicima i širenjem pogrešnih percepcija o njihovoj manjoj štetnosti. Sudionici panela su istaknuli potrebu za snažnijom prevencijom, sustavnom edukacijom, boljom međusektorskom suradnjom i daljnjim unaprjeđenjem zakonskog okvira, uključujući strožu regulaciju uporabe duhanskih i nikotinskih proizvoda te veću dostupnost programa i terapija za odvikavanje od pušenja. Zaključeno je kako učinkovita kontrola pušenja zahtijeva koordinirano djelovanje svih relevantnih sustava i kontinuirano promicanje zdravih životnih navika.

Okrugli stol završio je pozivom na prestanak pušenja koji je povezan s boljim zdravljem, duljim i kvalitetnijim životom pojedinca, ali i njegove okoline.

 

Ključni globalni trendovi

  • Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, više od 8 milijuna ljudi u svijetu umre od posljedica aktivnog ili pasivnog pušenja, dok je više od 7 milijuna smrti  povezano s izravnom uporabom duhana, te oko 1,3 milijuna smrtnih slučajeva povezano s pasivnim pušenjem
  • Oko 95% umrlih od raka pluća bili su pušači
  • Prestanak pušenja smanjuje rizik za nastanak karcinoma pluća za 20-90% u usporedbi s pušačima
  • Svjetski broj ljudi koji koriste duhan danas je približno 1.2 milijarde, što je pad s oko 1.38 milijardi u 2000. godini.
  • Od 2010. do 2024. godine došlo je do 27 % relativnog smanjenja broja korisnika duhana globalno
  • Muškarci čine više od 80 % svih pušača, a prevalencija među njima je sporo opadala (s oko 41.4 % 2010. na 32.5 % u 2024.).
  • Europa ima jednu od najviših stopa pušenja u svijetu s oko 24.1 % odraslih korisnika duhana u 2024.
  • Svjetska zdravstvena organizacija procijenjuje globalnu upotrebu e-cigareta na preko 100 milijuna ljudi koji sada koristi elektroničke cigarete (≈ 86 mil. odraslih + ≈ 15 mil. adolescenata).

Ključni trendovi vezani za pušenje u Hrvatskoj

  • Gotovo 38 % odraslih građana puši cigarete, a udio pušača u dobi 25–34 godine prelazi 40 %, što Hrvatskoj daje jednu od najviših stopa u Europskoj uniji.
  • Velika je zastupljenost e-cigareta među učenicima, oko 44 % ih je barem jednom probalo e-cigarete.
  • Podaci iz međunarodnih istraživanja (ESPAD) pokazuju da je Hrvatska među zemljama s visokom prevalencijom svakodnevnog pušenja adolescenata u posljednjih 30 dana (~19 %), što je znatno iznad europskog prosjeka.
  • Pušenje ostaje glavni ponašajni rizični faktor za bolesti srca, pluća i karcinome te predstavlja značajan teret za javno zdravstvo.
  • Podaci pokazuju da mladi počinju pušiti već u dobi od 13–16 godina, što naglašava potrebu za ciljanim preventivnim intervencijama u školama i zajednicama.