Hrvatski dan nepušenja – poziv na okrugli stol
22. VELJAČE 2023. , SRIJEDA U 10.30 SATI
EDUKACIJSKI CENTAR HRVATSKOG ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO, ROCKEFELLEROVA 12, ZAGREB
Uz Svjetski dan nepušenja (31. svibnja), u Hrvatskoj se od 2003. godine obilježava i nacionalni dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima (engl. World No Tobacco Day). Hrvatski dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima obilježava se prvog dana Korizme ove godine je 22. veljače, posebnost tog dana je što većina ljudi razmišlja o odricanju od nečega u čemu uživa tijekom godine. Dan bez duhanskog dima je dan kojim se želi potaknuti pušače na prestanak pušenja. Kao i prema modelu koji se provodi u drugim zemljama, obilježavanjem Dana bez duhanskog dima nastoji se potaknuti pušače da ne zapale cigaretu 24 sata kako bi uvidjeli da to nije nemoguće i nastavili s apstinencijom. To je prilika da pušači razmisle o svojoj ovisnosti o cigaretama, da im nepušači pomognu da se odreknu cigareta. Povodom Hrvatskog dana nepušenja – Dana bez duhanskog dima, Hrvatski zavod za javno zdravstvo zajedno sa Nacionalnim povjerenstvom za borbu protiv pušenja Ministarstva zdravstva organizira okrugli stol. Okrugli stol će biti održan 22. veljače 2023., srijeda u 10.30 sati u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Rockefellerova 12, Zagreb.
Okrugli stol bit će i prilika da prikažemo situaciju s pušenjem kod mladih, potaknemo pušače na prestanak, podsjetimo na Škole nepušenja, te izazove koje donose novi duhanski proizvodi i e-cigarete. Pozivamo sve zainteresirane stručnjake da nam se pridruže na Okruglom stolu te sudjeluju u raspravi s primjerima dobre prakse.
Duhan je odgovoran za smrt više od 8 milijuna ljudi godišnje.Više od 7 milijuna tih smrtnih slučajeva posljedica je izravne uporabe duhana, dok je oko 1.2 milijuna posljedica izloženosti nepušača duhanskom dimu. Pušenje duhana izaziva ovisnost, oštećuje sve organske sustave u organizmu te povećava rizik za više od trideset bolesti.
Prema rezultatima istraživanja provedenog 2019. godine „Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji u Republici Hrvatskoj“ (istraživanje HZJZ-a i Institut za društvena istraživanja dr. Ivo Pilar) 38,4% odraslih puši, najviše u dobnoj skupini između 25. i 35. godine života (43,6%), dok muškarci nešto češće puše od žena (41,2% naspram 35,7%) .
Duhanski dim sadrži preko 7 000 različitih kemijskih sastojaka, od kojih neke posebno oštećuju srce i krvne žile. Najštetnije tvari iz duhanskog dima za krvožilni sustav su nikotin, katran i ugljični monoksid.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) “Duhanski proizvodi” se definiraju kao proizvod koji su u cijelosti ili djelomično napravljeni od listova duhana kao sirovine koji se proizvode za pušenje, žvakanje. Na tržištu se pojavio sve veći broj „Novih duhanskih proizvoda” koji se definiraju kao duhanski proizvod koji ne pripada ni jednoj od sljedećih kategorija:cigarete,duhan (za samostalno motanje, za lule i vodene lule,cigare i cigarilosi) ,duhan (za žvakanje, za šmrkanje ili za oralnu potrošnju) .
Prodaja cigareta smanjivala se tijekom godina proteklog desetljeća, što dovodi do razvoja i marketinga e-cigareta i novih duhanskih proizvoda (grijani duhanski proizvodi). Elektronički sustavi za isporuku nikotina(e-cigarete), koji se također nazivaju vaping uređaji ili olovke za vape, uređaji koji se koriste za pušenje ili „vape“ aromatizirane otopine. Prema SZO glavni sastojci otopine e-cigareta su: nikotin, propilen glikol sa ili bez glicerola i različita sredstva za poboljšanje okusa. Uz negativan utjecaj na zdravlje ljudi, negativno utječu na okoliš.Proizvođači e-cigareta ne dostavljaju jasne upute korisnicima kako pravilno odložiti korištene uređaje, litij-ionske baterije i iskorištene uljne patrone. E-cigarete su izrađene od plastike i metala i kao takve nisu biorazgradive što uzrokuje raspršenje mikroplastike i ulja u okoliš. Grijani duhanski proizvodi postupkom zagrijavanja stvaraju aerosol koji sadrži nikotin i štetne sastojke u obliku aditiva i aroma .Prema duhanskim tvrtkama, zagrijavanjem duhana, a ne spaljivanjem kao kod obične cigarete, značajno se smanjuje stvaranje štetnih tvari koje nastaju pri visokoj temperaturi povezane s izgaranjem navodi SZO.
Unatoč naporu duhanskih tvrtki da se dokaže smanjena štetnost kod konzumacije e-cigareta i grijanih duhanskih proizvoda,prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) prijavljeno je više od 2800 slučajeva, uključujući i 68 smrtna slučaja EVALI koja predstavlja upalni odgovor dišnog sustava koji nastaje zagrijavanjem i aerosolizacijom ulja koje se taloži u alveolarnom prostoru. EVALI uključuje stanja kao što su lipoidna pneumonia, pneumonitis uzrokovan preosjetljivošću, difuzno alveolarno krvarenje, akutna eozinofilna pneumonija navodi CDC.
Uz e-cigarete i grijane duhanske proizvode u ,,Proizvode sljedeće generacije“ spadaju SNUS i nikotinske vrećice.
SNUS je tradicionalni skandinavski bezdimni duhanski proizvod, reguliran je kao prehrambeni proizvod prema švedskom zakonu o hrani od 1970-ih. Konzumira se stavljanjem vrećice između desni i gornje usne na određeno vrijeme. Iako je opće prihvaćeno da su opasnosti po zdravlje od korištenja snusa puno manje nego kod pušenja, ostaje nejasnoća oko dugoročnih učinaka. Istraživanja su pokazala povezanost između upotrebe snusa i raka gušterače, te povezanost upotrebe snusa dijabetesom tipa 2, smrtonosnim srčanim udarima, povišenim krvnim tlakom te prijevremenim porodom i mrtvorođenošću.
Nikotinske vrećice slične su vrećicama za snus jer su napravljene za postavljanje između usna i desni, te ne zahtijevaju pljuvanje. Ne sadrže list duhana, već oblik dehidriranog nikotina (s dodanim aromama). Nikotin se apsorbira u krvotok preko sluznice u ustima. Vrećice također općenito sadrže biljna vlakna, arome i zaslađivače. Istraživači su upozorili da se nikotinske vrećice posebno sviđaju mladima i nepušačima, jer se prodaju u raznim voćnim okusima, u atraktivnom pakiranju i mogu se diskretno koristiti.
Tijekom sazrijevanja i traženja svoga identiteta, mlade su osobe sklone burnom, nepromišljenom reagiranju te počinju eksperimentirati sa svime što je zabranjeno. Eksperimentiranje duhanom povezano je sa željom da se isproba „zabranjeno voće“, ali i s obilježjem mladosti i nezrelosti, koja ne priznaje vezu između rizičnih ponašanja i loših posljedica koje mogu nastupiti odmah ili s vremenom.
Prema najnovijem Istraživanju o zdravstvenom ponašanju mladih (engl. Health Behaviour in School-aged Children; HBSC) provedenom 2022 g. veliki broj učenika/ca nije probao cigarete nikad u životu što je vidljivo iz slike 1. Trend pušenja barem jednom u 30 dana kod učenika/ca raste s dobi (slika 2). Vrlo nizak postotak učenika/ca puši cigarete svakodnevno (slika 3) dok najveći broj učenika/ca u dobi od 15 godina puši cigarete najmanje jednom tjedno. (slika 4).




LIITERATURA:
1. https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/tobacco
2. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/
3. Štimac Grbić, D., Glavak Tkalić, R. (Ur.). (2020). Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske: 2019. i analiza trendova uporabe 2011.-2019. Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.
4. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/
5. United States (US) Federal Drug Administration (FDA): Vaporizers, E-Cigarettes, and other Electronic Nicotine Delivery Systems (ENDS)
6. Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, S. Peeters, A. Gilmore, Tobacco Control, 2015
7. J. Foulds, L. Ramstrom, M. Burke, et al. Effect of smokeless tobacco (snus) on smoking and public health in Sweden. Tobacco Control, 2003. Swedish Food Regulations, Food Act (Livsmedelslagen SFS 2006:804). 2006
8. Royal College of Physicians. Harm reduction in nicotine addiction: helping people who can’t quit. A report by the Tobacco Advisory Group of the Royal College of Physicians. 2007
9. J. Luo , W. Ye, K. Zendehdel, et al., Oral use of Swedish moist snuff (snus) and risk for cancer of the mouth, lung, and pancreas in male construction workers: a retrospective cohort study. Lancet, 2007, Jun 16;369(9578),2015-20
10. T. Schmid, Smokeless Alternatives on the Upswing, Tobacco Asia, 3 February 2021
11. S. Peeters, A. Gilmore, Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, Tobacco Control, 2015
12. Gazdek D. (2014) Navika pušenja djelatnika u zdravstvu Koprivničko-križevačke županije. Nove staze 32:25-26
13. HBSC survey conducted in 2022 among Croatian pupils
Sudjelujte u natječaju projekta EU – JAMRAI
Razmišljate li kreativno?

Pozivamo vas da sudjelujete u natječaju za dizajniranje prvog globalnog simbola koji će predstavljati otpornost na antibiotike. Pobjednik dobiva nagradu od 2000 eura!

Upotreba antibiotika nesumnjivo predstavlja revolucionarno medicinsko dostignuće. Zahvaljujući njima, nekad smrtonosne bolesni su postale gotovo pa bezazlene, čime su nebrojeni životi spašeni. Ipak, zbog tih istih antibiotika, točnije, zbog njihove prekomjerne i neprimjerene uporabe, ovo je dostignuće sada pod golemim rizikom. Naime, sve je više bakterija postalo otporno na antibiotike koji su u opticaju, a ukoliko se dosadašnji trendovi nastave, stručnjaci predviđaju kako bi do 2050. godine antimikrobna rezistencija mogla postati vodeći uzrok smrtnosti na globalnoj razini. Ukratko, radi se o gorućem javnozdravstvenom problemu, na koji je potrebna što sveobuhvatnija reakcija, i to u što skorijem roku.
Pristup „Jedno zdravlje“, koje karakterizira dosadašnju borbu s ovim izazovom, naglašava potrebu ujedinjenom pristupu zdravlju čovjeka, životinja i okoliša, kao i najužu suradnju stručnjaka iz područja veterine, humane medicine i znanosti o okolišu. Ipak, ovaj golemi globalni izazov treba dodatno, još udruženije djelovanje, a to je djelovanje svih nas. Zbog toga nam je potreban zajednički, svima poznat simbol oko kojeg ćemo se okupiti, koji će predstavljati našu zajedničku borbu.
Od takvog simbola očekujemo da nam omogući da se dublje razumijemo i na simboličkoj, neverbalnoj, kreativnoj razini djelovanja. Na taj ćemo način imati veće šanse ne samo ujedinjeno djelovati, već će i naše aktivnosti u smjeru zajedničkog cilja moći biti vidljivije, sveobuhvatnije, ali i atraktivnije. Imajući to u vidu, projekt EU-JAMRAI (engl. Joint action on antimicrobial resistance and health care associated infections) je raspisao natječaj kojim se traži prvi globalni simbol za otpornost na antibiotike. Treba napomenuti da se ne traži logo ili nešto slično, već nešto opipljivo, što bi svatko, bilo gdje, mogao izraditi kod kuće i nositi s ponosom, poput crvene vrpce koja označava borbu protiv AIDS-a.
Ovaj natječaj je otvoren do 31. ožujka 2020. godine, a najuspješniji kreativac bit će nagrađen iznosom od 2000 eura.
Više informacija o procesu prijave možete naći ovdje.

Više o projektu EU – JAMRAI možete pročitati ovdje.
Mišja groznica ili hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom
O kakvoj se bolesti radi i što je uzrokuje?
Mišja groznica je naziv bolesti koji se u javnosti često koristi za hemoragijsku groznicu s bubrežnim sindromom (HGBS). HGBS je virusna zoonoza, prvenstveno bolest šumskih mišolikih glodavaca poznata kao bolest prirodnih žarišta. Javlja se u određenim geografskim područjima u kojima su nužno zadovoljeni ekološki uvjeti (abiotički – klima, vodeni tokovi, tlo, padaline, uz biotičke – biljne i životinjske zajednice) da bi se uzročnik bolesti mogao trajno održavati na određenom području.
Bolest uzrokuju Hantavirusi, koji su rasprostranjeni u raznim dijelovima svijeta, kako u Aziji, tako i od sjevera do juga Europe. U Hrvatskoj je bolest stalno prisutna pretežno u kontinentalnim područjima, s različitom učestalošću od godine do godine.
Svake se godine bilježe pojedinačni ili sporadični slučajevi, a ciklički epidemije odnosno povremeno se registrira povećan broj oboljelih osoba, kao što je bilo 1995., 2002., 2012. te 2014. godine.
U Hrvatskoj su poznata neka prirodna žarišta odnosno enzootska područja, npr. neke šume u Lici, Karlovačkoj županiji, Zagrebačkoj županiji, Slavoniji, Gorskom Kotaru, Medvednica, međutim rasprostranjenost ove zoonoze u Hrvatskoj nije u potpunosti poznata.
Tko je rezervoar i domaćin uzročnika?
Mišoliki glodavci su prirodni rezervoari i prenositelji virusa. Uzročnik prirodno kruži i održava se među mišolikim glodavcima.
Kod nas u Hrvatskoj su to: riđa voluharica (Clethrionomys glareolus) i žutogrli miš (Apodemus flavicollis), a uz njih u manjoj mjeri i šumski miš (Apodemus sylvaticus), poljski miš (Apodemus agrarius) te livadna voluharica (Microtus agrestis).
Ta infekcija za njih nije opasna, no čini ih rezervoarima virusa kojeg izlučuju u okolinu, najviše mokraćom i izmetom. Ušavši u njihov svijet odnosno područje tzv. prirodnog žarišta, ljudi se, srećom u pravilu rijetko, u određenim okolnostima mogu zaraziti i razboljeti.
Kako se bolest prenosi?
Čovjek se može zaraziti:
- izravnim ili posrednim kontaktom s izlučevinama (mokraća, izmet ili slina) zaraženih glodavaca, udisanjem aerosola ili prašine koja sadrži uzročnike
- unosom uzročnika iz izlučevina zaraženih glodavaca kroz oštećenu kožu ili sluznicu oka, nosa i usta onečišćenim rukama ili
- kontaminiranom ili zagađenom vodom ili hranom (kao npr. neoprani šumski plodovi)
- neposrednim kontaktom sa zaraženim glodavcima
Bolest se najčešće ne prenosi sa čovjeka na čovjeka.
Mišja groznica je vezana uz izravan ili posredan dodir s divljim mišolikim glodavcima i njihovim izlučevinama, a do nešto češćeg obolijevanja ljudi obično dolazi u godinama velike brojnosti malih glodavaca (tzv. “mišje godine”). Na njihovu brojnost mogu utjecati razni promjenjivi ekološki čimbenici pa se često ne može u potpunosti objasniti niti prognozirati. Poznato je da obilje hrane pogoduje većem broju, dok dugotrajne zimske hladnoće smanjuju broj glodavaca.
Koji su simptomi bolesti?
Bolest se najčešće manifestira 1 do 2 tjedna nakon izlaganja inficiranoj izlučevini glodavca (vrlo rijetko inkubacija može trajati i do 8 tjedana) naglim nastupom visoke tjelesne temperature, praćene zimicom i jakom glavoboljom, nakon kojih slijede jaki bolovi u trbuhu i leđima, koji mogu biti praćeni mučninom i povraćanjem, zamućenim vidom te ponekad crvenilom lica i konjunktiva te osipom. Kasniji se simptomi bolesti mogu manifestirati smanjenom količinom izlučivanja urina i razvitkom zatajenja bubrega, ali i naglim padom tlaka, pojavom krvarenja i razvojem stanja šoka.
Tko najčešće obolijeva?
Na osnovi opisanog se može zaključiti da su osobe koje zbog prirode posla ili rekreativno (šumski radnici, poljoprivrednici, lovci, planinari, izletnici i sl.) dugotrajno i učestalo dolaze u neposredan ili posredan kontakt s malim divljim glodavcima najizloženiji njihovu aerosolu pa mogu biti i najizloženiji ovoj zarazi.
Važno je napomenuti da se čovjek može zaraziti i u zatvorenim prostorima u kojima mogu boraviti glodavci i gdje može biti velika koncentracija uzročnika u prašini (podrumske prostorije, garaže, tavani, ostave i dr.)
Iako rizik od obolijevanja ljudi postoji, na sreću je razmjerno malen prema proširenosti boravka ljudi u prirodi bilo zbog profesionalnih razloga, bilo zbog rekreacije te se ova bolest u ljudi relativno rijetko javlja.
Kako se zaštititi na otvorenom?

- Nemojte sjediti ni ležati izravno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi!
- Tijekom boravka u prirodi čuvajte hranu i piće (u zatvorenim spremnicima) te osobne stvari od dodira s glodavcima i njihovim izlučevinama.
- Prije konzumacije jela i pića te uzimanja cigarete dobro operite ruke toplom vodom i sapunom ili koristite antiseptik ili dezinficijens na bazi alkohola.
- Ne ostavljajte ostatke hrane i druge otpatke u prirodi!
- Nemojte piti vodu iz neuređenih šumskih izvora i lokava.
- Plodove ubrane u prirodi koji se jedu sirovi dobro operite tekućom vodom.
- Ne dirajte gnijezda glodavaca kao niti uginule glodavce bez rukavica i maske.
Kako se zaštiti u zatvorenim prostorijama?
- Osigurajte hranu i piće od pristupa glodavaca, pohranite ih u zatvorene spremnike!
- Smeće držite u zatvorenim čvrstim kontejnerima da ne bude izvor hrane glodavcima.
- Ne ostavljajte smeće u prostorijama kao što su ostave, podrumi, garaže, tavani, vikendice i sl.!
- Spriječite ulaz glodavaca u stambene i gospodarske objekte zatvarajući sve pukotine i rupe u zidovima i podovima!
- Potrebno je skloniti sva odlagališta raznih materijala koji mogu poslužiti glodavcima kao sklonište najmanje 50 m od kuće.
- Redovito provodite uništavanja glodavaca ili deratizaciju (klopke) u kući i neposredno oko kuće (ako se radi o otrovu upozorite ljude, osobito djecu)!
- Ne dirajte uginule glodavce ili njihova gnijezda golim rukama.
- Čišćenje dulje vrijeme nekorištenih prostora obavite uz što manje podizanje prašine, ako je moguće primijenite vlažno čišćenje (uz korištenje maske preko nosa i usta).
- Ne metite niti usisavajte izlučevine glodavaca, kao niti njihova gnijezda. To će pogodovati zaraznom materijalu (izlučevinama glodavaca) da se digne u zrak koji onda možete udahnuti pa se na taj način možete zaraziti.
- Nosite masku koja štiti sluznicu nosa i usta!
- Nosite gumene rukavice!
- Prilikom čišćenja koristite mokru krpu (da se izbjegne dizanje prašine) i klorni ili alkoholni dezinficijens!
U zadnjih petnaest godina broj prijava hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom u Hrvatskoj znatno varira; u prosjeku je oko šezdeset prijava godišnje (najmanje 6 oboljelih 2013. godine; najviše 317 oboljelih 2002. godine). U prva tri mjeseca ove godine prijavljen je nešto veći broj bolesnika s hemoragijskom groznicom u Hrvatskoj nego što se prijavljuje u „mirnim“ godinama, međutim manje nego u istom razdoblju tijekom epidemijskih godina. Bolesnici su iz cijele kontinentalne Hrvatske, iz poznatih endemskih područja/prirodnih žarišta.
U ovom trenutku nije moguće procijeniti kakav će biti trend tijekom ove godine, tj. da li će ova godina po broju oboljelih biti znatno iznad prosjeka.
Rizik od hemoragijske groznice je uvijek prisutan u prirodnim žarištima, a u vrijeme epidemijskih godina je nešto viši, ali se može umanjiti pridržavanjem gore opisanih mjera osobne zaštite.
Povezani članak: Procjene rizika zaražavanja djece virusom HGBS-a u Domu Crvenog križa i bližoj okolici na Sljemenu
Depresija: razgovarajmo
Svake se godine 7. travnja obilježava Svjetski dan zdravlja pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije. Za temu ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja je kao prioritetno područje globalnog javnozdravstvenog interesa odabrana depresija, s glavnom porukom „Depresija: razgovarajmo“ (engl. Depression; let’s talk). Cilj ovogodišnje javnozdravstvene kampanje „Depresija: razgovarajmo“ je osvijestiti ljude koji boluju od depresije da potraže i dobiju pomoć.
Ovom se kampanjom također želi:
- bolje informirati opću javnost o depresiji, njezinim uzrocima i mogućim posljedicama te obliku pomoći koji je dostupan za prevenciju i liječenje depresije
- potaknuti ljude s depresijom da potraže pomoć
- osvijestiti obitelj, prijatelje i kolege koji žive s ljudima koji boluju od depresije da su sposobni pružiti podršku oboljelom
Što je depresija?
Depresija je bolest koju karakteriziraju poremećaji raspoloženja.
Simptomi depresije su:
- dugotrajna tuga
- nesposobnost uživanja u ranije ugodnim stvarima ili aktivnostima
- duševna bol

Depresija utječe na obavljanje najjednostavnijih svakodnevnih zadataka, ponekad s razornim posljedicama za odnose s obitelji i prijateljima i mogućnosti da se zaradi za život. Da bi se postavila dijagnoza depresije odnosno depresivne epizode, ovi simptomi trebaju trajati najmanje 2 tjedna.
Osim navedenog, ljudi koji boluju od depresije mogu imati i neke od sljedećih simptoma:
- manjak energije
- promjene apetita
- nesanicu ili preveliku potrebu za snom
- povećanu tjeskobu ili zabrinutost
- smanjenu koncentraciju
- neodlučnost
- nemir
- osjećaj bezvrijednosti, krivnje ili beznađa
- misli o samoozljeđivanju ili suicidu
Rizik od razvoja depresije se povećava sa stresom, traumatskim životnim događajima kao što su smrt voljene osobe ili prekid veze, fizičkim bolestima, problemima uzrokovanim konzumacijom alkohola ili droge, siromaštvom, nezaposlenošću, nepravilnom prehranom i nedovoljnom tjelesnom aktivnošću. Kod nekih osoba postoji i genetska, urođena predispozicija za razvoj depresije.
Depresija može pogoditi svakoga, to nije znak slabosti. Depresija je izlječiva: razgovorom s psihoterapeutom, uzimanjem antidepresivnih lijekova ili kombinacijom obaju.
Liječenje depresije
- Potražite pomoć liječnika
- Možete se obratiti svom obiteljskom liječniku koji će provjeriti i utvrditi Vaše stanje te Vam po potrebi prepisati lijekove ili vas uputiti stručnjacima iz područja mentalnog zdravlja
- Depresija se liječi lijekovima koji se zovu antidepresivi. Ti lijekovi ne djeluju odmah kao primjerice lijekovi protiv bolova, već im je potrebno oko 1 do 6 tjedana za početak djelovanja
- Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje uzimanje lijekova i 6 do 10 mjeseci nakon prestanka simptoma
- Bitno je napomenuti da ovi lijekovi ne izazivaju ovisnost
- Osim uzimanja antidepresiva, u liječenju depresije je od velike koristi i psihoterapija
Jeste li znali?
Zajednički mentalni poremećaji (depresija i anksiozni poremećaji) su u porastu u cijelom svijetu.
U humanitarnim krizama i tijekom ratnih sukoba, 1 od 5 osoba je pogođena depresijom ili anksioznim poremećajem.
Depresija povećava rizik razvoja drugih nezaraznih bolesti kao što su dijabetes i kardiovaskularne bolesti. Uz to, dijabetes i kardiovaskularne bolesti povećavaju rizik od depresije.
Depresija koja se javlja kod žene nakon poroda može utjecati na razvoj novorođenčeta.
Najučestaliji mentalni poremećaji mogu se prevenirati i izliječiti uz relativno mali trošak.
Novi dokaz iz istraživanja koje je provela Svjetska zdravstvena organizacija pokazuje da depresija i anksiozni poremećaji koštaju globalnu ekonomiju više od US$ 1 bilijuna svake godine.
Broj ljudi s depresijom i anksioznim poremećajem u svijetu se povećava: 1990. godine je u svijetu bilo 416 milijuna oboljelih, dok je 2013. godine njihov broj porastao na 615 milijuna.
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, depresija će do 2020. godine postati drugi svjetski zdravstveni problem, a gledajući samo žensku populaciju, zdravstveni problem broj jedan. Posljedica je to kontinuiranog porasta broja depresivnih osoba.
Ako se osjećate nesretno ili mislite da imate depresiju:
- Razgovarajte o svojim osjećajima s nekim kome vjerujete.
- Potražite profesionalnu pomoć.
- Ne zaboravite da vam uz pravu pomoć može biti bolje.
- Nastavite s aktivnostima u kojima ste uživali kada vam je bilo dobro.
- Budite u kontaktu s obitelji i prijateljima.
- Redovito vježbajte, čak i ako je to samo kratka šetnja.
- Držite se pravilnih navika hranjena i spavanja.
- Prihvatite da bi mogli bolovati od depresije i prilagodite svoja očekivanja. Možda nećete biti u mogućnosti ispuniti svoje svakodnevne aktivnosti ili obveze onoliko koliko ste običavali.
- Izbjegavajte ili ograničite unos alkohola i uzimajte lijekove onako kako vam ih je prepisao liječnik.

ZAPAMTITE
Stigma i diskriminacija koje prate mentalne bolesti, uključujući depresiju, dovode do kasnijeg prepoznavanja problema i odgađaju traženje pomoći, zbog čega liječenje traje dulje, a može doći i do težih posljedica kao što je samoubojstvo.
Depresija je bolest koja pogađa ljude svih dobnih skupina, svih društvenih slojeva i svih zemalja svijeta.
Depresija se može prevenirati i liječiti.
Ako mislite da bolujete od depresije, potražite pomoć.
Izvor: WHO
Učinite korak Za mentalno zdravlje
Hrvatski zavod za javno zdravstvo je u suradnji s Gradskim uredom za zdravstvo Grada Zagreba pokrenuo zajedničko obilježavanje Svjetskog dana zdravlja 2017 posvećenog depresiji. U petak 7.4.2017. od 15.00 do 17.30 sati će se u Parku Zrinjevac u Zagrebu održati Festival mentalnog zdravlja u cilju promicanja važnosti pravovremenog ulaganja u mentalno zdravlje, zdravstvenog prosvjećivanja i informiranja o dostupnim uslugama mentalnog zdravlja u zajednici. Pogledajte obavijest o Festivalu mentalnog zdravlja
Kalendar aktivnosti povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja 2017. godine
Doping među djecom i adolescentima
Doping se već desetljećima smatra jednim od najvećih problema profesionalnog sporta, no posljednjih godina sve se više pozornosti posvećuje njegovoj prisutnosti među djecom i adolescentima. Upravo je ta tema ponovno dospjela u središte pozornosti nakon istraživanja njemačkog istraživačkog novinara Haja Seppelta, koje je predstavljeno u studenome 2026. godine na njemačkoj javnoj televiziji ARD.
Istraživanje je ukazalo na zabrinjavajuću pojavu korištenja zabranjenih supstanci među mladim sportašima. Želja za postizanjem boljih rezultata, osvajanjem medalja i ostvarivanjem sportskih ambicija može dovesti do toga da mladi posegnu za nedopuštenim sredstvima, često ne razmišljajući o mogućim posljedicama za vlastito zdravlje.
Posebno zabrinjava činjenica da je riječ o organizmima koji su još uvijek u razvoju. Korištenje dopinga u adolescentskoj dobi može uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme, uključujući hormonalne poremećaje, oštećenja srca i krvnih žila, probleme s jetrom te psihičke poteškoće. Posljedice mogu biti dugotrajne i pratiti pojedinca i nakon završetka sportske karijere.
Jedan od važnih problema u borbi protiv dopinga među mladima jest nedovoljna informiranost. Mladi sportaši često nisu svjesni koje se sve supstance nalaze na popisu zabranjenih sredstava, a ponekad podliježu pritisku okoline, trenera ili želji za što bržim napretkom. Zbog toga odgovornost ne smije biti isključivo na sportašima, već i na trenerima, roditeljima, klubovima i sportskim organizacijama.
Ovaj problem pokazuje koliko je važno razvijati antidopinšku kulturu već od najranije dobi. Edukacija sportaša o štetnosti dopinga, redovite kontrole i stvaranje sigurnog sportskog okruženja ključni su koraci u sprječavanju njegove uporabe. Mladi moraju razumjeti da uspjeh u sportu treba biti rezultat rada, discipline, pravilne prehrane i kvalitetnog treninga, a ne korištenja zabranjenih supstanci.
Istraživanje ponovno postavlja važno pitanje: koliko je sportski sustav zaista spreman zaštititi najmlađe sportaše? Borba protiv dopinga ne smije započeti tek kada sportaš postane profesionalac. Ona mora početi u sportskim klubovima, školama i obiteljima, jer zdravlje i budućnost mladih sportaša uvijek moraju biti važniji od rezultata i medalja. (J.K.)
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2026./2027. (46. tjedan 2026.)
U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2025./2026., zaključno s 15. studenoga 2026. godine, zaprimljeno ukupno 988 prijava oboljelih od gripe. Od toga je 346 prijava zaprimljeno tijekom posljednjeg, 46. tjedna (grafikon 1.).

Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2026./2027.
Prijave gripe zaprimljene su iz većine županija, pri čemu se u 46. tjednu najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 2.)

Grafikon 2. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2026./2027.
Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnjih 5 sezona prikazano je na grafikonu 3.

Grafikon 3. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u laboratorijskim uzorcima sporadično je potvrđen virus gripe tipa A(H1).
Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC), sporadični slučajevi gripe bilježe se i u drugim državama Europske unije. Među laboratorijski potvrđenim uzorcima prevladava virus gripe tip A.
Više podataka o sezoni gripe u državama Europske unije i širem europskom području dostupno je na mrežnoj stranici ERVISS.
Objavljeni podaci Euro-DEN Plus mreže za 2025. godinu
Objavljeni su podaci Europske mreže bolnica za praćenje akutnih trovanja povezanih s uporabom droga (European Drug Emergencies Network, Euro-DEN Plus) za 2025. godinu. Mreža od 2013. godine prikuplja podatke o akutnim trovanjima povezanima s uporabom droga, uporabom novih psihoaktivnih tvari i lijekova koji se uzimaju u nemedicinske svrhe, a njezin je cilj praćenje prirode i opsega akutnih zdravstvenih posljedica povezanih s njihovom uporabom.
U 2025. godini u 46 bolnica iz 20 država članica Europske unije i Norveške zabilježeno je ukupno 7.984 hitnih bolničkih prijema zbog akutnih trovanja povezanih s uporabom droga.
Prema objavljenim podacima, muškarci su činili 72% svih slučajeva, a medijalna dob pacijenata iznosila je 32 godine. Među osobama u dobi od 10 do 19 godina udio djevojaka bio je veći i iznosio je 44%.
Kokain je bio najčešće prijavljena tvar prisutna u 34% slučajeva, slijede kanabis s 24% i amfetamin s 10%. Među opioidima najčešće su prijavljeni heroin i nespecificirani opioidi. U pojedinim bolnicama zabilježeni su i slučajevi povezani s potentnim sintetskim opioidima, uključujući fentanil i njegove derivate.
Podaci pokazuju da je u 61% slučajeva zabilježena uporaba više tvari, a u 38% slučajeva utvrđena istodobna uporaba najmanje dviju tvari ne računajući alkohol. Alkohol je bio prisutan u najmanje 36% slučajeva akutnih trovanja.
Većina pacijenata (66%) u bolnicu je stigla vozilom hitne medicinske pomoći, a 65% pacijenata otpušteno je izravno iz objedinjenog hitnog bolničkog prijema. Najveći broj prijema zabilježen je vikendom. Medijalno trajanje boravka u hitnom prijemu iznosilo je pet sati, a medijalno trajanje ukupnog bolničkog liječenja 18 sati.
Detaljniji rezultati za 2025. godinu dostupni su na mrežnoj stranici Agencije Europske unije za droge (EUDA): Euro-DEN Plus: Data and analysis for 2025.
Više informacija o projektu i bolnicama uključenima u mrežu dostupno je na stranici Euro-DEN Plus.
Svjetski dan eliminacije raka vrata maternice
Svjetski dan eliminacije raka vrata maternice obilježava se 17. studenoga. Obilježavanjem ovog dana želimo podsjetiti da je rak vrata maternice jedan od rijetkih zloćudnih tumora koji se gotovo u potpunosti može spriječiti: cijepljenjem protiv HPV-a, redovitim preventivnim pregledima i pravodobnim liječenjem promjena koje prethode raku.
Prema posljednjim podacima Registra za rak, od raka vrata maternice u Hrvatskoj je 2023. godine oboljelo 297 žena, a prema Izvješću o umrlima 2025. godine umrla je 101 žena. To znači da svaki tjedan oboli gotovo šest žena, a dvije umru od bolesti koju je moguće spriječiti.
Zašto 17. studenoga?
Na taj je dan 2020. godine Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) pokrenula globalnu strategiju za ubrzanje eliminacije raka vrata maternice kao javnozdravstvenog problema, koju su podržale 194 zemlje. Svjetska zdravstvena skupština je 2025. godine taj datum službeno proglasila Svjetskim danom eliminacije raka vrata maternice. Eliminacija znači da godišnje oboli manje od 4 na 100 000 žena (dobno standardizirana stopa). U Hrvatskoj ta stopa iznosi oko 8,8 na 100 000 žena (prosjek 2019.–2023.), više nego dvostruko iznad praga eliminacije.
Do 2030. godine svaka bi zemlja trebala dostići tri cilja (90–70–90):
- 90 % djevojčica cijepljeno protiv HPV-a do 15. godine života,
- 70 % žena pregledano visokoučinkovitim testom do 35. i ponovno do 45. godine,
- 90 % žena s otkrivenim promjenama na vratu maternice ili rakom vrata maternice odgovarajuće liječeno.
Što je rak vrata maternice?
Rak vrata maternice razvija se u donjem dijelu maternice, na prijelazu prema rodnici. Gotovo uvijek uzrokuje ga dugotrajna infekcija visokorizičnim tipovima humanog papiloma virusa (HPV). Od infekcije do raka obično prođe deset i više godina. U tom se razdoblju promjene na stanicama mogu otkriti preventivnim pregledom i jednostavno ukloniti, prije nego što postanu opasne. Rano otkriven rak liječi se uspješnije.
Cijepljenje protiv HPV-a
Cjepivo protiv HPV-a u Hrvatskoj je dostupno od 2007. godine, a od 2016. godine besplatno se nudi u sklopu nacionalnog programa cijepljenja. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo udio petnaestogodišnjaka koji su primili barem jednu dozu cjepiva protiv HPV-a u 2025. godini iznosi 52,1 % za djevojke i 38,5 % za mladiće. Danas se cijepljenje preporučuje djeci u petom razredu osnovne škole, u dvije doze s razmakom od šest do 12 mjeseci. Cjepivo je odobreno od 9. godine života i preporučuje se primijeniti što ranije. U toj dobi cijepljenje stvara vrlo dobru zaštitu, pa su do 15. godine dovoljne dvije doze, a kasnije su potrebne tri. Istraživanje provedeno u Švedskoj na gotovo 1,7 milijuna žena pokazalo je da su djevojke cijepljene prije 17. godine kasnije imale 88 % manje raka vrata maternice, a one cijepljene u dobi od 17 do 30 godina upola manje.
Cijepljenje je dobrovoljno i besplatno za sve osobe od 9. do navršene 25. godine. Učenici i redoviti studenti mogu se cijepiti kod svog liječnika školske i adolescentne medicine, a ostali u epidemiološkim ambulantama zavoda za javno zdravstvo, gdje mogu dobiti i sve informacije. Nakon navršene 25. godine cijepljenje je besplatno za osobe kojima ga liječnik ili specijalist preporuči zbog zdravstvenog stanja. To su prije svega osobe s oslabljenim imunitetom i osobe koje su već imale zloćudnu bolest uzrokovanu HPV-om. Svi ostali stariji od 25 godina mogu se cijepiti uz plaćanje.
Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice
Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice donesen je 15. srpnja 2010. godine, kao treći nacionalni program ranog otkrivanja raka u Hrvatskoj. Organizirano pozivanje žena od 25 do 64 godine na Papa test počelo je krajem 2012. godine, pod stručnom koordinacijom Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Nakon prvog kruga pozivanja program je 2016. godine privremeno zaustavljen radi rješavanja tehničkih i organizacijskih poteškoća.
Od travnja 2023. godine u Virovitičko-podravskoj županiji provodi se prva faza reorganiziranog programa, u kojoj se ženama nudi i HPV test. SZO i Europska unija danas preporučuju HPV test kao osnovni test u probiru jer pouzdanije otkriva žene kojima prijeti rak. Iskustva iz te županije i te preporuke temelj su za unaprjeđenje programa na kojem se radi, kako bi suvremena zaštita bila dostupna svim ženama u Hrvatskoj. Jačanje programa ranog otkrivanja raka dio je i Akcijskog plana protiv raka za razdoblje 2026.–2028., koji su Ministarstvo zdravstva i HZJZ predstavili 11. studenoga 2026. i koji je upućen u javno savjetovanje. O svim novostima žene će biti pravodobno obaviještene.
Što možete učiniti
- Ako nemate izabranog ginekologa, izaberite ga.
- Kad dobijete poziv na preventivni pregled, odazovite se.
- Ne čekajte simptome. Promjene koje prethode raku ne bole i ne vide se.
- Razgovarajte s djecom i njihovim školskim liječnikom o cijepljenju protiv HPV-a.
Izvori:
SZO: World Cervical Cancer Elimination Day
SZO: Global strategy to accelerate the elimination of cervical cancer
Europski tjedan sigurnijeg kockanja

Europski tjedan sigurnijeg kockanja (European Safer Gambling Week) godišnja je paneuropska inicijativa koja se ove godine održava od 16. do 22. studenoga 2026. godine, s ciljem podizanja svijesti o zaštiti igrača, odgovornom priređivanju i smanjenju rizika od štetnih posljedica igranja igara na sreću.
Ovogodišnje, šesto izdanje inicijative provodi se pod sloganom „Play Smart, Stay Protected”, kojim se naglašava važnost informiranog donošenja odluka, poznavanja rizika povezanih s igranjem igara na sreću te korištenja dostupnih alata za zaštitu igrača. Posebna se pozornost posvećuje informiranju o mogućnostima postavljanja osobnih ograničenja, prepoznavanju rizičnih obrazaca igranja i dostupnim oblicima pomoći i podrške.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo ovogodišnji će Tjedan obilježiti promoviranjem Registra isključenih igrača, nacionalnog mehanizma koji osobama omogućuje da zatraže isključenje od svih licenciranih priređivača u Republici Hrvatskoj. Kroz niz informativnih objava na društvenim mrežama, javnosti će se približiti svrha i način funkcioniranja Registra, postupak podnošenja zahtjeva, mogućnosti isključenja te njegova uloga u zaštiti igrača i smanjenju štetnih posljedica igranja igara na sreću.
Uz obilježavanje Tjedna, HZJZ kontinuirano provodi aktivnosti usmjerene na prevenciju i tretman problema povezanih s kockanjem. Tijekom 2025. godine doneseni su Protokol postupanja i suradnje u provedbi tretmana ovisnosti o kockanju i alkoholu te Smjernice za psihosocijalni tretman ovisnosti, kojima se pridonosi dostupnosti različitih oblika intervencija i usklađenom djelovanju svih uključenih sustava. U rujnu 2026. godine HZJZ je usvojio i Smjernice za suradnju s industrijom igara na sreću te Smjernice za suradnju s industrijom videoigara. Smjernice su izrađene u sklopu projekta koji sufinancira Europska unija putem Instrumenta za tehničku potporu (TSI), a provodi ga Vijeće Europe u suradnji s Europskom komisijom. Usmjerene su na odgovorno priređivanje i dizajn igara, zaštitu djece i mladih te prevenciju problematičnog kockanja i problematičnog igranja videoigara. Osim toga, u školama se provode programi prevencije ovisnosti, među kojima je i program „Imam stav”, dok se stručnjaci kontinuirano educiraju u skladu s europskim standardima kvalitete u području prevencije.
Potrebu za kontinuiranim provođenjem ovakvih aktivnosti potvrđuju i rezultati istraživanja. Prema rezultatima ESPAD istraživanja iz 2024. godine, 23 % učenika u dobi od 15 i 16 godina kockalo se za novac tijekom posljednjih 12 mjeseci, a njih 14 % sudjelovalo je u online kockanju, unatoč zakonskoj zabrani sudjelovanja maloljetnika u igrama na sreću. Znakove problematičnog kockanja pokazuje 3 % svih učenika, zbog čega se Hrvatska ubraja među europske zemlje s najvišom prevalencijom problematičnog kockanja u ovoj dobnoj skupini. Rezultati istraživanja „Zlouporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske: 2023.” pokazuju da je problematično kockanje prisutno kod 1,7 % odraslih osoba, dok 3,1 % pokazuje umjeren, a 2,7 % nizak stupanj problema povezanih s kockanjem. Navedeni pokazatelji viši su u skupini mlađih odraslih osoba u dobi od 15 do 34 godine.
Europski tjedan ujedno je prilika za poticanje uključivanja različitih dionika u aktivnosti usmjerene na zaštitu igrača i sprječavanje štetnih posljedica igranja igara na sreću. Učinkovitost takvih aktivnosti ovisi o suradnji i aktivnom doprinosu institucija, stručnjaka, priređivača, organizacija civilnog društva i drugih relevantnih dionika, pri čemu svatko, u okviru svoje uloge i odgovornosti, može doprinijeti boljoj informiranosti javnosti i jačanju zaštite igrača.
Svjetski dan bez alkohola
Svjetski dan bez alkohola (World No Alcohol Day) u mnogim se državama obilježava 15. studenoga. Cilj obilježavanja je skretanje pozornosti na štetne posljedice konzumacije alkohola za tjelesno i mentalno zdravlje te na važnost prevencije i promicanja zdravih životnih navika. Život bez alkohola doprinosi očuvanju zdravlja, kvalitetnijem snu i boljoj kvaliteti života te smanjuje rizik od brojnih bolesti i negativnih društvenih posljedica. Obilježavanjem se nastoji podići svijest o štetnosti alkohola, uključujući njegovu povezanost s rakom, potaknuti odgovorne odluke, osobito među mladima, te uputiti na dostupnu pomoć, odnosno na besplatnu i anonimnu Info liniju HZJZ-a za ovisnosti.
Potrošnja alkohola povećava se u gotovo svim zemljama svijeta, a Europska regija ima najveću razinu konzumacije alkohola među svim regijama Svjetske zdravstvene organizacije. Aktualna istraživanja pokazuju da je devet od deset odraslih barem je jednom u životu konzumiralo alkohol (89.7 %). Životna prevalencija konzumacije alkohola među mlađim odraslima bila je 89.4 %.U posljednjih godinu dana alkohol je konzumiralo 77.7 % odraslih te 82.4 % mlađih odraslih. Relativno najveća prevalencija konzumacije alkohola u posljednjih godinu dana utvrđena je u dobnoj skupini između 25 i 34 godine (85.1 %). U posljednjih mjesec dana alkohol je konzumiralo 65.2% odraslih te 69.6% mlađih odraslih, odnosno alkohol je konzumiralo više od dvije trećine mlađih odraslih, a najveća prevalencija konzumacije alkohola je utvrđena u dobnoj skupini između 25 i 34 godine (73.5 %). Prema europskom istraživanju ESPAD 2024., provedenom među 16-godišnjim učenicima u Hrvatskoj, 87 % ispitanika pilo je alkohol barem jednom u životu (EU: 73 %), a 56 % u zadnjih 30 dana (EU: 42 %). Pet ili više pića u jednoj prigodi popilo je 42 % učenika (EU: 30 %), dok je njih 46 % prvi put pilo s 13 godina ili ranije.
Aktivnosti u području prevencije i suzbijanja štetne uporabe alkohola provode se u skladu s Nacionalnom strategijom djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. godine. Strateški prioriteti obuhvaćaju prevenciju ovisnosti među djecom i mladima, prevenciju na radnom mjestu, unapređenje sustava liječenja i psihosocijalnog tretmana, smanjenje štetnih posljedica uporabe alkohola te ograničavanje njegove nezakonite dostupnosti i prodaje. Navedeni ciljevi operativno se provode kroz Akcijski plan djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2026. godine, koji je Vlada Republike Hrvatske donijela u siječnju 2024. godine.
U koordinaciji Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a u suradnji s drugim nadležnim tijelima i institucijama, provode se programi i aktivnosti usmjereni na unapređenje kvalitete prevencije, liječenja, psihosocijalnog tretmana i smanjenja šteta povezanih s uporabom alkohola. Poseban naglasak stavljen je na potporu provedbi znanstveno utemeljenih preventivnih programa, jačanje stručnih kompetencija kroz sustavne edukacije te izradu smjernica, standarda i protokola za kvalitetnu provedbu tretmanskih i savjetodavnih intervencija. Navedene inicijative usmjerene su na jačanje međusektorske suradnje, ujednačavanje kvalitete stručnih intervencija te osiguravanje kontinuiteta skrbi i podrške osobama u procesu liječenja i oporavka.
Svjetski dan sjećanja na žrtve prometnih nesreća
Svjetski dan sjećanja na žrtve prometnih nesreća obilježava se treće nedjelje u studenome s ciljem odavanja počasti svima koji su izgubili život ili su teško stradali u prometnim nesrećama, pružanja podrške njihovim obiteljima te podizanja svijesti o važnosti sigurnosti u prometu.
Ovogodišnja kampanja „Svjetlo koje nas povezuje“ (engl. A light that unites us), poziva nas da sjećanje pretvorimo u djelovanje, empatiju u podršku, a svijest u odgovornost. Podsjeća nas da životi onih kojih više nema ostavljaju trajni trag te da njihovo sjećanje može biti poticaj za odgovornije ponašanje i sigurnije ceste.
Obilježavanje ovog dana usmjereno je na tri ključne poruke:
- SJEĆANJE – odajemo počast svim žrtvama prometnih nesreća i čuvamo uspomenu na njihove živote.
- PODRŠKA – pružamo razumijevanje, suosjećanje i podršku stradalima i njihovim obiteljima.
- DJELOVANJE – podsjećamo da je sigurnost u prometu odgovornost svih nas te da svaka odgovorna odluka može spasiti život.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi da svake godine oko 1,16 milijuna ljudi izgubi život u prometnim nesrećama, dok između 20 i 50 milijuna ljudi zadobije ozljede, od kojih mnoge ostavljaju trajne posljedice. Prometne nesreće vodeći su uzrok smrti djece i mladih u dobi od 5 do 29 godina, a više od polovice svih smrtno stradalih čine ranjivi sudionici u prometu – pješaci, biciklisti i motociklisti.
Čak 92 % smrtnih slučajeva događa se u zemljama s niskim i srednjim prihodima, a ekonomski troškovi prometnih nesreća za većinu zemalja iznose oko 3 % BDP-a.
Među glavnim čimbenicima rizika ističu se neprilagođena brzina, vožnja pod utjecajem alkohola i psihoaktivnih tvari, korištenje mobitela tijekom vožnje te nekorištenje sigurnosnog pojasa, zaštitne kacige i dječjih autosjedalica. Sigurnost dodatno ugrožavaju neadekvatna prometna infrastruktura, nesigurna vozila i nedostatna hitna medicinska pomoć nakon nesreće.
Prema Biltenu o sigurnosti cestovnog prometa Ministarstva unutarnjih poslova, na hrvatskim cestama u posljednjih deset godina prosječno se dogodilo 32.780 prometnih nesreća godišnje, od kojih je u 30,9 % bilo stradalih osoba. Godišnje je u prometu prosječno stradalo 13.711 osoba, od toga su smrtno stradale 283 osobe. Posebno su ugroženi djeca, mladi i ranjivi sudionici u prometu – pješaci, biciklisti, mopedisti i motociklisti. Posljedice nesreća često su trajne, a dio teško ozlijeđenih osoba ostaje s trajnim invaliditetom.
Od tri ključna čimbenika sigurnosti prometa – sudionika, vozila i cesta – upravo prometna kultura i odgovorno ponašanje svih sudionika, osobito vozača, mogu najbrže pridonijeti smanjenju broja nesreća i njihovih tragičnih posljedica.
Prometne nesreće mogu se spriječiti odgovornim ponašanjem svih sudionika, sigurnijom infrastrukturom, poštivanjem i provedbom prometnih propisa te pravodobnom pomoći stradalima. Njihove posljedice često su teške i dugotrajne, ne samo za pojedince i njihove obitelji, već i za cijelu zajednicu.
Zato je važno nastaviti zagovarati bolju zaštitu žrtava, odgovarajući odnos prema počiniteljima i učinkovite mjere prevencije.
Izvor:
Svjetski dan šećerne bolesti
Svjetski dan šećerne bolesti (engl. World Diabetes Day), obilježava se svake godine 14. studenoga, na dan rođenja Sir Fredericka Bantinga, jednog od otkrivača inzulina 1921. godine.
Rano djelovanje na šećernu bolesti (engl. Act early on diabetes), tema je Svjetskog dana šećerne bolesti za 2026. i 2027. godinu, s naglaskom na rano postavljanje dijagnoze i smanjenje rizika od razvoja bolesti.
Najnovije svjetske procjene govore da 589 milijuna osoba u dobi od 20 do 79 godina živi sa šećernom bolešću, a do 2050. godine taj bi broj mogao doseći 852,5 milijuna.
Prema podacima CroDiab Registra osoba sa šećernom bolešću, u Hrvatskoj je u 2025. bilo registrirano 406.341 osoba sa šećernom bolesti, a broj oboljelih povećava se iz godine u godinu. Procjenjuje se da u Hrvatskoj 28,5 % osoba u dobi od 20 do 79 godina nema postavljenu dijagnozu pa je procijenjeni ukupan broj oboljelih veći od 500.000. Šećerna bolest je 4. vodeći uzrok smrti sa udjelom od 7,9 % u 2024. godini.
Ključne poruke ovogodišnjeg Svjetskog dana šećerne bolesti usmjerene su na važnost ranog otkrivanja šećerne bolesti, pravodobnog liječenja i smanjenja rizika od njezina razvoja:
- Rast broja oboljelih: Šećerna bolest jedan je od najvećih rastućih javnozdravstvenih izazova u svijetu.
- Rano otkrivanje: Milijuni ljudi žive s neotkrivenom šećernom bolešću, a simptomi mogu godinama ostati neprepoznati.
- Prepoznavanje simptoma: Šećerna bolest tipa 1 može se pogrešno dijagnosticirati, što odgađa liječenje i povećava rizik od komplikacija.
- Prevencija šećerne bolesti tipa 2: Pravodobno djelovanje, zdrave životne navike i dostupna zdravstvena skrb mogu smanjiti rizik od razvoja bolesti.
- Dostupnost liječenja: Rano postavljanje dijagnoze i odgovarajuća zdravstvena skrb smanjuju rizik od komplikacija i poboljšavaju kvalitetu života.
- Podrška bez stigmatizacije: Osobama koje žive sa šećernom bolešću potrebni su razumijevanje, podrška i pristup kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi.
Šećerna bolest ili dijabetes kronična je metabolička bolest koja nastaje kada gušterača ne proizvodi dovoljno inzulina ili kada tijelo ne može učinkovito iskoristiti proizvedeni inzulin. Inzulin je hormon koji omogućuje ulazak glukoze iz krvi u stanice, gdje se koristi za dobivanje energije. Zbog nedostatka inzulina ili smanjene osjetljivosti na njegovo djelovanje nastaje kronična hiperglikemija, koja dugoročno može oštetiti gotovo sve organske sustave, uključujući krvne žile, srce, bubrege, oči i živce.
Postoje tri glavne vrste dijabetesa: tip 1, tip 2 i gestacijski dijabetes (dijabetes tijekom trudnoće). Dijabetes tipa 1 nastaje zbog autoimune reakcije kojom tijelo uništava stanice gušterače koje proizvode inzulin. Najčešće se javlja kod djece, adolescenata i mladih odraslih osoba, a simptomi se razvijaju naglo. Osobe s dijabetesom tipa 1 ne mogu proizvoditi inzulin te ga moraju uzimati svakodnevno.
Kod dijabetesa tipa 2 tijelo ne koristi učinkovito inzulin, pa razina šećera u krvi ostaje povišena.
To je najčešći oblik dijabetesa (90–95 % slučajeva) i razvija se postupno, najčešće u odrasloj dobi.
Dijabetes tipa 2 često se može spriječiti ili odgoditi promjenom životnih navika – zdravom prehranom, gubitkom težine i redovitom tjelesnom aktivnošću.
Gestacijski dijabetes javlja se tijekom trudnoće kod nekih žena.
Povišena razina šećera u krvi može uzrokovati komplikacije u trudnoći i preveliku porođajnu težinu djeteta. Iako se razina šećera obično normalizira nakon poroda, rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 kasnije u životu ostaje povišen.
Predijabetes znači da je razina šećera u krvi viša od normalne, ali još nije dovoljno visoka za dijagnozu dijabetesa. Bez promjene načina života, mnoge osobe s predijabetesom razviju dijabetes tipa 2 unutar pet godina. Predijabetes također povećava rizik od srčanih bolesti i moždanog udara.
Simptomi šećerne bolesti mogu se pojaviti iznenada, dok se kod dijabetesa tipa 2 često razvijaju postupno i mogu proći godine prije nego što se prepoznaju.
Najčešći simptomi dijabetesa uključuju:
- pojačanu žeđ
- učestalo mokrenje
- zamućen vid
- osjećaj umora
- nenamjerni gubitak tjelesne težine
Rizik od razvoja predijabetesa i dijabetesa tipa 2 veći je kod osoba koje:
- imaju prekomjernu tjelesnu težinu
- su starije od 45 godina
- imaju članove obitelji oboljele od dijabetesa tipa 2
- su fizički neaktivne (vježbaju manje od tri puta tjedno)
- su tijekom trudnoće imale gestacijski dijabetes
- imaju sindrom policističnih jajnika (PCOS)
Osobe koje žive s dijabetesom imaju povećan rizik od ozbiljnih komplikacija, uključujući srčani i moždani udar te zatajenje bubrega.
Za sprečavanje dijabetesa tipa 2 i njegovih komplikacija preporuke Svjetske zdravstvene organizacije su:
- održavanje zdrave tjelesne težine
- redovita tjelesna aktivnost – barem 150 minuta umjerene vježbe tjedno
- zdrava prehrana i izbjegavanje šećera i zasićenih masti
- prestanak pušenja.
Globalni dijabeteloški sporazum Svjetske zdravstvene organizacije (WHO Global Diabetes Compact)
Povodom obilježavanja Svjetskog dana šećerne bolesti važno je istaknuti i Globalni dijabetološki sporazum Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), pokrenut 2021. godine s ciljem smanjenja rizika od razvoja dijabetesa te osiguravanja dostupne, kvalitetne i sveobuhvatne zdravstvene skrbi svim oboljelima.
Sporazum naglašava važnost prevencije dijabetesa tipa 2 promicanjem zdrave prehrane, redovite tjelesne aktivnosti i prevencije pretilosti.
Do 2030. godine nastoji se postići bolja kontrola bolesti, uključujući pravodobno dijagnosticiranje, regulaciju razine glukoze u krvi i krvnog tlaka te osiguravanje pristupa odgovarajućem liječenju.
S obzirom na to da više od 800 milijuna odraslih osoba u svijetu živi s dijabetesom, rana dijagnoza, pravodobno liječenje i kontinuirana edukacija ključni su za sprječavanje komplikacija i poboljšanje kvalitete života oboljelih.
https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/diabetes?utm_source
https://www.who.int/docs/default-source/world-diabetes-day/global-diabetes-compact-final.pdf
NACIONALNI REGISTAR OSOBA SA ŠEĆERNOM BOLEŠĆU CRODIAB, Izvješće 2025.
Digitalna dobrobit – Kako tehnologiju učiniti saveznikom, a ne teretom!
Suvremeno je društvo obilježeno gotovo neprekidnom izloženošću digitalnim tehnologijama: pametnim telefonima, društvenim mrežama, prijenosnim uređajima i platformama za rad i učenje na daljinu. Ta sveprisutnost potaknula je razvoj novoga interdisciplinarnog istraživačkog područja koje se bavi pitanjem kako korištenje digitalnih tehnologija utječe na kvalitetu ljudskog života – područja poznatog kao digitalna dobrobit (engl. digital well-being).
Digitalna dobrobit znači koristiti tehnologiju tako da podržava naše fizičko, mentalno i socijalno zdravlje. Cilj nije odricanje od ekrana, nego svjesno, uravnoteženo i svrhovito korištenje.
Što je digitalna dobrobit?
Digitalna dobrobit obuhvaća količinu i kvalitetu vremena pred ekranom, sadržaj koji konzumiramo, odnose koje gradimo na mreži te našu privatnost, sigurnost i digitalne vještine.
Izazove najčešće stvaraju dizajn koji potiče pretjerano korištenje (beskonačno listanje, obavijesti, algoritmi), poremećaji sna, manjak kretanja, stalna usporedba s drugima, cyberbullying, dezinformacije i osjećaj da moramo biti stalno dostupni.
Odrasli: granice između posla i privatnog života
Izazovi: preplavljenost obavijestima, brisanje granice između posla i slobodnog vremena, tehnostres i izgaranje, „doomscrolling“*, rastresena pažnja te utjecaj na san i odnose (primjerice „phubbing”, ignoriranje sugovornika zbog mobitela).
*kompulzivno, često višesatno listanje društvenih mreža portala, usmjereno ne negativne i uznemirujuće sadržaje.
Preporuke:
- Isključite nepotrebne obavijesti.
- Odredite vrijeme bez uređaja: obroci, spavaća soba, zadnji sat prije spavanja.
- Postavite jasne granice radnog vremena i koristite pravo na isključivanje.
- Pratite vlastite navike pomoću postavki digitalne dobrobiti na uređaju.
- Birajte aktivno korištenje (učenje, stvaranje, komunikacija) umjesto pasivnog listanja.
- Provjeravajte izvore informacija i štitite privatnost.
Mladi: pritisak mreža i potreba za pripadanjem
Izazovi: pritisak društvenih mreža, usporedba i slika o sebi, strah od propuštanja, cyberbullying, nedovoljno sna, rizik problematičnog korištenja igara i mreža, neprimjeren sadržaj, sexting i vršnjački pritisak. Istodobno, tehnologija ima i pozitivne strane: vršnjačku podršku, prostor za kreativnost, učenje i pristup aktivnostima u zajednici.
Preporuke:
- Razgovarajte otvoreno i bez osuđivanja; zajedno dogovorite pravila umjesto uvođenja zabrana.
- Držite uređaje izvan spavaće sobe tijekom noći i ograničite ih za vrijeme učenja.
- Razvijajte medijsku pismenost i kritičko razmišljanje, uključujući prepoznavanje manipulativnog dizajna.
- Uključite se u sport, offline aktivnosti i druženje uživo.
- Pokažite kako prijaviti i blokirati neprimjereno ponašanje i kome se obratiti za pomoć.
- Budite primjer vlastitim ponašanjem.
Djeca: igra, san i kvalitetan sadržaj na prvom mjestu
Izazovi: previše vremena pred ekranom, rani kontakt s neprimjerenim sadržajem i nepoznatim osobama, oglašavanje i prikupljanje podataka, utjecaj na san, govor, pažnju i motoriku te manje slobodne igre i kretanja.
Preporuke prema dobi:
- Do 2 godine: izbjegavati ekrane, osim zajedničkih videopoziva.
- Predškolska dob: kratko, kvalitetno i uz odrasle (okvirno do oko sat vremena dnevno).
- Školska dob: jasna pravila o vremenu i sadržaju te voditi računa da boravak pred ekranima ne oduzima vrijeme za igru, san i druženje.
Za sve uzraste: koristite dječje profile, roditeljski nadzor i prilagođene postavke privatnosti, ali uz razgovor, a ne samo kontrolu. Gledajte i igrajte zajedno, razgovarajte o viđenom i uvedite zone i vremena bez ekrana (obrok, spavanje, vožnja).
Digitalna dobrobit nije zabrana tehnologije, nego vještina življenja s njom. Predlažemo Vam da u sljedećih mjesec dana zajedno pokušamo usvojiti četiri tjedne preporuke te na taj način kvalitetnije živjeti u svijetu ekrana.
Male promjene čine veliku razliku. Koju ćete Vi uvesti već danas?
Pratite nas na društvenim mrežama:
https://www.instagram.com/zivjeti.zdravo/
https://www.facebook.com/profile.php?id=100009520100695&locale=hr_HR
A komentirajte putem linka:
http://survey.hzjz.hr/limesurvey/index.php?r=survey/index&sid=624186&lang=hr

Ljiljani Leljak dvije godine suspenzije
Zagreb, 12. studenog 2026.
Sportašica Ljiljana Leljak (dalje: Sportašica) testirana je na nacionalnom natjecanju u obaranju ruku u Sinju 11. travnja 2026. godine.
U uzorku urina Sportašice utvrđena je prisutnost zabranjene tvari sibutramin koji se nalazi u kategoriji S6.B Popisa zabranjenih sredstava 2026. – Specificirani stimulansi.
Time je Sportašica prekršila odredbu 2.1 Pravila o antidopingu HZJZ-a: „Prisutnost zabranjene tvari ili njezinih metabolita ili markera u sportaševu uzorku“.
Sportašica nije zatražila analizu uzorka B te nije ponudila terapijsko izuzeće.
Stegovno vijeće održalo je sjednicu dana 08. rujna 2026.
Stegovno vijeće HZJZ-a Sportašici je izreklo stegovnu mjeru razdoblja nepodobnosti u trajanju od dvije (2) godine, koje počinje teći od dana donošenja konačne odluke o nepodobnosti donesene nakon saslušanja 8. rujna 2026., i završava 7. rujna 2028.
Protiv ove odluke Sportašica nije uložila žalbu žalbenom vijeću za antidoping HOO-a.
Marinu Županoviću tri mjeseca suspenzije
Zagreb, 12. studenog 2026.
Sportaš Marin Županović (dalje: Sportaš) testiran je na nacionalnom paraatletskom natjecanju u sjedećim bacačkim disciplinama u Puli 06. lipnja 2026. godine.
U uzorku urina Sportaša utvrđena je prisutnost zabranjene tvari indapamid koji se nalazi u kategoriji S5 Popisa zabranjenih sredstava 2026. – Diuretici i maskirna sredstva (specificirana tvar).
Time je Sportaš prekršio odredbu 2.1 Pravila o antidopingu HZJZ-a (dalje: Pravila): „Prisutnost zabranjene tvari ili njezinih metabolita ili markera u sportaševu uzorku“.
Sportaš je prihvatio dobrovoljnu privremenu suspenziju dana 29. rujna 2026.
Predmet je riješen zaključivanjem dogovora o rješavanju slučaja, sukladno odredbi 10.8.2 Pravila, te je Sportašu određeno razdoblje nepodobnosti u trajanju od tri (3) mjeseca, koje je počelo teći danom prihvaćanja dobrovoljne privremene suspenzije, 29. rujna 2026., i završava 28. prosinca 2026.
Sukladno odredbi 10.8.2 Pravila, dogovor o rješavanju slučaja nije predmet odlučivanja stegovnog tijela i na njega nije moguće izjaviti žalbu.
Predavanje u Petrinji
U Zajednici sportova Petrinja, 12. studenog 2026. održano je predavanje sportskim djelatnicima tog grada i hrvačima koji su međunoradno visoko rangirani. Budući da je riječ o sportašima, hrvačima koji su osvajači medalja na Svjetskim i Europskim prvenstvima, Balkanskim prvenstvima te natjecateljima na Olimpijskim igrama predavanje je bilo usmjereno na prisutnost dopinga u borilačkim sportovima. Borilački sportovi i jesu oni koji su podložniji uzimanju zabranjenih tvari te je stoga nužna edukacija. Osim ukazivanja na njihove obveze kao sportaša, pojašnjene su i i njihove slobode i prava.
Kako s 1. siječnjem 2027. na snagu stupa novi Svjetski antidopinški Kodeks (Kodeks 2027.), sve prisutne smo upoznali s izmjenama Kodeksa, a pojasnili smo i novi Popis zabranjenih sredstava koji također stupa na snagu istoga dana kao i Kodeks. (V.B)

Održan godišnji sastanak Joint Action projekta CancerWatch
U Utrechtu je od 29. rujna do 1. listopada 2026. održan godišnji sastanak Joint Action projekta CancerWatch, koji okuplja europske stručnjake s ciljem poboljšanja kvalitete, usporedivosti i pravovremenosti podataka iz populacijskih registara za rak (PBCR). Iza tog stručnog zadatka stoji zajednička želja: bolje razumjeti teret raka i pridonijeti boljoj skrbi za oboljele diljem Europe.
Na sastanku su predstavljeni najvažniji rezultati prve godine projekta. Provedeno je sveobuhvatno anketno istraživanje trenutačnog stanja u čak 192 europska registra za rak te je pružena aktivna podrška prikupljanju podataka za ažuriranje Europskog informacijskog sustava za rak (ECIS). Razvijene su i metode te softver koji omogućuju pretvaranje podataka iz registara u usporedive europske statistike o preživljenju.
Prije kraja 2026. godine očekuje se objava ažuriranih europskih podataka o preživljenju i prevalenciji raka u ECIS sustavu, uz već dostupne podatke o incidenciji i mortalitetu. Ti će nam podaci pružiti aktualniju sliku opterećenja rakom u Europi i pomoći da bolje razumijemo koliko su mjere prevencije i skrbi uspješne, kojim skupinama stanovništva donose napredak i gdje je potrebno učiniti više.
Važan dio projekta čini i podrška registrima u pripremi za Europski prostor za zdravstvene podatke (EHDS, engl. European Health Data Space). To uključuje pojašnjavanje potrebnih uloga i načina uključivanja podataka registara za rak u nacionalne i europske kataloge te katalog metapodataka, kako bi se olakšalo njihovo pronalaženje i korištenje.
Na samom sastanku, izv. prof. dr. sc. Mario Šekerija, voditelj projektnog radnog paketa 3 koji je zadužen za evaluaciju projekta i voditelj hrvatskog Registra za rak, predstavio je dosadašnje aktivnosti u području evaluacije i projektnih indikatora, kao i planove za daljnji rad.
Tijekom sljedeće dvije godine nastavit će se rad na registraciji slučajeva raka uz pomoć umjetne inteligencije, razvoju zajedničkih standarda i digitalnih alata te pripremi registara za EHDS. Cilj je učiniti prikupljanje podataka potpunijim, dosljednijim i učinkovitijim te omogućiti da Europa ima pravovremeni uvid u stanje oboljelih od raka: što bliže stvarnom vremenu, umjesto s odmakom od nekoliko godina.
Znamo da iza svakog podatka stoji osoba, njezina obitelj i životna priča. Bolji podaci o raku trebaju nam pomoći da što manje ljudi oboli, da više oboljelih preživi i da svatko ima što bolje izglede za oporavak, gdje god u Europi živio.
Projekt CancerWatch možete pratiti na službenoj LinkedIn stranici.
Održana tematska edukacija iz područja suzbijanja zlouporabe droga (5. i 6. studenoga 2026., Osijek)
Dana 5. i 6. studenoga 2026. godine, u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, uz potporu Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Ministarstva unutarnjih poslova, Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i Pravosudne akademije, u Osijeku je održana 19. Tematska edukacija iz područja suzbijanja zlouporabe droga.
Edukacija je okupila 60 sudionika – predstavnike pravosudnog, policijskog, zatvorskog, probacijskog i zdravstvenog sustava s područja Osječko-baranjske i okolnih županija – s ciljem jačanja integriranog pristupa u provedbi kaznene i prekršajne politike, unaprjeđenja međuresorne suradnje te razvoja učinkovitijih programa i intervencija usmjerenih na počinitelje kaznenih djela i prekršaja povezanih sa zlouporabom droga.
Edukaciju su otvorili Željko Petković, pomoćnik ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, i mr. sc. Ivana Kristić Buntić iz Pravosudne akademije, dok se u uvodnom obraćanju sudionicima obratila Vedrana Šimundža-Nikolić, državna tajnica Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije. U nastavku su predstavljeni aktualni trendovi i politike na području droga u Republici Hrvatskoj te stanje i kretanje problematike droga iz perspektive hrvatske policije.
Tijekom edukacije posebna pozornost posvećena je ulozi kaznene i prekršajne politike u suzbijanju kriminaliteta droga, izazovima u procesuiranju kaznenih djela, međuresornoj suradnji nadležnih tijela te oduzimanju imovinske koristi stečene kaznenim djelima povezanima s drogama. Razmatrana su i pitanja usklađenosti relevantnog zakonodavstva, ujednačavanja sudske prakse i učinkovitosti postupanja nadležnih institucija. O navedenim temama svoja iskustva i stručna stajališta iznijeli su predstavnici USKOK-a, Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Županijskog suda u Osijeku i Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, uz predstavnike Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva unutarnjih poslova.
Drugi dan edukacije bio je usmjeren na prevenciju i posljedice konzumacije psihoaktivnih tvari, s naglaskom na pravodobno prepoznavanje problema i uključivanje konzumenata i osoba s problemom ovisnosti u odgovarajuće oblike tretmana. Predstavljeni su izazovi povezani s maloljetničkim kriminalitetom, iskustva zdravstvenog sustava u tretmanu osoba s problemom ovisnosti te postupanje policije i prekršajnih sudova u predmetima povezanima s posjedovanjem i zlouporabom droga. Posebno je istaknuta važnost izricanja i provedbe zaštitnih mjera, kontinuiteta zdravstvene skrbi i tretmana te kvalitetnijeg povezivanja zdravstvenog, pravosudnog, policijskog i zatvorskog sustava.
Kroz razmjenu iskustava sudionika naglašena je potreba za daljnjim jačanjem međuresorne suradnje, ujednačavanjem prakse i učinkovitijim povezivanjem represivnih, preventivnih i zdravstvenih intervencija. Istaknuta je važnost oduzimanja imovinske koristi kao jednog od ključnih instrumenata suzbijanja kriminaliteta droga, ali i pravodobnog upućivanja osoba s problemom ovisnosti na tretman, osobito maloljetnika i osoba uključenih u kaznene i prekršajne postupke.
Zaključci edukacije ukazali su na važnost daljnjeg razvoja integriranog pristupa u području suzbijanja zlouporabe droga, koji uz učinkovito djelovanje pravosudnog i policijskog sustava uključuje i dostupne preventivne i tretmanske programe. Naglašena je potreba za kontinuiranim jačanjem stručnih kapaciteta i razmjenom iskustava među institucijama, kako bi se osigurao pravodoban i koordiniran odgovor na problematiku droga, smanjio rizik od ponavljanja kažnjivih ponašanja te unaprijedila zaštita zdravlja i sigurnosti zajednice.
Stavovi građana EU-a o drogama i politici prema drogama: rezultati istraživanja EUDA-e u 2026. godini
Europska agencija za droge (EUDA), u suradnji s Europskom komisijom, objavila je rezultate istraživanja EUDA Drug Survey 2026, provedenog u okviru Flash Eurobarometra. Istraživanjem su ispitani stavovi građana o drogama, njihovu utjecaju na društvo te mogućim odgovorima na probleme povezane s uporabom droga i ilegalnim tržištima droga. Online i telefonsko anketiranje provela je agencija Demoscopy od 24. lipnja do 16. srpnja 2026. godine. Istraživanje je obuhvatilo opću populaciju u dobi od 15 i više godina u svih 27 država članica Europske unije i devet susjednih zemalja. Ukupno je prikupljeno 95.883 ispunjene ankete, od čega 3.019 u Hrvatskoj.
Rezultati pokazuju da su uporaba i trgovina drogama izvor zabrinutosti u velikom dijelu Europe. Šest od deset građana EU-a smatra ih ozbiljnim problemom u svojoj lokalnoj sredini. Među javnozdravstvenim problemima povezanima s uporabom droga, 39% građana EU-a kao jedan od najvećih razloga za zabrinutost navodi posljedice za mentalno zdravlje, uključujući psihoze i samoubojstva. Kada je riječ o javnoj sigurnosti, 30% ispitanika posebno zabrinjava uključenost djece i adolescenata u trgovinu drogom.
Kada je riječ o suzbijanju trgovine drogama, 39% građana EU-a podržava strože mjere protiv trgovaca drogom, a 37% razbijanje kriminalnih mreža. U pogledu smanjenja problema povezanih s uporabom droga, 45% ispitanika podržava snažnije policijsko djelovanje, a 43% pomoć osobama s problemima povezanima s uporabom droga radi njihova ponovnog uključivanja u rad i svakodnevni život. Podrška policijskom djelovanju raste s dobi, od 33% među mladima u dobi od 15 do 24 godine do 54% među osobama u dobi od 55 i više godina.
Mišljenja o regulaciji kanabisa podijeljena su i na razini EU-a i u Hrvatskoj. U EU-u 38% ispitanika podržava zabranu rekreativne uporabe kanabisa, 32% zagovara njegovu regulaciju, a 16% neograničenu dostupnost. Među hrvatskim ispitanicima 40 % podržava zabranu rekreativne uporabe, 38% regulaciju, a 14% neograničenu dostupnost kanabisa.
Za razliku od podijeljenih stavova o kanabisu, većina građana EU-a podržava zabranu rekreativne uporabe kokaina (60%) i MDMA-a (59%). Hrvatska se nalazi među državama s najvećom podrškom zabrani. Taj stav dijeli 72% građana kada je riječ o kokainu, odnosno 71% kada je riječ o MDMA-u.
U prosjeku 60% građana EU-a smatra da su uporaba i trgovina drogama ozbiljan problem u njihovoj lokalnoj sredini. Najveći udio zabrinutih zabilježen je na Cipru (78 %), u Luksemburgu (75%) i Bugarskoj (73%), a najmanji u Danskoj (44%), Poljskoj (48%) i Finskoj (49%). Hrvatska se s 65% nalazi iznad prosjeka EU-a, u sredini poretka država članica.
Više informacija i cjeloviti rezultati istraživanja dostupni su na mrežnim stranicama EUDA-e.
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2026./2027. (45. tjedan 2026.)
U Hrvatskoj su tijekom prvih šest tjedana (40. – 45. tjedan) sezone gripe 2026./2027., zaključno s 8. studenim 2026. godine pristigle 642 prijave oboljelih od gripe, od čega je 214 prijava zaprimljeno u 45. tjednu (grafikon 1.).

Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2026./2027.
Prijave gripe zaprimljene su iz većine županija, pri čemu se u 45. tjednu najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 2.)

Grafikon 2. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2026./2027.
Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnjih 5 sezona prikazano je na grafikonu 3.

Grafikon 3. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u posljednjem tjednu laboratorijskim testiranjem nije potvrđen nijedan uzorak pozitivan na virus gripe.
Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC), sporadični slučajevi gripe bilježe se i u drugim državama Europske unije. Među laboratorijski potvrđenim uzorcima prevladava virus gripe tip A.
Više podataka o sezoni gripe u državama Europske unije i širem europskom području dostupno je na mrežnoj stranici ERVISS.
Smjernice za deeskalaciju u kontaktu s uznemirenim pacijentom
Svjetska zdravstvena organizacija donijela je smjernice za postupanje u kontaktu s uznemirenim pacijentom. Smjernice sadrže opis postupka deeskalacije i služe unaprjeđenju kompetencija za pružanje pomoći uznemirenim osobama. Namijenjene su zdravstvenim djelatnicima i djelatnicima pomagačkih struka te su dostupne na poveznici. U procesu deeskalacije nužno je poštivati prava pacijenata s duševnim smetnjama te pristupati pribrano i s poštovanjem.
S ciljem poboljšanja kvalitete skrbi za mentalno zdravlje i povezanih usluga te promicanja prava osoba sa psihosocijalnim, intelektualnim i kognitivnim poteškoćama Svjetska zdravstvena organizacija pokrenula je inicijativu „QualityRights“. E-obuka „QualityRights u mentalnom zdravlju“ namijenjena je svima i može se pronaći na hrvatskom jeziku na poveznici.
AOP
Služba za antidoping Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo aktivno je sudjelovala na natjecanju u powerliftingu održanom u Zagrebu, u Osnovnoj školi Vrbani. Natjecanje je okupilo brojne natjecatelje i natjecateljice, njihove trenere i stručne timove.
Tijekom natjecanja naš je tim proveo niz preventivnih i edukativnih aktivnosti kojima promičemo čist i pošten sport. Poseban naglasak stavili smo na štetnost dopinga, na prava i obveze sportaša te na važnost sportskog integriteta. To je osobito važno u sportovima snage poput powerliftinga, gdje su sportaši često izloženi riziku od neovlaštene uporabe supstanci i nepouzdanih dodataka prehrani.
Naša je služba prisutna na brojnim domaćim i međunarodnim sportskim događanjima. Ondje preventivno djelujemo i surađujemo sa sportskim savezima, klubovima i samim sportašima kako bismo pridonijeli sustavu koji promiče poštenu igru i štiti zdravlje sportaša. (v.b)

EU za zdravlje – informativni dan i novi otvoreni pozivi u okviru Godišnjeg programa rada za 2026. godinu

Europska izvršna agencija za zdravlje i digitalno gospodarstvo (HaDEA) organizira online informativni dan posvećen novim pozivima za dostavu projektnih prijedloga u okviru programa EU za zdravlje 2026.-2027. (EU4Health), koji će se održati u ponedjeljak, 16. studenoga 2026., od 10:30 do 12:30 sati. Sudjelovanje na informativnom danu je besplatno, uz obveznu prethodnu prijavu.
Tijekom informativnog dana HaDEA će predstaviti Godišnji program rada za 2026. godinu i okvirni raspored objave poziva te pružiti informacije o postupku prijave i financijskim pravilima za dodjelu operativnih potpora.
Pozivi za podnošenje projektnih prijedloga otvaraju se 26. studenoga 2026. godine te predstavljaju mogućnosti financiranja aktivnosti usmjerenih na ostvarivanje ciljeva programa i daljnje unaprjeđenje zdravlja i zdravstvenih sustava u Europskoj uniji. Kategorizirani pregled novih poziva iz Godišnjeg programa rada za 2026. godinu dostupan je u priloženom letku.
Dodatne informacije i dokumenti:
- Prijava za sudjelovanje na informativnom danu
- Program informativnog dana
- Tentative calendar 2026-2027 – kalendar poziva i natječaja
- Letak – EU4Health 2026.–2027.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.1. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za zdravstvenu ekologiju od dana 2. rujna 2026.
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 2. rujna 2026. za prijam na rad na određeno vrijeme za radno mjesto 2.1. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za zdravstvenu ekologiju od dana 2. rujna 2026.
Više pogledajte ovdje.





