Prevencija na populacijskoj razini
Procjenjuje se da je oko polovine svih smrti od raka moguće spriječiti, a oko 30 % svih smrti zbog zloćudnih bolesti nastaje zbog pet glavnih ponašajnih rizika: prekomjerne tjelesne težine, nedovoljnog unosa voća i povrća, nedostatne tjelesne aktivnosti te konzumacije alkohola i duhanskih proizvoda. Ovisnost o duhanu odgovorna je za jednu petinu svih smrti zbog zloćudnih bolesti, kao i za više od 70% svih smrti zbog karcinoma pluća. Oko 70 % svih smrti povezanih s zloćudnim bolestima događa se u slabije razvijenim zemljama, a 20 % ih je uzrokovano virusnim infekcijama (virusi hepatitisa B i C, humani papiloma virus).
Prema podacima Europske zdravstvene ankete o zdravstvenim navikama stanovnika Hrvatske u samom smo europskom vrhu po udjelu pretilih osoba i pušača, što ima značajan utjecaj na pojavnost zloćudnih bolesti. S obzirom na to da se veliki broj zloćudnih bolesti može spriječiti usvajanjem zdravih životnih navika, epidemiološka situacija se može poboljšati mjerama primarne, sekundarne i tercijarne prevencije.
Na primarnoj se razini to može postići promicanjem zdravih životnih navika i postupaka.
Na sekundarnoj razini već dugi niz godina djeluju Nacionalni programi za rano otkrivanje zloćudnih bolesti – raka dojke i raka debelog crijeva, a odnedavno je uspostavljen i program ranog otkrivanja raka pluća za osobe pod povećanim rizikom od te bolesti. Program ranog otkrivanja raka vrata maternice trenutno je u fazi reorganizacije, uzimajući u obzir najnovije europske preporuke. Uspijemo li otkriti zloćudnu bolest dovoljno rano, šanse za preživljenje se znatno povećavaju.
Tercijarna prevencija na državnoj razini može poboljšati dostupnost odgovarajuće zdravstvene skrbi i osigurati jednaku primjenu najnovijih smjernica u liječenju i praćenju bolesnika.
Na sljedećoj stranici pročitajte podatke o epidemiološkoj situaciji raka u Hrvatskoj.