Životinje i insekti: zaštita

Izravan ili posredan dodir sa životinjama ili insektima može prouzročiti više različitih zaraznih bolesti. Do toga može doći ubodom insekta, ugrizom ili ogrebom životinje, ili pak posredno, dodirom s njihovim izlučevinama, na primjer preko zagađene vode. K tome treba dodati da su na primjer ujed zmije, ubod škorpiona i dr. sami po sebi opasni.

Zaštita od bolesti nastalih dodirom s životinjama i insektima

• Za smanjenje svih opasnosti i rizika općenito, potrebno je u svim krajevima izbjegavati neposredne kontakte s divljim, a i domaćim životinjama i tako smanjiti mogućnost ugriza i ogreba, te izbjegavati kupanje u vodama stajaćicama, koje su sigurno zagađene životinjskim izlučevinama i stoga opasne.
• Protiv insekata se može zaštititi prikladnom odjećom i obućom, zaštitnim mrežama za vrijeme spavanja, preparatima koji tjeraju komarce i ostale insekte (repelenti), ili primjenom otrova (insekticidi).
• Općenito vrijedi i preporuka da se u slučaju zmijskog ujeda, ugriza ili ogreba bilo koje životinje, kao i kod pojave bolesti s visokom temperaturom svakako što prije javite liječniku.
• Osim ovih općih mjera, za neke bolesti iz ove skupine postoje i posebni oblici medicinske zaštite. To mogu biti zaštitna cijepljenja ili pak uzimanje određenih lijekova unaprijed (kemoprofilaksa). Za svakog putnika se navedeno posebno propisuje prema području u koje odlazi.
• Uz ove općenite opasnosti, u pojedinim se područjima svijeta mogu javiti i drugi povećani zdravstveni rizici, na primjer vezani uz neke epidemije među ljudima ili među životinjama, o čemu se putnici uvijek trebaju dodatno obavijestiti i savjetovati.

Ubodi i ugrizi životinja

Kako postupiti kod uboda i ugriza insekta, pauka, krpelja, zmije, vodenih i kopnenih domaćih ili divljih životinja.

Nekoliko savjeta za izbjegavanje uboda komaraca

Komarci, osim što nam smetaju i dosađuju, mogu uzrokovati lokalne reakcije na mjestu uboda i prenijeti neke zarazne bolesti (npr. malarija, žuta groznica).

Komarci mogu napasti u bilo koje doba dana, no najviše ubadaju u sumrak i poslije zalaska sunca.

  1. Prikladno se odjenite – nosite duge rukave i nogavice (pogotovo u sumrak i navečer). Komarci mogu ubosti i kroz tanku tkaninu, pa odjeću treba poprskati sredstvom koje odbija komarce (repelentom).
  2. Nepokrivene dijelove tijela treba namazati repelentnim sredstvom i obnavljati ga nakon 4 – 6 sati – pažljivo pročitajte upute proizvođača i nikako ga nemojte nanositi na lice, te pazite da ne dođe u dodir sa sluznicama!
  3. Pošpricajte sobu u kojoj ćete spavati insekticidnim sredstvom i uključite aparatić s tabletama impregniranim insekticidom; ako je po noći otvoren prozor, treba imati zaštitnu mrežicu. U slučaju da spavate u hotelu s klimatizacijom, ne trebate sobu tretirati insekticidom, pod uvjetom da su preko noći zatvoreni prozor i vrata.
  4. Ako spavate u prirodi, šatoru ili sobi koja nema zaštitnih mrežica na prozorima i vratima, najbolja je zaštita, uz upotrebu repelenata, zaštitna mrežica protiv komaraca impregnirana insekticidom. Na tržištu su dostupne takve mrežice malih dimenzija, prikladne za putovanja, različitih oblika, boja i veličina.

Crna udovica

Crna je udovica najotrovniji pauk našeg podneblja čiji neurotropni toksin imože izazvati teške simptome, pa čak i smrt u posebno rizičnoj populaciji. Sve je to razlog da se upoznate s izgledom crne udovice, njenim staništem, kliničkom slikom trovanja, kao i principima liječenja.
Crna udovica (malminjat, crna baba, crveni pauk; Latrodectus mactans tredecimguttatus) je pauk rasprostranjen uglavnom u priobalju. Njegovo je tijelo baršunasto crne boje, obraslo dlakom. Na leđima se nalaze crvene mrlje, ali ih ne mora imati. Ženka je veća (do 18mm), dok mužjak ne prelazi veličinu od 3-5mm.
Crna udovica obično gradi svoju mrežu vrlo blizu tlu, uz rubove jaraka, u žitu ili travi, ispod ili kraj velikog kamenja, u dupljama drveća, pri dnu panjeva i mladih izbojaka maslina u opožarenim maslinjacima, ali ponekad i u lišću, gustoj makiji, šikari i to naročito u krajevima sa zemljom crljenicom. Treba imati na umu da se često zadržava i na napuštenim vozilima, garažama, stajama, šupama, vanjskim zahodima i ostavljenim građevinskim strojevima.

Paukova mreža je najčešće neugledna, nepravilnog ljevkastog oblika, zaštićena travkama, lišćem, slamkama, grumenčićima zemlje i ostacima isisanih insekata.  Crna udovica je noćni, povučen insekt koji rijetko napušta svoju mrežu, s koje visi leđima okrenutim prema dolje. Budući da se hrani raznim insektima, pomaže u održavanju ekološke ravnoteže (prirodna zaštita usjeva od štetočina i slično).

Do ugriza dolazi nepažnjom čovjeka prilikom dodira s kožom, pa se ona instinktivno brani ugrizom i injiciranjem neurotropnog otrova (α-latrotoksin). Ovaj neurotoksin otvara presinaptičke kanale, čime se stimulira otpuštanje različitih neuroprijenosnika s posljedičnom prekomjernom stimulacijom neuromišićnih sveza.

Simptomi i znakovi

Ugriz crne udovice je gotovo bezbolan, te često prođe i nezapažen. Mjesto ugriza može biti jedva zamjetljivo, s pojavom otoka i blagog crvenila, a unutar sat vremena javljaju se grčevi mišića oko mjesta ugriza, koji se potom šire na grupe većih mišića, kao što su trbušni, leđni, grudni i bedreni. Mogu biti zahvaćeni i glatki mišići, primjerice bronha ili maternice. Od ostalih su simptoma obično prisutni mučnina i povraćanje, glavobolja, obilno znojenje, pritisak u grudnom košu, anksioznost, te porast krvnog tlaka i ubrzani rad srca. Lice ugrižene osobe može poprimiti karakterističan izgled, Latrodectus facies, karakteriziran grčem muskulature lica, oticanjem očnih vjeđa, suzenjem i slinjenjem. Bolni tonički grč trbušnih mišića može biti toliki da imitira akutni abdomen pa navede liječnika da se radi o upali slijepog crijeva ili drugoj akutnoj krirurškoj bolesti.

Liječenje

Ugrižena se osoba mora odmah javiti liječniku, te po mogućnosti ponijeti pauka radi identifikacije.

Uobičajena je sistemska trostruka terapija:

  1. analgetici protiv bolova
  2. miorelaksansi protiv grčeva mišića
  3. intravenska primjena kalcijevog glukonata

Uz navedeno, treba provjeriti je li osobu potrebno docijepiti protiv tetanusa, a mjesto ugriza lokalno obraditi radi prevencije infekcije.

Prognoza

Intenzitet reakcije i klinička slika ovise o životnoj dobi i zdravstvenom stanju te o mjestu ugriza. Mala djeca i starije osobe te srčani bolesnici imaju veći rizik od razvoja komplikacija. Obično se ugrižena osoba u potpunosti oporavi u roku od dva do pet dana.
Smrtnost iznosi manje od 5 %, a smrt nastupa uglavnom kod neliječenih ugriza kao posljedica gušenja (asfiksije) kojem su prethodile konvulzije.

Izvor: J. Bakić: Pauci, štipavci, strige, stonoge. U: Otrovne, iritantne ili gadljive životinje i netopiri. (zbornik predavanja),2004.

Ubod insekata i pauka

Većina uboda insekata i pauka u našim krajevima ne izaziva veća oštećenja zdravlja, već manju lokalnu nadraženost i reakciju na mjestu uboda kraćeg trajanja: crvenilo, oteklinu i svrbež.

  • Kod manjih reakcija na ubod ne trebate činiti ništa; proći će za nekoliko sati ili dana.
  • Možete na mjesto uboda primijeniti hladan oblog ili kremu namijenjenu ublažavanju tegoba od uboda insekata, koju možete nabaviti u ljekarni (posavjetujte se s liječnikom ili ljekarnikom o vrsti i načinu primjene).
  • Kod opsežnijih lokalnih reakcija na ubod potražite pomoć liječnika.
  • Kod ljudi preosjetljivih (alergičnih) na ubod mogu se javiti svi oblici alergijskih reakcija.
  • Posebna je opasnost kod preosjetljivih ljudi pojava anafilaktičkog šoka: oticanje lica ili jezika, crvenkasti osip (urtikarija ili koprivnjača), otežavajuće disanje, gušenje i gubitak svijesti.
  • ODMAH pozovite hitnu medicinsku pomoć – 194, ili Centar – 112 za sve hitne situacije, ili potražite najbližeg liječnika.
  • Ako je osoba bez svijesti, stavite je na bok do dolaska liječnika

Zaštita: mreže ili guste zavjese na prozorima i vratima, prikladna odjeća i obuća, repelenti – preparati koji tjeraju insekte i krpelje svojim mirisom.

Komarci

Ubod izaziva lokalnu kožnu promjenu s oteklinom i crvenilom koja svrbi. Veličina promjena i intenzitet svrbeža varira od osobe do osobe, no gotovo svi ljudi doživljavaju ubode komaraca same po sebi neugodnima. Ponekad se, zbog jakog svrbeža i češanja, mogu javiti gnojne infekcije kože.

Pčela i osa

Kukci opnokrilci (u koje se ubrajaju i stršljeni i bumbari) koji ubodom uštrcavaju otrov koji izaziva lokalne ili opće simptome. Opasni su ubodi u usta, glavu, vrat ili jako prokrvljeno područje.

  • Ubod ose ili pčele izaziva u pravilu lokalnu reakciju – bolna crvena oteklina na mjestu uboda koja svrbi ili peče i prolazi obično unutar jednog dana.
  • Posebna opasnost kod preosjetljivih ljudi je pojava teške alergijske reakcije (anafilaktički šok)
  • Pčela na mjestu uboda ostavlja žalac: izvadite žalac bez gnječenja što prije – sastružite ga noktom ili rubom kartice iz novčanika
  • ODMAH pozovite hitnu medicinsku pomoć ili potražite najbližeg liječnika u slučaju
    • anafilaktičkog šoka
    • velikog broja uboda s pojavom otežavajućeg disanja, gušenja, mučnine, povraćanja, vrtoglavice, gubitka svijesti.

Prevencija – smanjite mogućnost uboda

  • u prirodi izbjegavajte šarenu i crnu odjeću; nosite bijele, svijetlo smeđe ili bež boje koje odbijaju kukce
  • u prirodi ne koristite kozmetiku ili parfeme cvjetnih mirisa
  • budite oprezni kad se kuha ili jede na otvorenom; hrana i piće privlače kukce, osobito ose, pa pripazite pri jedenju voća i pijenju voćnih sokova i pića iz limenki
  • preosjetljive osobe trebaju izbjegavati cvjetne livade

Krpelji

Krpelja odmah izvadite pincetom: uhvatite ga što bliže mjestu gdje se pričvrstio u koži i izvucite prema gore i van.
Mjesto uboda je preporučljivo premazati antiseptikom, te kroz mjesec dana pratiti eventualne promjene; u slučaju pojave simptoma treba otići liječniku.

Za ljude koji profesionalno ili rekreativno često borave u prirodi za zaštitu od krpeljnog meningoencefalitisa postoji cjepivo koje se daje u tri doze: prve dvije razmaku od mjesec dana, a treća nakon 12 mjeseci. Zaštita traje između 3 i 5 godina, pa se preporučuje docijepljenje svake 3 godine.

U Zavodima za javno zdravstvo se provodi cijepljenje i savjetovanje o mjerama zaštite od krpelja.

Ugriz zmije

  • izbjegavajte svaki tjelesni napor; važno je mirovati
  • ugriženi dio tijela mora mirovati, imobilizirajte ga da se spriječi širenje otrova
  • odmah pozovite hitnu medicinsku pomoć ili žurno ugriženog odvezite u najbližu zdravstvenu ustanovu
  • Važno je da mjesto ugriza zmije ni na koji način ne dirate – to znači NE isisavati, grijati niti hladiti, zarezivati, podvezivati.

Više o ovoj temi pročitajte ovdje

Ubod na otrovnu bodlju riba

Otrovne se bodlje nalaze na perajama; od morskih riba su to: pauk, škarpina, golub, a od slatkovodnih: patuljasti somić, balavac.
• ne odstranjujte bodlje sami, prepustite to stručnoj medicinskoj osobi
• ubodeni dio tijela što prije grijte uranjanjem u toplu vodu temperature koju još možete podnijeti, kako ne bi nastala opeklina (50-60 stupnjeva C) tijekom 30-60 minuta.
Ako na terenu ne možete brzo do vruće vode, prislonite mjesto uboda na vruću podlogu, npr. kamen (oprezno da ne dobijete opekline!)

Ubod na morskog ježa

  • izvadite strano tijelo (iglicu), idealno sterilnom iglom
  • ako ga ne možete sami izvaditi ili se ranica inficira i zagnoji, otiđite liječniku

Vlasulje i meduze

Na koži izazivaju crvenilo, pečenje, bol i oteklinu.

  • ozljedu isperite morskom vodom. Ne ispirite slatkom vodom!
  • za inaktivaciju žarnica isperite ih octom ili alkoholom
  • prilijepljene krakove što prije uklonite; ručnikom ili drugom tkaninom ih obrišite ili premažite uljem za sunčanje ili suhim pijeskom, te ih sastružite s kože. Ne odstranjujte ih golim rukama!
  • premažite ozlijeđenu kožu umirujućom kremom; bol ublažuju i hladni oblozi
  • kod pojave općih simptoma, dodira s većim brojem žarnjaka ili ako se na ozlijeđenoj koži pojave mjehuri i ranice obratite se liječniku.

Ugriz domaćih ili divljih životinja

Za smanjivanje opasnosti potrebno je izbjegavati neposredne kontakte s divljim i domaćim životinjama i tako smanjiti mogućnost ugriza ili ogreba. Ako se to ipak dogodi:

  • ranu što bolje i obilnije isperite vodom i sapunom
  • prekrijte je sterilnom gazom
  • obavezno se javite liječniku