Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Započela je provedba europskog projekta posvećenog smanjenju tereta demencije, drugih neuroloških poremećaja i povezanih bolesti

Više od 7,500 osoba biti će uključeno u 44 pilot-projekta koji će se održati u sklopu Joint Action-a JADE Health
Tijekom svog trogodišnjeg trajanja, projekt će se financirati sa 5 milijuna eura te će u njemu ukupno sudjelovati 47 organizacija iz 17 različitih zemalja
Više od 2 milijuna građana bit će uključeno u ovaj projekt koji nastoji povećati svijest i smanjiti stigmu povezanu s prethodno spomenutim bolestima

Mentalni poremećaji predstavljaju značajan javnozdravstveni izazov zbog svoje učestalosti, utjecaja na kvalitetu života i ekonomskih zahtjeva, iz čega je jasno vidljiva potreba za javnopolitičkim djelovanjem. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, mentalni poremećaji sa sobom nose troškove od 600 milijardi eura godišnje, što je podjednako 4.1% BDP-a. Pandemija je dodatno pogoršala ovu krizu, posebice utječući na mlade i osobe s postojećim zdravstvenim teškoćama.

Istovremeno, svjetska populacija postaje sve starija te je trenutno čak 9% osoba starijih od 64 godine. Ujedinjeni narodi (UN) predviđaju da će do 2050. godine ta brojka porasti na čak 16%, što znači da će svaka šesta osoba biti starija od 64 godine (UN 2019; Yang, Zheng i Zhao 2021). Nezarazne bolesti (NCDs), poput demencije i drugih neuroloških poremećaja, smatraju se sedmim vodećim uzrokom smrti i glavnim uzrokom smanjenja kvalitete života i ovisnosti o pomoći među starijom populacijom, prisutne u 70% slučajeva. Neurodegenerativni poremećaji, uključujući i Alzheimerovu bolest kao najčešći neurološki poremećaj povezan s demencijom, koji čini 60-70% svih slučajeva demencije, trenutno pogađaju više od 55 milijuna ljudi širom svijeta. Pandemija je dodatno opteretila mentalno zdravlje ljudi, osobito mladih i onih s postojećim mentalnim problemima.

Kako bi odgovorila na ove izazove, Europska komisija je na listi prioriteta izjednačila mentalno zdravlje sa tjelesnim, uvođenjem 20 krovnih inicijativa podržanih s 1,23 milijarde eura iz različitih financijskih instrumenata. Projekt, odnosno Joint Action (zajednička akcija) JADE Health – Joint Action addressing DEmentia and HEALTH – jedna je od tih inicijativa namijenjenih implementaciji validiranih najboljih praksi i/ili ekonomski učinkovitih intervencija kroz internacionalne pilot-inicijative, koje pritom nastoje nadograditi i ojačati politike i programe.

Projektni partneri iz 17 zemalja, 22 pridružene organizacije (AE) i 8 povezanih partnera (AP), kao i glavni dionici, okupit će se 12. i 13. veljače 2025. u Meridi, Španjolska, na događaju kojim će se obilježiti početak samog projekta JADE Health, a organizirati će ga Fundacion Para La Formacion e Investigacion de los Profesionales de la Salud de Extremadura (FUNDESALUD), glavni partner i koordinator konzorcija.

Corinne Salinas, savjetnica za ovaj projekt iz Europske izvršne agencije za zdravlje i digitalno gospodarstvo (HaDEA), te visokopozicioniari stručnjaci u području demencija i s njom povezane stigme također se prisustvovati događanju.

JADE Health zalaže se za sveobuhvatan i holistički pristup zdravstvenoj skrbi, usmjeren na višestruke čimbenike svih dimenzija dobrobiti. To uključuje poboljšanje zdravstvene pismenosti, podizanje svijesti o demenciji i promicanje ranog otkrivanja kroz probire i primarnu prevenciju, osobito među visokorizičnim populacijama. Projekt je posvećen podršci osobama koje žive s demencijom ili drugim neurološkim poremećajima, potičući ranu intervenciju i poboljšanje edukacije o ovoj problematici. Nadalje, JADE Health nastoji podići društvenu svijest o demenciji kroz ciljano obrazovanje obitelji, stručnjaka iz područja skrbi i drugih ključnih dionika.

Ovaj događaj pružit će jedinstvenu priliku za dubljim razumijevanjem izazova, glavnih ciljeva i ključnih komponenata projekta, usklađujući se sa “Sveobuhvatnim pristupom mentalnom zdravlju 2023.” Europske komisije.

Nadalje, ovaj će događaj doprinijeti usklađivanju zajedničke vizije među partnerima u projektu, usmjeravajući se se na odabir najboljih praksi i modela skrbi koji će se prilagođavati pojedinom implementacijskom kontekstu, a ujedno će i definirati sljedeće korake za zadatke u okviru radnih paketa.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo u projektu sudjeluje u ulozi voditelja radnog paketa 3, što je radni paket zadužen za evaluaciju (engl. Work Package 3). Uz to, HZJZ sudjeluje i u drugim zadacima unutar ostalih radnih paketa.

Dan crvenih haljina

Javnozdravstvena kampanja „Dan crvenih haljina“ pokrenuta je u Hrvatskoj kako bi se podigla svijest o moždanom udaru kod žena. Moždani udar u žena nedovoljno je prepoznat, nedovoljno istražen i nedovoljno liječen.

Prva kampanja „Dan crvenih haljina“, #nosicrveno, odnosno, „Go Red for Women“ pokrenuta je u Americi, a danas je to međunarodna kampanja posvećena prevenciji, dijagnostici i kontroli kardiovaskularnih bolesti, što uključuje bolesti krvnih žila, srca i mozga kod žena. Američko kardiološko društvo pokrenulo je kampanju 2004. godine u SAD-u, a Svjetska kardiološka federacija kampanju je proširila na globalnu razinu. Danas više od 50 zemalja diljem svijeta provodi nacionalne kampanje „Go Red for Women“ #nosicrveno, podižući svijest i osiguravajući sredstva za borbu protiv srčanih bolesti i moždanog udara, kroz organizaciju stručnih skupova, obrazovno-promotivnih kampanja, modnih revija, zdravstvenih pregleda, sportskih događaja.

Simbol kampanje je crvena haljina – haljina kao univerzalna slika žene i crvena kao boja zdravlja, života i živosti, ali i upozorenja.

Kampanja ima za cilj potaknuti žene da se brinu o svom zdravlju, prvenstveno zdravlju srca i krvnih žila, jer je većinu tih bolesti moguće spriječiti zdravim životnim navikama, a isto tako želi potaknuti stručnjake u zdravstvu da obrate posebnu pozornost na srčani i moždani udar kod žena, zbog njihovih razlika u odnosu na muškarce.

U Hrvatskoj je Hrvatsko neurološko društvo 2019. godine pokrenulo ovu kampanju posvećenu borbi protiv moždanog udara u žena, koja se obilježava prvog petka u veljači.

Kardiovaskularne bolesti, koje uključuju moždani udar, su broj 1 uzrok smrti žena. Pogađaju gotovo polovicu žena starijih od 20 godina, no mnoge žene nisu svjesne svoje najveće zdravstvene prijetnje.

Što je moždani udar?

Moždani udar (cerebrovaskularni inzult, apopleksija, kap) označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica što ima za posljedicu oštećenje mozga i gubitak funkcija koje taj dio mozga kontrolira. Moždani udar može biti posljedica začepljenja arterije koja opskrbljuje mozak krvlju, što se naziva ishemijski moždani udar ili infarkt mozga, koji je i najčešći. Ali, može nastati i zbog puknuća krvne žile u mozgu kada dolazi do izljeva krvi u mozak, odnosno do hemoragijskog moždanog udara.

Čimbenici rizika za moždani udar

Čimbenici rizika na koje možemo utjecati (mijenjati ih, kontrolirati i liječiti): pušenje, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost, pretilost, povećana konzumacija alkohola, visoki krvni tlak, povišeni kolesterol, šećerna bolest, bolesti srca (osobito fibrilacija atrija), tranzitorna ishemijska ataka (TIA).

Čimbenici na koje ne možemo utjecati: životna dob, spol, obiteljska sklonost.

Specifični čimbenici rizika za moždani udar kod žena:

oralni kontraceptivi – tablete za kontracepciju s vremenom su postale mnogo sigurnije, ali žene koje već imaju rizik od moždanog udara trebaju poduzeti dodatne mjere opreza.
trudnoća – rizik od moždanog udara u trudnica iznosi 21 na 100 000, s najvećim rizikom od moždanog udara u trećem tromjesečju i nakon porođaja. Trudnice s visokim krvnim tlakom trebaju se liječiti lijekovima i pažljivo nadzirati.
preeklampsija – visoki krvni tlak koji se razvija tijekom trudnoće. Preeklampsija udvostručuje rizik od moždanog udara kasnije u životu.
korištenje hormonske nadomjesne terapije.
migrene s aurom – migrene s aurom povezane su s ishemijskim moždanim udarom kod mlađih žena, osobito ako puše ili koriste oralne kontraceptive.

Žene i muškarci koji imaju moždani udar često imaju sličan skup simptoma, ali žene češće imaju atipične, nejasne simptome.

Najčešći simptomi moždanog udara nastaju iznenada:

iznenadna utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica, osobito ako je zahvaćena samo jedna strana tijela
iznenadne smetnje govora – otežano razumijevanje, izgovaranje ili gubitak govora
iznenadne smetnje vida – naglo zamagljenje ili gubitak vida,
iznenadne smetnje u hodu, nesigurnost i zanošenje u hodu, gubitak ravnoteže, vrtoglavice
iznenadna jaka glavobolja, može biti praćena mučninom i povraćanjem.

Specifični simptomi moždanog udara koji su prisutni kod žena razlikuju se od uobičajenih, te upravo zbog toga stvaraju problem, jer često nisu prepoznati kao simptom moždanog udara, a liječenje je često odgođeno.

Specifični simptomi moždanog udara kod žena:

gubitak svijesti ili nesvjestica
opća slabost
poteškoće disanja ili kratkoća daha
zbunjenost, nereagiranje ili dezorijentacija
nagla promjena ponašanja
uzrujanost
halucinacije
mučnina ili povraćanje
bol
štucanje.

Moždani udar u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je moždani udar, kao i u Europi i svijetu, među pet najčešćih uzroka smrti. U 2023. godini od moždanog udara umrlo je 3 255 osoba, odnosno 6,3 % svih umrlih. Od toga je 1 433 umrlih muškarca (5,6 % od svih umrlih muškaraca) i 1 822 umrlih žena (7,1 % od svih umrlih žena). U dobi do 65 godina od moždanog udara umrlo je 283 osoba odnosno 3,5 % od ukupno umrlih iz te dobne skupine. Dobno specifične stope mortaliteta rastu s dobi i za sve dobne skupine više su u muškaraca nego u žena, osim kod starijih od 80 godina, gdje su stope više kod žena. Godišnje se u Hrvatskoj liječi oko 14 000 osoba zbog moždanog udara.

Prema podacima Eurostata, posljednjih 19 godina (od 2002. do 2021. g.) prisutan je pozitivan trend smanjenja standardizirane stope smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti (moždanog udara) u Hrvatskoj (od 287,1/100 000 u 2002. na 124,7/100.000 u 2021.), što je malo izraženije za dobnu skupinu 0-64 godine. Pozitivan trend smanjenja stope smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti sličan je kod oba spola.

Prema posljednjim podacima Eurostata za 2021. godinu, Hrvatska je po standardiziranoj stopi smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti na visokom 6. mjestu od ukupno 34 europske zemlje. Zemlja s najvišom stopom je Bugarska (353,9/100 000), a s najnižom Švicarska (37,1/100 000), dok standardizirana stopa mortaliteta u Hrvatskoj iznosi 124,7/100 000 (standardizacija na novo europsko stanovništvo).

HZJZ provodi edukativno promotivnu kampanju koristeći digitalne tehnologije za podizanje svijesti, jačanje prevencije i pravovremenog liječenja moždanog udara, što je i cilj Dana crvenih haljina. Isto tako održava predavanja na temu moždanog udara u žena. Za potrebe kampanje kreirani su edukativni video materijali, članci, infografike i plakati. Tiskani i elektronski materijali distribuirani su zainteresiranim ustanovama, te zavodima za javno zdravstvo koji obilježavaju taj dan. Svi materijali dostupni su na društvenim mrežama HZJZ-a, kao i na mrežnoj stranici HZJZ-a, https://www.hzjz.hr.

Zaposlenice Službe za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti pridružile su se kampanji i u znak podrške odjenule crveno.

Povodom obilježavanja Dana crvenih haljina, u organizaciji Opće bolnice Zabok i bolnice hrvatskih veterana i Hrvatskog liječničkog zbora – Podružnica Krapinsko-zagorske županije, u četvrtak 6. veljače održan je stručni skup o epidemiologiji, prevenciji i liječenju moždanog udara, s naglaskom na specifičnosti moždanog udara kod žena.
Na skupu su sudjelovale s pozvanim predavanjem i voditeljica Odjela za srčano-žilne bolesti s registrima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prim. Verica Kralj, dr. med., spec. epidemiologije i Bojana Mahmutović, dr. med., spec. epidemiologije s temom „Epidemiologija moždanog udara u Hrvatskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji – razlike žena i muškaraca”.

Letak moždani udar

Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2024./2025. (5. tjedan 2025.)

U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2024./2025., zaključno s 2. veljače 2025. godine pristiglo 18991 prijava oboljelih od gripe, pri čemu je u zadnjem tjednu zaprimljeno 6864 prijava (grafikon 1.).

Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2024./2025.

Najveća kumulativna stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi se u Krapinsko-zagorskoj, Karlovačkoj i Varaždinskoj županiji (grafikon 2.).

Grafikon 2. Kumulativna stopa prijava gripe prema županijama u sezoni 2024./2025.

Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)

Grafikon 3. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2024./2025.

Kretanje gripe tijekom tekuće sezone je unutar očekivanog u usporedbi sa sezonama gripe prije pandemije COVID-19 (grafikon 4.).

Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 6 sezona

Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone do sada je prijavljeno dvadesetšest smrtnih ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.

Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u 5. tjednu je oko 40 % testiranih uzoraka pozitivno na virus gripe, pri čemu se podjednako detektiraju virusi gripe A i gripe B. Među subtipiziranim uzorcima pozitivnim na gripu A prevladava virus A/H1N1pdm09.

Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.

Obavijest o prestanku rada cijepnog punkta

Cijepljenje srijedom (bez narudžbe) se više ne održava od 16.00 do 19.00 sati.

Na cijepljenje se građani mogu naručiti putem e-mail-a cijepnastanica@hzjz.hr ili putem telelefona 01/6384-576; 01/6384-572.

Cijepljenje se provodi od ponedjeljka do petka, uz prethodnu narudžbu, na adresi Rockefellerova 7a (dvorišna zgrada).

Više o cijepljenju pročitajte OVDJE.

Prijavite i vi doping!

Prošle godine zabilježen je najveći broj prijava dopinga UKAD-u (V. Britanija) od pokretanja kampanje za prijavu Protect Your Sport (studeni 2020.). UKAD-ov tim za obavještajne i istražne poslove primio je 211 izvješća o sumnji na nedolično ponašanje u 30 sportova 2024. (od siječnja do prosinca). Ove brojke rastu iz godine u godinu. Organizacija za borbu protiv dopinga doživjela je postupnu promjenu u stavu prema prijavljivanju, sve je više pojedinaca spremnih podijeliti informacije s UKAD-om ako njihov identitet ostane anoniman. Inicijativa Protect Your Sport prvi je put pokrenuta u studenom 2020. s ciljem povećanja broja obavještajnih izvješća koja stižu organizaciji iz elitne sportske zajednice. Mario Theophanous, voditelj obavještajnih službi i istraga UKAD-a, rekao je: “Za UKAD je važno da se sportaši i sportska zajednica osjećaju sigurno razgovarajući s nama i da normaliziramo prijavu dopinga u sportu. Jedan od glavnih razloga zašto objavljujemo ove brojke u izvješćima jest da pokažemo pojedincima koji su nesigurni u vezi s prijavljivanjem da nisu sami – postoje i drugi poput vas koji žele zaštititi integritet svog sporta.” Godine 2023. UKAD je angažirao agenciju za bihevioralni dizajn da istraži proces prijavljivanja zviždača, uključujući motivacije i prepreke koje ljudi doživljavaju prijavljujući dopinške prijave. Istraživačka skupina, koja je uključivala sportaše i pomoćno osoblje sportaša, rekla je UKAD-u da su bili motivirani prijaviti incidente koji su utjecali na “poštenost” u sportu, ali su bili zabrinuti da njihov identitet neće ostati anoniman. Kako bi otklonio zabrinutost oko identiteta, UKAD je nedavno pokrenuo uslugu anonimnog SMS-a i WhatsApp-a. Ova nova usluga već se pokazala popularnom metodom za pojedince da razgovaraju izravno s UKAD-om. UKAD ne može vidjeti ime ili broj osobe koja prijavljuje, ali može odgovoriti na poruke i odraditi tekstualni razgovor. Mario Theophanous je nastavio: “Novi WhatsApp i anonimni SMS servis omogućuje sportašima i pomoćnom osoblju da brzo i anonimno dijele informacije s nama, a usluga omogućuje našim istražiteljima da odgovore osobi koja je prijavila u stvarnom vremenu, prikupljajući potrebne dokaze koji su nam potrebni za provođenje naše istrage. “Nadamo se da ćemo potaknuti druge pojedince koji možda imaju informacije, ali se boje prijaviti ih, da poduzmu odlučnu akciju i anonimno iznesu svoju zabrinutost kako bi zaštitili svoj sport”. Petnaest pojedinaca sankcionirano je prošle godine u Velikoj Britaniji zbog kršenja antidopinških pravila (ADRV). Pet od tih osoba optuženo je za ADRV nakon što su prijavljeni UKAD-ovoj organizaciji Protect Your Sport. Izvješćivanje također pomaže UKAD-u da provede svoj ciljani program testiranja u više od 50 sportova, te da intervenira i spriječi potencijalni doping u budućnosti. (V.B)

Natječaj za prijam u radni odnos

Na temelju Odluke Upravnog vijeća KLASA: 007-03/25-15/1, URBROJ: 117-15-150-24-4, suglasnosti Ministarstva zdravstva KLASA: 100-01/23-03/127, URBROJ: 534-03-3-1/6-23-15 od dana 4. listopada 2023., KLASA: 100-01/23-03/127, URBROJ: 534-03-3-1/6-23-19 od dana 28. studenog 2023, KLASA: 100-01/24-03/139, URBROJ: 534-03-3-1/6-24-17 od dana 5. rujna 2024., KLASA: 100-01/24-03/139, URBROJ: 534-03-3-1/6-24-21 od dana 30. rujna 2024., KLASA: 100-01/24-03/139, URBROJ: 534-03-3-1/6-24-38 od dana 12. prosinca 2024., KLASA: 100-01/25-03/11, URBROJ: 534-03-3-1/6-25-02 od dana 15. siječnja 2025., Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Rockefellerova 7, Zagreb, objavljuje sljedeći javni natječaj.

Više pogledajte ovdje

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.2. zdravstveni radnik prvostupnik u javnom zdravstvu u Službi za mikrobiologiju

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 20. prosinca 2024. za prijam na rad na određeno vrijeme do povratka radnice s porodiljnog dopusta za radno mjesto
2.2. zdravstveni radnik provstupnik u javnom zdravstvu u Službi za mikrobiologiju.

Više pogledajte ovdje

Obavijest o stavljanju Odluke o odabiru izvan snage

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 20. prosinca 2024. za prijam u radni odnos na određeno vrijeme do povratka radnice s porodiljnog dopusta za radno mjesto zdravstveni radnik prvostupnik u javnom zdravstvu u Službi za mikrobiologiju.

Više pogledajte ovdje

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.3. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za javno zdravstvo

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 20. prosinca 2024. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.3. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za javno zdravstvo.

Više pogledajte ovdje

Održana stručna edukacija: „Načini ostvarivanja primjerenog kontakta i specifičnosti zdravstvene skrbi za osobe s invaliditetom“

Studentima šeste godine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u sklopu nastave Organizacija zdravstvene zaštite, u prostorijama Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“, 3. veljače 2025. godine održana je stručna edukacija „Načini ostvarivanja primjerenog kontakta i specifičnosti zdravstvene skrbi za osobe s invaliditetom“, u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Centra za zdravstvene sustave, politike i diplomaciju Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“.

Ovo je prvi put da se takva edukacija održala studentima Medicinskog fakulteta, pri čemu su predstavnici osoba s invaliditetom prenijeli znanja i iskustva o izazovima s kojima se susreću osobe s raznim oštećenjima i teškoćama pri kontaktu sa zdravstvenim i nezdravstvenim djelatnicima. Jedna od glavnih tema bila je niz infrastrukturnih problema koji otežavaju mobilnost osoba s invaliditetom, pristup uslugama i društvenu uključenost. Kao primjer navodi se upravo nepristupačnost ustanovi u kojoj je sama edukacija održana, zbog čega je određen broj sudionika bio primoran uključiti se online. Zajednička poruka svih predstavnika budućim liječnicima glasi – osobe s invaliditetom nisu samo njihov invaliditet, poštujte ih kao osobe.

Na edukaciji su uz doc. dr. sc. Tomislava Benjaka, pomoćnika ravnatelja za kvalitetu HZJZ-a i voditelja Registra osoba s invaliditetom, sudjelovali i pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić, dipl. ing., Marica Mirić, predsjednica Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske, Slobodan Marinković, predstavnik Saveza društava distrofičara Hrvatske, Nikola Tadić, predstavnik Saveza udruge za autizam Hrvatske, Andrea Palijaš, predstavnica Hrvatskog saveza gluhosijepih osoba „Dodir“, Nikolina Kušterbajn i Vinka Hrgovčić-Cvetko, predstavnice Hrvatskog saveza slijepih, prof. dr. sc. Slađana Štrkalj Ivezić, predstavnica Udruge za zaštitu i promicanje mentalnog zdravlja „Svitanje“, Dijana Vincek, predsjednica Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih osoba, Tatjana Varga, predsjednica Zajednice spinalno ozlijeđenih, Dijana Roginić, predstavnica Saveza društava multiple skleroze Hrvatske i prof. dr. sc. Anita Lauri Korajlija, predstavnica Udruge osoba s amputacijom udova Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Edukaciju u obliku okruglog stola moderirala je dr. sc. Dorja Vočanec, iz Centra za zdravstvene sustave, politike i diplomaciju Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“.

Fotogalerija:

COVID-19 u Hrvatskoj (4.2.2025.)

COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.

U 5. kalendarskom tjednu (tjedan od 27. siječnja do 2. veljače 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljene su 154 prijave COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 5. kalendarskom tjednu zabilježena je jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19 koji je nastupio u tjednu ranije.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

Svjetski dan borbe protiv raka

Svjetski dan borbe protiv raka obilježava se svake godine 4. veljače s ciljem podizanja svjesnosti o raku i poticanja njegove prevencije. Obilježavanje je 2000. godine osnovala Unija za međunarodnu kontrolu raka (UICC), koja svojim trogodišnjim kampanjama pokušava omogućiti dublje istraživanje određenih tema o raku te potaknuti ljude diljem svijeta na suočavanje s globalnom epidemijom raka. Tema je kampanje nadolazećeg ciklusa 2025. – 2027. „Ujedinjeni u jedinstvenosti“ (engl. United by Unique) s namjerom stavljanja osoba i njihovih priča u središte skrbi. UICC naglašava kako iza svake dijagnoze stoji jedinstvena ljudska priča, zbog čega pristup skrbi o oboljelima od raka koji je usmjeren na osobu i u potpunosti integrira jedinstvene potrebe svakog pojedinca, a temelji se na suosjećanju i empatiji, dovodi do najboljih zdravstvenih rezultata.

Što je rak?

Rak je naziv za veliku skupinu bolesti koje mogu zahvatiti praktički svaki dio tijela. Nastaje iz jedne stanice nizom transformacija i prelazaka iz premalignih promjena do malignih tumora. Metastaziranje, ubrzano stvaranje abnormalnih stanica koje se mogu proširiti na susjedne dijelove tijela i druge organe, glavni je uzrok smrti zbog maligne bolesti.

Vrste raka

Rak se može klasificirati na temelju vrste stanica od kojih polazi. Pet glavnih vrsta jesu: karcinom, sarkom, limfom i mijelom, leukemija, tumori mozga i kralježničke moždine. Simptomi koji se javljaju kod većeg broja različitih sijela raka uključuju umor, povišenu tjelesnu temperaturu i iznenadan neobjašnjiv gubitak težine, no oni nisu specifični samo za zloćudne bolesti, nego se javljaju i kod drugih bolesti i stanja.

Najčešće su zloćudne bolesti u Hrvatskoj rak debelog crijeva, rak pluća, rak dojke i rak prostate. Simptomi koji ukazuju na ove bolesti međusobno su vrlo različiti.

Rak debelog crijeva

Kod raka debelog crijeva često se spominje krv u stolici kao početni simptom, ali je važno naglasiti da se najčešće radi o takozvanom okultnom (skrivenom) krvarenju koje nije vidljivo golim okom, zbog čega je važno odazvati se na pozive u sklopu preventivnih programa kojima se stolica testira na okultno krvarenje.

Drugi česti simptom raka debelog crijeva jesu promjene u navikama pražnjenja crijeva koje traju dulje od mjesec dana (česti zatvori ili proljev) kao i sljedeći simptomi:

osjećaj nelagode u trbuhu
grčevi ili česta nadutost
osjećaj nedovoljnog pražnjenja
tanke stolice
neobjašnjena anemija.

Svi ovi simptomi često se pripisuju promjeni prehrane ili načina života, no oni mogu biti i zloćudne prirode, zbog čega je važan redovit odaziv na preventivne preglede, koji mogu otkriti promjene na debelom crijevu u ranoj fazi, kada su šanse za izlječenje mnogo veće.

Rak pluća

U ranoj fazi, osim kod manjeg broja oboljelih, ovaj rak ne izaziva simptome. Najčešće se otkriva kada je već uznapredovao, zbog čega je smrtnost od ove vrste raka još uvijek visoka. Kod nekih se osoba mogu javiti:

dugotrajan kašalj
zaduha
teško disanje
promuklost
bol u prsima.

Od raka pluća najčešće obolijevaju pušači, kod kojih se neki od ovih simptoma javljaju i inače, stoga je važno obratiti pozornost na simptome koji ne prolaze ili su po nekom svom obilježju drugačiji od onih koje inače doživljavate.

Rak dojke

Najčešće se navodi kvržica na dojci, a kod velikog broja žena dolazi i do drugih promjena:

iscjedak iz bradavice
uvlačenje bradavica
pojava „narančine kože“ na dojci
udubljenja
otekline
crvenilo
zadebljana koža.

U trenutku kada se kvržica može napipati ili je došlo do navedenih promjena na dojci, rak je često već uznapredovao. Stoga su važni redoviti preventivni pregledi (mamografija odnosno ultrazvuk), kojima se rak dojke može otkriti u fazi u kojoj se još ne može napipati.

Rak prostate

Rak prostate najčešći je novodijagnosticirani rak u muškaraca u Hrvatskoj. Najčešći simptomi raka prostate jesu:

teškoće s mokrenjem (otežano mokrenje, osjećaj nepotpunog pražnjenja, krv u mokraći ili ejakulatu)
erektilna disfunkcija.

Navedeni simptomi mnogo češće upućuju na benigno povećanje prostate, no ako se radi o muškarcu starije dobi ili ako je netko u njegovoj obitelji bolovao od raka prostate, važno je posjetiti liječnika u slučaju pojave simptoma.

Europski kodeks protiv raka (ECAC)

Europski kodeks protiv raka (ECAC) nastao je na inicijativu Europske komisije, a izradila ga je Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) Svjetske zdravstvene organizacije. Cilj je ECAC-a informirati ljude o tome što sve mogu poduzeti kako bi umanjili rizik obolijevanja od raka za sebe i svoje bližnje. Sve preporuke ECAC-a jednostavne su i pojedinac ih se može pridržavati u svakodnevnom životu, a da pritom nisu nužan preduvjet posebna znanja i vještine.

Preporuke možete pročitati ovdje.

Incidencija raka u Hrvatskoj u 2022. godini

U 2022. godini zabilježeno je 26.105 novih dijagnoza raka (C00-C97 prema MKB-10 klasifikaciji bolesti, bez ne-melanomskog raka kože (C44*)), 13.865 u muškaraca (53 %) i 12.240 u žena (47 %). Najčešća sijela raka kod muškaraca u 2022. godini bila su rak prostate (2609 slučajeva; 19 % svih dijagnoza raka u muškaraca), rak dušnika, bronha i pluća (2392; 17 %), rak debelog i završnog crijeva (2251; 16 %), rak mokraćnog mjehura i drugog urotelnog sustava (891; 6 %) i rak bubrega (617; 5 %). Kod žena najčešća sijela bila su rak dojke (3088 novih slučajeva; 25 %), rak debelog i završnog crijeva (1612; 13 %), rak dušnika, bronha i pluća (1275; 10 %), rak tijela maternice (817; 7 %) i rak štitnjače (574; 5 %).

Detaljnije možete pročitati ovdje.

Edukacija u AK Varaždin

Na poziv AK Varaždin i Hrvatskog atletskog saveza, Služba za antidoping održala je 1. veljače 2025. predavanje atletičarima AK Varaždin i njihovom pratećem osoblju.
Predavanje je obuhvatilo sve segmente borbe protiv dopinga; što je doping, kako ga izbjeći, terapijska izuzeća, vrste antidopinških prekrašaja, sankcije te dodatke prehrane.
Najveći interes su iskazali za razne načine kršenja antidopinških pravila. Vrlo detaljno smo razjasnili kada zatražiti terapijsko izuzeće i kako ga dobiti. Ono što je stalno u fokusu sportaša su dodaci prehrrani. Uzimati ih ili ne te kako biti siguran u to da nisu kontaminirani nekom od tvari navedenih u Popisu zabranjenih sredstava. (V.B)

Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2024./2025. (4. tjedan 2025.)

U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2024./2025., zaključno s 26. siječnja 2025. godine pristiglo 12127 prijava oboljelih od gripe, pri čemu je u zadnjem tjednu zaprimljeno 6124 prijava (grafikon 1.).

Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2024./2025.

Prijave gripe zaprimljene su iz svih županija, pri čemu 50% svih prijava u zadnjem tjednu čine prijave iz Splitsko-dalmatinske županije, Grada Zagreba, Primorsko-goranske, Varaždinske i Zagrebačke županije. Najveća kumulativna stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi se u Karlovačkoj županiji i Varaždinskoj županiji (grafikon 2.).

Grafikon 2. Kumulativna stopa prijava gripe prema županijama u sezoni 2024./2025.

Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)

Grafikon 3. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2024./2025.

Iako je u zadnjem tjednu prijavljeno više oboljelih u odnosu na isto razdoblje tijekom prethodne 4 sezone (grafikon 4.), kretanje gripe je još uvijek unutar očekivanog u usporedbi sa sezonama gripe prije pandemije COVID-19.

Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona

Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone do sada je prijavljeno dvadeset smrtnih ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.

Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo bilježi se daljnji porast u udjelu pozitivnih na virus gripe te je u 4. tjednu 2025. iznosio oko 40 % testiranih uzoraka. U oko 60% pozitivnih nalaza detektiran je virus gripe A, a u ostatku virus gripe B. Među subtipiziranim uzorcima pozitivnim na gripu A i dalje prevladava virus A/H1N1pdm09, uz sporadičnu detekciju A/H3N2.

Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.10. čistač-spremač u sustavu s posebnim uvjetima rada u Službi za mikrobiologiju

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 20. prosinca 2024. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.10. čistač-spremač u sustavu s posebnim uvjetima rada u Službi za mikrobiologiju.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.2. zdravstveni radnik prvostupnik u javnom zdravstvu u Službi za mikrobiologiju

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 20. prosinca 2024. za prijam na rad na određeno vrijeme do povratka radnice s porodiljnog dopusta za radno mjesto 2.2. zdravstveni radnik prvostupnik u javnom zdravstvu u Službi za mikrobiologiju.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.1. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za mikrobiologiju

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 20. prosinca 2024. za prijam na rad na određeno vrijeme do povratka radnice s porodiljnog dopusta za radno mjesto 2.1. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za mikrobiologiju.

Više pogledajte ovdje.

COVID-19 u Hrvatskoj (28.1.2025.)

U 4. kalendarskom tjednu (tjedan od 20. do 26. siječnja 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 185 prijava COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 4. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.9. referent u Službi za medicinu rada i sporta, prevenciju invalidnosti i psihosocijalne rizike na radnom mjestu

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 20. prosinca 2024. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.9. referent u Službi za medicinu rada i sporta, prevenciju invalidnosti i psihosocijalne rizike na radnom mjestu.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.3. referent u Službi za medicinu rada i sporta, prevenciju invalidnosti i psihosocijalne rizike na radnom mjestu

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 20. prosinca 2024. za prijam na rad na određeno vrijeme za radno mjesto 2.3. referent u Službi za medicinu rada i sporta, prevenciju invalidnosti i psihosocijalne rizike na radnom mjestu.

Više pogledajte ovdje.

Newer posts