Bijela kuća uvučena u spor oko kineskog dopinga
Borba između Sjedinjenih Država i svjetskog regulatora za borbu protiv dopinga oko postupanja s pozitivnim testovima elitnih kineskih plivača eskalirala je posljednjih tjedana i privukla novog snažnog igrača: Bijelu kuću. Svjetska antidopinška agencija (WADA), prošlog je mjeseca obavijestila Bijelu kuću da njezini dužnosnici žele zabraniti bilo kakvo razmatranje pozitivnih testova kineskih sportaša. Pokušaj da se isključi dužnosnik, dr. Rahul Gupta, koji je direktor Ureda za nacionalnu politiku kontrole droga/dopinga, smatra se dijelom većeg nastojanja WADA-e da odbije kritike SAD-a o načinu na koji Agencija postupa s optužbama za doping i pokušaju zatvaranja istrage FBI-a o tom pitanju. Kritičari WADA-e kažu da nastojanje Agencije da se Gupta isključi iz rasprava ima za cilj potkopati sposobnost Sjedinjenih Država da izrazi zabrinutost zbog načina na koji je postupano s kineskim testovima prije posljednje dvoje ljetne Olimpijske igre te osujeti pozive na veću transparentnost i odgovornost u globalnom antidopinškiom sustavu. Bijela kuća je snažno odgovorila, prema dokumentima koje je pregledao The New York Times i intervjuima s vladinim i antidopinškim dužnosnicima. Očekuje se da će “vrućina” doći do vrhunca u četvrtak (12. rujna) na susretu u Turskoj. “Svaki pokušaj nametanja preliminarnih mjera naići će na snažno protivljenje i odgovarajuće radnje vlade Sjedinjenih Država”, napisao je WADA-in vodeći odvjetnik Bijele kuće u dosad neobjavljenom pismu na devet stranica koje je poslano krajem prošlog mjeseca. Otkrivanje Gupte dolazi u trenutku kada WADA nastavlja vršiti pritisak na Sjedinjene Države na druge načine. Agencija za borbu protiv dopinga odbila je predati dokumente kao odgovor na zahtjeve kongresnih odbora koji provode istrage. U srpnju je Međunarodni olimpijski odbor, najveći podupiratelj WADA-e, u biti uvjetovao dodjelu Zimskih olimpijskih igara 2034. Salt Lake Cityju obećanjima lokalnih dužnosnika da će pomoći u smanjenju istraga Ministarstva pravosuđa, FBI-a i Kongresa.
WADA je tužila Agenciju za borbu protiv dopinga Sjedinjenih Američkih Država, svog najglasnijeg kritičara, u kolovozu u Švicarskoj, navodeći ono što je nazvala “kontinuiranim klevetničkim komentarima”. Sve to vrijeme, WADA je nastavila kritizirati način na koji SAD rješava slučajeve dopinga, opetovano ističući da većina američkih profesionalnih sportova djeluje izvan dosega globalnog antidopinškog sustava. Interno, WADA je provodila istragu curenja informacija kako bi utvrdila tko je otkrio dokumente Timesu koji je u travnju objavio istragu koja je otkrila kako je Agencija postupala s pozitivnim testovima koji su uključivali dvadesetak kineskih plivača. Gupta, najviši dužnosnik Bijele kuće za droge, član je odbora WADA-e, gdje predstavlja ne samo SAD, već više od 40 zemalja u Americi.
Međunarodni olimpijski odbor doprinosi više od SAD-a godišnjem proračunu WADA-e, gledano u višemilijunskim dolarskim ciframa. O njegovom potencijalnom isključenju s ovotjedne sjednice Izvršnog odbora u Turskoj raspravljalo se na prošlotjednom sastanku između javnih tijela koja predstavljaju pet regija diljem svijeta u WADA-inom odboru. Na tom su se sastanku predstavnici drugih regija složili da će u četvrtak govoriti protiv Guptinog isključenja. Bijela kuća je u svom pismu WADA-i ustvrdila da su najviši čelnici Agencije orkestrirali pokušaj da se Gupta zaobiđe anonimnom pritužbom o sukobu interesa koja ga je optuživala da je prisustvovao sastancima, a da nije otkrio svoje znanje o kaznenoj istrazi kineskog slučaja. Na sastanku u četvrtak, članovi Izvršnog odbora WADA-e dobit će kopiju konačnog izvješća o postupanju s kineskim slučajevima dopinga koje je napisao neovisni tužitelj kojeg je angažirala Agencija. Privremeni zaključci tužitelja, objavljeni prije ovoljetnih Olimpijskih igara u Parizu, oslobodili su Agenciju svih nedjela. Nemir između WADA-e, olimpijskih dužnosnika i SAD-a nastao je prije trenutne krize i proizlazi iz donošenja zakona 2020. koji omogućuje američkim policijskim snagama da istražuju slučajeve dopinga diljem svijeta. Upravo te ovlasti najviše zabrinjavaju globalne službenike za borbu protiv dopinga. U lipnju su predsjedniku upravnog tijela plivanja pristupili federalni istražitelji dok je prisustvovao olimpijskim suđenjima u SAD-u i uz uručenje sudskog poziva tražili su da pruži sve informacije vezane uz kineski slučaj. Incident je natjerao neke međunarodne sportske dužnosnike da ne žele putovati u SAD, iz straha da ne budu uvučeni u kaznene slučajeve. (V.B)
Foto: dr. Rahul Gupta,
Hannah Beier/The New York Times
Hrvoju Radošu šest mjeseci suspenzije
Održan Poligon zdravlja u tvrtki Ericsson Nikola Tesla d.d.
5. rujna 2024. godine Hrvatski zavod za javno zdravstvo organizirao je Poligon zdravlja u tvrtki Ericsson Nikola Tesla d.d. u svrhu promicanja zdravih životnih navika.
Zaposlenici su tako tijekom održavanja Poligona zdravlja mogli izmjeriti krvni tlak, šećer, tjelesnu masu uz analizu tjelesnog sastava. Također, dobili su informacije o štetnosti pušenja i materijale koji potiču prestanak pušenja, a izmjerili su i ugljični monoksid u izdahu. Izvodeći zadatke s naočalama koje simuliraju različite razine alkohola, informirani su o štetnim učincima alkohola. U kutku za mentalno zdravlje, svi zainteresirani mogli su izmjeriti raspoloženje i dobiti savjet psihologa o očuvanju mentalnog zdravlja.
Tijekom mjerenja, djelatnici su imali mogućnost razgovarati s liječnicima i drugim stručnjacima o poželjnim vrijednostima izmjerenih parametara te se savjetovati o pravilnoj prehrani, tjelesnoj aktivnosti, mentalnom zdravlju, prestanku pušenja i drugim važnim aspektima zdravog stila života, koji su iznimno važni u prevenciji kroničnih nezaraznih bolesti. Djelatnicima su bili dostupni edukativni materijali.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, u okviru projekta Živjeti zdravo i 4. komponente Zdravlje i radno mjesto, tvrtkama koje zadovolje potrebne kriterije dodjeljuje naziv Tvrtka prijatelj zdravlja. Takve su tvrtke pravi primjeri da je ulaganje u zdravlje zaposlenika zapravo ulaganje u produktivnost i prosperitet cijele zajednice, a tvrtka Ericsson Nikola Tesla d.d. je prepoznata kao jedna od njih.
Hrvoju Radošu šest mjeseci suspenzije
Hrvoje Radoš testiran je 11. listopada 2023. na natjecanju u sjedećoj odbojci.
U uzorku urina sportaša utvrđena je prisutnost karboksi-tetrahidrokanabinola (karboksi THC), metabolita zabranjene tvari tetrahidrokanabinola (THC) koji se nalazi u kategoriji S 8. (Kanabinoidi) Popisa zabranjenih sredstava 2023.
Time je sportaš prekršio odredbu 2.1 Pravilnika: „Prisutnost zabranjene tvari ili njezinih metabolita ili markera u sportaševu uzorku“.
Stegovno vijeće HZJZ-a održalo je sjednicu 20. ožujka 2024.
Sportašu je određeno razdoblje nepodobnosti u trajanju od šest (6) mjeseci. Kao datum početka razdoblja nepodobnosti uzima se dan konačne odluke o nepodobnosti, odnosno 20. ožujka 2024.
Protiv ove odluke sportaš nije uložio žalbu te je ona, protekom roka za žalbu, postala konačna.
Razdoblje nepodobnosti traje do 19. rujna 2024. (HZJZ)
COVID-19 u Hrvatskoj (10.9.2024.)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 36. kalendarskom tjednu (tjedan od 2. do 8. rujna 2024) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 2149 prijava COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 36. kalendarskom tjednu zabilježena je jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19 koji je nastupio u tjednu ranije.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.
Svjetski dan prevencije samoubojstava – 10. rujna
Svjetski dan prevencije samoubojstava obilježava se svake godine 10. rujna. Obilježavanje je započelo još 2003. godine na inicijativu Međunarodnog udruženja za prevenciju samoubojstava (engl. International Association for Suicide Prevention – IASP) i Svjetske zdravstvene organizacije. Cilj Svjetskog dana prevencije samoubojstava jest usmjeravanje pozornosti na problem samoubojstava, smanjenje stigme i podizanje svijesti o mogućnosti prevencije, odnosno sprječavanja samoubojstava. Osim toga, cilj podrazumijeva i uspostavu suradnje među ključnim dionicima te promoviranje znanstveno utemeljenih aktivnosti smanjenja incidencije smrti od samoubojstava, pokušaja samoubojstava i suicidalnih misli.
Samoubojstvo kao javnozdravstveni problem
Samoubojstvo predstavlja veliki javnozdravstveni problem koji ima dalekosežne društvene, emocionalne i ekonomske posljedice. Svako samoubojstvo predstavlja tragediju i ostavlja duboke posljedice, kako na obitelji, tako i na čitavu zajednicu.
Od samoubojstva godišnje umire više od 720 000 ljudi, a znatno ih više pokuša suicid. Posebno je zabrinjavajuća činjenica da je samoubojstvo treći vodeći uzrok smrti u populaciji od 15 do 29 godina.
U Hrvatskoj su samoubojstva jedan od vodećih uzroka smrti od ozljeda. Kroz godine je broj samoubojstava, kao broj samoubojstava u odnosu na broj stanovnika, oscilirao. Posljednjih dvadesetak godina prisutan je trend pada smrtnosti od samoubojstava. U 2023. godini registrirano je 546 slučajeva samoubojstava odnosno 14,1 slučaj samoubojstva na 100 000 stanovnika.
Prevencija samoubojstava
Rješavanju problema samoubojstava treba se posvetiti sustavno i multidisciplinarno. Pravovremene, znanstveno utemeljene i, često, financijski povoljne intervencije mogu doprinijeti prevenciji samoubojstava.
Inicijativa Svjetske zdravstvene organizacije za prevenciju samoubojstava, “LIVE LIFE”, ističe sljedeće ključne intervencije temeljene na dokazima:
· ograničavanje pristupa sredstvima za samoubojstvo (npr. pesticidima, vatrenom oružju, određenim lijekovima);
· suradnja s medijima radi odgovornog izvještavanja o samoubojstvima;
· poticanje socio-emocionalnih vještina kod adolescenata; te
· rano prepoznavanje, procjena, upravljanje i praćenje osoba pogođenih suicidalnim ponašanjem.
„Mijenjajmo narativ o samoubojstvu“
Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana prevencije samoubojstava, „Mijenjajmo narativ o samoubojstvu“ (engl. Changing the Narrative on Suicide), posvećena je mijenjanju pristupa problemu samoubojstava. Ova tema predstavlja odbacivanje „kulture šutnje“ i stigme kojom je problem samoubojstava obavijen te prihvaćanje pristupa ispunjenog empatijom, otvorenošću i podrškom. Promjena narativa o samoubojstvu podrazumijeva i otvorenu i iskrenu raspravu o samoubojstvu i suicidalnom ponašanju, a s ciljem rušenja prepreka, podizanja svijesti i stvaranja kulture razumijevanja i podrške. To znači i osvještavanje kako razgovor o ovim temama ne povećava rizik od istih, ali zato slušanje bez osude i nuđenje pomoći itekako pomaže.
Promjena narativa također podrazumijeva i promjenu sustava – zalaganje za multisektorske politike koje prioritiziraju mentalno zdravlje, povećavaju dostupnost skrbi i podrške onima kojima je to potrebno. To uključuje i ulaganje u istraživanja s ciljem što boljeg razumijevanja ovog kompleksnog problema i stvaranja na dokazima utemeljenih intervencija.
I dok na umu treba imati kako skretanje pozornosti na samoubojstva može biti preplavljujuće za one koji su se u životu suočili s ovim problemom, nužno je naglasiti kako je cilj Svjetskog dana prevencije samoubojstava usmjeren upravo njima, odnosno pružanju podrške i razumijevanja.
Sudjelovanje Hrvatske u JA ImpleMENTAL projektu
Od listopada 2021. godine Hrvatska sudjeluje u europskoj zajedničkoj akciji (engl. Joint Action – JA) JA ImpleMENTAL, projektu Europske komisije koji za cilj ima pružiti potporu državama u njihovim nastojanjima u poboljšanju skrbi za mentalno zdravlje. Hrvatska u sklopu istog vodi i radni paket 2 (engl. Work Package – WP) zadužen za diseminaciju i projektnu komunikaciju. Projektom se nastoji poduprijeti države članice, odnosno projektne partnere, u implementaciji dvaju primjera dobre prakse, od kojih je jedan Austrijska praksa prevencije suicida (tzv. SUPRA).
Projektu se bliži kraj, a Hrvatska je uspješno implementirala elemente navedene najbolje prakse, od kojih se posebno ističu edukacija za novinare o odgovornom izvještavanju o samoubojstvu te dodjeljivanje posebnog priznanja (tzv. Papageno nagrada) za novinare koji na ispravan način izvještavaju o mentalnim poremećajima i samoubojstvima.
Izvori:
International Association for Suicide Prevention (IASP)
Samoubojstva u Hrvatskoj, 2024.
REGISTAR SAMOUBOJSTAVA HRVATSKE
CROATIAN SUICIDES REGISTRY
Samoubojstva u Hrvatskoj
Samoubojstva su jedan od vodećih uzroka smrti od ozljeda u Hrvatskoj.
Kroz godine bilježe se oscilacije u broju samoubojstava, kao i u broju samoubojstava prema broju stanovnika (stopa/100 000). Od 1999. godine prisutan je trend pada samoubojstava. U 1985. godini počinjeno je 1050 samoubojstava (stopa 21,5/100 000). Podjednak, a ujedno i najveći broj samoubojstava registriran je 1987. i 1992. godine (1153 slučajeva, stopa 24,1/100 000 i 1156 slučajeva, stopa 24,2/100 000). Najmanje samoubojstava registrirano je 1995. godine (930 slučajeva, stopa 19,4) te u razdoblju 2000.-2023. godine (926 slučajeva, stopa 20,9 2000. godine; 546 slučaja, stopa 14,1/100 000 2023. godine). S obzirom na spol, omjer samoubojstava muškaraca i žena kretao se u rasponu od 2,2 do 3,85:1.
Dobno-standardizirane stope smrtnosti zbog samoubojstava u Hrvatskoj, za sve dobi, i dob do 64 godine pokazuju oscilacije do 1997. godine, a od 1998. godine prisutan je pad stope (2020. godine stopa 10,8/100 000 za svu dob i 9,1/100 000 za dob do 64 godine). Za dob 65 i više godina stopa je, uz izrazitije oscilacije, također u znatnom opadanju od 1998. godine (2020. godine stopa 24,9/100 000). Među županijama Hrvatske prisutne su razlike u dobno-standardiziranim stopama. Županije primorskog dijela Hrvatske bilježe niže stope samoubojstava od pojedinih županija kontinentalnog dijela.
Stope smrtnosti zbog samoubojstava rastu s dobi. Također, prema dobi postoje razlike u trendovima kretanja stopa samoubojstava. Za dob do 14 godina stopa ne prelazi 1 slučaj na 100 000. U pojedinim godinama je u Hrvatskoj, kao i u mnogim zemljama, bio zabilježen porast stope samoubojstava u dobi 15-19 godina, od 2000. godine nadalje bilježi se, uz oscilacije, pad stope (2023. g. stopa 5,2). Za dob 20-49 godina stopa je do 2000. godine blaže oscilirala od kada je u padu (2023. g. stopa 9,3), a za dob 50-64 godine stopa je oscilirala do 2005. godine, od kada ima trend pada (2023. g. stopa 18,5). Za dob 65 i više godina stopa do 2000. godine izrazitije oscilira, a nadalje je prisutan pad stope (2023. g. stopa 28,7).
Najčešći način izvršenja samoubojstava u oba spola je vješanje. U ratnim i poratnim godinama znatno je porastao broj samoubojstava vatrenim oružjem, posebice u muškaraca. Posljednjih godina sve je manje registriranih samoubojstava počinjenih vatrenim oružjem i eksplozivom. U 2023. godini udio ovog načina počinjenja u ukupnom broju samoubojstava iznosio je 9,3%.
Hrvatska bilježi više stope smrtnosti od samoubojstava od prosjeka stopa za zemlje EU članice. Za 2020. godinu prosječna stopa smrtnosti od samoubojstava za EU članice za sve dobi ukupno iznosila je 8,7/100 000, a za dob do 64 godine 8,2/100 000, a za dob iznad 65 godina 15,4.
Slika/ Figure 1
Samoubojstva u Hrvatskoj po pojedinim godinama/ Suicides in Croatia by selected years
Slika/ Figure 2
Dobno-standardizirane stope smrtnosti zbog samoubojstava u Hrvatskoj, za sve dobi, dob 0-64 i dob 65+ godina, 1985. godine te u razdoblju 1990. – 2020. godine/ Age-standardized suicide rates for all ages, age 0-64 and age 65+, Croatia 1985, and 1990 – 2020
Izvor podataka/ Data source: WHO/Europe, HFA Database, Sept. 2024 Obrada podataka/ Data analysis: HZJZ/ CIPH
Slika/ Figure 3
Dobno-specifične stope smrtnosti zbog samoubojstava u Hrvatskoj 1985., 1990., 1995., 2000., 2010., 2020., 2022. i 2023. godine/ Age-specific suicide rates, Croatia 1985, 1990, 1995, 2000, 2010, 2020, 2022 and 2023
Slika/ Figure 4
Odnos samoubojstava počinjenih vatrenim oružjem i ostalih načina samoubojstava u Hrvatskoj po pojedinim godinama/ Ratio of suicides committed by firearms to other methods of suicide in Croatia by selected years
Slika/ Figure 5
Dobno-standardizirane stope smrtnosti zbog samoubojstava za sve dobi, dob 0-64 i dob 65+ godina po pojedinim zemljama Europe, zadnja dostupna godina/ Age-standardized suicide rates by individual European countries, all ages, age 0-64 and age 65+, Last available
Izvor podataka/ Data source: WHO/Europe, HFA Database, Sept. 2024 Obrada podataka/ Data analysis: HZJZ/ CIPH
Dokument možete preuzeti ovdje .
Hripavac u Hrvatskoj (6.9.2024.)
Prema podacima Registra zaraznih bolesti Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, u periodu od 1. 1. 2023. do 6. 9. 2024. godine, zaprimili smo 6627 prijava oboljelih od hripavca.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti je dinamičan i ovdje prikazani brojevi odražavaju broj prijava u trenutku izrade izvještaja. Podaci o broju oboljelih bit će ažurirani na tjednoj razini.
Najveći broj oboljelih bilježimo u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.
| Dob | Oboljeli |
| 0 | 245 |
| 1-4 | 383 |
| 5-9 | 655 |
| 10-14 | 2731 |
| 15-19 | 1569 |
| 20-40 | 451 |
| 41-59 | 466 |
| 60+ | 127 |
| Ukupno | 6627 |
Obilježen je Svjetski dan spolnog zdravlja 04.09.2024.
Svjetski dan spolnog zdravlja 04.rujna 2024. zaključci
Nacionalni tjedan znanosti: Znanost iza testa
U sklopu Nacionalnog tjedna znanosti, Sport Integrity Australia (SIA) objašnjava znanost koja stoji iza tri metode antidopinškog testiranja koje su ključne za održavanje sporta čistim. Prema Svjetskom antidopinškom kodeksu, sportaši se mogu testirati na lijekove (tvari) za poboljšanje tjelesnih izvedbi bilo gdje i bilo kada. Koji su testovi? Po čemu se razlikuju? što oni traže?
Forenzična znanstvenica i pomoćnica direktora za znanost Sport Integrity Australia dr. Gemma Payne kaže da su metode i znanost iza antidopinške prakse važan dio posla. “Svaka metoda i znanost koja stoji iza njih nude jedinstvene uvide ovisno o testu, mogu identificirati je li sportaš koristio zabranjenu metodu ili zabranjenu tvar i koja je tvar”, kaže dr. Payne. “Najčešća metoda testiranja je analiza urina ili testiranje urina, a SIA svake godine prikupi oko 4000 uzoraka urina od sportaša. “Analiza urina koristi se u znanosti i medicini već veliki dio povijesti jer urin sadrži informacije o tvarima koje su progutane i prošle kroz organe kao što su bubrezi i jetra”, kaže dr. Payne. Sportaši su dužni dati uzorak od najmanje 90 ml urina koji zatim dijeli na A i B uzorak koji se potom šalju u laboratorij koji ima licencu WADA-e. Tamo se provjerava na stotine tvari koje se nalaze na WADA-inom Popisu zabranjenih sredstava.
Druga metoda je tradicionalno testiranje krvi. Čineći otprilike osam posto tjelesne težine osobe, krv se sastoji od mnogo različitih komponenti uključujući plazmu, crvene krvne stanice, trombocite i bijele krvne stanice. Testiranje krvi u sportu najčešće se koristi za prikupljanje longitudinalnih podataka koji čine biološku putovnicu sportaša (ABP), koja prati fluktuacije u biologiji sportaša tijekom vremena. Za prikupljanje uzoraka krvi, kvalificirani službenici za prikupljanje krvi uzet će oko 15 ml iz vene sportaša, što je jednako dvije žlice. “Uzorak krvi sportaša može se pohraniti zamrznut u laboratoriju ovlaštenom od WADA-e do deset godina, a s napretkom znanosti, uzorci sportaša mogu se ponovno analizirati desetljeće nakon što su prvotno uzeti”, kaže ona. “Ovo djeluje kao sredstvo odvraćanja za sportaše, znajući da se sportaši koji se dopingiraju ne suprotstavljaju samo današnjoj znanosti, već i znanosti za deset godina.”
Godine 2021. WADA je odobrila testiranje osušene mrlje krvi (DBS) kao novi antidopinški test za otkrivanje zabranjenih tvari. Dr. Payne kaže, najmanje invazivna metoda testiranja, DBS prikuplja malu količinu krvi, ekvivalentnu ubodu prsta, kako bi se prikupili i A i B uzorci, ekstrahirani posebnim uređajem iz nadlaktice sportaša. “Krv se zatim taloži na upijajući materijal, zatvara i šalje u akreditirani laboratorij na testiranje”, kaže dr. Payne. DBS, zajedno s tradicionalnim testovima krvi i urina, omogućuje otkrivanje širokog spektra zabranjenih tvari. Dr. Payne kaže da kontinuirani napredak u znanosti i sportskoj medicini osigurava sigurnost naših sportaša i integritet našeg sporta. “Znanost je omogućila antidopinškim organizacijama kao što je Sport Integrity Australia da osiguraju pravednost i sigurnost naših sportaša putem ovih testova”, kaže ona. “Ovaj uvid je ključan za zaštitu sportaša i sporta.”
Australska praksa identična je antidopinškoj praksi u Hrvatskoj, baš kao i u ostalim zemljama svijeta. (V.B)
Foto: privatna arhiva
Oslobađajuća presuda USADA-e postavlja pitanja
Nove rasprave o dopingu o paraolimpijskoj zvijezdi
Izvršni direktor USADA-e Travis Tygart najoštriji je kritičar Svjetske antidopinške agencije koja je 2021. oslobodila 23 kineska plivača. Tijekom tekućih Paraolimpijskih igara u Parizu 2024. Tygart i USADA morat će odgovoriti na neugodna pitanja o nedavnom slučaju dopinga koji uključuje istaknutog američkog sportaša.
Roderick Townsend već je gotovo desetljeće jedna od zvijezda Paraolimpijskih igara. 1. rujna 2024. 32-godišnji atletičar stigao je do zlata u skoku u vis za sportaše s oštećenjima gornjih udova. To je Towsendova treća uzastopna zlatna medalja u ovoj disciplini, a u nadolazećim danima pruža mu se još jedna prilika za paraolimpijsku slavu. Townsend je jedan od favorita u skoku u dalj, disciplini koju je već osvojio u Riju 2016. Međutim, Townsendovo prisustvo u Parizu je kontroverzno. Ranije ove godine, Townsend je oslobođen odgovornosti od strane USADA-e nakon što je pao na dopinškom testu na stimulator hormona rasta kampromorelin – unatoč njegovoj doista iznenađujućoj obrani. Novo istraživanje Uredničkog tima ARD-a za doping postavlja neugodna pitanja i Townsendu i USADA-i.
Upotrijebljena šprica mrtvog psa.
Nakon što je Townsend bio pozitivan na kapromorelin tijekom testiranja izvan natjecanja u Arizoni prošlog studenog, Townsend je negirao svjesno dopingiranje USADA-inim istražiteljima. Townsend je izjavio da je izvor njegovog pozitivnog testa na zabranjenu tvar bio lijek za kućne ljubimce koji je dao svom bolesnom psu Winnieju. Townsend je rekao da je Winnieju dao lijekove za kućne ljubimce oralnom štrcaljkom, ali je zatim zadržao špricu nakon što je njegov pas preminuo. Zatim je sam upotrijebio špricu za uzimanje vitaminskih dodataka. Townsend nije znao, ostaci lijekova za Winniejeva ljubimca ostali su u štrcaljki i uzrokovali to da test bude pozitivan.
USADA je prihvatila Townsendovu obranu i dopustila mu da se natječe na Paraolimpijskim igrama u Parizu. “Naravno da smo sve ispitali i istražili. Pronašli smo samo tragove tvari, a sportaš je dostavio ovjerene dokumente svog veterinara. Učinili smo ono što smo morali i na temelju dokaza, ovo je očito bio slučaj nedužne kontaminacije životinjskim lijekom,” rekao je Tygart uredničkom timu ARD Dopinga. Slučaj nije otišao na neovisnu arbitražu jer Tygart kaže da bi arbitri očito došli do istog zaključka.
Townsend je surađivao s pojedincima koji su zagovornici uzimanja dopinga. Međutim, istraživanje ARD-a izaziva sumnje u odluku USADA-e. Objave na društvenim mrežama pokazuju da je Townsend radio s fitness trenerom Justinom Kingom, bivšim bodybuilderom, nedugo prije nego što je bio pozitivan – King je zagovornik uzimanja dopinških tvari kao što su hormon rasta i steroidi, prema videu na njegovom vlastitom Youtube kanalu.” Hormon rasta je zapravo izuzetno korisna stvar […] za mnogo različitih tkiva u tijelu”, rekao je King. “Steroidi su izvrsni u smislu dugoročnih i kratkoročnih učinaka.” King također kaže da je WADA nepravedno demonizirala steroide. “Oni nisu ta strašna stvar koja će te ubiti”, rekao je King svojim pretplatnicima na Youtubeu. “Nije onako kako WADA to čini.” Kada ga je ARD upitao za komentar, King je neobično zanijekao da je ikada rekao tako nešto.
“Indikacije nisu dokaz” Prema objavi na Instagramu, urednički tim ARD-a za doping otkrio je da je King nekoć radio u tvrtci koja reklamira terapiju stimulatorima hormona rasta – istom klasom tvari na koje je Townsend bio pozitivan. King je potvrdio ARD-u da je bio zaposlen u centru kao fitness trener, ali Roderick Townsend nije odgovorio na zahtjev za komentar.
Slučaj Townsend ima političku dimenziju. Oslobađajuća presuda od strane USADA-e protiv Townsenda, unatoč njegovoj neobičnoj obrani, i njegovom odnosu s Justinom Kingom, doista je iznenađujuća s obzirom na tekući spor između USADA-e i WADA-e u vezi s kineskim plivačima.
Nakon što su ARD i New York Times objavili priču u travnju 2024., Tygart je postao najglasniji kritičar WADA-e. Tygart je optužio WADA-u za zataškavanje što je posljedično dovelo do krize povjerenja u globalni antidopinški sustav. Tygart je međutim naglasio za ARD da se slučaj Townsend drastično razlikuju od slučajeva u Kini te je dodao da se WADA odlučila ne žaliti na odluku USADA-e u slučaju Townsend. (V.B)
Foto: Sportschau
6. Hrvatski festival hodanja
I ove godine Turistička zajednica Ličko-senjske županije, kao jedan od naših partnera u provedbi Nacionalnog programa „Živjeti zdravo“, organizira po šesti put Hrvatski festival hodanja u trajanju od dva dana (31. kolovoza u Otočcu i 1. rujna 2023. u Gospiću). Hodanje se odvija na 3 rute, po uzoru na višednevne festivale hodanja u drugim europskim zemljama.
31.8.2024. Otočac / 1.9.2024. Gospić
Od 25.8.2022 u Verdalu u Norveškoj, na generalnoj skupštini IML Walking Association (International Marching League) Hrvatski Savez Hodanja je svečano primljen u obitelj IML-a. Brojni posjetitelji iz IML-ove obitelji su najavili dolazak na hodanje u Otočac i u Gospić. Ne sumnjamo u vrhunsku organizaciju ovog festivala, kao i uvijek do sad, te u najavu i praćenje od strane lokalnih i nacionalnih medija.
Festival i ove godine ističe ulogu i dobrobiti hodanja kao osnovnog i najpristupačnijeg oblika kretanja čovjeka. Hrvatski zavod za javno zdravstvo, kao pokretač ovog festivala, aktivno sudjeluje i nastavlja promicati Nacionalni program „Živjeti zdravo“ i hodanje kao jedan od zdravih stilova života te podizati svijest i broj redovitih hodača u Republici Hrvatskoj.
U Gospiću i Otočcu su ponuđene po tri rute (10, 20 i 30 km), ovisno o preferencijama i mogućnostima sudionika. Organizatori su mislili na sve pa Vas tako očekuju službene majice, voda, voće pa čak i prijevoz između dva grada (uz kotizacije za dva dana). Na Vama je samo da ponesete dobru volju, zagrijane nožice i cipele pravog broja i dođete provesti dva dana u dobrom društvu, uz tjelesnu aktivnost i prekrasan krajolik koji krasi našu Liku.
Sve dodatne informacije možete pronaći na: https://www.croatiawalk.com/
Obavijest o održavanju predavanja u HGK-u, Prilog VIII. Uredbe CLP
Obavještavamo Vas da će predstavnice Službe za toksikologiju održati predavanje 13.09.2024. s početkom u 09.00 sati u prostorima Hrvatske gospodarske komore, Rooseveltov trg 2, Zagreb na temu Prilog VIII. Uredbe CLP – najbitnije informacije.
Dodatne informacije možete pronaći na sljedećoj poveznici: https://www.hgk.hr/primjena-jedinstvenog-identifikatora-formule-ufi-i-priprema-za-inspekcijski-nadzor-najava.
COVID-19 u Hrvatskoj (3.9.2024.)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 35. kalendarskom tjednu (tjedan od 26. kolovoza do 01. rujna 2024.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 880 prijava COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 35. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.
Nedostatak jasnih protokola
Slučaj Jannika Sinnera dokazuje da teniski autoriteti još uvijek nisu naučili lekciju – Sinner je dvaput bio pozitivan, ali mu je ipak dopušteno natjecanje dok se istraga tiho odvijala u pozadini.
Godine 1997., ATP koji upravlja muškim tenisom, pozvao je Andrea Agassija da objasni pozitivan dopinški test koji je ukazivao na prisutnost kristalnog metamfetamina. Agassi je tvrdio da je nesvjesno popio „začinjeno“ piće koje mu je donio pomoćnik. Njegovo objašnjenje je prihvaćeno i slučaj je odbačen. Godine 2009. Agassi je u svojoj autobiografiji priznao da je lagao. To je trebalo dovesti do promjena u teniskom antidopinškom protokolu. 15 godina od Agassijeva slučaja, teniske vlasti još uvijek nisu ni blizu formiranja dosljednog popisa o tome kako se nositi s pozitivnim dopinškim testovima. Dana 20. kolovoza, Međunarodna agencija za integritet tenisa – tijelo osnovano kako bi se bavilo kršenjem antidopinških pravila – objavila je da je prvi tenisač svijeta Jannik Sinner “oslobođen svih nedjela” unatoč tome što je dvaput bio pozitivan na zabranjeni klostebol. Objavljeno je to dan nakon što je Sinner osvojio Cincinnati Masters.
Očekivano, došlo je do vala kritika, a tenisači su optuživali ITIA-u i druge teniske vlasti za favoriziranje načina na koji su postupali u slučaju Sinner. U ožujku je Sinner prvi put bio pozitivan i izrečena mu je privremena suspenzija. Igrač se žalio i suspenzija je već sutradan ukinuta. Osam dana kasnije ponovno je bio pozitivan, žalio se i suspenzija je ukinuta nakon četiri dana. Sinner i njegov tim rekli su da je njegov fizioterapeut Glacomo Naldi posjekao prst, a Sinnerov kondicijski trener Umberto Ferrara savjetovao mu je da koristi ljekoviti sprej. Sprej je sadržavao klostebol koji je ušao u Sinnerov sustav kada je Naldi masirao igrača bez upotrebe rukavica. Od ožujka do kolovoza ITIA je tiho radila u pozadini prije nego što su zaključili da nije bilo nikakvog prekršaja. Čini se nedosljednim da je Sinneru bilo dopušteno profesionalno natjecanje tijekom istražnog razdoblja, umjesto da je suspendiran. U tom je razdoblju također postao svjetski igrač broj 1. Drugi propust je taj što je slučaj držan u tolikoj tajnosti da je činjenica da je Sinner bio pozitivan izašla na vidjelo tek kada ga je ITIA oslobodila krivnje 20. kolovoza. Nedosljednosti također leže u tome kako su ITIA i teniske vlasti rješavale prethodne slučajeve. Sinneru je trebalo biti zabranjeno igrati tijekom istražnog razdoblja. To je standardni protokol. Nakon završetka istrage, na temelju rezultata, igraču bi moglo biti dopušteno da se vrati nastupanju na turnirima. Upravo je takav bio postupak u slučaju Simone Halep.
Halep, bivša prva igračica svijeta u pojedinačnoj konkurenciji, bila je pozitivna na zabranjenu tvar roksadustat u kolovozu 2022. te je suspendirana. Žalila se Sportskom arbitražnom sudu. Sud je odlučio da “nema značajne krivnje”. Na teniske terene se vratila 17 mjeseci kasnije, na Mastersu u Miamiju ove godine.
Sinner je tvrdio da je njegov slučaj drugačiji jer su on i njegov tim točno znali kako je tvar ušla u njegovo tijelo.
Nepovjerenje između upravnog tijela i igrača može se samo povećavati jer su standardni postupci iskrivljeni u korist igrača koji je osvojio naslov Australian Opena mjesec dana prije nego što je bio pozitivan na dopinškom testu. Teniska su tijela često koristila žrtvene jarce kako bi pokazala svoju ozbiljnost prema dopingu/antidopingu. To su igrači koji nemaju financijsku potporu kakvu je imao Sinner niti visok profil kakav uživa Talijan. Oštre nedosljednosti dovele su do toga da je 24-struki Grand Slam prvak Novak Đoković ustvrdio da postoji “nedostatak standardiziranih i jasnih protokola”.
Jedno izvješće tvrdilo je da je tenisačima bilo dopušteno raditi vlastite dopinške testove, svojevoljno – na French Openu 2019., US Openu 2021. i Mastersu u Miamiju 2022. Jasno je da je nakon toga bilo nepotrebno uopće provoditi dopinšku kontrolu na samim natjecanjima. Na taj je način bilo omogućeno, onima koji su se dopingirali, da pokušaju isprati zabranjene tvari iz svog tijela. (V.B)
Foto: prvatna arhiva
Proveden projekt: “Evaluacija Smjernica za programe smanjenja šteta povezanih sa zlouporabom droga”
U Republici Hrvatskoj su Smjernice za programe smanjenja šteta povezanih sa zlouporabom droga usvojene u ožujku 2015. od strane Povjerenstva za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske. Smjernice definiraju pojmove koji podrazumijevaju sve oblike i aktivnosti u području smanjenja šteta, pružaju preporuke za razvitak inovativnih programa u području smanjenja šteta i okvira za djelovanje u različitim okruženjima i područjima smanjenja šteta te promiču dostupnost spomenutih programa na svim područjima Republike Hrvatske.
U Smjernicama su navedeni i Minimalni EU standardi kvalitete (izrađeni na temelju EU Akcijskog plana o drogama 2009. – 2012.) koji su usmjereni na unapređenje kvalitete i učinkovitosti intervencija u području smanjenja šteta povezanih sa zlouporabom droga.[1] Sastavni dio Smjernica čini Dodatak Smjernicama – Popis ustanova i organizacija koje provode programe smanjenja šteta u Republici Hrvatskoj s uključenim intervencijama koje provode.
S obzirom na to da je od izrade Smjernica prošlo desetljeće u kojem su se dogodile brojne promjene koje obuhvaćaju prikupljena nova saznanja, provedena brojna znanstvena istraživanja, promjene u obrascima korištenja droga, donošenje novih strateških dokumenata i promjene povezane s institucionalnim okvirom tijekom 2023. godine, u koordinaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo proveden je Projekt evaluacije Smjernica za programe smanjenja šteta povezanih sa zlouporabom droga.
[1] Vlada Republike Hrvatske, Ured za suzbijanje zlouporabe droga. (2016). Smjernice za programe smanjenja šteta povezanih sa zlouporabom droga. Dostupno na: https://drogeiovisnosti.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Smjernice/Smjernice%20za%20programe%20smanjenje%20%C5%A1teta%20web%20FINAL.pdf
Svjetski dan spolnog zdravlja, 4. rujna 2024.
OBILJEŽAVANJE SVJETSKOG DANA SPOLNOG ZDRAVLJA 04.RUJNA 2024.
Rujan – Mjesec svjesnosti o raku u dječjoj dobi
Rujan je posvećen podizanju svijesti o raku u dječjoj dobi, mjesec u kojem se globalna zajednica okuplja kako bi podržala djecu oboljelu od ove teške bolesti i njihove obitelji. Simbolizira ga zlatna vrpca.
Rak je drugi najčešći uzrok smrti kod djece, a svake godine dijagnosticira se tisućama djece širom svijeta. Ovaj mjesec naglašava važnost ranog otkrivanja, istraživanja i razvoja boljih tretmana, dok se istovremeno pruža podrška oboljelima i širi svijest o potrebama najmlađih pacijenata. Kroz različite kampanje i aktivnosti, Mjesec svjesnosti o raku u dječjoj dobi podsjeća nas na važnost zajedničke borbe za zdraviju budućnost djece.
Za učinkovitu borbu protiv raka u dječjoj dobi, nužno je upoznati se s nekim osnovnim činjenicama:
– Rak je najčešći uzrok smrti kod djece
– Leukemija je najčešći oblik raka kod djece, a slijede tumori mozga
– 50% slučajeva raka kod djece dijagnosticira se djeci mlađoj od 5 godina
– Mnogi simptomi raka u djece su nespecifični i vrlo česti, što uvelike otežava dijagnostiku
Najčešći simptomi raka kod djece
Rano otkrivanje raka je ključno, a to posebno vrijedi kod djece. Zato Organizacija za dječji rak i leukemiju (engl. Children’s Cancer and Leukaemia Group (CCLG)) izdvaja neke najčešće simptome raka kod djece:
– Umor i/ili blijeda koža
– Česte upale (primjerice) uha, grla ili pluća
– Perzistentni simptomi koji podsjećaju na gripu
– Krv u urinu ili stolici
– Lako nastajanje modrica ili osipa
– Znojenje ili groznice, posebice po noći
– Neprestani bolovi (primjerice) kostiju, zglobova, leđa ili nogu, a koji se mogu pogoršavati noću
– Neobjašnjivo šepanje ili slabost nogu
– Problemi poput proljeva, zatvora ili boli prilikom pražnjenja crijeva
– Kvržice, oticanje ili slične promjene na tijelu
– Promjene na oku (poput bijelog sjaja u oku, što se najčešće može vidjeti na fotografijama)
– Gubitak kilograma ili teško dobivanje na tjelesnoj masi
– Promjene madeža
– Konstantan plač i vrištanje kod male djece
– Specifično za tumore mozga: glavobolje, vrtoglavica, nespretnost
Više informacija o simptomima raka kod djece možete pronaći ovdje.
Rak u dječjoj dobi u Hrvatskoj
Prema zadnjim objavljenim podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj je u 2021. godini dijagnoza maligne bolesti postavljena u 115 djece (52 u dobi od 0-4 godine, 27 u dobi 5-9 godina i 36 u dobi od 10-14 godina). Najčešći tipovi raka bile su leukemije (34 slučaja), limfomi (20 slučajeva) i maligni tumori mozga i središnjeg živčanog sustava (14 slučajeva).
Stope incidencije malignih bolesti u djece u Hrvatskoj u zadnjih 20 godina su stabilne, dok su stope mortaliteta u padu od 1,8 % godišnje, slično kao i u drugim usporedivim zemljama.
Dijagnoza i promjene u svakodnevnom životu koje nastupe nakon dijagnoze raka kod djeteta predstavljaju veliki stres za dijete i obitelj. Roditeljima je potrebna podrška u suočavanju s izazovima, što uključuje ravnomjernu dostupnost liječenja i pravovremenu psihološku pomoć.
Reference:
Hripavac u Hrvatskoj (30.8.2024.)
Prema podacima Registra zaraznih bolesti Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, u periodu od 1. 1. 2023. do 30. 8. 2024. godine, zaprimili smo 6615 prijava oboljelih od hripavca.
U prethodnom tjednu nije bilo novih prijava oboljenja od hripavca.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti je dinamičan i ovdje prikazani brojevi odražavaju broj prijava u trenutku izrade izvještaja. Podaci o broju oboljelih bit će ažurirani na tjednoj razini.
Najveći broj oboljelih bilježimo u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.
| Dob | Oboljeli |
| 0 | 242 |
| 1-4 | 383 |
| 5-9 | 650 |
| 10-14 | 2731 |
| 15-19 | 1569 |
| 20-40 | 449 |
| 41-59 | 464 |
| 60+ | 127 |
| Ukupno | 6615 |