U organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja koji se obilježava 10. listopada 2025., održan je stručni skup posvećen jednom od gorućih problema mentalnog zdravlja u svijetu rada – burnoutu.
Skup je pozdravnim govorom otvorila mr. sc. Tanja Lelas, dr. med., spec. medicine rada i športa, istaknuvši kako burnout više nije samo individualni problem, već ozbiljan javnozdravstveni izazov koji utječe na kvalitetu života, produktivnost i širu društvenu zajednicu. Sudionicima se obratila i Helena Koren, mag. psih., spec. psih. med. rada, naglasivši važnost podizanja svijesti o mentalnom zdravlju i sve učestalijim poteškoćama povezanim s radnim mjestom.
Uvodno izlaganje održale su Barbara Raguž Pečur, mag. psih. i Petra Bekavac, mag. psih. koje su predstavile pregled dosadašnjih spoznaja o burnoutu – od razvoja samog konstrukta, faza i rizičnih čimbenika, instrumenata procjene, podataka o učestalosti do mjera prevencije. Također su prikazale aktivnosti Službe za medicinu rada i športa, prevenciju invalidnosti i psihosocijalne rizike na radnom mjestu, uključujući projekte MH4HRM i Burnout Prevent, kao i rad Savjetovališta za psihosocijalne rizike.
O tome kako izgleda burnouta u ordinaciji obiteljske medicine govorila je Vanja Pintarić Japec, dr. med., spec. obit. med. iz Doma zdravlja Zagreb – Centar i Hrvatskog društva obiteljskih doktora HLZ-a, koja je, uz primjere iz prakse, predstavila i rezultate istraživanja o burnoutu među liječnicima u Hrvatskoj.
Prim. Aldenita Matić, dr. med., spec. psihijatar, subspec. psihoterapije i socijalne psihijatrije iz Klinike za psihijatriju Vrapče, prikazala je dijagnostičke pristupe i diferencijalnu dijagnostiku burnouta u psihijatrijskoj praksi te moguće terapijske opcije.
O tome kada i kako intervenirati govorila je Tihana Zadravec Vrbanc, dr. med., spec. psihijatar iz Klinike za psihijatriju Sveti Ivan, prikazavši simptome koji upućuju na potrebu za intervencijom, tijek liječenja i terapijske programe.
Na temu burnouta i zdravlja radnika, Karmen Bradvica-Kelava, dr. med., spec. medicine rada i športa, objasnila je zdravstvene učinke burnouta te odgovorila na pitanje je li burnout profesionalna bolest, pojasnivši razloge zašto trenutačno nije, kao i uvjete koje bi bilo potrebno ispuniti da to postane.
O praćenju dobrobiti službenika u javnoj upravi, strateškom okviru i dosadašnjim rezultatima EU TSI projekta govorio je Tomislav Mičetić, dipl. oec. iz Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.
Kao primjer dobre prakse, Paula Putar, mag. psih. iz tvrtke SICK MOBILISIS d.o.o. predstavila je aktivnosti i benefite koje tvrtka nudi svojim zaposlenicima radi očuvanja i poticanja dobrobiti, kao i način na koji prate učinke svojih intervencija.
U završnom dijelu skupa istaknuto je kako je nužno kontinuirano govoriti o temi mentalnog zdravlja u svijetu rada, poticati svijest o važnosti prevencije i ranog prepoznavanja simptoma te ohrabrivati pojedince da potraže pomoć kada im je ona potrebna.
Skupu je prisustvovalo više od 70 sudionika različitih profila – liječnika, psihologa, stručnjaka zaštite na radu, medicinskih sestara i drugih profesionalaca koji se u svom radu bave očuvanjem zdravlja radno aktivne populacije.
