Od pojave prvooboljelih od bolesti Zapadnog Nila na području Hrvatske početkom srpnja pa do uključivo 10. rujna 2018. godine, bolest je laboratorijski potvrđena u ukupno 39 osoba. Temeljem raspoloživih podataka, većina oboljelih osoba (35) je zaražena na području sjeverozapadnog i istočnog dijela Republike Hrvatske. Najveći broj oboljelih zabilježen je u Osječko-baranjskoj županiji (14 oboljelih), te na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije (9 oboljelih). Ostale županije s potvrđenim slučajevima bolesti Zapadnog Nila u ljudi su Vukovarsko-srijemska (3), Varaždinska (3), Brodsko-posavska (2), Koprivničko-križevačka (2), Karlovačka (1), Međimurska (1), Požeško-slavonska (1), Istarska (1) i Šibensko-kninska županija (1). S obzirom na mjesto boravka u vrijeme inkubacije, dvoje oboljelih je zaraženo izvan Hrvatske, dok se u dvoje oboljelih ne može sa sigurnošću utvrditi mjesto zaražavanja. U većine oboljelih se radi o kliničkom obliku bolesti koji zahvaća središnji živčani sustav (tzv. neuroinvazivni oblik bolesti), a u jedne je osobe bolest završila smrtnim ishodom.
Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i suzbijanje bolesti je do 6. rujna 2018. godine na širem području Europe zabilježeno ukupno 1 112 slučajeva bolesti Zapadnog Nila u ljudi, od čega 798 oboljelih u državama članicama EU-a, a 314 u susjednim državama EU-a. Najviše oboljelih je registrirano u Italiji (327), Srbiji (262) i Grčkoj (168), ali i drugim državama: Mađarskoj (134), Rumunjskoj (117) itd. Tijekom navedenog razdoblja je zabilježen 71 smrtni ishod zbog bolesti Zapadnog Nila.
Najvažnijim vektorom za prijenos infekcije se smatra komarac vrste Culex, no i druge vrste komaraca mogu prenijeti infekciju. Rizik prijenosa na nekom području ovisi o prisutnosti virusa, domaćinu u kojem se uzročnik (virus) razmnožava, vektorima-komarcima te osjetljivim (neimunim) osobama.
Tijekom ljetnih mjeseci, kad se evidentiraju oboljeli, u osoba koji se jave liječniku sa simptomima koji mogu upućivati na bolest Zapadnog Nila, u dijagnostičkoj obradi treba razmišljati i o ovoj bolesti.
Da bi se smanjio rizik pojave infekcije, potrebno je aktivno uključivanje svih članova zajednice, od građana do institucija. Važno je pravovremeno, sukladno Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, na razini lokalnih zajednica planirati i provoditi preventivne dezinsekcijske mjere suzbijanja komaraca (čl. 4-8). Predviđeno je da županije, općine i gradovi odnosno Grad Zagreb osiguraju njihovo provođenje s naglaskom na sanacijske postupke u okolišu radi uklanjanja potencijalnih legla i suzbijanja ličinki komaraca kao i za to potrebna financijska sredstva.
S provođenjem mjera suzbijanja se počinje u proljeće, prije početka sezone komaraca i kontinuirano ih se provodi do jeseni. Suzbijanje odraslih komaraca (zamagljivanje, zadimljavanje …), nije dugotrajno učinkovito i provodi se samo kao nadopuna u slučaju da osnovne mjere nisu bile dovoljne.
Aktivnim uključivanjem građani mogu smanjiti uvjete za razvoj komaraca.
Da biste se zaštitili od uboda komaraca, preporučuju se individualne mjere zaštite:
• primjena repelenata, sredstava koja odbijaju komarce, na otkrivene dijelove tijela (prema uputama proizvođača)
• izbjegavanje boravka na otvorenom u razdoblju najveće aktivnosti komaraca, od sumraka, tijekom noći do zore, ako je provedivo
• nošenje odjeće dugih rukava i nogavica prilikom boravka na otvorenom, ako to dopuštaju vremenske prilike
• primjena zaštitnih mreža na prozorima i vratima
• primjena različitih repelenata za prostore.