COVID -19 U Hrvatskoj (4.1.2026)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 1. kalendarskom tjednu (tjedan od 29. prosinca 2025. do 4. siječnja 2026.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljene su 152 prijave COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 1. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo donio je protokole o suradnji i postupanjima te smjernice koji se odnose na tretman osoba s problemom ovisnosti o drogama, alkoholu i kockanju
Hrvatski zavod za javno zdravstvo donio je nekoliko važnih protokola i smjernice kojima će se unaprijediti međuresorna i međusektorska suradnja te postupanja koja se odnose na tretman osoba s problemom ovisnosti.
Protokol o međusektorskoj suradnji u provedbi tretmana ovisnosti o alkoholu i kockanju
Cilj Protokola je osigurati koordiniranu i pravodobnu skrb za osobe s problemima i poremećajima uzrokovanim alkoholom te osobe s dijagnozom patološkog kockanja na način da im se omogući individualizirani tretman sukladno njihovim potrebama kroz učinkovito i koordinirano praćenje od strane različitih dionika u tom procesu, ali i evaluaciju učinkovitosti tretmana. Protokolom se definiraju, u skladu s važećim zakonskim propisima, načela suradnje na području tretmana i oporavka od ovisnosti o alkoholu i kockanju, nositelji obveza, postupanja nadležnih tijela prilikom pružanja skrbi, u okviru, zdravstvenog sustava, sustava socijalne skrbi i zatvorskog i probacijskog sustava i njihova međusobna suradnja te suradnja s KLA/KLOK prilikom osiguravanja intervencija i skrbi za osobe s problemom ovisnosti o kockanju i alkoholu, kao i način razmjene informacija između nadležnih tijela, ustanova i KLA/KLOK koje sudjeluju u pružanju skrbi.
Protokol o postupanju i suradnji između zdravstvenog sustava, sustava socijalne skrbi i kazneno-represivnog sustava pri tretmanu osoba s problemom ovisnosti o drogama
Cilj Protokola je osigurati pravodobno i usklađeno postupanje nadležnih tijela prilikom pružanja skrbi i tretmana skupinama osoba s problemom ovisnosti o drogama, a osobito trudnicama/rodiljama/majkama s problemom ovisnosti o drogama, djeci čiji roditelji imaju problem ovisnosti o drogama te maloljetnicima koji eksperimentiraju s drogama od strane nadležnih tijela zdravstvenog sustava, sustava socijalne skrbi i kazneno-represivnog sustava. Protokolom se definiraju, u skladu s važećim zakonskim propisima, nositelji obveza i načini postupanja prema navedenim ciljanim skupinama, oblik, način i sadržaj suradnje između nadležnih tijela i ustanova koje sudjeluju u pružanju skrbi i tretmanu te način razmjene informacija među ustanovama (zdravstvenog sustava, sustava socijalne skrbi, zatvorskog i probacijskog sustava) u cilju pravodobne i učinkovite intervencije, zaštite i skrbi korisnika.
Protokol o prikupljanju, obradi i izvještavanju o pokazatelju Zahtjevi za liječenjem zbog uporabe droga
Cilj Protokola je osigurati podatke i informacije o rizičnom ponašanju i obrascima korištenja droga kod osoba s problemom ovisnosti, pomoći pri procjenjivanju stupnja pojavnosti korištenja droga na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini te postići njihovu usporedivost na razini Europske unije, a kako bi se na temelju istih kreirale učinkovite politike tretmana. Također, svrha Protokola je osigurati jedinstvenu metodu za prikupljanje podataka i izvještavanje jedinica/ustanova koje pružaju usluge tretmana o profilu osoba s problemom ovisnosti, kao i uskladiti definirani set podataka sa zahtjevima EUDA-e.
Smjernice za psihosocijalni tretman osoba s problemom ovisnosti
Cilj Smjernica je osigurati kvalitetu tretmana ovisnosti o drogama, alkoholu, duhanu i ponašajnih ovisnosti putem definiranja i standardiziranja na dokazima utemeljenih psihosocijalnih intervencija, dok su posebni ciljevi usmjereni na: definiranje na dokazima učinkovitih psihosocijalnih intervencija u zdravstvenom, socijalnom i penalnom sustavu; osiguranje najbolje moguće kvalitete usluge u okviru psihosocijalnog tretmana osoba s problemom ovisnosti u skladu s njihovim individualnim potrebama; unaprjeđivanje suradnje među pružateljima usluga psihosocijalnog tretmana, kako između državnih institucija i nevladinog sektora, tako i među državnim institucijama iz različitih sustava i provedbu evaluacije psihosocijalnog tretmana ovisnosti uključujući i evaluaciju samih psihosocijalnih intervencija.
Svi protokoli i smjernice dostupni su na sljedećim poveznicama:
- Protokol medjusektorska suradnja alkohol i kockanje_2025 (PDF, 360.4 KB)
- Protokol o postupanju i suradnji_2025 (PDF, 419.4 KB)
- Protokol TDI nacionalni zahtjev za lijecenjem_2025 (PDF, 495.8 KB)
• Prilog_Korisnicke upute za registraciju i unos podataka o osobama lijecenim zbog uporabe psihoaktivnih droga (PDF, 645.3 KB)
- Smjernice za psihosocijalni tretman_2025 (PDF, 787.6 KB)
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026. (52. tjedan 2025.)
U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2025./2026., zaključno s 28. prosincem 2025. godine pristiglo 29771 prijava oboljelih od gripe, od čega je 5051 prijava zaprimljena u posljednjem, 52. tjednu (grafikon 1.). Manji broj zaprimljenih prijava oboljelih od gripe u posljednjem tjednu vjerojatno je povezan s manjim brojem radnih dana a ne stvarnim padom broja oboljelih.
Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.
Prijave gripe zaprimljene su iz svih županija, pri čemu se u 52. tjednu najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi u Varaždinskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji (grafikon 2.).
Grafikon 2. Stopa prijava gripe prema županijama u 52. tjednu u sezoni 2025./2026.
Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)
Grafikon 3. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.
U usporedbi s istim razdobljem zadnjih desetak sezona, bilježi se raniji porast broja oboljelih od gripe. Primjerice, od mjeseca listopada zaprimljeno je 29771 prijava u odnosu na 667 prijava lanjske sezone. U tom periodu zbog gripe je na bolničko liječenje zaprimljeno ukupno 950 oboljelih, od kojih 45 na jedinici intenzivnog liječenja. Lanjske sezone je u isto vrijeme hospitalizirano zbog gripe ukupno 69 oboljelih, od kojih 3 u jedinici intenzivnog liječenja.
Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone do sada su prijavljena pet smrtna ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.
Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnjih 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.
Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona
Manji broj zaprimljenih prijava oboljelih od gripe u ovom tjednu vjerojatno je povezan s manjim brojem radnih dana a ne stvarnim padom broja oboljelih.
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u posljednjem tjednu zabilježeno je 41 % pozitivnih nalaza na gripu. U pozitivnim uzrocima detektirani je virusi gripe A, pri čemu je među subtipiziranim uzorcima dokazano 50 % virusa tipa A/H3 i 50 % virusa tipa A/H1N1pdm09.
Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.
Izvješće – Korištenje zdravstvene zaštite u djelatnosti zdravstvene zaštite žena u Hrvatskoj u 2024. godini
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) u suradnji s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO) od 2019. g. redovito analizira i objavljuje podatke iz Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava Republike Hrvatske (CEZIH), koji se odnose na zdravstvenu skrb pruženu građanima u ordinacijama na razini primarne zdravstvene zaštite (opća/obiteljska medicina, zdravstvena zaštita predškolske djece, zdravstvena zaštita žena, stomatološka zdravstvena zaštita).
U ovom izvješću analizirani su podaci sadržani u komunikacijskim porukama koje su pristigle u HZZO iz ordinacija zdravstvene zaštite žena u Republici Hrvatskoj tijekom 2024. g., uključujući ginekološke ordinacije u domovima zdravlja i privatne ordinacije (u zakupu doma zdravlja).
Izvješće Korištenje zdravstvene zaštite u djelatnosti zdravstvene zaštite žena u Hrvatskoj u 2024. godini dostupno je putem sljedeće poveznice: Korištenje zdravstvene zaštite u djelatnosti zdravstvene zaštite žena u Hrvatskoj u 2024. godini
COVID-19 u Hrvatskoj (30.12.2025.)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 52. kalendarskom tjednu (tjedan od 22. do 28. prosinca 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 154 prijave COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 52. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.
Izvješće – Korištenje zdravstvene zaštite u djelatnosti obiteljske (opće) medicine u Hrvatskoj u 2024. godini
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) u suradnji s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO) od 2019. g. redovito analizira i objavljuje podatke iz Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava Republike Hrvatske (CEZIH), koji se odnose na zdravstvenu skrb pruženu građanima u ordinacijama na razini primarne zdravstvene zaštite (opća/obiteljska medicina, zdravstvena zaštita predškolske djece, zdravstvena zaštita žena, stomatološka zdravstvena zaštita).
U ovom izvješću analizirani su podaci sadržani u komunikacijskim porukama koje su pristigle u HZZO iz ordinacija opće/obiteljske medicine u Republici Hrvatskoj tijekom 2024. g., uključujući domove zdravlja, ordinacije posebnog dežurstva, privatne ordinacije (u zakupu doma zdravlja), ustanove za zdravstvenu skrb i vojne ordinacije.
Izvješće Korištenje zdravstvene zaštite u djelatnosti obiteljske (opće) medicine u Hrvatskoj u 2024. godini dostupno je putem sljedeće poveznice: Korištenje zdravstvene zaštite u djelatnosti obiteljske (opće) medicine u Hrvatskoj u 2024. godini.
Izvješće – Korištenje zdravstvene zaštite u djelatnosti zdravstvene zaštite predškolske djece u Hrvatskoj u 2024. godini
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) u suradnji s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO) od 2019. g. redovito analizira i objavljuje podatke iz Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava Republike Hrvatske (CEZIH), koji se odnose na zdravstvenu skrb pruženu građanima u ordinacijama na razini primarne zdravstvene zaštite (opća/obiteljska medicina, zdravstvena zaštita predškolske djece, zdravstvena zaštita žena, stomatološka zdravstvena zaštita).
U ovom izvješću analizirani su podaci sadržani u komunikacijskim porukama koje su pristigle u HZZO iz ordinacija zdravstvene zaštite predškolske djece u Republici Hrvatskoj tijekom 2024. g., uključujući domove zdravlja, ordinacije posebnog dežurstva i privatne ordinacije (u zakupu doma zdravlja).
Izvješće Korištenje zdravstvene zaštite u djelatnosti zdravstvene zaštite predškolske djece u Hrvatskoj u 2024. godini dostupno je putem sljedeće poveznice: Korištenje zdravstvene zaštite u djelatnosti zdravstvene zaštite predškolske djece u Hrvatskoj u 2024. godini.
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026. (51. tjedan 2025.)
U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2025./2026., zaključno s 21. prosincem 2025. godine pristiglo 24720 prijava oboljelih od gripe, od čega je 10378 prijava zaprimljena u posljednjem, 51. tjednu (grafikon 1.).
Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.
Prijave gripe zaprimljene su iz svih županija, pri čemu se u 51. tjednu najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi u Varaždinskoj županiji, zatim u Međimurskoj, Krapinsko-zagorskoj, Zadarskoj i Istarskoj županiji (grafikon 2.).
Grafikon 2. Stopa prijava gripe prema županijama u 51. tjednu u sezoni 2025./2026.
Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)
Grafikon 3. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.
U usporedbi s istim razdobljem zadnjih desetak sezona, porast broja oboljelih od gripe bilježi se nekoliko tjedana ranije. Primjerice, od mjeseca listopada zaprimljeno je 24720 prijava u odnosu na 448 prijava lanjske sezone. U tom periodu zbog gripe je na bolničko liječenje zaprimljeno ukupno 630 oboljelih, od kojih 24 na jedinici intenzivnog liječenja. Lanjske sezone je u isto vrijeme hospitalizirano zbog gripe ukupno 40 oboljelih, od kojih 2 u jedinici intenzivnog liječenja.
Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone do sada su prijavljena četiri smrtna ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.
Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnjih 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.
Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u posljednjem tjednu zabilježeno je 54 % pozitivnih nalaza na gripu. U pozitivnim uzrocima detektirani je virusi gripe A, pri čemu je među subtipiziranim uzorcima dokazano 87,5 % virusa tipa A/H3 i 12,5 % virusa tipa A/H1N1pdm09.
Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.
Dopinški slučajevi potresaju sportove
Tijekom proteklih tjedana zabilježeno je nekoliko značajnih dopinških slučajeva u različitim sportovima koji još jednom potvrđuju da borba protiv dopinga ostaje jedan od ključnih izazova modernog sporta. Tenis, biciklizam i MMA ponovno su se našli u fokusu javnosti zbog ozbiljnih kršenja antidopinških pravila.
Tenis: Privremena suspenzija mlade sportašice
Američka tenisačica Jessica Eudovic (18) privremeno je suspendirana nakon što su i A i B uzorci potvrdili prisutnost klostebola, anaboličkog steroida koji se nalazi naPopisu zabranjenih sredstava. U trenutku testiranja sportašica nije imala odobreno terapijsko izuzeće (TUE), što je automatski pokrenulo disciplinski postupak.
Slučaj je posebno osjetljiv zbog njezine mlade dobi i rane faze karijere, a nadležna tijela sada će utvrditi okolnosti unosa orkrivene tvari, uključujući mogućnost nenamjerne kontaminacije. Do konačne odluke, Eudovic ne smije nastupati na službenim turnirima.
Biciklizam: Četverogodišnja zabrana zbog biološke putovnice
Portugalski biciklist António Carvalho Ferreira kažnjen je četverogodišnjom sankcijom nakon što je analiza njegove biološke putovnice pokazala nepravilnosti u krvnim parametrima. Za razliku od klasičnih pozitivnih testova biološka putovnica omogućuje dugoročno praćenje fizioloških promjena koje mogu upućivati na korištenje dopinga.
Ova odluka uklapa se u dugogodišnje napore biciklizma da ojača povjerenje javnosti i smanji dopinške prevare, uz poruku da će se nepravilnosti sankcionirati čak i bez izravnog otkrivanja zabranjene tvari.
MMA: Suspenzija bivšeg prvaka zbog EPO-a
U svijetu MMA-a, bivši PFL prvak Movlid Khaybulaev suspendiran je na 12 mjeseci nakon što je testiranje potvrdilo prisutnost rEPO-a (rekombinantnog eritropoetina).
Osim suspenzije, organizacija PFL oduzela mu je titulu i osvojene novčane nagrade, čime je dodatno naglasila politiku stroge kontrole i nulte tolerancije prema dopingu. Ovaj slučaj ponovno je otvorio raspravu o potrebi češćeg testiranja boraca i izvan natjecanja. ( J.K.)
Incidencija raka u Hrvatskoj u 2023. godini
Populacijski registri za rak su javnozdravstveni alati koji prikupljaju podatke o svim slučajevima raka dijagnosticiranih na određenom geografskom području kako bi se mogli izračunati osnovni epidemiološki indikatori opterećenja bolešću i prema njima kreirale, usmjeravale i podešavale zdravstvene politike. Zbog kompleksnosti i opsežnosti procesa prikupljanja i obrade podataka, kao i čestih problema u pristupu potrebnim podacima, u velikoj većini europskih država izvještaji populacijskih registara za rak se tipično objavljuju od 18 do 24 mjeseca nakon završetka kalendarske godine na koju se odnose.
Registar za rak pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) je populacijski registar koji prati pojavnost raka na području Republike Hrvatske. Djeluje od 1959. godine, a prvi izvještaj napravljen je za 1968. godinu. Od 2015. godine dio je Nacionalnog javnozdravstvenog informacijskog sustava (NAJS) pri HZJZ.
Godišnji izvještaji Registra za rak redovito se objavljuju na web-stranicama HZJZ i dostupni su na poveznici. Radi se o dinamičkoj bazi podataka koja se konstantno nadopunjuje prema međunarodnim smjernicama te su objavljeni podaci podložni manjim promjenama. Stoga se podaci o broju slučajeva u nekoj godini objavljeni kod prikaza trendova bolesti mogu blago razlikovati od onih objavljenih u izvještaju za tu godinu, što je uobičajena praksa svih populacijskih registara za rak.
U 2023. godini zabilježeno je 26.736 novih dijagnoza raka (C00-C97 prema MKB-10 klasifikaciji bolesti, bez ne-melanomskog raka kože (C44*)), 14.239 u muškaraca (53%) i 12.497 u žena (47%). Ukupna godišnja gruba stopa incidencije, prema procjenama stanovništva Hrvatske sredinom 2023. godine Državnog zavoda za statistiku, bila je 692,7/100.000; 761,7/100.000 u muškaraca i 627,9/100.000 u žena.
Broj novopostavljenih dijagnoza vratio je se na prepandemijske vrijednosti, nakon smanjenja incidencije uzrokovanog okolnostima COVID-19 pandemije. Gotovo dvije petine (37%) svih novih slučajeva raka dijagnosticirano je u osoba mlađih od 65 godina (Slika 1).
Slika 1. Distribucija novih dijagnoza raka prema dobi prilikom postavljanja dijagnoze
Najčešća sijela raka kod muškaraca u 2023. godini bila su rak prostate (2927 slučajeva; 21% svih dijagnoza raka u muškaraca), rak dušnika, bronha i pluća (2388; 17%), rak debelog i završnog crijeva (2262; 16%), rak mokraćnog mjehura (753; 5%) i rak bubrega i bubrežne zdjelice (662; 5%). Kod žena najčešća sijela bila su rak dojke (3293 novih slučajeva; 26%), rak debelog i završnog crijeva (1558; 12%), rak dušnika, bronha i pluća (1306; 10%), rak tijela maternice (850; 7%) i rak štitnjače (659; 5%). Najčešća sijela raka u muškaraca i žena u 2023. prikazana su na slikama 2a i 2b.
Slika 2a. Najčešća sijela raka u muškaraca u 2023.
Slika 2b. Najčešća sijela raka u žena u 2023.
Najviše dobno-standardizirane stope incidencije raka (dobno specifične stope prema procjenama stanovništva sredinom godine za 2023., standardizirane na dobnu strukturu Popisa 2011.) u muškaraca zabilježene su u Međimurskoj, Varaždinskoj i Zagrebačkoj županiji, a najniže u Istarskoj, Zadarskoj i Osječko-baranjskoj županiji. Kod žena, stope incidencije raka bile su najviše u Karlovačkoj županiji, Gradu Zagrebu i Varaždinskoj županiji, a najniže u Virovitičko-podravskoj, Krapinsko-zagorskoj i Osječko-baranjskoj županiji. Podaci su prikazani na slikama 3a i 3b.
Slika 3a. Incidencija raka po županijama u 2023. godini, dobno-standardizirana stopa (HR11) na 100.000 stanovnika, muškarci
Slika 3b. Incidencija raka po županijama u 2023. godini, dobno-standardizirana stopa (HR11) na 100.000 stanovnika, žene
Detaljniji podaci dostupni su u dokumentu na poveznici: Podaci Registra za rak za 2023. godinu.
Također, podaci o incidenciji i mortalitetu od raka u Hrvatskoj od 2001. do 2022. godine dostupni su i u sklopu platforme Europskog sustava za informacije o raku (ECIS) na sljedećoj poveznici.
Popis lijekova za studeni 2025.
23. prosinca 2025.
Popisu lijekova registriranih u RH* do 30.11.2025. možete pristupiti na jedan od sljedećih načina:
putem naslovnice: https://www.hzjz.hr/sluzba-za-antidoping/ klikom na ikonu ‘Popis zabranjenih sredstava’
putem informativne stranice o popisu lijekova na kojoj se nalaze integrirana tražilica i dokument u pdf formatu: https://www.hzjz.hr/sluzba-za-antidoping/#popis-zabranjenih-sredstava
Za dodatne upite oko zabranjenih tvari u sportu koji se nalaze u lijekovima, dodatcima prehrani ili drugim proizvodima možete se obratiti Službi za antidoping putem emaila: tue@hzjz.hr ili telefonski na broj: 01/5510-653.
*Služba za antidoping HZJZ-a na mjesečnoj bazi objavljuje Popis lijekova registriranih u Hrvatskoj koji sadrže tvari zabranjene Popisom zabranjenih sredstava. Na ovaj način sportašima pružamo dodatnu podršku i pomoć vezano uz uzimanje lijekova radi liječenja različitih medicinskih stanja.
Popis je sastavljen tako da se u prvoj koloni abecednim redom može potražiti određeni lijek prema zaštićenom imenu. Nazivi lijekova u Popisu pojednostavljeni su na način da pružaju karakterističnu informaciju o nazivu lijeka, ali ne i puno ime lijeka koje se dodjeljuje prilikom registracije lijekova.
Osim u standardnom pdf formatu, omogućeno je i pretraživanje putem integrirane tražilice. Upisom znakova u polje pretraživača dobiju se rezultati pretraživanja prema unesenom zapisu u tražilici. (HZJZ)
Radni sastanak o korištenju zdravstvenih podataka za procjenu opterećenja nezaraznim bolestima u Hrvatskoj
U prostorijama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u četvrtak, 18. prosinca 2025. održan je radni sastanak „Using Health Data to Assess the Burden of Noncommunicable Diseases in Croatia“.
Sastanak je rezultat suradnje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Ministarstva zdravstva, Regionalnog ureda za Europu Svjetske zdravstvene organizacije i Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj.
Sastanak je bio podijeljen u dva dijela – prvi dio sastanka bio je namijenjen predstavljanju istraživačkog projekta u kojem sudjeluju stručnjaci sa sveučilišta Imperial College London, suradne točke Svjetske zdravstvene organizacije na temu nadzora i epidemiologije kroničnih nezaraznih bolesti, dok je drugi dio sastanka bio namijenjen predstavljanju radnog nacrta profila Hrvatske na temu kroničnih nezaraznih bolesti.
Na samom početku sastanka, sudionicima su se obratili izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, prim. dr. sc. Iva Pejnović Franelić, voditeljica Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Republici Hrvatskoj, dr.sc. Ivo Rakovac iz Europskog ureda Svjetske Zdravstvene organizacije i prim. Ivana Brkić Biloš, dr. med., voditeljica Službe za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Sastanak je svojim sudjelovanjem podržala doc. dr. sc. Marija Bubaš, prim. dr. med. spec., državna tajnica Ministarstva zdravstva. U pozdravnim govorima je istaknuto kako se Hrvatska, kao i druge europske zemlje, bori s „epidemijom“ kroničnih nezaraznih bolesti te visokom prevalencijom rizičnih čimbenika, što stvara opterećenje na zdravstveni sustav i utječe na kvalitetu života stanovnika. Naglašena je važnost međusektorske suradnje, ali i kontinuirane suradnje sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom.
Istraživački projekt NCD Risk Factor Collaboration koji se bavi praćenjem podataka o rizičnim čimbenicima, uključujući hipertenziju, predstavio je profesor Majid Ezzati iz Imperial College London, pokazavši na primjerima drugih zemalja korištenu metodologiju i dobivene rezultate. Voditelj odjela za podatkovnu znanost i analitiku Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Pero Ivanko, mag. soc., je zatim održao predavanje o izvorima zdravstvenih podataka u Hrvatskoj. Nakon predstavljanja zdravstvenih podataka, uslijedila je rasprava o usklađenosti zdravstvenih podataka o hipertenziji dostupnih Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo s potrebama istraživačkog projekta te je dogovorena daljnja suradnja.
Drugi dio sastanka je dr. sc. Ivo Rakovac iz Europskog ureda Svjetske Zdravstvene Organizacije prisutnima predstavio radni nacrt profila Hrvatske na temu nezaraznih bolesti. Profili država na temu nezaraznih bolesti su dokumenti koje periodično izrađuje i izdaje Svjetska zdravstvena organizacija, a koji na temelju zadnjih dostupnih podataka stvaraju sliku stanja, ali i kretanja, nezaraznih bolesti i rizičnih čimbenika u pojedinoj državi. Tijekom predstavljanja radnog nacrta, sudionici sastanka raspravljali su o rezultatima i izvorima podataka, te planovima za suradnju.
COVID-19 u Hrvatskoj (23.12.2025.)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 51. kalendarskom tjednu (tjedan od 15. do 21. prosinca 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 400 prijava COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 51. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.
Predstavljanje nove promotivne kampanje Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke
U srijedu 17. prosinca 2025. u zagrebačkom Cynic bar&bistro-u održano je predstavljanje nove promotivne kampanje Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke. Događanje je okupilo predstavnike zdravstvenih institucija, nevladinih udruga, medija i stručnjake s ciljem dodatnog osvještavanja važnosti redovitih mamografskih pregleda i pravovremenog otkrivanja bolesti.
Na početku je nacionalna koordinatorica programa prim. dr. sc. Andrea Šupe Parun kroz kratki film prikazala retrospektivu dosadašnjih medijskih kampanja koje su pratile provedbu programa, naglasivši njihov značaj u podizanju svijesti i poticanju žena na odaziv.
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak istaknuo je kako su dosadašnji rezultati programa posljedica kontinuiranog ulaganja u prevenciju i rano otkrivanje, ali i značajnog napretka u dijagnostici i terapiji. U aktualnom ciklusu program je proširen za dvije dodatne dobne skupine, s namjerom da se postupno spusti dobna granica za poziv na mamografiju na 45 godina, budući da se rak dojke sve češće pojavljuje u mlađoj životnoj dobi. Istaknuo je da je rak dojke i dalje je najčešći oblik zloćudne bolesti kod žena u Hrvatskoj, ali zahvaljujući sustavnom probiru i unaprjeđenju liječenja, Hrvatska već devetu godinu zaredom bilježi 25-postotni pad smrtnosti od raka dojke.
Predsjednik Povjerenstva za organizaciju, stručno praćenje i kontrolu kvalitete Nacionalnog programa prof. dr. sc. Boris Brkljačić naglasio je da se program stalno unaprjeđuje u skladu s novim dostignućima u medicini. Među važnim pomacima istaknuti su dopunski ultrazvučni pregledi za žene s gustim dojkama, preporuke za magnetsku rezonancu dojki kod žena s vrlo gustim tkivom te dostupnije genetsko testiranje na mutacije koje nose znatno povećan rizik za rak dojke i jajnika.
Ministrica zdravstva doc. dr. sc. Irena Hrstić podsjetila je da se Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke provodi već 19 godina i smatra se najuspješnijim preventivnim programom u Hrvatskoj. Istaknula je važnu ulogu medijskih kampanja u povećanju odaziva na preventivne preglede. Zahvaljujući suvremenim terapijskim protokolima rak dojke sve češće prestaje biti smrtonosna bolest i postaje kronično stanje uz znatno produljenje životnog vijeka, što dodatno naglašava vrijednost ranog otkrivanja.
Na kraju je prim. dr. sc. Andrea Šupe Parun predstavila novi promotivni spot, osmišljen kako bi dodatno potaknuo žene na redovite mamografske preglede i time pridonio ranom otkrivanju bolesti.
Predavanje na stručnom seminaru HBS-a
Hrvatski boksački savez organizirao je stručni seminar za sve hrvatske trenere boksa. Seminar je održan u subotu, 20. prosinca 2025. u Zagrebačkom boksačkom centru, Velesajam.
Za izdavanje trenerskih licenci bilo je potrebno i antidopinško predavanje namijenjeno trenerima i pratećem osoblju sportaša. Oko 50-tak sudionika seminara dobilo je sve ono što je u kontekstu antidopinga/dopinga u sportu potrebno usvojiti i u praksi primjeniti. (V.B)
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.2. biolog u zdravstvu/molekularni biolog koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za toksikologiju
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 14. studenog 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.2. biolog u zdravstvu/molekularni biolog koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za toksikologiju.
Više pogledajte ovdje.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.3. psiholog koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za mentalno zdravlje
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 14. studenog 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.3. psiholog koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za mentalno zdravlje.
Više pogledajte ovdje.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.1. zdravstveni radnik prvostupnik u javnom zdravstvu u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezarazanih bolesti
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 14. studenog 2025. za prijam na rad na određeno vrijeme do povratka radnice s porodiljnog dopusta za radno mjesto 2.1. zdravstveni radnik prvostupnik u javnom zdravstvu u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezarazanih bolesti.
Više pogledajte ovdje.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.2. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za zdravstvenu ekologiju
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 14. studenog 2025. za prijam na rad na određeno vrijeme do povratka radnice s porodiljnog dopusta za radno mjesto 2.2. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za zdravstvenu ekologiju.
Više pogledajte ovdje.
Obavijest o rezulatatima javnog natječaja – 1.7. referent (kemijski tehničar) u Službi za mikrobiologiju
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 14. studenog 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.7. referent (kemijski tehničar) u Službi za mikrobiologiju.
Više pogledajte ovdje.