Slučaj Sinner je uistinu specifičan
Nedavni skandal Sinnera, trenutno prvoplasiranog tenisača, šokirao je sportski svijet nakon što je Talijan postigao dogovor vezan uz dopinški prekršaj, što je rezultiralo tromjesečnom suspenzijom. U noći 14. veljače, njegov odvjetnik Jamie Singer razgovarao je s višim odvjetnikom WADA-e. Sljedećeg jutra objavljeno je da je Sinner prihvatio tromjesečnu zabranu. Muški broj jedan i WADA potvrdili su da su postigli “sporazum o rješavanju slučaja” oko njegova dva pozitivna dopinška testa od prošlog ožujka.
Incident je izazvao intenzivnu raspravu, postavljajući pitanja o pravednosti i integritetu. Vrijeme isključenja znači da će se Jannik Sinner vratiti točno na vrijeme za sljedeći Grand Slam – French Open, koji je na rasporedu 25. svibnja u Parizu. Sporni dogovor između njegova odvjetničkog tima i WADA-e izazvao je tvrdnje o povlaštenom tretmanu, pri čemu je nekoliko igrača izrazilo zabrinutost oko integriteta čistog sporta i jednakopravnosti sportaša.
Talijan je tvrdio da je klostebol, zabranjeni steroid, ušao u njegov sustav slučajnom kontaminacijom tijekom masaže koju je provodio njegov fizioterapeut. WADA je uložila žalbu na presudu da Sinner “nije kriv niti nemaran”, što je na CAS-u moglo dovesti do sankcije od jedne do dvije godine. Unatoč uvjerenju u svoju nevinost, Sinner je oklijevao prihvatiti tromjesečnu suspenziju. Njegov odvjetnik Singer je rekao: “Kada sam govorio ‘pa, gledaj, možda bismo se trebali nagoditi za tri mjeseca’, on je govorio ‘zašto bismo to učinili ako je prvi neovisni sud utvrdio da uopće nema razloga za sankciju, zašto bih sada prihvatio tri mjeseca?'” Singer je savjetovao: “Nikad se ne zna što će se dogoditi na ročištu, znamo da WADA forsira godinu dana. Dakle, mogućnost od tri mjeseca, po mom mišljenju, bila bi dobra mogućnost.” WADA je smatrala da je Sinner trebao biti kažnjen zbog principa stroge odgovornosti, ali jednako tako treba sagledati i eventualnu krivnju njegovog pratećeg osoblja. Glavni savjetnik WADA-e, Ross Wenzel, rekao je: “Ovo je slučaj koji je bio milijun milja daleko od dopinga”, dodajući da znanstveni dokazi pokazuju da se nije radilo o sportaševom namjernom dopingu.
Glavna točka kontroverze je zašto Sinnerovi bivši fizioterapeut i trener, koji su bili odgovorni za ulazak klostebola u njegov sustav, nisu bili suočeni s odgovornošću. Giacomo Naldi koristio je sprej Trofodermin koji se izdaje bez recepta, a koji mu je osigurao Umberto Ferrara – ali niti jedan nije prozvan za kršenje dopinškog pravila. 23-godišnjak se u međuvremenu razišao s njima, ali kako se takva pogreška mogla dogoditi – I to u vrhunskom i bogatom sportu? U međuvremenu, Ferrara, kao da ničega nije ni bilo, nastavlja suradnju s Matteom Berrettinijem. (V.B)
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2024./2025. (8. tjedan 2025.)
U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2024./2025., zaključno sa 23. veljače 2025. godine pristiglo 34620 prijava oboljelih od gripe, pri čemu je u zadnjem tjednu zaprimljeno 4854 prijava (grafikon 1.).
Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2024./2025.
Prijave oboljelih pristigle su iz svih županija, pri čemu se u 8. tjednu najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi u Varaždinskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji (grafikon 2.).
Grafikon 2. Stope prijava oboljelih od gripe prema županijama u 7. tjednu u sezoni 2024./2025.
Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)
Grafikon 3. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2024./2025.
Kretanje gripe tijekom tekuće sezone je unutar očekivanog u usporedbi s prethodnim sezonama (grafikon 4.).
Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 6 sezona
Tijekom tekuće sezone zaključno sa osmim tjednom zbog gripe i njezinih komplikacija hospitalizirano je ukupno 1537 oboljelih, od kojih 103 na jedinicama intenzivnog liječenja. Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone do sada su prijavljena četrdeset četiri smrtna ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u osmom tjednu je oko 40 % pozitivnih uzoraka na gripu, pri čemu i dalje dominira virus gripe B.
Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.
PROGOVORI – SPEAK UP
Pomozite nam zaštititi sportaše i integritet sporta. Svaki put kad netko iznese informaciju o dopingu, približavamo se čistim i poštenim uvjetima za sve sudionike u sportu. Znamo da je iznošenje osjetljivih informacija “velika” odluka – odluka o kojoj morate dobro promisliti.
Pozdravljamo hrabrost potrebnu za izražavanje zabrinutosti oko dopinga. Informacije koje nam povjerite, shvaćamo vrlo ozbiljno. Ova web stranica je siguran način da prijavite aktivnost za koju mislite da je u suprotnosti s antidopinškim pravilima. Bez obzira na to odlučite li ostati anonimni ili nam dostavite svoje podatke za kontakt, sve što nam kažete je strogo povjerljivo. (V.B)
Hrvatski dan liječnika 2025.
Svakoga 26. veljače obilježava se Hrvatski dan liječnika koji se odnosi na doktore medicine i doktore dentalne medicine, ali zapravo se odnosi i na sve one u medicini i sve one koji trebaju liječnike da rade zajedno kako bi zdravstveni sustav bio što bolji za sve.
Nacionalni dan liječnika ima bogatu povijest, na taj je dan još 1874. godine osnovan Hrvatski liječnički zbor (HLZ), utemeljen radi unapređenja zaštite zdravlja naroda, stručnog i znanstvenog rada, njegovanja liječničke etike i zaštite staleških interesa. Ovo, godišnje obilježavanje služi kao trenutak za odavanje počasti predanosti, vještini i odlučnosti liječnika da budu posvećeni pružanju visokokvalitetne zdravstvene skrbi, zbog čega zaslužuju potporu svaki dan u godini. Pri tome se treba prisjetiti nevjerojatnog posla koji liječnici obavljaju svaki dan i izazova s kojima se suočavaju. Zdravstvena zaštita je puno više od pružanja preventivne skrbi, točne dijagnoze i liječenja bolesti, radi se i o tome da su to ljudi koji svjesno odlučuju da će svoje živote posvetiti pomaganju drugima. Osim svojih kliničkih uloga, liječnici značajno pridonose medicinskim istraživanjima, inovacijama i stalnom poboljšanju vještina u pružanju zdravstvene skrbi. Ne treba zaboraviti da liječnici provode više od desetljeća na izobrazbi, usavršavanju, kako bi bili najbolje osposobljeni i spremni za obavljanje važne, pa i vitalne uloge u svojim zajednicama. Zahvalnost i poštovanje za neumorni trud liječnika izražavaju ovom prilikom mnoge naše zdravstvene ustanove, kao i pacijenti.
Dobra je spoznaja da i dalje postoji interes mladih za područje medicine, iako se liječnička profesija suočava s mnogim ozbiljnim izazovima. Uz proslavu ovog dana, treba spomenuti neke od izazova s kojima se suočavaju kako bi se podigla svijest o njima i pokrenuo dijalog. Jedan od njih svakako je burnout, sindrom sagorijevanja, izgaranja liječnika na poslu, kao stanje emocionalne, fizičke i mentalne iscrpljenosti uzrokovano pretjeranim i dugotrajnim stresom. Liječnici očito nisu jedina profesija koja se bavi traumatičnim situacijama na poslu, no dugo radno vrijeme, veliko radno opterećenje i administrativna opterećenja u zdravstvenom sustavu mogu utjecati na dobrobit liječnika, dovodeći do sagorijevanja. U tom smislu pitanje zadovoljstva liječnika zahtijeva stalnu pozornost i podršku, između ostalog i kroz stvaranje što boljih radnih uvjeta, osiguravanje adekvatnih omjera zdravstvenih radnika, primjerene plaće koja drži korak s inflacijom, kao i radne fleksibilnosti koja više odgovara potrebama ljudi. Uz razumijevanje određenih izazova i poteškoća, njihovo rješavanje, poboljšavanje radnog okruženja te davanje jasne podrške napredovanju liječnika, smanjit će se i potreba razmišljanja liječnika o odlasku u druge sredine ili čak o napuštanju liječničke profesije.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, brojnost liječničke profesije krajem veljače 2025. godine predstavlja 16.408 doktora medicine sa zaposlenjem u sustavu zdravstva, od kojih su 10.462 ili 64% liječnice. U zdravstvu je isto tako zaposleno 4.112 doktora dentalne medicine, od kojih je 2.821 ili 69% žena.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo sudjeluje u zajedničkoj akciji JA HEROES (Joint Action on HEalth woRkfOrce to meet health challEngeS) na temu zdravstvene radne snage za suočavanje s izazovima u području zdravlja i zdravstva. U projektu sudjeluje 19 europskih zemalja i 51 partnerska organizacija koje rade zajedno na poboljšanju kapaciteta planiranja zdravstvene radne snage kako bi se osigurala dostupnost, održivost i otpornost zdravstvenog sustava. Projekt je planiranog trajanja od veljače 2023. do lipnja 2026. godine. Opći cilj projekta je poboljšati kapacitete zemalja za planiranje radne snage u zdravstvu za budućnost. Tijekom projekta će se provesti i dijalog o politikama na temu planiranja radne snage u zdravstvu sa svim relevantnim dionicima u zdravstvenom sustavu Republike Hrvatske. Glavni ciljevi dijaloga o ljudskim resursima u zdravstvu su: poboljšati razumijevanje problema, utvrditi potencijalna rješenja i postići konsenzus o najboljem načinu nastavka rješavanja izazova. Glavni ishod dijaloga je dogovor oko prijedloga unapređenja planiranja ljudskih resursa u zdravstvu.
Nacionalni dan borbe protiv vršnjačkog nasilja
„Ako ste neutralni u situacijama nepravde, odabrali ste stranu tlačitelja.“ – Desmond Tutu
Posljednja srijeda u veljači rezervirana je za Dan borbe protiv vršnjačkog nasilja. Ove godine ga obilježavamo 26. veljače.
Definicije vršnjačkog nasilja razvijale su se kroz vrijeme, posebno s pojavom elektroničkog nasilja, no njegova su ključna obilježja ostala ista. Vršnjačko nasilje definira se kao bilo koje agresivno ponašanje koje uključuje sljedeće aspekte:
1) namjera da se načini šteta
2) opetovanost
3) jasna neravnopravnost moći između počinitelja nasilja i žrtve (Gaffney, Ttofi i Farrington, 2021).
Kako bi se podigla svijest o vršnjačkom nasilju te kako bi se potaknuo sustavniji rad na prevenciji nasilja, Hrvatski sabor je u veljači 2017. godine donio Odluku o proglašenju Nacionalnog dana borbe protiv vršnjačkog nasilja, koji je poznat i pod nazivom Dan ružičastih majica. Dan ružičastih majica počeo se obilježavati u Kanadi 2007. godine nakon što je dječak koji je nosio ružičastu majicu u znak podrške majci oboljeloj od maligne bolesti bio izložen vršnjačkom nasilju.
Iako se vršnjačko nasilje ponavlja, djeca i mladi ga često ne prijavljuju zbog straha od pojačavanja nasilja ili nesigurnosti u to je li određeno ponašanje nasilno.
Kada određeno ponašanje „prelazi granicu“? Kako prepoznati nasilje? Djeca mogu biti izložena brojnim vrstama nasilnog ponašanja, od tjelesnog preko verbalnog, socijalnog, seksualnog, do elektronskog, kao onoga koje je posljednje prepoznato (Reić Ercegovac, 2016). Iako nasilje može poprimiti različite oblike (od nanošenja ozljeda osobi preko izrugivanja, ponižavanja do izoliranja), zajedničke karakteristike nasilnog ponašanja su da prelazi osobne granice i da kod žrtve izaziva neugodne emocije (poput prestrašenosti, tuge, ljutnje itd).
Koje su posljedice vršnjačkog nasilja? Posljedice mogu biti dugotrajne, mogu otežavati svakodnevno funkcioniranje i prouzrokovati osobnu patnju. Postoje jasni dokazi iz longitudinalnih istraživanja da doživljeno vršnjačko nasilje može uzrokovati smetnje mentalnog zdravlja u odraslosti, poput depresivnosti, anksioznosti i suicidalnosti. Vršnjačko nasilje je prepoznato kao vodeći javnozdravstveni problem koji povećava rizik za lošije zdravlje, niže socijalne i obrazovne ishode u kasnijim razdobljima. Ove posljedice nisu ograničene na žrtve nasilja, nego na sve uključene u nasilje, kao što su počinitelji i žrtve-počinitelji: u odnosu na opću populaciju, veća je vjerojatnost da će se počinitelji nasilja osjećati tužno ili beznadno, imati suicidalne misli, nositi oružje, izostajati iz škole, opijati se, ali i sami biti žrtve nasilja (Gereš i sur., 2021; Armitage, 2021).
Kako prepoznati da je dijete uključeno u nasilje?
Bilo koje dijete u bilo kojem trenutku može postati žrtvom nasilja. Važno je pravovremeno reagirati kada posumnjamo da bi dijete moglo biti izloženo nasilju. Neki od indikatora mogu biti promjene u ponašanju i navikama – dijete je tjeskobno, sniženog raspoloženja, češće plače, izražava strah od odlaska u školu, izbjegava školu, odbija jesti ili pojačano jede, teško usniva i održava san. Može postati i agresivno i uznemireno, razviti psihosomatske simptome, poput glavobolja, trbobolja, vrtoglavica, bolova u mišićima. Mogu se pojaviti i suicidalne misli i namjere.
Što učiniti kada primijetimo da je prisutno vršnjačko nasilje?
Svaka osoba u djetetovu okruženju – roditelji, učitelji, vršnjaci – može pridonijeti stvaranju sigurnog i podržavajućeg okruženja. Ako sumnjate da je dijete izloženo nasilju, obratite se stručnim službama i potražite pomoć.
U nastavku donosimo poveznice na kojima možete pronaći korisne informacije o postupanju u slučaju sumnje na nasilje.
Uz žrtve, važno je pružiti pomoć i osobi koja se ponaša nasilno, s jasnom porukom da činjenje nasilnih djela nije dozvoljeno i da se neće tolerirati. Oni koji čine nasilje trebaju biti rano prepoznati uz razumijevanje da vjerojatno imaju probleme u više područja svog života. Na institucijama je dugotrajni zadatak sustavnog rada na prevenciji vršnjačkog nasilja. Nasilje nije privatna stvar – odgovornost je svih nas da ga zaustavimo i spriječimo.
Vjerovanja i stavove koji podržavaju otvorenu upotrebu agresije, i normaliziraju nasilje, potrebno je mijenjati na svim razinama društva.
Literatura:
Armitage, R. (2021). Bullying in children: impact on child health. BMJ paediatrics open, 5(1).
Gereš, N., Orpinas, P., Rodin, U., Štimac-Grbić, D., & Mujkić, A. (2021). Bullying and Attitudes Toward Masculinity in Croatian Schools: Behavioral and Emotional Characteristics of Students Who Bully Others. Journal of interpersonal violence, 36(7-8), 3496–3513. https://doi.org/10.1177/0886260518777011
Gaffney, H., Ttofi, M. M., & Farrington, D. P. (2021). What works in anti-bullying programs? Analysis of effective intervention components. Journal of school psychology, 85, 37-56.
Reić Ercegovac, I. (2016). Doživljeno vršnjačko nasilje: relacije s dobi, spolom, razrednim ozračjem i školskim uspjehom. Školski vjesnik: časopis za pedagogijsku teoriju i praksu, 65(2), 251-271.
COVID-19 u Hrvatskoj (25.2.2025.)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 8. kalendarskom tjednu (tjedan od 17. do 23. veljače 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 80 prijava COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 8. kalendarskom tjednu zabilježene su četiri prijave smrtnih ishoda od COVID-19 od kojih su dva nastupila u tjednima ranije.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.
Kenijac Kipkorir pod suspenzijom
Kenijski maratonac Brimin Misoi Kipkorir privremeno je suspendiran nakon što je bio pozitivan na dopinškom testu. Kipkorir, koji je pobijedio na maratonu u Sydneyju, u rujnu prošle godine, u rekordnom vremenu staze od 2:06:18, imao je pozitivan uzorak na testu izvan natjecanja 22. studenog 2024. “AIU je privremeno suspendirao Brimina Misoia Kipkorira (Kenija) zbog prisutnosti/uporabe zabranjenih tvari (EPO, furosemid)”, priopćila je u ponedjeljak Atletska jedinica za integritet (AIU). Maratonsko trčanje posljednjih je godina pogođeno nizom slučajeva dopinga visokog profila, osobito iz moćne Kenije. Kenijki Diani Kipyokei oduzeta je titula na Bostonskom maratonu 2021. zbog dopinga 2022. i izrečena joj je šestogodišnja zabrana. Kipkorir je osvojio i Frankfurtski maraton 2022. i 2023. godine. (V.B)
Poziv na testiranje – 2.2. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za epidemiologiju zaraznih bolesti
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 5. veljače 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme do povratka radnice s porodiljnog dopusta za radno mjesto 2.2. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za epidemiologiju zaraznih bolesti.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na testiranje – 2.1. doktor medicine u Službi za promicanje zdravlja
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 5. veljače 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme do povratka radnice s neplaćenog dopusta za radno mjesto 2.1. doktor medicine u Službi za promicanje zdravlja.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na testiranje – 1.7. zdravstveni radnik u javnom zdravstvu u Službi za mikrobiologiju
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 5. veljače 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.7. zdravstveni radnik u javnom zdravstvu u Službi za mikrobiologiju.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na testiranje – 1.6. medicinska sestra/tehničar prvostupnik u javnom zdravstvu u Službi za mentalno zdravlje
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 5. veljače 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.6. medicinska sestra/tehničar prvostupnik u javnom zdravstvu u Službi za mentalno zdravlje.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na testiranje – 1.5. psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za školsku i adolescentnu medicinu
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 5. veljače 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.5. psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za školsku i adolescentnu medicinu.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na testiranje – 1.4. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za školsku i adolescentnu medicinu
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 5. veljače 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.4. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za školsku i adolescentnu medicinu.
Više pogledajte ovdje.
Otkrivanje higenamina u biljnim proizvodima
Higenamin (HM) je benzilizokinolinski alkaloid prvi put izoliran 1974. iz akonita (jedan od najjačih prirodnih neurotoksina i kardiotoksina, op. a. ). Dovodi do značajnog poboljšanja sportske izvedbe, ali može povećati broj otkucaja srca i izazvati kontrakciju miokarda, posebno uzeminano u visokim dozama. Stoga je 2017. WADA HM izričito navela kao agonist klase S3 β2 i zabranila njegovo korištenje u sportu. U izvješću iz 2020. o antidopinškom testiranju, WADA je pokazala da je HM na drugom mjestu po otkrivanju β2 agonista. Studija je otkrila da je HM široko rasprostranjen u kineskim biljnim lijekovima (kao što su aconitum, lotosovo sjeme, herba asari i list lotosa, začini (kao što su papar, sečuanski papar, cimet i lovorov list) i voće cherimoya. Glavni uzrok pozitivnosti na HM kod sportaša bila je slučajna konzumacija hrane i lijekova koji sadrže HM.
Uz sve veću pozornost na kontrolu dopinga HM-om, razvijene su nove metode za otkrivanje ove tvari. Glavne analitičke metode uključuju tekućinsku kromatografiju visoke učinkovitosti – tandemsku masenu spektrometriju (HPLC–MS), plinsku kromatografiju–masenu spektrometriju (GC–MS), tekućinsku kromatografiju visoke učinkovitosti–elektrokemijsku detekciju (UPLC–ECD) i tekućinsku kromatografiju visoke učinkovitosti–tandemsku masenu spektrometriju (UPLC–MS). Međutim, ove metode imaju nedostatke, kao što su visoki troškovi, komplicirani koraci predprocesiranja i dugotrajna analiza. Posljednjih godina razvijeni su imunotestovi za brzo otkrivanje HM-a. Nuntawong sa Sveučilišta Kyushu po prvi je put uspješno pripremio monoklonsko protutijelo (mAb) (S)-higenamina i razvio neizravni kompetitivni enzimski imunosorbentni test (ic-ELISA) i koloidno zlato–imunokromatografsku testnu traku (CG–ICTS) za brzo kvantitativno otkrivanje HM-a u nekim kineskim lijekovima. Zhou sa Sveučilišta Jiangnan proizveo je vremenski razdvojenu fluorescentnu mikrosferu – imunokromatografsku test traku (TRFM–ICTS) za brzo kvantitativno određivanje HM-a u funkcionalnoj hrani. Međutim, ove metode detekcije zahtijevaju kompliciran proces pripreme uzorka. Magnetska zrnca (MB) su vrsta nanomaterijala sa superparamagnetskim svojstvima, fleksibilnom modifikacijom, dobrom stabilnošću i disperzijom, jednostavnim rukovanjem i lakim odvajanjem. Imunomagnetske kuglice (IMB), pripremljene kovalentnim vezanjem protutijela na funkcionalne MB, mogu se koristiti za ekstrakciju analita iz matrice složenog uzorka. Mogli bi učinkovito uhvatiti specifične lijekove malih molekula i postići brzo pročišćavanje i ciljano obogaćivanje putem vanjske magnetske sile. Stoga metode predtretmana temeljene na IMB-u i imunotestovi visoke osjetljivosti imaju značajan potencijal za kombiniranu analizu tragova dopinga koji se prenosi hranom. U ovoj studiji razvijena je metoda ic-ELISA s brzim obogaćivanjem IMB-om za brzo kvantificiranje HM-a u biljnim proizvodima i ovo bi moglo biti prvi put da se identificira HM u ekstraktu mekih koralja (grass coral, engl). (V.B)
Poziv na testiranje – 1.3. psiholog koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za promicanje zdravlja
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 5. veljače 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.3. psiholog koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za promicanje zdravlja.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na testiranje – 1.2. doktor medicine u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 5. veljače 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.2. doktor medicine u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na testiranje – 1.1. doktor medicine, specijalist u Službi za promicanje zdravlja
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 5. veljače 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.1. doktor medicine, specijalist u Službi za promicanje zdravlja.
Više pogledajte ovdje.
Otkrivanje higenamina u biljnim proizvodima
Higenamin (HM) je benzilizokinolinski alkaloid prvi put izoliran 1974. iz akonita (jedan od najjačih prirodnih neurotoksina i kardiotoksina, op. a. ). Dovodi do značajnog poboljšanja sportske izvedbe, ali može povećati broj otkucaja srca i izazvati kontrakciju miokarda, posebno uzeminano u visokim dozama. Stoga je 2017. WADA HM izričito navela kao agonist klase S3 β2 i zabranila njegovo korištenje u sportu. U izvješću iz 2020. o antidopinškom testiranju, WADA je pokazala da je HM na drugom mjestu po otkrivanju β2 agonista. Studija je otkrila da je HM široko rasprostranjen u kineskim biljnim lijekovima (kao što su aconitum, lotosovo sjeme, herba asari i list lotosa, začini (kao što su papar, sečuanski papar, cimet i lovorov list) i voće cherimoya. Glavni uzrok pozitivnosti na HM kod sportaša bila je slučajna konzumacija hrane i lijekova koji sadrže HM.
Uz sve veću pozornost na kontrolu dopinga HM-om, razvijene su nove metode za otkrivanje ove tvari. Glavne analitičke metode uključuju tekućinsku kromatografiju visoke učinkovitosti – tandemsku masenu spektrometriju (HPLC–MS), plinsku kromatografiju–masenu spektrometriju (GC–MS), tekućinsku kromatografiju visoke učinkovitosti–elektrokemijsku detekciju (UPLC–ECD) i tekućinsku kromatografiju visoke učinkovitosti–tandemsku masenu spektrometriju (UPLC–MS). Međutim, ove metode imaju nedostatke, kao što su visoki troškovi, komplicirani koraci predprocesiranja i dugotrajna analiza. Posljednjih godina razvijeni su imunotestovi za brzo otkrivanje HM-a. Nuntawong sa Sveučilišta Kyushu po prvi je put uspješno pripremio monoklonsko protutijelo (mAb) (S)-higenamina i razvio neizravni kompetitivni enzimski imunosorbentni test (ic-ELISA) i koloidno zlato–imunokromatografsku testnu traku (CG–ICTS) za brzo kvantitativno otkrivanje HM-a u nekim kineskim lijekovima. Zhou sa Sveučilišta Jiangnan proizveo je vremenski razdvojenu fluorescentnu mikrosferu – imunokromatografsku test traku (TRFM–ICTS) za brzo kvantitativno određivanje HM-a u funkcionalnoj hrani. Međutim, ove metode detekcije zahtijevaju kompliciran proces pripreme uzorka. Magnetska zrnca (MB) su vrsta nanomaterijala sa superparamagnetskim svojstvima, fleksibilnom modifikacijom, dobrom stabilnošću i disperzijom, jednostavnim rukovanjem i lakim odvajanjem. Imunomagnetske kuglice (IMB), pripremljene kovalentnim vezanjem protutijela na funkcionalne MB, mogu se koristiti za ekstrakciju analita iz matrice složenog uzorka. Mogli bi učinkovito uhvatiti specifične lijekove malih molekula i postići brzo pročišćavanje i ciljano obogaćivanje putem vanjske magnetske sile. Stoga metode predtretmana temeljene na IMB-u i imunotestovi visoke osjetljivosti imaju značajan potencijal za kombiniranu analizu tragova dopinga koji se prenosi hranom. U ovoj studiji razvijena je metoda ic-ELISA s brzim obogaćivanjem IMB-om za brzo kvantificiranje HM-a u biljnim proizvodima i ovo bi moglo biti prvi put da se identificira HM u ekstraktu mekih koralja (grass coral, engl). (V.B)
Održana jednodnevna edukacija mrtvozornika
Stotinjak novoimenovanih mrtvozornika iz svih krajeva Hrvatske sudjelovalo je na edukaciji koju organizira Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i Zavodom za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, održanoj 19. veljače 2025. u Zagrebu.
Tijekom edukacije novoimenovani mrtvozornici osposobljeni su za obavljanje uloge mrtvozornika koja uključuje preglede umrlih, kontrolni pregled prije kremiranja te utvrđivanje vremena i uzroka smrti u rokovima i na način propisan Pravilnikom. Teme stručnih predavanja bile su propisi koji reguliraju preglede umrlih, značajke prirodnih i nasilnih smrti, određivanje vremena smrti te primjena smjernica Svjetske zdravstvene organizacije u utvrđivanju uzroka smrti.
Predavanja su održali doc. dr. sc. Marijan Erceg dr. med., voditelj Odjela za mortalitetnu statistiku Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Tena Tomljanović mag. iur. iz Ministarstva zdravstva, prof. dr. sc. Davor Mayer dr. med. i prof. dr. sc. Vedrana Petrovečki dr. med., sa Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Održana javnozdravstvena akcija u Veteranskom centru Daruvar
U Veteranskom centru Daruvar 12. veljače 2025. godine, održana je javnozdravstvena akcija za hrvatske branitelje koju su organizirali Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Ministarstvo hrvatskih branitelja, u suorganizaciji s Veteranskim centrom – podružnica Daruvar.
Javnozdravstvenoj akciji su prisustvovali izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja, ravnatelj Veteranskog centar dr. sc. Josip Lucić, umirovljeni general, pomoćnik ravnatelja za kvalitetu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo doc. dr. sc. Tomislav Benjak, dr. med., pomoćnik ravnatelja Veteranski centar – podružnica Daruvar Dren Stoček. Na javnozdravstvenoj akciji iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo nazočila je Marinka Šimunović Gašpar, mag. med. techn., univ. mag. admin. sanit.
U sklopu javnozdravstvene akcije hrvatskim braniteljima se iz krvi mjerio šećer, kolesterol i HbA1c, određivao se indeks tjelesne mase te mjerio pedobrahijalni indeks i krvni tlak. Ovom se javnozdravstvenom akcijom želi skrenuti pozornost na veću brigu za svoje zdravlje i važnosti prevencije te ranog otkrivanja vodećih kroničnih nezaraznih bolesti, posebno kardiovaskularnih bolesti, periferne arterijske bolesti i dijabetesa.
