Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Hrvatski dan nepušenja – poziv na okrugli stol

22. VELJAČE 2023. , SRIJEDA U 10.30 SATI

EDUKACIJSKI CENTAR HRVATSKOG ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO, ROCKEFELLEROVA 12, ZAGREB

Uz Svjetski dan nepušenja (31. svibnja), u Hrvatskoj se od 2003. godine obilježava i nacionalni dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima (engl. World No Tobacco Day). Hrvatski dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima obilježava se prvog dana Korizme ove godine je 22. veljače, posebnost tog dana je što većina ljudi razmišlja o odricanju od nečega u čemu uživa tijekom godine. Dan bez duhanskog dima je dan kojim se želi potaknuti pušače na prestanak pušenja. Kao i prema modelu koji se provodi u drugim zemljama, obilježavanjem Dana bez duhanskog dima nastoji se potaknuti pušače da ne zapale cigaretu 24 sata kako bi uvidjeli da to nije nemoguće i nastavili s apstinencijom. To je prilika da pušači razmisle o svojoj ovisnosti o cigaretama, da im nepušači pomognu da se odreknu cigareta. Povodom Hrvatskog dana nepušenja – Dana bez duhanskog dima, Hrvatski zavod za javno zdravstvo zajedno sa Nacionalnim povjerenstvom za borbu protiv pušenja Ministarstva zdravstva organizira okrugli stol. Okrugli stol će biti održan 22. veljače 2023., srijeda u 10.30 sati u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Rockefellerova 12, Zagreb.

Okrugli stol bit će i prilika da prikažemo situaciju s pušenjem kod mladih, potaknemo pušače na prestanak, podsjetimo na Škole nepušenja, te izazove koje donose novi duhanski proizvodi i e-cigarete. Pozivamo sve zainteresirane stručnjake da nam se pridruže na Okruglom stolu te sudjeluju u raspravi s primjerima dobre prakse.

Duhan je odgovoran za smrt više od 8 milijuna ljudi godišnje.Više od 7 milijuna tih smrtnih slučajeva posljedica je izravne uporabe duhana, dok je oko 1.2 milijuna posljedica izloženosti nepušača duhanskom dimu. Pušenje duhana izaziva ovisnost, oštećuje sve organske sustave u organizmu te povećava rizik za više od trideset bolesti.

Prema rezultatima istraživanja provedenog 2019. godine „Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji u Republici Hrvatskoj“ (istraživanje HZJZ-a i Institut za društvena istraživanja dr. Ivo Pilar) 38,4% odraslih puši, najviše u dobnoj skupini između 25. i 35. godine života (43,6%), dok muškarci nešto češće puše od žena (41,2% naspram 35,7%) .

Duhanski dim sadrži preko 7 000 različitih kemijskih sastojaka, od kojih neke posebno oštećuju srce i krvne žile. Najštetnije tvari iz duhanskog dima za krvožilni sustav su nikotin, katran i ugljični monoksid.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) “Duhanski proizvodi” se definiraju kao proizvod koji su u cijelosti ili djelomično napravljeni od listova duhana kao sirovine koji se proizvode za pušenje, žvakanje. Na tržištu se pojavio sve veći broj „Novih duhanskih proizvoda” koji se definiraju kao duhanski proizvod koji ne pripada ni jednoj od sljedećih kategorija:cigarete,duhan (za samostalno motanje, za lule i vodene lule,cigare i cigarilosi) ,duhan (za žvakanje, za šmrkanje ili za oralnu potrošnju) .

Prodaja cigareta smanjivala se tijekom godina proteklog desetljeća, što dovodi do razvoja i marketinga e-cigareta i novih duhanskih proizvoda (grijani duhanski proizvodi). Elektronički sustavi za isporuku nikotina(e-cigarete), koji se također nazivaju vaping uređaji ili olovke za vape, uređaji koji se koriste za pušenje ili „vape“ aromatizirane otopine. Prema SZO glavni sastojci otopine e-cigareta su: nikotin, propilen glikol sa ili bez glicerola i različita sredstva za poboljšanje okusa. Uz negativan utjecaj na zdravlje ljudi, negativno utječu na okoliš.Proizvođači e-cigareta ne dostavljaju jasne upute korisnicima kako pravilno odložiti korištene uređaje, litij-ionske baterije i iskorištene uljne patrone. E-cigarete su izrađene od plastike i metala i kao takve nisu biorazgradive što uzrokuje raspršenje mikroplastike i ulja u okoliš. Grijani duhanski proizvodi postupkom zagrijavanja stvaraju aerosol koji sadrži nikotin i štetne sastojke u obliku aditiva i aroma .Prema duhanskim tvrtkama, zagrijavanjem duhana, a ne spaljivanjem kao kod obične cigarete, značajno se smanjuje stvaranje štetnih tvari koje nastaju pri visokoj temperaturi povezane s izgaranjem navodi SZO.

Unatoč naporu duhanskih tvrtki da se dokaže smanjena štetnost kod konzumacije e-cigareta i grijanih duhanskih proizvoda,prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) prijavljeno je više od 2800 slučajeva, uključujući i 68 smrtna slučaja EVALI koja predstavlja upalni odgovor dišnog sustava koji nastaje zagrijavanjem i aerosolizacijom ulja koje se taloži u alveolarnom prostoru. EVALI uključuje stanja kao što su lipoidna pneumonia, pneumonitis uzrokovan preosjetljivošću, difuzno alveolarno krvarenje, akutna eozinofilna pneumonija navodi CDC.

Uz e-cigarete i grijane duhanske proizvode u ,,Proizvode sljedeće generacije“ spadaju SNUS i nikotinske vrećice.

SNUS je tradicionalni skandinavski bezdimni duhanski proizvod, reguliran je kao prehrambeni proizvod prema švedskom zakonu o hrani od 1970-ih. Konzumira se stavljanjem vrećice između desni i gornje usne na određeno vrijeme. Iako je opće prihvaćeno da su opasnosti po zdravlje od korištenja snusa puno manje nego kod pušenja, ostaje nejasnoća oko dugoročnih učinaka. Istraživanja su pokazala povezanost između upotrebe snusa i raka gušterače, te povezanost upotrebe snusa dijabetesom tipa 2, smrtonosnim srčanim udarima, povišenim krvnim tlakom te prijevremenim porodom i mrtvorođenošću.

Nikotinske vrećice slične su vrećicama za snus jer su napravljene za postavljanje između usna i desni, te ne zahtijevaju pljuvanje. Ne sadrže list duhana, već oblik dehidriranog nikotina (s dodanim aromama). Nikotin se apsorbira u krvotok preko sluznice u ustima. Vrećice također općenito sadrže biljna vlakna, arome i zaslađivače. Istraživači su upozorili da se nikotinske vrećice posebno sviđaju mladima i nepušačima, jer se prodaju u raznim voćnim okusima, u atraktivnom pakiranju i mogu se diskretno koristiti.

Tijekom sazrijevanja i traženja svoga identiteta, mlade su osobe sklone burnom, nepromišljenom reagiranju te počinju eksperimentirati sa svime što je zabranjeno. Eksperimentiranje duhanom povezano je sa željom da se isproba „zabranjeno voće“, ali i s obilježjem mladosti i nezrelosti, koja ne priznaje vezu između rizičnih ponašanja i loših posljedica koje mogu nastupiti odmah ili s vremenom.

Prema najnovijem Istraživanju o zdravstvenom ponašanju mladih (engl. Health Behaviour in School-aged Children; HBSC) provedenom 2022 g. veliki broj učenika/ca nije probao cigarete nikad u životu što je vidljivo iz slike 1. Trend pušenja barem jednom u 30 dana kod učenika/ca raste s dobi (slika 2). Vrlo nizak postotak učenika/ca puši cigarete svakodnevno (slika 3) dok najveći broj učenika/ca u dobi od 15 godina puši cigarete najmanje jednom tjedno. (slika 4).

LIITERATURA:

1. https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/tobacco

2. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/

3. Štimac Grbić, D., Glavak Tkalić, R. (Ur.). (2020). Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske: 2019. i analiza trendova uporabe 2011.-2019. Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.

4. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/

5. United States (US) Federal Drug Administration (FDA): Vaporizers, E-Cigarettes, and other Electronic Nicotine Delivery Systems (ENDS)

6. Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, S. Peeters, A. Gilmore, Tobacco Control, 2015

7. J. Foulds, L. Ramstrom, M. Burke, et al. Effect of smokeless tobacco (snus) on smoking and public health in Sweden. Tobacco Control, 2003. Swedish Food Regulations, Food Act (Livsmedelslagen SFS 2006:804). 2006

8. Royal College of Physicians. Harm reduction in nicotine addiction: helping people who can’t quit. A report by the Tobacco Advisory Group of the Royal College of Physicians. 2007

9. J. Luo , W. Ye, K. Zendehdel, et al., Oral use of Swedish moist snuff (snus) and risk for cancer of the mouth, lung, and pancreas in male construction workers: a retrospective cohort study. Lancet, 2007, Jun 16;369(9578),2015-20

10. T. Schmid, Smokeless Alternatives on the Upswing, Tobacco Asia, 3 February 2021

11. S. Peeters, A. Gilmore, Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, Tobacco Control, 2015

12. Gazdek D. (2014) Navika pušenja djelatnika u zdravstvu Koprivničko-križevačke županije. Nove staze 32:25-26

13. HBSC survey conducted in 2022 among Croatian pupils

Sudjelujte u natječaju projekta EU – JAMRAI

Razmišljate li kreativno?

#AntibioticResistanceSymbol

Pozivamo vas da sudjelujete u natječaju za dizajniranje prvog globalnog simbola koji će predstavljati otpornost na antibiotike. Pobjednik dobiva nagradu od 2000 eura!

Upotreba antibiotika nesumnjivo predstavlja revolucionarno medicinsko dostignuće. Zahvaljujući njima, nekad smrtonosne bolesni su postale gotovo pa bezazlene, čime su nebrojeni životi spašeni. Ipak, zbog tih istih antibiotika, točnije, zbog njihove prekomjerne i neprimjerene uporabe, ovo je dostignuće sada pod golemim rizikom. Naime, sve je više bakterija postalo otporno na antibiotike koji su u opticaju, a ukoliko se dosadašnji trendovi nastave, stručnjaci predviđaju kako bi do 2050. godine antimikrobna rezistencija mogla postati vodeći uzrok smrtnosti na globalnoj razini. Ukratko, radi se o gorućem javnozdravstvenom problemu, na koji je potrebna što sveobuhvatnija reakcija, i to u što skorijem roku.

Pristup „Jedno zdravlje“, koje karakterizira dosadašnju borbu s ovim izazovom, naglašava potrebu ujedinjenom pristupu zdravlju čovjeka, životinja i okoliša, kao i najužu suradnju stručnjaka iz područja veterine, humane medicine i znanosti o okolišu. Ipak, ovaj golemi globalni izazov treba dodatno, još udruženije djelovanje, a to je djelovanje svih nas. Zbog toga nam je potreban zajednički, svima poznat simbol oko kojeg ćemo se okupiti, koji će predstavljati našu zajedničku borbu.

Od takvog simbola očekujemo da nam omogući da se dublje razumijemo i na simboličkoj, neverbalnoj, kreativnoj razini djelovanja. Na taj ćemo način imati veće šanse ne samo ujedinjeno djelovati, već će i naše aktivnosti u smjeru zajedničkog cilja moći biti vidljivije, sveobuhvatnije, ali i atraktivnije. Imajući to u vidu, projekt EU-JAMRAI (engl. Joint action on antimicrobial resistance and health care associated infections) je raspisao natječaj kojim se traži prvi globalni simbol za otpornost na antibiotike. Treba napomenuti da se ne traži logo ili nešto slično, već nešto opipljivo, što bi svatko, bilo gdje, mogao izraditi kod kuće i nositi s ponosom, poput crvene vrpce koja označava borbu protiv AIDS-a.

Ovaj natječaj je otvoren do 31. ožujka 2020. godine, a najuspješniji kreativac bit će nagrađen iznosom od 2000 eura.

Više informacija o procesu prijave možete naći ovdje.

Više o projektu EU – JAMRAI možete pročitati ovdje.

Mišja groznica ili hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom

O kakvoj se bolesti radi i što je uzrokuje?

Mišja groznica je naziv bolesti koji se u javnosti često koristi za hemoragijsku groznicu s bubrežnim sindromom (HGBS). HGBS je virusna zoonoza, prvenstveno bolest šumskih mišolikih glodavaca poznata kao bolest prirodnih žarišta. Javlja se u određenim geografskim područjima u kojima su nužno zadovoljeni ekološki uvjeti (abiotički – klima, vodeni tokovi, tlo, padaline, uz biotičke – biljne i životinjske zajednice) da bi se uzročnik bolesti mogao trajno održavati na određenom području.

Bolest uzrokuju Hantavirusi, koji su rasprostranjeni u raznim dijelovima svijeta, kako u Aziji, tako i od sjevera do juga Europe. U Hrvatskoj je bolest stalno prisutna pretežno u kontinentalnim područjima, s različitom učestalošću od godine do godine.

Svake se godine bilježe pojedinačni ili sporadični slučajevi, a ciklički epidemije odnosno povremeno se registrira povećan broj oboljelih osoba, kao što je bilo 1995., 2002., 2012. te 2014. godine.

U Hrvatskoj su poznata neka prirodna žarišta odnosno enzootska područja, npr. neke šume u Lici, Karlovačkoj županiji, Zagrebačkoj županiji, Slavoniji, Gorskom Kotaru, Medvednica, međutim rasprostranjenost ove zoonoze u Hrvatskoj nije u potpunosti poznata.

Tko je rezervoar i domaćin uzročnika?

Mišoliki glodavci su prirodni rezervoari i prenositelji virusa. Uzročnik prirodno kruži i održava se među mišolikim glodavcima.

Kod nas u Hrvatskoj su to: riđa voluharica (Clethrionomys glareolus) i žutogrli miš (Apodemus flavicollis), a uz njih u manjoj mjeri i šumski miš (Apodemus sylvaticus), poljski miš (Apodemus agrarius) te livadna voluharica (Microtus agrestis).

Ta infekcija za njih nije opasna, no čini ih rezervoarima virusa kojeg izlučuju u okolinu, najviše mokraćom i izmetom. Ušavši u njihov svijet odnosno područje tzv. prirodnog žarišta, ljudi se, srećom u pravilu rijetko, u određenim okolnostima mogu zaraziti i razboljeti.

Kako se bolest prenosi?

Čovjek se može zaraziti:

izravnim ili posrednim kontaktom s izlučevinama (mokraća, izmet ili slina) zaraženih glodavaca, udisanjem aerosola ili prašine koja sadrži uzročnike
unosom uzročnika iz izlučevina zaraženih glodavaca kroz oštećenu kožu ili sluznicu oka, nosa i usta onečišćenim rukama ili
kontaminiranom ili zagađenom vodom ili hranom (kao npr. neoprani šumski plodovi)
neposrednim kontaktom sa zaraženim glodavcima

Bolest se najčešće ne prenosi sa čovjeka na čovjeka.

Mišja groznica je vezana uz izravan ili posredan dodir s divljim mišolikim glodavcima i njihovim izlučevinama, a do nešto češćeg obolijevanja ljudi obično dolazi u godinama velike brojnosti malih glodavaca (tzv. “mišje godine”). Na njihovu brojnost mogu utjecati razni promjenjivi ekološki čimbenici pa se često ne može u potpunosti objasniti niti prognozirati. Poznato je da obilje hrane pogoduje većem broju, dok dugotrajne zimske hladnoće smanjuju broj glodavaca.

Koji su simptomi bolesti?

Bolest se najčešće manifestira 1 do 2 tjedna nakon izlaganja inficiranoj izlučevini glodavca (vrlo rijetko inkubacija može trajati i do 8 tjedana) naglim nastupom visoke tjelesne temperature, praćene zimicom i jakom glavoboljom, nakon kojih slijede jaki bolovi u trbuhu i leđima, koji mogu biti praćeni mučninom i povraćanjem, zamućenim vidom te ponekad crvenilom lica i konjunktiva te osipom. Kasniji se simptomi bolesti mogu manifestirati smanjenom količinom izlučivanja urina i razvitkom zatajenja bubrega, ali i naglim padom tlaka, pojavom krvarenja i razvojem stanja šoka.

Tko najčešće obolijeva?

Na osnovi opisanog se može zaključiti da su osobe koje zbog prirode posla ili rekreativno (šumski radnici, poljoprivrednici, lovci, planinari, izletnici i sl.) dugotrajno i učestalo dolaze u neposredan ili posredan kontakt s malim divljim glodavcima najizloženiji njihovu aerosolu pa mogu biti i najizloženiji ovoj zarazi.

Važno je napomenuti da se čovjek može zaraziti i u zatvorenim prostorima u kojima mogu boraviti glodavci i gdje može biti velika koncentracija uzročnika u prašini (podrumske prostorije, garaže, tavani, ostave i dr.)

Iako rizik od obolijevanja ljudi postoji, na sreću je razmjerno malen prema proširenosti boravka ljudi u prirodi bilo zbog profesionalnih razloga, bilo zbog rekreacije te se ova bolest u ljudi relativno rijetko javlja.

Kako se zaštititi na otvorenom?

Nemojte sjediti ni ležati izravno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi!
Tijekom boravka u prirodi čuvajte hranu i piće (u zatvorenim spremnicima) te osobne stvari od dodira s glodavcima i njihovim izlučevinama.
Prije konzumacije jela i pića te uzimanja cigarete dobro operite ruke toplom vodom i sapunom ili koristite antiseptik ili dezinficijens na bazi alkohola.
Ne ostavljajte ostatke hrane i druge otpatke u prirodi!
Nemojte piti vodu iz neuređenih šumskih izvora i lokava.
Plodove ubrane u prirodi koji se jedu sirovi dobro operite tekućom vodom.
Ne dirajte gnijezda glodavaca kao niti uginule glodavce bez rukavica i maske.

Kako se zaštiti u zatvorenim prostorijama?

Osigurajte hranu i piće od pristupa glodavaca, pohranite ih u zatvorene spremnike!
Smeće držite u zatvorenim čvrstim kontejnerima da ne bude izvor hrane glodavcima.
Ne ostavljajte smeće u prostorijama kao što su ostave, podrumi, garaže, tavani, vikendice i sl.!
Spriječite ulaz glodavaca u stambene i gospodarske objekte zatvarajući sve pukotine i rupe u zidovima i podovima!
Potrebno je skloniti sva odlagališta raznih materijala koji mogu poslužiti glodavcima kao sklonište najmanje 50 m od kuće.
Redovito provodite uništavanja glodavaca ili deratizaciju (klopke) u kući i neposredno oko kuće (ako se radi o otrovu upozorite ljude, osobito djecu)!
Ne dirajte uginule glodavce ili njihova gnijezda golim rukama.
Čišćenje dulje vrijeme nekorištenih prostora obavite uz što manje podizanje prašine, ako je moguće primijenite vlažno čišćenje (uz korištenje maske preko nosa i usta).
Ne metite niti usisavajte izlučevine glodavaca, kao niti njihova gnijezda. To će pogodovati zaraznom materijalu (izlučevinama glodavaca) da se digne u zrak koji onda možete udahnuti pa se na taj način možete zaraziti.
Nosite masku koja štiti sluznicu nosa i usta!
Nosite gumene rukavice!
Prilikom čišćenja koristite mokru krpu (da se izbjegne dizanje prašine) i klorni ili alkoholni dezinficijens!

U zadnjih petnaest godina broj prijava hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom u Hrvatskoj znatno varira; u prosjeku je oko šezdeset prijava godišnje (najmanje 6 oboljelih 2013. godine; najviše 317 oboljelih 2002. godine). U prva tri mjeseca ove godine prijavljen je nešto veći broj bolesnika s hemoragijskom groznicom u Hrvatskoj nego što se prijavljuje u „mirnim“ godinama, međutim manje nego u istom razdoblju tijekom epidemijskih godina. Bolesnici su iz cijele kontinentalne Hrvatske, iz poznatih endemskih područja/prirodnih žarišta.

U ovom trenutku nije moguće procijeniti kakav će biti trend tijekom ove godine, tj. da li će ova godina po broju oboljelih biti znatno iznad prosjeka.

Rizik od hemoragijske groznice je uvijek prisutan u prirodnim žarištima, a u vrijeme epidemijskih godina je nešto viši, ali se može umanjiti pridržavanjem gore opisanih mjera osobne zaštite.

Povezani članak: Procjene rizika zaražavanja djece virusom HGBS-a u Domu Crvenog križa i bližoj okolici na Sljemenu

Depresija: razgovarajmo

Svake se godine 7. travnja obilježava Svjetski dan zdravlja pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije. Za temu ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja je kao prioritetno područje globalnog javnozdravstvenog interesa odabrana depresija, s glavnom porukom „Depresija: razgovarajmo“ (engl. Depression; let’s talk). Cilj ovogodišnje javnozdravstvene kampanje „Depresija: razgovarajmo“ je osvijestiti ljude koji boluju od depresije da potraže i dobiju pomoć.

Ovom se kampanjom također želi:

bolje informirati opću javnost o depresiji, njezinim uzrocima i mogućim posljedicama te obliku pomoći koji je dostupan za prevenciju i liječenje depresije
potaknuti ljude s depresijom da potraže pomoć
osvijestiti obitelj, prijatelje i kolege koji žive s ljudima koji boluju od depresije da su sposobni pružiti podršku oboljelom

Što je depresija?

Depresija je bolest koju karakteriziraju poremećaji raspoloženja.

Simptomi depresije su:

dugotrajna tuga
nesposobnost uživanja u ranije ugodnim stvarima ili aktivnostima
duševna bol

Depresija utječe na obavljanje najjednostavnijih svakodnevnih zadataka, ponekad s razornim posljedicama za odnose s obitelji i prijateljima i mogućnosti da se zaradi za život. Da bi se postavila dijagnoza depresije odnosno depresivne epizode, ovi simptomi trebaju trajati najmanje 2 tjedna.

Osim navedenog, ljudi koji boluju od depresije mogu imati i neke od sljedećih simptoma:

manjak energije
promjene apetita
nesanicu ili preveliku potrebu za snom
povećanu tjeskobu ili zabrinutost
smanjenu koncentraciju
neodlučnost
nemir
osjećaj bezvrijednosti, krivnje ili beznađa
misli o samoozljeđivanju ili suicidu

Rizik od razvoja depresije se povećava sa stresom, traumatskim životnim događajima kao što su smrt voljene osobe ili prekid veze, fizičkim bolestima, problemima uzrokovanim konzumacijom alkohola ili droge, siromaštvom, nezaposlenošću, nepravilnom prehranom i nedovoljnom tjelesnom aktivnošću. Kod nekih osoba postoji i genetska, urođena predispozicija za razvoj depresije.

Depresija može pogoditi svakoga, to nije znak slabosti. Depresija je izlječiva: razgovorom s psihoterapeutom, uzimanjem antidepresivnih lijekova ili kombinacijom obaju.

Liječenje depresije

Potražite pomoć liječnika
Možete se obratiti svom obiteljskom liječniku koji će provjeriti i utvrditi Vaše stanje te Vam po potrebi prepisati lijekove ili vas uputiti stručnjacima iz područja mentalnog zdravlja
Depresija se liječi lijekovima koji se zovu antidepresivi. Ti lijekovi ne djeluju odmah kao primjerice lijekovi protiv bolova, već im je potrebno oko 1 do 6 tjedana za početak djelovanja
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje uzimanje lijekova i 6 do 10 mjeseci nakon prestanka simptoma
Bitno je napomenuti da ovi lijekovi ne izazivaju ovisnost
Osim uzimanja antidepresiva, u liječenju depresije je od velike koristi i psihoterapija

Jeste li znali?

Zajednički mentalni poremećaji (depresija i anksiozni poremećaji) su u porastu u cijelom svijetu.

U humanitarnim krizama i tijekom ratnih sukoba, 1 od 5 osoba je pogođena depresijom ili anksioznim poremećajem.

Depresija povećava rizik razvoja drugih nezaraznih bolesti kao što su dijabetes i kardiovaskularne bolesti. Uz to, dijabetes i kardiovaskularne bolesti povećavaju rizik od depresije.

Depresija koja se javlja kod žene nakon poroda može utjecati na razvoj novorođenčeta.

Najučestaliji mentalni poremećaji mogu se prevenirati i izliječiti uz relativno mali trošak.

Novi dokaz iz istraživanja koje je provela Svjetska zdravstvena organizacija pokazuje da depresija i anksiozni poremećaji koštaju globalnu ekonomiju više od US$ 1 bilijuna svake godine.

Broj ljudi s depresijom i anksioznim poremećajem u svijetu se povećava: 1990. godine je u svijetu bilo 416 milijuna oboljelih, dok je 2013. godine njihov broj porastao na 615 milijuna.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, depresija će do 2020. godine postati drugi svjetski zdravstveni problem, a gledajući samo žensku populaciju, zdravstveni problem broj jedan. Posljedica je to kontinuiranog porasta broja depresivnih osoba.

Ako se osjećate nesretno ili mislite da imate depresiju:

Razgovarajte o svojim osjećajima s nekim kome vjerujete.
Potražite profesionalnu pomoć.
Ne zaboravite da vam uz pravu pomoć može biti bolje.
Nastavite s aktivnostima u kojima ste uživali kada vam je bilo dobro.
Budite u kontaktu s obitelji i prijateljima.
Redovito vježbajte, čak i ako je to samo kratka šetnja.
Držite se pravilnih navika hranjena i spavanja.
Prihvatite da bi mogli bolovati od depresije i prilagodite svoja očekivanja. Možda nećete biti u mogućnosti ispuniti svoje svakodnevne aktivnosti ili obveze onoliko koliko ste običavali.
Izbjegavajte ili ograničite unos alkohola i uzimajte lijekove onako kako vam ih je prepisao liječnik.

ZAPAMTITE

Stigma i diskriminacija koje prate mentalne bolesti, uključujući depresiju, dovode do kasnijeg prepoznavanja problema i odgađaju traženje pomoći, zbog čega liječenje traje dulje, a može doći i do težih posljedica kao što je samoubojstvo.

Depresija je bolest koja pogađa ljude svih dobnih skupina, svih društvenih slojeva i svih zemalja svijeta.

Depresija se može prevenirati i liječiti.

Ako mislite da bolujete od depresije, potražite pomoć.

Izvor: WHO

Učinite korak Za mentalno zdravlje

Hrvatski zavod za javno zdravstvo je u suradnji s Gradskim uredom za zdravstvo Grada Zagreba pokrenuo zajedničko obilježavanje Svjetskog dana zdravlja 2017 posvećenog depresiji. U petak 7.4.2017. od 15.00 do 17.30 sati će se u Parku Zrinjevac u Zagrebu održati Festival mentalnog zdravlja u cilju promicanja važnosti pravovremenog ulaganja u mentalno zdravlje, zdravstvenog prosvjećivanja i informiranja o dostupnim uslugama mentalnog zdravlja u zajednici. Pogledajte obavijest o Festivalu mentalnog zdravlja

Kalendar aktivnosti povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja 2017. godine

Objavljeno Svjetsko izvješće o drogama (UNODC, 2025.)

Povodom Međunarodnog dana borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama koji se obilježava 26. lipnja, Ured Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC) objavio je Svjetsko izvješće o drogama 2025., čiji sažetak donosimo u nastavku.

Svjetsko izvješće o drogama 2025. ukazuje na to da nova era globalne nestabilnosti dodatno pogoršava društvene, ekonomske i sigurnosne izazove povezane s problemom droga. Organizirane kriminalne skupine sve se uspješnije prilagođavaju krizama, iskorištavaju ranjive populacije i proširuju tržišta, dok je uporaba droga dosegnula povijesno visoke razine.

U 2023. godini drogu (isključujući alkohol i duhan) je konzumiralo 316 milijuna ljudi, odnosno 6 % globalne populacije u dobi između 15 i 64 godine. Najraširenija droga ostaje kanabis (244 milijuna konzumenata), zatim opioidi (61 milijun), amfetamini (30,7 milijuna), kokain (25 milijuna) i ecstasy (21 milijun). Izvješće upozorava da bi migracije izazvane sukobima, siromaštvom i nesigurnošću mogle dodatno povećati ove brojke.

Brz rast tržišta kokaina

Tržište kokaina nastavlja ubrzano rasti. U 2023. zabilježena je rekordna ilegalna proizvodnja od 3.708 tona, što je porast od gotovo 34 % u odnosu na prethodnu godinu. Zapljene kokaina dosegle su 2.275 tona, a broj korisnika narastao je na 25 milijuna. Krijumčari sve više ciljaju tržišta u Aziji i Africi, dok se nasilje i sukobi povezani s trgovinom kokainom šire i na Europu, uključujući povećani utjecaj kriminalnih skupina s Balkana.

Širenje sintetskih droga

Tržište sintetskih droga i dalje raste zbog niskih troškova i manjeg rizika od otkrivanja. Dominiraju stimulansi tipa amfetamina (ATS), poput metamfetamina i amfetamina (uključujući “captagon”). U 2023. godini zabilježena je rekordna količina zapljena ATS-a, koji sada čine gotovo polovicu svih zapljena sintetskih droga. Unatoč političkim promjenama u Siriji i otkrivanju proizvodnih postrojenja, captagon se i dalje u velikim količinama krijumčari, osobito prema državama Arapskog poluotoka.

Organizirani kriminal i financijski dobitci

Procjenjuje se da nezakonita trgovina drogama godišnje generira stotine milijardi dolara. Kriminalne mreže stalno razvijaju nove načine za prikrivanje i distribuciju droga, često koristeći naprednu tehnologiju. Iako su otporne, moguće ih je razbiti uz bolju analizu struktura, ključnih aktera i točaka ranjivosti, kao i kroz ulaganja u tehnologiju i obuku policijskih i pravosudnih institucija.

Utjecaj na zdravlje i zajednice

Poremećaji povezani s uporabom droga predstavljaju ozbiljan javnozdravstveni problem. U 2021. godini zabilježeno je gotovo pola milijuna smrti povezanih s drogama te gubitak 28 milijuna zdravih godina života zbog invaliditeta i prerane smrtnosti. U 2023. godini samo je 1 od 12 osoba s poremećajem uporabe droga primila neki oblik liječenja. Pristup zdravstvenim i socijalnim uslugama temeljenim na dokazima ključan je za ublažavanje posljedica.

Utjecaj na okoliš

Uzgoj, proizvodnja i krijumčarenje droga, kao i mjere koje se poduzimaju protiv njih, značajno utječu na okoliš, osobito u Europi. Deforestacija, onečišćenje tla, vode i zraka te otpad iz ilegalnih laboratorija predstavljaju sve veći ekološki problem. Broj razotkrivenih tajnih laboratorija porastao je između 2013. i 2023., no ekološke posljedice često ostaju zanemarene pri oblikovanju politika prema drogama.

Cjelokupno izvješće dostupno je na poveznici.

Pomorske luke: nadzor nad ulaznim točkama EU-a za krijumčarenje opojnih droga

Agencija Europske unije za droge (EUDA) i Regional Intelligence Liaison Office Western Europe (RILO-WE) Svjetske carinske organizacije (WCO) izradili su izvješće s ciljem pružanja podrške Europskom savezu luka. Izvješće sadržava pregled zapljena droga u europskim lukama ili onih koji su namijenjeni EU lukama u razdoblju od siječnja 2019. – lipnja 2024. godine. Izvješće navodi kako postoje značajni nedostatci u dostupnim podacima, što predstavlja prepreku za dublje razumijevanje trenutne situacije i trendova te je stoga nužno interpretacije tumačiti s određenim oprezom.

Sažetak glavnih rezultata:

Prema podacima WCO RILO-WE, ukupno je zaplijenjeno 1 826 tona droga u ili u tranzitu prema lukama EU-a u razdoblju između siječnja 2019. i lipnja 2024., od čega je više od 1 244 tone zaplijenjeno u samim lukama EU-a (oko 68 %). Dostupni podaci ukazuju da je većina ukupne količine zaplijenjena s kontejnerskih brodova (najmanje 1 507 tona, odnosno 82,6 % ukupno). Međutim, navedeno najvjerojatnije predstavlja znatno podcijenjenu brojku ukupnih zapljena droga u ili za luke EU-a u tom razdoblju zbog nedostatka podataka i izostanka izvještavanja iz više država članica EU-a.
Osamnaest država članica EU-a dostavilo je WCO-u podatke o zapljenama koje su provedene u ukupno 96 luka EU-a (od kojih se 40 nalazi u Španjolskoj). Dostavljeni podaci nisu potpuni jer su neke zemlje izvijestile tek o ograničenom broju slučajeva. Primjerice, dvije ključne države članice prijavile su WCO-u samo dva slučaja u razdoblju od pet i pol godina, iako je stvarni broj zapljena u tim zemljama bio znatno veći.
Među 33 morske luke članice Europskog saveza luka, devet luka izgledno ne prijavljuje zapljene droga WCO-u. Analiza također pokazuje da su pojedine luke, koje trenutno nisu članice Saveza, važne točke za krijumčarenje droga morskim putem.
Sedamnaest luka EU-a zabilježilo je zapljene veće od 10 tona droga u promatranom razdoblju, od koji se najveća količina zapljena (483 tone) bilježi u Antwerpenu (BE).
Kokain se ističe kao najčešće krijumčarena droga kroz luke EU-a, s oko 1 487 tona zaplijenjenih, što čini 81,7 % ukupne količine droga u analiziranim podacima. Kanabis smola je druga najzastupljenija krijumčarena droga, s približno 260 tona, odnosno 14,2 % ukupno. Za neke vrste droga zabilježen je vrlo mali broj zapljena (npr. samo 35 zapljena biljnog kanabisa).
Luke Antwerpen (BE) i Rotterdam (NL) zabilježile su najveće količine zaplijenjenog kokaina (oko 443 tone i 181 tonu) i heroina (8,1 tonu i 5 tona).
Luke Las Palmas de Gran Canaria (ES) i Huelva (ES) zabilježile su najveće količine zaplijenjene smole kanabisa (42 tone i 30 tona).
Dostupni podaci ukazuju da je u lukama EU-a u ovom razdoblju zaplijenjeno najmanje 21,7 tona kaptagona, pri čemu većina dolazi iz jedne velike zapljene u Salernu (IT) 2020. godine (14,2 tone). Važno je istaknuti da nakon 2020. godine WCO-u nije prijavljena nijedna zapljena kaptagona u lukama EU-a.
Velike prosječne količine droga po pošiljci – više od 500 kilograma kokaina i više od 1,3 tona smole kanabisa te ukupno zaplijenjene količine u navedenom razdoblju potvrđuju da kriminalne mreže i dalje uspješno koriste luke EU-a za krijumčarenje velikih količina različitih droga, osobito kokaina. Navedeno upućuje na značajnu infiltraciju organiziranih kriminalnih skupina u luke EU-a, što indicira na vjerojatnu korupciju među lučkim radnicima i pripadnicima službi za provedbu zakona. Uz to, u mnogim lukama EU-a zabilježeno je i nasilje povezano s krijumčarenjem droga.

Više informacija dostupno je na izvornoj stranici Agencije Europske unije za droge (EUDA): https://www.euda.europa.eu/publications/joint-publications-including-eu-drug-markets/seaports-monitoring-eu-floodgates-illicit-drugs_en

Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama

Svake godine, 26. lipnja, diljem svijeta se obilježava Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama, s ciljem podizanja svijesti o problemu ovisnosti i poticanja zajedničkog djelovanja u njegovu suzbijanju.

Danas su politike prema drogama kako na svjetskoj i europskoj, tako i na nacionalnim razinama suočene sa nizom izazova koji se reflektiraju u novim oblicima ovisnosti i s njima povezanim obrascima korištenja droga, kao i poliuporabi više različitih supstanci istovremeno. Potražnja za drogama i dalje predstavlja izazov, a štete povezane s korištenjem droga predstavljaju jednu od vodećih prijetnji javnom zdravlju.

Na razini EU, prema zadnjim podacima EUDA-e, kanabis i kokain su najčešće konzumirane droge u Europi. U posljednjih godinu dana 15,4 % stanovnika EU u dobi od 15 do 34 godine (oko 15,5 milijuna ljudi) konzumiralo je kanabis, dok je kokain u posljednjih godinu dana konzumiralo 2,7 % osoba iste dobne skupine. Globalni trend zlouporabe droga reflektira se i na Hrvatsku. Rezultati istraživanja zlouporabe sredstava ovisnosti u Republici Hrvatskoj provedenom 2023. godine pokazuju kako se broj odraslih koji su konzumirali neku ilegalnu drogu u posljednjih godinu dana između 2011. i 2023. godine udvostručio (porast s 5,3 % na 9,9 %). Najčešće korištena ilegalna droga bio je kanabis, koji je barem jednom u životu konzumiralo 24,6 % ispitanika. Slijedi kokain, sa životnom prevalencijom uporabe od 5,8 %.

Prema podacima nacionalnog Registra ovisnosti, u 2024. godini na liječenje zbog uporabe droga je došlo 5.904 osoba, od toga 4.489 osoba zbog opioida kao glavnog sredstva ovisnosti (76,0 %), a 1.415 osoba zbog neopijata (24,0 %). Iako većinu liječenih osoba i dalje čine oni s ovisnošću o opioidima, njihov broj pokazuje blagi pad u odnosu na prethodne godine. Istovremeno se bilježi postupni porast broja osoba liječenih zbog neopijatskih psihoaktivnih tvari, što upućuje na sve izraženiju raznolikost u obrascima zlouporabe droga među liječenom populacijom. Prema podacima o spolu i dobi liječenih osoba, kao i prethodnih godina, većinu liječenih osoba čine muškarci (omjer 4,7:1). Od ukupno 5.904 liječenih osoba bilo je 4.865 muškarca (82,4 %) i 1.039 žena (17,6 %).

Kao i u cijeloj Europi, i u Republici Hrvatskoj populacija liječenih zbog uporabe droga sve više stari te se u posljednjih deset godina njihova prosječna dob povećala za gotovo osam godina. Prosjek godina za žene bio je 39,7 godina, a za muškarce je 42,2 godina. Najmlađa zabilježena osoba imala je 13, a najstarija 74 godine.

Za čitavu Hrvatsku stopa je 242,3 na 100.000 stanovnika dobi od 15 do 64 godina. U sedam županija stopa liječenih osoba viša je od prosjeka Hrvatske. To su: Zadarska županija (544,1), zatim Istarska (525,0), Šibensko-kninska (427,4), Primorsko-goranska (348,7), Splitsko-dalmatinska (313,6), Dubrovačko-neretvanska (299,4) te Grad Zagreb (296,4).

Liječeni zbog ovisnosti 2024. godine (dob 15-64 godine) po županijama, stope na 100.000 stanovnika

Izvor: Registar ovisnosti, Hrvatski zavod za javno zdravstvo

U koordinaciji Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo kao koordinatora provedbe Nacionalne strategije djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. i pratećeg Akcijskog plana za razdoblje do 2026., kotinurano se provode aktivnosti kojima se doprinosi osiguranju kvalitete programa prevencije, liječenja, psihosocijalnog tretmana, smanjenja šteta te resocijalizacije osoba s problemom ovisnosti o drogama. U tom kontekstu poseban naglasak je stavljen na procjenu kvalitete projekata koji se provode u području prevencije ovisnosti u skladu s EU standardima, pružanje podrške u provedbi znanstveno utemeljnih preventivnih programa, provedbu programa oporavka i rehabilitacije putem Projekta resocijalizacije, jačanju kompetencija stručnjaka putem sustavnih edukacija o znanstveno utemeljenim prvencijskim i tretmanskim praksama te aktualnim međunarodnim i EU standardima, izradu smjernica, standarda i protokola za osiguranje kvalitetne provedbe intervencija. Pored navedenog, provode se i brojni znanstveno istraživački projekti u praćenju određenih segmenata kompleksne problematike droga, a značajni napori usmjeravaju se i na uvođenje inovatnivnih programa smanjenja štete za korinike droga te na pravovremeno uočavanje i praćenje pojave novih psihoaktivnih tvari i povezanih zdravstvenih rizika kroz nacionalni Sustav ranog upozoravanja.

Ovogodišnjim Međunarodnim danom borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama ističe se potreba ulaganja u prevenciju kako bi se prekinuo začarani krug ovisnosti, siromaštva i organiziranog kriminala. Poseban naglasak stavlja se na sve veći utjecaj sintetskih droga i kriminalnih mreža koje iskorištavaju ranjive zajednice i podrivaju institucije. Pod sloganom „Dokazi su jasni – ulažite u prevenciju. Prekinite začarani krug.“ Ured Ujedinjenih naroda za droge i kriminal poziva na jačanje međunarodne suradnje te razvoj učinkovitih sustava prevencije i liječenja.

S ciljem informiranja javnosti o sveprisutnom utjecaju zlouporabe droga, pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo pokrenuta je Info linija za ovisnosti, namijenjena pružanju informacija o tome kome se osobe mogu obratiti u slučaju problema s ovisnostima. Linija je anonimna i dostupna putem besplatnog telefona 0800 200 070, mobitela 091 468 3070 (uključujući Viber i WhatsApp) te e-maila ovisnosti@hzjz.hr. Uz to, otvoren je i poseban web portal o ovisnostima – ovisnosti.hzjz.hr – koji na jednom mjestu objedinjuje ključne informacije o javnozdravstvenim aspektima ovisnosti, namijenjene i stručnjacima i široj javnosti.

Zdravstvene preporuke uoči koncerta na zagrebačkom Hipodromu – 5. srpnja 2025.

Općenito

Ne krećite na put/koncert ako imate povišenu tjelesnu temperaturu ili ako se ne osjećate dobro.
Preuzmite ”MPT aplikaciju” te uoči, za vrijeme i na kraju koncerta redovito provjeravajte obavijesti na aplikaciji. Osim što će na njoj biti dostupna informativna karta, na njoj su i lokacije timova za zdravstvenu pomoć.
Putem aplikacije ćete primati i relevantne obavijesti nadležnih službi, uključujući i zdravstvene preporuke.
Na putu prema Hipodromu ponesite vodu i isključivo nekvarljivu hranu, poput voća, krekera, keksa, grickalica i sličnih namirnica.
Nemojte preskakati terapiju i ponesite lijekove na put/koncert.
Ako uzimate lijekove, obavezno imajte sa sobom papirić s popisom lijekova koje uzimate.
Na kraju koncerta ponesite vodu sa sobom.
Ne vozite ako ste konzumirali alkohol i ne krećite na put umorni.

Sunce i vrućina

Kako biste spriječili opekline od sunca, obucite laganu odjeću koja pokriva što veći dio tijela, nosite kapu ili šešir širokog oboda te sunčane naočale.
Dijelove tijela koji su izloženi suncu zaštitite sredstvom sa zaštitnim faktorom, nanesite ga u obilnoj količini i vodite računa o tome da ga ponovno nanesete otprilike svaka dva sata.
Djecu je posebno važno zaštititi – za njih treba koristiti zaštitna sredstva s najvećim faktorom (50+) i odjenuti ih u laganu odjeću koja ih štiti od UV zraka.
Kako ne bi došlo do dehidracije, redovito pijte negaziranu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera.
Konzumacija alkohola pri velikim vrućinama povećava rizik od dehidracije i toplinskog udara, izbjegavajte konzumaciju alkoholnih pića.
Osobe u svom društvu i okolini također potičite da redovito piju vodu te im skrenite pozornost na opasnost konzumacije alkohola pri visokim temperaturama.
Pri velikim vrućinama dobro je izbjegavati tešku i obilnu hranu, bolje je pojesti nekoliko manjih i laganijih obroka tijekom dana.
Simptomi toplinskog udara su glavobolja, smušenost, mučnina, ubrzani rad srca, grčevi u mišićima, ubrzano disanje i nesvjestica – ako kod sebe ili osoba u svojoj blizini primijetite navedene simptome, odmah potražite zaklon od sunce te se obratite najbližem timu za medicinsku pomoć.
U posebnom riziku od posljedica visokih temperatura su kronični bolesnici, osim svih navedenih preporuka, kronični bolesnici moraju pripaziti i da na dan uoči koncerta uzmu svoju redovitu terapiju te se pridržavaju uputa svog liječnika.
Ako osoba prema planu terapije treba uzeti lijek u vrijeme kada nije kod kuće, važno je da se lijek prije upotrebe skladišti na primjerenoj temperaturi (do 25 °C).
Pratite stranicu Državnog hidrometeorološkog zavoda kako biste bili u toku s vremenskom prognozom i upozorenjima na toplinske valove te tome prilagodili svoju pripremu.

Zaštita zdravlja

Ponesite osobne dokumente te ih imajte uz sebe za vrijeme trajanja koncerta.
Prije dolaska na mjesto koncerta istražite na aplikaciji MPT kako izgleda prostor gdje ćete boraviti sa svim pripadajućim sadržajem.
Posebno obratite pozornost na područja gdje će se moći zatražiti zdravstvena pomoć te imajte to mjesto u vidokrugu kako biste mogli brzo doći do njega u slučaju potrebe.
Perite ruke sapunom i vodom ili barem koristite dezinficijens za ruke, pogotovo prije diranja hrane te nakon korištenja wc-a.
Imajte sa sobom papirić s osobnim podacima i podacima vaše kontakt osobe, kako bi vas druge osobe, u slučaju potrebe, mogle identificirati i stupiti u kontakt s vašim bližnjima.

Gužva

Pripremite se prije dolaska – utvrdite gdje se na karti nalaze ulazi i izlazi s koncerta.
Pobrinite se da je vaš mobilni telefon ispravan te da ima dovoljno baterije kako bi bio spreman za korištenje.
Izbjegavajte samostalno udaljavanje od osoba s kojima ste došli.
Držite svoje dijete za ruku, ako je dijete s vama odraslo i odbija vas držati za ruku, vodite računa o tome da vam je uvijek unutar dohvata ruke.
Ako se gužva ne miče, zaustavite se i pričekajte, nastojte se ne saginjati u velikoj gužvi (npr. kako bi podigli nešto što vam je ispalo).
Dajte djetetu papirić s vašim brojem mobitela i stavite mu ga u džep, a kako bi dijete, u slučaju da se izgubi, drugoj osobi moglo skrenuti pozornost na papirić s informacijama putem kojih bi vas kontaktirali.
Vodite računa o ljudima oko vas – ako primijetite da je netko pao, izgubljen ili uznemiren, priđite mu i pomozite.
Veliki koncerti za vrijeme vrućine mogu biti posebno izazovni, pripremite se na gužvu te nastojte biti strpljivi – ako primijetite da vam postaje posebno neugodno u gužvi, potražite mjesto gdje je koncentracija ljudi nešto manja te se sklonite na to mjesto.

Buka

Izloženost zvuku visokih decibela može oštetiti vaš sluh, ako ste osjetljivi na glasne zvukove, ponesite sa sobom pomagala koja štite sluh od buke poput čepića ili slušalica za prigušivanje buke.
Vodite računa o tome da su dječje uši osjetljivije te da buka na djecu može djelovati uznemirujuće – pratite kako se vaše dijete ponaša i imajte na raspolaganju zaštitu za njihov sluh.

WADA-ino Izvješće za 2023. godinu

Svjetska antidopinška agencija (WADA) objavila je Izvješće o rezultatima testiranja za 2023. godinu, koje obuhvaća rezultate svih uzoraka koje su analizirali i prijavili laboratoriji akreditirani od strane WADA-e putem njenog sustava ADAMS.

Izvješće za 2023. uključuje: Izvršni sažetak i podizvješća po laboratoriju, sportu, ‘tijelu’ za testiranje i analizi krvi biološke putovnice sportaša (ABP), uzorke urina uzete na i izvan natjecanja, podatke o krvi te nepovoljne analitičke nalaze (AAF) i atipične nalaze (ATF).

Istaknute stavke Izvješća za 2023. navode:

Povećanje od 12,5% u ukupnom broju uzoraka (uključujući uzorke urina, krvi bez ABP-a i uzorke osušene kapi krvi (DBS) u 2023. (288 865) u odnosu na 2022. (256 770);

Povećanje ukupnog postotka nepovoljnih analitičkih nalaza ( AAF) u odnosu na prethodnu godinu;

Povećanje ukupnog broja analiziranih uzoraka i prijavljenih u ADAMS od strane većine laboratorija akreditiranih i odobrenih od strane WADA-e u 2023. u odnosu na 2022. godinu;

Povećanje ukupnog broja i postotka analiziranih uzoraka koji nisu ABP i DBS u odnosu na prošlu godinu;

Povećanje od 10,8% u broju analiziranih uzoraka krvi ABP-a u 2023. u odnosu na 2022.

WADA-ino godišnje Izvješće za 2023. pokazuje da se broj antidopinških testiranja znatno povećao u odnosu na prethodnu godinu i bio je najveći od razine prije pandemije. To je potvrda odlučnosti i predanosti cjelokupne antidopinške zajednice u zaštiti sportaša i održavanju sporta čistim.

Izvješće o rezultatima testiranja za 2024. bit će objavljeno do kraja 2025. (F.A.L)

Održana javnozdravstvena akcija u Veteranskom centru Šibenik

U Veteranskom centru Šibenik 17. lipnja 2025. godine održana je javnozdravstvena akcija za hrvatske branitelje koju su organizirali Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Ministarstvo hrvatskih branitelja, u suorganizaciji s Veteranskim centrom – podružnica Šibenik.

Javnozdravstvenoj akciji su prisustvovali pomoćnik ravnatelja Veteranski centar – podružnica Šibenik Goran Pauk, a iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prim. Verica Kralj, dr. med. i Marinka Šimunović Gašpar, mag. med. techn., univ. mag. admin. sanit. Akciju je podržao i pomoćnik ravnatelja Veteranski centar – podružnica Daruvar Dren Stoček.

U sklopu javnozdravstvene akcije hrvatskim braniteljima iz krvi se je mjerio šećer, kolesterol i HbA1c, određivao se indeks tjelesne mase te mjerio pedobrahijalni indeks i krvni tlak. Ovom se javnozdravstvenom akcijom želi skrenuti pozornost na veću brigu za svoje zdravlje i važnosti prevencije te ranog otkrivanja vodećih kroničnih nezaraznih bolesti, posebno kardiovaskularnih bolesti, periferne arterijske bolesti i dijabetesa.

Novi tečaj na ADEL platformi

Na WADA-inoj online edukacijskoj platformi ADEL ( Anti-Doping Education and Learning) postavljen je hrvatski prijevod tečaja namijenjen mladim sportašima.

Ovaj tečaj namijenjen je sportašima uzrasta od 11 do 15 godina koji su uključeni u sport kroz školu ili klub. Na jednostavan i zanimljiv način predstavlja koncept čistog sporta i osposobljava polaznike s vještinama za prevladavanje izazovnih trenutaka na njihovom sportskom putu.

U tečaju se pojavljuju članovi WADA-inog Vijeća sportaša koji dijele svoja osobna iskustva s čistih i poštenih natjecanja te potiču sportaše u stvaranju pravednog i pozitivnog sportskog okruženja za sve.

I ovaj tečaj omogućuje stjecanje certifikata, da bi se on dobio, potrebno je dovršiti sve module i postići rezultat veći od 80% u završnom kvizu.

Podsjećamo da se ovom tečaju kao i svim ostalim antidopinškim edukacijskim sadržajima na ADEL platformi može pristupiti putem sljedeće poveznice: https://adel.wada-ama.org/learn (F.A.L.)

COVID-19 u Hrvatskoj (24.6.2025.)

COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.

U 25. kalendarskom tjednu (tjedan od 16. do 22. lipnja 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljena je 51 prijava COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 25. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

Poseban događaj Komisije za opojne droge povodom Međunarodnog dana borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama te predstavljanja novog izvješća Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal

Komisija za opojne droge (CND) organizira poseban događaj u povodu obilježavanja Međunarodnog dana Ujedinjenih naroda protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama te predstavljanja Svjetskog izvješća o drogama za 2025. godinu, koje objavljuje Ured Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC).

Događaj će se održati uživo 26. lipnja 2025. u 14:00 sati (po srednjoeuropskom ljetnom vremenu – CEST, UTC+2) u Međunarodnom centru u Beču, a bit će dostupan i putem prijenosa uživo na UN WebTV-u.

Svjetsko izvješće o drogama 2025. donosi najsuvremenije podatke i analize o globalnim, regionalnim i subregionalnim trendovima u potražnji i ponudi droga. Poseban naglasak stavljen je na praktičnu primjenu i pristupačnost podataka putem interaktivnog mrežnog formata.

Izvješće uključuje i tri tematska poglavlja koja obrađuju ključna međusektorska pitanja:

Utjecaj uporabe droga s fokusom na zdravlje
Povezanost trgovine drogom s organiziranim kriminalom
Utjecaj droga na okoliš u Europi

Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije za smanjenje alkoholnih šteta promjenama porezne politike i određivanja cijena

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO/Europa) pripremila je novi paket resursa usmjerenih na smanjenje šteta povezanih s alkoholom putem učinkovitijih politika određivanja cijena i oporezivanja. Oporezivanje alkohola jedno je od najisplativijih javnozdravstvenih rješenja („best buy“) za prevenciju nezaraznih bolesti, ali je i dalje nedovoljno iskorišteno. Čak i umjereno povećanje poreza može smanjiti konzumaciju alkohola, spasiti živote i istovremeno povećati javne prihode. Europska regija SZO i dalje ima najvišu konzumaciju alkohola po glavi stanovnika na svijetu, a alkohol je postao znatno pristupačniji, osobito u EU. U nekim zemljama EU-a danas se može kupiti i do 76% više vina za istu razinu prihoda, dok vino ostaje najmanje oporezovano alkoholno piće.

Kako bi podržala zemlje u smanjenju štetne konzumacije alkohola, SZO je 21. lipnja 2025. godine objavila dva ključna dokumenta:

1. „Alkoholni porezi, cijene i pristupačnost u europskoj regiji SZO-a u 2022.“ (eng) – sveobuhvatna analiza trendova oporezivanja, pristupačnosti i postojećih politika te njihovih nedostataka .

2. „Priručnik za provedbu politika oporezivanja i određivanja cijena alkohola“ (eng) – praktični vodič za donositelje politika s koracima za učinkovito uvođenje, provedbu i praćenje fiskalnih mjera za smanjenje štetnih učinaka alkohola.

SZO kao jedno od ključnih rješenja vidi uvođenje i povećanje trošarina na alkoholna pića, čime bi se putem viših i minimalnih cijena smanjila prekomjerna konzumacija alkohola. SZO ističe kako je oporezivanje alkohola dokazano učinkovit, ali nedovoljno iskorišten alat koji istovremeno štiti zdravlje i povećava državne prihode. Niže cijene alkohola posebno utječu na rizične skupine poput mladih i osoba koje piju prekomjerno. Uz bolji nadzor i modernizaciju sustava praćenja, države mogu istovremeno smanjiti ilegalno tržište i iskoristiti dodatne porezne prihode za ulaganja u zdravstvo i socijalne usluge.

U svojim dokumentima, Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje sljedeće mjere:

Povećanje trošarina na alkoholna pića kako bi se smanjila njihova pristupačnost i potrošnja.
Porezna struktura prema količini alkohola – oporezivanje bi trebalo odražavati količinu čistog alkohola u piću, jer su štetni učinci proporcionalni konzumiranoj količini.
Mjere protiv prekomjernog pijenja, uključujući minimalne cijene, dodatne poreze na jaka pića i politike koje nisu vezane uz cijenu, poput probira, kratkih intervencija i ograničenja dostupnosti.
Usklađivanje trošarina i minimalnih cijena s inflacijom i dohotkom, kako bi se dugoročno održala učinkovitost porezne politike.
Regionalna i međusektorska suradnja, s ciljem usklađivanja politika i borbe protiv prekogranične prodaje alkohola.
Jačanje sustava praćenja kako bi kreatori politika raspolagali pouzdanim podacima i mogli donositi informirane odluke.

Zaključno, SZO poručuje da je učinkovitije oporezivanje alkohola jedan od najmoćnijih alata za zaštitu zdravlja populacije i održivost javnih financija, koji države trebaju iskoristit.

Hrvatski dan moždanog udara

Hrvatski dan moždanog udara obilježava se 21. lipnja s ciljem podizanja svijesti o opasnosti koju predstavlja ova bolest, jedan od glavnih uzroka smrtnosti i pobola u Hrvatskoj.

Moždani udar označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije, zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica, što ima za posljedicu oštećenje mozga i gubitak funkcija koje taj dio mozga kontrolira.
Moždani udar je također jedan od glavnih uzroka smrti i trajnog invaliditeta u svijetu. Statistike pokazuju da će svaka četvrta osoba starija od 25 godina tijekom života doživjeti moždani udar.
Svjetska organizacija za moždani udar navodi kako će ove godine više od 12 milijuna ljudi diljem svijeta doživjeti moždani udar po prvi put, a 6,5 milijuna ljudi izgubit će život zbog posljedica. Iako se rizik od moždanog udara znatno povećava s godinama, više od 60 % svih slučajeva javlja se kod osoba mlađih od 70 godina, a 16 % kod osoba mlađih od 50 godina.

U Hrvatskoj je moždani udar 2023. godine bio četvrti uzrok smrti.
U 2023. godini od moždanog udara umrlo je 3 255 osoba. Od toga je 1 433 umrlih muškarca i 1 822 umrlih žena. U dobi do 65 godina od moždanog udara umrle su 283 osobe.

Najčešći simptomi moždanog udara nastaju iznenada:

· iznenadna utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica, osobito ako je zahvaćena samo jedna strana tijela
· iznenadne smetnje govora – otežano razumijevanje, izgovaranje ili gubitak govora
· iznenadne smetnje vida – naglo zamagljenje ili gubitak vida,
· iznenadne smetnje u hodu, nesigurnost i zanošenje u hodu, gubitak ravnoteže, vrtoglavice
· iznenadna jaka glavobolja koja može biti praćena mučninom i povraćanjem.

Prevencija moždanog udara

Moždani udar može se dogoditi bilo kome, bilo kad, bilo gdje.

Rizični čimbenici na koje ne možemo utjecati su:

• obiteljska povijest bolesti
• dob
• spol

Obiteljska povijest bolesti:
Osobe koje imaju obiteljsku povijest moždanog udara imaju povećan rizik za njegovu pojavu.

Dob i spol:
Rizik od moždanog udara raste s godinama. Iako muškarci imaju višu stopu moždanih udara u određenim dobnim skupinama, žene češće doživljavaju moždani udar ukupno gledano – dijelom i zato što žive duže.

10 je ključnih rizičnih faktora na koje možemo utjecati:

1. Hipertenzija (visoki krvni tlak)
2. Tjelesna neaktivnost
3. Prehrana
4. Prekomjerna tjelesna težina
5. Fibrilacija atrija
6. Pušenje
7. Alkohol
8. Kolesterol
9. Dijabetes
10. Depresija i stres

Svatko može znatno smanjiti vlastiti rizik jednostavno se pridržavajući sljedećih preporuka:

· Prepoznajte i liječite svoje čimbenike rizika: visoki krvni tlak, šećernu bolest, visoku razinu kolesterola i fibrilaciju atrija.
· Budite tjelesno aktivni i redovito vježbajte.
· Održavajte pravilnu prehranu bogatu voćem i povrćem, a smanjite unos soli, šećera i masnoća.
· Ograničite konzumaciju alkohola.
· Nemojte pušiti.
· Naučite prepoznati simptome upozorenja i odmah zatražite pomoć.

Svjetska zdravstvena organizacija u publikaciji ”Integrating stroke services in health-care systems: A practical approach” navodi kako se moždani udar može brzo prepoznati pomoću metode “FAST test”, koja uključuje postavljanje tri jednostavna pitanja:

1. LICE
Je li došlo do oduzetosti jedne strane lica?

2. RUKA
Postoji li slabost u jednoj ruci?

3. GOVOR
Je li govor nejasan ili neobičan?

Ako je odgovor da – odmah zatražite pomoć.

Izvori:

Letak o moždanom udaru

https://www.world-stroke.org/

https://iris.who.int/bitstream/handle/10665/336231/9789290228134-eng.pdf?sequence=1

JA HEROES – drugi i treći dijalog o politikama planiranja zdravstvenih resursa

Hrvatski zavod za javno zdravstvo je u sklopu projekta JA HEROES (Joint Action on HEalth woRkfOrce to meet health challEngeS) dana 29.05.2025. i 18.06.2025. održao drugi i treći dijalog o politikama (eng. policy dialogue), nakon održavanja prvog dijaloga o politikama planiranja ljudskih resursa u zdravstvu 29.04.2025.

Projekt JA HEROES je zajednička akcija na temu zdravstvene radne snage, koja je usmjerena suočavanju s aktualnim izazovima u području zdravlja i zdravstva. U projektu sudjeluje 19 zemalja Europske unije i 51 partnerska organizacija koje rade zajedno na poboljšanju kapaciteta planiranja zdravstvene radne snage kako bi se osigurala dostupnost, održivost i otpornost zdravstvenih usluga. Nositelj projektnih aktivnosti u Republici Hrvatskoj je Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a planirano trajanje projekta je 36 mjeseci (01.02.2023. – 31.01.2026.).

Tijekom drugoga dijaloga o politikama raspravljena su pitanja vezana za podatke o ljudskim resursima u zdravstvu i organizaciju sustava planiranja spomenutih resursa, dok je prilikom trećega dijaloga provedena diskusija o razradi simulacijskih modela i alata za analizu odnosa ponude i potražnje za radnom snagom u zdravstvu, kao i o primjeni opisanih modela na sustavnoj razini. Budući dijalozi o politikama planirani su tijekom jeseni i zime 2025./2026. g.

Popis lijekova za svibanj 2025.

Popisu lijekova registriranih u RH* do 31.05.2025. možete pristupiti na jedan od sljedećih načina:

putem naslovnice: https://www.hzjz.hr/sluzba-za-antidoping/ klikom na ikonu ‘Popis zabranjenih sredstava’
putem informativne stranice o popisu lijekova na kojoj se nalaze integrirana tražilica i dokument u pdf formatu: https://www.hzjz.hr/sluzba-za-antidoping/#popis-zabranjenih-sredstava

Za dodatne upite oko zabranjenih tvari u sportu koji se nalaze u lijekovima, dodatcima prehrani ili drugim proizvodima možete se obratiti Službi za antidoping putem emaila: tue@hzjz.hr ili telefonski na broj: 01/5510-653.

*Služba za antidoping HZJZ-a na mjesečnoj bazi objavljuje Popis lijekova registriranih u Hrvatskoj koji sadrže tvari zabranjene Popisom zabranjenih sredstava. Na ovaj način sportašima pružamo dodatnu podršku i pomoć vezano uz uzimanje lijekova radi liječenja različitih medicinskih stanja.

Popis je sastavljen tako da se u prvoj koloni abecednim redom može potražiti određeni lijek prema zaštićenom imenu. Nazivi lijekova u Popisu pojednostavljeni su na način da pružaju karakterističnu informaciju o nazivu lijeka, ali ne i puno ime lijeka koje se dodjeljuje prilikom registracije lijekova.

U Parizu održana Konferencija posvećena mentalnom zdravlju

Danas je u Parizu održana ministarska konferencija na najvišoj razini: mentalno zdravlje u svim politikama, u organizaciji Svjetske zdravstvene organizacije, a na kojoj su ispred Republike Hrvatske sudjelovali prof.dr.sc. Danijela Štimac Grbić i doc.dr.sc. Natko Gereš iz Službe za mentalno zdravlje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Priopćenje za medije povodom Konferencije prenosimo u cijelosti:

Sveukupno 31 europska država obvezala se integrirati mentalno zdravlje u sve politike.

Pariz, 16. lipnja 2025.

Na konferenciji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) koja se održala u Parizu, predstavnici iz 31 europske države obvezali su se da će mentalno zdravlje postati ključan element svih nacionalnih politika, bez obzira na sektor, odnosno razinu vlasti. Time će europske države nastojati pravovremeno odgovoriti na rastuće izazove mentalnog zdravlja i unaprijediti općenito zdravlje i dobrobit stanovništva.

Pokazatelji koji ukazuju na izazovno stanje u europskim državama, članicama Svjetske zdravstvene organizacije, po pitanju mentalnog zdravlja:

Svaka šesta osoba živi s mentalnim poremećajem.
Svaka treća osoba s problemima mentalnog zdravlja ne prima potrebnu pomoć.
Jedna od četiri osobe sa psihotičnim poremećajem ne prima formalnu medicinsku skrb.
Više od 150 000 ljudi godišnje umre zbog samoubojstva (~400 dnevno).
Samoubojstvo je vodeći uzrok smrti među osobama u razdoblju od 15 do 29 godina.
Tijekom pandemije COVID‑19, anksioznost i depresija porasli su za 25 % na globalnoj razini.
Europska regija suočava se s ozbiljnim nedostatkom stručnjaka u području mentalnog zdravlja.
Svaki deseti adolescent pokazuje znakove problematičnog ponašanja na društvenim mrežama.
Četvrtina 15-godišnjih djevojčica navodi da se osjeća usamljeno „stalno ili većinu vremena“.
Jedna od četiri osobe starije od 60 godina suočava se s usamljenošću.

U isto vrijeme, 90% od 29 zemalja koje su sudjelovale u anketi Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) izjavilo je da rade na novim ili ažuriranim politikama mentalnog zdravlja uz uključivanje ključnih dionika, uključujući sektore poput obrazovanja, socijalnih usluga, financija i zapošljavanja. Jedan od glavnih čimbenika koji je doprinio uspješnoj provedbi tih politika bila je uspostava sustava koji omogućuju suradnju različitih sektora.

U Parizu se održava važna Konferencija koju su organizirali Regionalni ured za Europu Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i Ministarstvo zdravstva i pristupa zdravstvenoj skrbi Republike Francuske, na kojoj ministri i predstavnici više sektora pozivaju na prekid izoliranog pristupa mentalnom zdravlju. Konferencija okuplja ministre i visoke predstavnike iz područja zdravstva, obrazovanja, socijalne skrbi i invaliditeta, stanovanja i urbanizma, pravosuđa, obitelji i mladih te kulture. Svi su jednoglasno pozvali na prekid fragmentiranog i sektorski odvojenog pristupa mentalnom zdravlju. U tom pozivu pridružile su im se i osobe s iskustvom mentalnih poteškoća i organizacije civilnog društva.

Pariška Izjava donosi zajedničke smjernice za daljnje djelovanje.

Najvažnije smjernice iz Pariške Deklaracije („The Paris Statement“)

Usklađivanje odgovornosti i financijskih sredstava kroz sve sektore i razine upravljanja/vlasti.
Aktivno uključivanje korisnika usluga u području mentalnog zdravlja u planiranje, provođenje i evaluaciju politika.
Poticati međugeneracijske i društvene veze korištenjem javnih prostora i usluga koje doprinose smanjenju predrasuda prema osobama s teškoćama mentalnog zdravlja.
Uključivanje škola, kaznenih ustanova, radnih mjesta, medija, mladih, urbanog planiranja te zdravstvenih i socijalnih ustanova u prevencijske inicijative.
Osigurati sigurno korištenje online resursa za mentalno zdravlje i jačanje digitalne pismenosti, posebice kod mladih.

Poruke ključnih govornika

“Mentalno zdravlje pokreće svaki trenutak našeg svakodnevnog života – u učionici, na radnom mjestu, za kuhinjskim stolom i u hodnicima vlasti…”

– Dr. Hans Henri P. Kluge, regionalni direktor SZO-a za Europu.

Dr. Kluge istaknuo je da integracija mentalnog zdravlja utkana u svaku odluku, u svakom sektoru gradi dostojanstvo, nadu i priliku za sve.

Nacionalni primjer – Francuska

Francuska je proglasila mentalno zdravlje “Grande cause” za 2025. godinu, stavljajući mentalno zdravlje kao prioritet i pitanje od nacionalnog interesa.

Ministar zdravstva Yannick Neuder dodao je: “Trajni napredak nije moguć bez uklanjanja prepreka između različitih sektora. Mentalno zdravlje mora biti zajednička odgovornost, utkana u škole, radna mjesta, zajednice i sve razine vlasti…”

Sudionici konferencije

Konferenciju su organizirali Regionalni ured za Europu Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i Ministarstvo zdravstva i pristupa zdravstvenoj skrbi Republike Francuske, uz sudjelovanje ministara i vodećih predstavnika iz sektora zdravstva, obrazovanja, socijalne politike, stanovanja, pravosuđa, kulture, mladih, znanosti i inovacija, te predstavnika civilnog društva i osoba s iskustvom problema mentalnog zdravlja.

Sudionice regije

Sudjelovale su sljedeće zemlje: Armenija, Austrija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Cipar, Češka, Estonija, Finska, Francuska, Gruzija, Njemačka, Grčka, Mađarska, Island, Irska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Poljska, Portugal, Moldavija, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska i Ukrajina.

Zaključak

Riječ je o povijesnom trenutku za mentalno zdravlje u Europi: kroz integraciju mentalnog zdravlja u sve javne politike, zemlje europske regije, članice SZO-a, žele sustavno i na više razina potaknuti i poduprijeti jačanje dobrobiti te prevenciju i smanjenje stigme po pitanju mentalnog zdravlja, osobito među mladima i ranjivim skupinama.

Završnu deklaraciju – Mentalno zdravlje u svim politikama možete pročitati ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.6. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 23. svibnja 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.6. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.3. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za javno zdravstvo

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 23. svibnja 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.3. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za javno zdravstvo.

Više pogledajte ovdje.

COVID-19 u Hrvatskoj (17.6.2025.)

U 24. kalendarskom tjednu (tjedan od 9. do 15. lipnja 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljene su 62 prijave COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 24. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

Poziv na testiranje – 2.2. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja, pripravnik u Službi za ovisnosti

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 23. svibnja 2025. javni natječaj za prijam na pripravnički staž za radno mjesto 2.2. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja, pripravnik u Službi za ovisnosti.

Više pogledajte ovdje.

Poziv na testiranje – 1.11. referent – knjižničar u Ravnateljstvu

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 23. svibnja 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.11. referent – knjižničar u Ravnateljstvu.

Više pogledajte ovdje.

Poziv na testiranje – 1.10. referent u Službi za ovisnosti

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 23. svibnja 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.10. referent u Službi za ovisnosti.

Više pogledajte ovdje.