UKAD

Sportaši „uhvaćeni u dopingu“ uglavnom su bili pozitivni na anaboličke agense – prema najnovijem izvješću o testiranju Britanske antidopinške agencije (UKAD) objavljenom ovih dana (koje pokriva razdoblje od travnja 2024. do ožujka 2025.). UKAD je izjavio da je 50% analitičkih kršenja antidopinških pravila (ADRV) objavljenih tijekom tog razdoblja proizašlo iz pozitivnih testova na anaboličke agense – najčešće steroide ili selektivne modulatore androgenih receptora (SARM).

UKAD je tijekom godine obznanio sedamnaest ADRV-ova. Proveo je ukupno 8678 testova između travnja 2024. i ožujka 2025., što je povećanje u odnosu na prethodnu godinu. Testiranje tijekom tog razdoblja bilo je usredotočeno na pripreme za Olimpijske i Paraolimpijske igre u Parizu, uz UKAD-ove programe na nacionalnoj razini. Izvješće, koje se objavljuje svaki kvartal, pokazalo je da je UKAD proveo 2073 antidopinška testiranja između siječnja i ožujka 2025. (posljednji kvartal financijske godine 2024./25.). Nogomet, atletika, profesionalni boks i ragbi (sindikalni i ligaški) i dalje su najtestiraniji sportovi u Ujedinjenom Kraljevstvu, a nogomet je ponovno najtestiraniji sport.

Iz UKAD-a izjavljuju: „Testiranje sportaša, u bliskoj suradnji s međunarodnim antidopinškim partnerima, ključno je za odvraćanje i otkrivanje dopinga u sportu. UKAD je tijekom 2024./25. proveo još jedan sveobuhvatan program testiranja vođen obavještajnim podacima vezanim uz elitne sportaše, ciljajući na dopinški rizične sportove.“

Poznato je da anabolički agensi povećavaju mišićnu masu što je glavni razlog zašto ih neki mladi ljudi odlučuju koristiti. Nema im mjesta u sportu. Sportaši uhvaćeni u njihovoj upotrebi ugrožavaju karijeru i štete integritetu svog sporta. Steroidi i drugi anabolički agensi opasni su i nose ozbiljne zdravstvene rizike. UKAD-ov program testiranja temeljen na riziku i vođen obavještajnim podacima obuhvaća više od 50 sportova, uključujući olimpijske i paraolimpijske sportove, kao i profesionalne i timske sportove te mnoge koji su podložniji uzimanju zabranjenih tvari (rizični sportovi).  Anabolički agensi i dalje su UKAD-ova najčešće sankcionirana kategorija tvari. Za referencu, 10 od 22 analitička ADRV-a koje je UKAD objavio u 2023./24. odnosilo se na anaboličke agense. (V.B/J.B)

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.2. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja, pripravnik u Službi za ovisnosti

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 23. svibnja 2025. za prijam na rad na određeno vrijeme za radno mjesto 2.2. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja, pripravnik u Službi za ovisnosti.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.10. referent u Službi za ovisnosti

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 23. svibnja 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.10. referent u Službi za ovisnosti.

Više pogledajte ovdje.

LeTour – kombinirane ciljane kontrole

Tour de France počinje u subotu (12. srpnja 2025.) iz Lillea i trajat će tri tjedna. LeTour je najveći izazov godine za UCI. UCI je 08. srpnja 2025. predstavio svoj sustav za borbu protiv dopinga i tehnoloških prijevara. Bit će mobilizirano više od 40 članova Međunarodne agencije za testiranje (ITA). U mjesecu prije utrke provedeno je oko 350 testiranja izvan natjecanja, a tijekom utrke bit će uzeto oko 600 uzoraka.

Uzorci će se čuvati 10 godina radi moguće ponovne analize u iščekivanju pojave novih metoda detekcije ili budućih znanstvenih dostignuća. UCI također navodi da će naglasak biti stavljen na “endogene steroidne markere mjerene u krvnom serumu kao dio PBA steroidnog modula te na PBA endokrini modul za bolje otkrivanje markera zlouporabe ljudskog hormona rasta (hGH). Provjere provedene tijekom „Toura“ bit će ciljane i mogu se odvijati u bilo kojem trenutku – ne samo na kraju etapa.

„Naš pristup odražava našu trajnu predanost inteligentnim strategijama protiv dopinga temeljenim na znanosti, suradnji i kontinuiranom poboljšanju», objašnjava generalni direktor ITA-e Benjamin Cohen. Kombiniranjem ciljanih kontrola s naprednim analitičkim alatima poput endokrinog modula, dugoročnog skladištenja uzoraka i inicijativa za praćenje performansi, želimo osigurati da se ova prestižna utrka odvija u poštenim uvjetima“.

Nema više rendgenskih provjera

U području borbe protiv tehnoloških prijevara, UCI će primijeniti “niz neinvazivnih tehnologija inspekcije i mehanizama za praćenje performansi i incidenata, osmišljenih za otkrivanje bilo kojeg oblika tehnoloških prijevara, uključujući skrivene pogonske sustave, posebno motore”. Kontrole će se ciljano provoditi prije i poslije svake etape. Tijekom svake etape, svaki događaj koji bi mogao izazvati sumnju, a koji zabilježe „UCI video sudac“ i UCI suci, bit će identificiran, što će omogućiti još ciljanije kontrole.

U 2024. godini UCI je tijekom Toura proveo 192 rendgenska testiranja.  (V.B/J.K)

COVID-19 u Hrvatskoj (8.7.2025.)

COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.

U 27. kalendarskom tjednu (tjedan od 30. lipnja do 6. srpnja 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 69 prijava COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 27. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

 

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.1. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za epidemiologiju zaraznih bolesti

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 23. svibnja 2025. za prijam na rad na određeno vrijeme do povratka radnice s porodiljnog dopusta za radno mjesto 2.1. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za epidemiologiju zaraznih bolesti.

Više pogledajte ovdje.

Nove smjernice i najave iz WADA-e

Svjetska antidopinška agencija (WADA) objavila je najnoviju verziju Laboratorijskih smjernica za analitičke zahtjeve endokrinog modula Biološke putovnice sportaša (ABP), koja stupa na snagu odmah. Ključna promjena u verziji 2.0 odnosi se na prijelaz s dvostrukog na pojedinačno mjerenje endokrinih markera IGF-1 i P-III-NP. Ova promjena omogućuje smanjenje troškova analize te bolju iskoristivost dostupnog volumena seruma, a pritom ne utječe na učinkovitost modula. Novi pristup temelji se na snažnim analitičkim performansama koje su laboratoriji dokazali od pokretanja modula prije dvije godine.

Uz ovu tehničku nadogradnju WADA je pokrenula i proces izbora nove Stručne savjetodavne skupine nacionalnih antidopinških organizacija (NADO EAG). U tijeku je preliminarna faza u kojoj se traži deset članova iz pet olimpijskih/paralimpijskih regija, a nominacije se podnose do 3. rujna 2025. godine. Mandati će trajati tri godine, počevši od 1. siječnja 2026. godine. Izbori će se održati u listopadu, a kandidate biraju sami NADO-i putem regionalnih glasovanja. Članovi skupine imat će zadatak savjetovati WADA-u o ključnim antidopinškim pitanjima, jačati suradnju s nacionalnim organizacijama te predstavljati stavove NADO-a pred Upravnim odborom kroz izabrane predstavnike skupine.

WADA je također otvorila registracije za Svjetsku konferenciju o dopingu u sportu, koja će se održati od 1. do 5. prosinca 2025. u Busanu, Južna Koreja. Ovaj globalni događaj, organiziran u suradnji s Korejskom antidopinškom agencijom i gradom Busanom, okupit će više od 1500 sudionika iz cijelog antidopinškog sustava – sportaše, predstavnike sportskih organizacija, vlada, laboratorija, znanstvenike i medije. Fokus konferencije bit će na novom izdanju Svjetskog antidopinškog kodeksa za 2027. godinu i reviziji međunarodnih standarda. Registracije su otvorene do 10. listopada 2025. (J.K)

Sigurno u vodi

Boravak u vodi ima brojne fizičke i mentalne prednosti, osobito za osobe koje žive s kroničnim bolestima poput dijabetesa, bolesti srca i artritisa. Plivanje poboljšava raspoloženje, a vježbanje u vodi omogućuje dužu aktivnost bez opterećenja zglobova, što je posebno korisno za osobe s artritisom, fibromialgijom i starije osobe. Međutim, rekreacija u vodi također može uzrokovati i ozljede, stoga je važno znati kako zaštititi sebe i druge.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) prepoznaje utapanje kao ozbiljan javnozdravstveni problem, posebno među djecom i mladima. U 2021. godini zabilježeno je više od 300.000 smrtnih slučajeva uslijed utapanja.

Utapanje se može dogoditi svakome, bilo kada i bilo gdje, ako osoba ima pristup vodi.

U 2023. godini u Hrvatskoj je od utapanja umrlo 68 osoba od kojih je 46 muških, a 22 ženskih osoba.

Pročitajte preporuke za povećanje sigurnosti u vodi, ne zaboravite na osnovne mjere opreza i maksimalno iskoristite dobrobiti boravka u vodi.

PREPORUKE ZA POVEĆANJE SIGURNOSTI U VODI

Stalan nadzor djece u vodi

Stalan nadzor roditelja ili drugih odraslih osoba jedno je od osnovnih pravila sigurnosti i prevencije utapanja male djece. Manja djeca se mogu utopiti u vrlo maloj količini vode (svega nekoliko centimetara visine) u kratkom vremenskom razdoblju.

Djeca trebaju biti pod stalnim nadzorom, čak i pri kupanju u kadi i malim, plastičnim bazenima.

Inzistirajte na tome da dijete za svaki ulazak u vodu traži Vaše dopuštenje i ograničite vrijeme boravka u vodi – objasnite djetetu zašto je važan odmor.

Zaštita prilaza bazenima i spremnicima s vodom

Djeci treba onemogućiti slobodan pristup bazenima, spremnicima s vodom i drugim izvorima vode.

Bazeni trebaju imati dovoljno visoke zaštitne ograde. Sigurnosni poklopci na spremnicima s vodom, bunarima i  sličnim mjestima trebaju biti zaključani i zaštićeni od pristupa djece. U dvorištima u blizini kuća ne smiju se ostavljati spremnici ili veće posude koje se mogu napuniti vodom.

Ispraznite kade, kante, spremnike i dječje bazene odmah nakon upotrebe. Spremite ih naopako okrenute i izvan dohvata djece.

Svladavanje vještine plivanja

Naučeno plivanje smanjuje rizik utapanja kod male djece za 88 %.

Djecu koja su završila obuku iz plivanja treba i dalje stalno nadzirati i pomagati im u svladavanju i usavršavanju plivanja. Osim škola i tečajeva plivanja za djecu, organiziraju se i tečajevi plivanja za odrasle. Odrasle osobe koje nisu dobri plivači trebaju se kupati u plitkom dijelu i pod nadzorom iskusnijih plivača.

Nošenje sigurnosnog prsluka

Djeca koja ne znaju plivati trebaju nositi sigurnosni prsluk primjeren njihovoj dobi, visini i težini te biti pod stalnim nadzorom. Djeca mogu koristiti i sigurnosne pojaseve ili rukavice, no prilikom njihove upotrebe potreban je dodatan oprez jer one ne pružaju visok stupanj sigurnosti kao prsluk. Sigurnosne rukavice mogu iskliznuti s ruku djeteta, a u pojasu se dijete može prevrnuti i/ili ispasti iz njega.

Sigurnosni prsluk se preporučuje prilikom vožnje čamcima ili drugim plovilima za sve osobe, djecu i odrasle.

Kupanje u rijekama i jezerima pod posebnim oprezom

Kod kupanja u rijekama i jezerima potreban je veći oprez zbog mutne vode, često neravnog dna i iznenadnih prijelaza iz plitkog dijela u dubinu te zbog struja i virova.

Poznavanje mjera sigurnog ponašanja u vodi

Osim zabave, kupanje i plivanje nose i rizik od utapanja. Stoga svi trebaju usvojiti mjere sigurnog ponašanja u vodi – ulaziti postupno u vodu, plivati u društvu, ne skakati u vodu bez prethodne provjere sigurnosti i ne zadržavati dugo dah pod vodom. Preporuka je da se ne ulazi u vodu odmah nakon obroka.

Oprez kod ronjenja

Prilikom ronjenja na dah ne smije se predugo zadržavati dah niti hiperventilirati (ubrzano forsirano disati) prije uranjanja. Treba poznavati i primjenjivati osnovna pravila sigurnog ronjenja. Treba uvijek roniti u paru.

Plivanje pod posebnim oprezom za osobe koje boluju od kroničnih bolesti

Osobe koje boluju od kroničnih bolesti, posebno srčanih bolesti te dijabetesa i epilepsije, trebaju se pridržavati uputa liječnika o ponašanju za vrijeme ljetnih vrućina i uzimati preporučenu terapiju, no treba znati i da neki lijekovi mogu dovesti do nuspojava koje mogu povećati rizik od utapanja. Osobe koje boluju od epilepsije trebaju se u pravilu kupati u društvu drugih osoba pod posebnim oprezom.

Izbjegavanje konzumacije alkohola

Alkohol povećava rizik od utapanja zbog velikog broja negativnih utjecaja uključujući poremećaj svijesti, smanjenu kontrolu rasuđivanja, smetnje u motoričkoj koordinaciji te brojne druge promjene u ljudskom organizmu.

Poznavanje osnovnih mjera spašavanja i oživljavanja

Osoba koja se utapa može potopiti i tako ugroziti i drugu osobu, uključujući i najbolje plivače. Stoga se preporučuje da se spašavanje, ako za to postoje uvjeti, prepusti osobama koje su obučene za to. Ako takvih osoba nema u blizini, osobi koja se utapa treba pristupiti s oprezom.

Dobro je prilikom spašavanja koristiti pomoćna sredstva poput pojasa za spašavanje i slično. U slučaju potrebe, treba što prije započeti  osnovne mjere oživljavanja i pozvati hitnu medicinsku pomoć.

Važni brojevi telefona za cijelu Hrvatsku:

Hitna medicinska služba – 194

Jedinstveni komunikacijski centar za hitne situacije – 112

 

Preporuke za zdravstvenu zaštitu na koncertu – Hipodrom 5. srpnja

Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Hrvatski zavod za hitnu medicinu

Na koncertu koji će se održati 5. srpnja na Hipodromu osigurano je pružanje zdravstvene zaštite i hitne medicinske skrbi za sve posjetitelje. Timovi iz čak 14 županijskih zavoda za hitnu medicinu će skupa s osobljem Crvenog križa bit gusto raspoređeni na Bundeku i Hipodromu, uz dodatne timove u vozilima na pravcima iz kojih se očekuje dolazak posjetitelja.

S obzirom na to da će na Bundeku, a pogotovo Hipodromu, biti raspoređeni medicinski timovi, u slučaju zdravstvenih tegoba ili bilo kojeg drugog neželjenog zdravstvenog događaja nije potrebno telefonski pozivati hitnu medicinsku službu. Naime, u slučaju da osjetite zdravstvene tegobe ili primijetite nekog kome je potrebna medicinska pomoć potrebno je napraviti sljedeće:

  • Ako se ne osjećate dobro ili primijetite da je nekome potrebna medicinska pomoć, odmah se javite najbližem timu hitne medicinske službe  ili bilo kojem djelatniku organizacije (osiguranje, Crveni križ, volonteri) koji će vas odmah uputiti do medicinskog tima.
  • Na Bundeku će se nalaziti vozila hitne medicinske službe, stoga pri dolasku na Bundek preporučujemo da obratite pozornost na kojim se lokacijama vozila nalaze. Karta s prikazanim lokacijama timova će biti dostupna na aplikaciji organizatora.
  • Na Hipodromu će medicinski timovi biti smješteni ispod tornjeva koji su gusto raspoređeni na parteru, i bit će označeni crvenim križem. Osoblje Crvenog križa nalazit će se u koridorima između sektora partera.
  • Ako osjetite bilo kakve zdravstvene tegobe ili primijetite osobu kojoj je potrebna medicinska pomoć, dođite do najbližeg tornja kako bi se vama ili drugima pružila potrebna medicinska pomoć.
  • Ako ne možete doći do tornja, onda se pokušajte približiti ogradi koja se proteže duž cijelog hipodroma. Na tome koridoru na raspolaganju su vam timovi Crvenog križa ili drugi djelatnici koji sudjeluju u organizaciji, a koji će vas otpratiti do najbližeg medicinskog tima. Nacrt Hipodroma za vrijeme koncerta možete pronaći na aplikaciji MPT.
  • Pri dolasku na koncert i nakon završetka koncerta budite strpljivi. Krećite se polako i oprezno te pazite na osobe oko sebe. Ako gužva stane, ostanite mirni i ne gurajte druge oko sebe. Izbjegavajte saginjanje kako ne biste izgubili ravnotežu.
  • Držite djecu za ruke ili na dohvat ruke. Nemojte se udaljavati od osoba s kojima ste došli na koncert.
  • Obavezno ponesite osobne dokumente i papirić s imenom i prezimenom, kontaktom bliske osobe i popisom lijekova koje koristite.
  • Barem dan prije koncerta preporučujemo da preuzmete MPT aplikaciju i provjerite raspored ulaza, izlaza i medicinskih punktova na Bundeku i Hipodromu. Na aplikaciji ćete dobivati i obavijesti sa zdravstvenim preporukama za koje vas molimo da ih se strogo pridržavate.
  • Također, obavezno pročitajte zdravstvene preporuke HZJZ-a koje obuhvaćaju upute za pravilnu zdravstvenu pripremu za koncert, preporuke za ponašanje u gužvi te zdravstvene preporuke vezane uz vrućinu, sunce i djelovanje buke.

Odgovorno ponašanje i briga prema vlastitom zdravlju, kao i briga o drugima ključni su za ovakve događaje. Stoga, uz vašu suradnju i pridržavanje već datih i ovih preporuka, zajedno omogućujemo sigurno i ugodno iskustvo na koncertu za sve posjetitelje.

 

Međunarodna ljetna škola: Primjeri dobre prakse prevencije debljine u djece

Međunarodna ljetna škola: Primjeri dobre prakse prevencije debljine u djece

Patras, Grčka, 25.–27. kolovoza 2025.

 

Pozivamo sve zainteresirane stručnjake i studente da se prijave na Međunarodnu ljetnu školu posvećenu jednoj od najvažnijih javnozdravstvenih tema današnjice – prevenciji debljine u djece.

U sklopu europske zajedničke akcije Health4EUkids, Međunarodna ljetna škola okuplja renomirane stručnjake i edukatore iz područja medicine, nutricionizma i javnog zdravstva, s ciljem jačanja znanja, vještina i međusektorske suradnje u prevenciji debljine u djece na razini zajednice.

Kome je Međunarodna ljetna škola namijenjena?

Program je namijenjen liječnicima, stručnjacima javnog zdravstva, odgojiteljima u ranom i predškolskom odgoju, nutricionistima, kineziolozima, medicinskim sestrama i studentima, odnosno svima koji rade na promicanju zdravog rasta i razvoja djece te žele osnažiti svoja znanja u području prevencije debljine u djetinjstvu.

Što očekivati od Međunarodne ljetne škole?

Cilj je pružiti sudionicima suvremena, znanstveno utemeljena znanja i praktične vještine za učinkovit pristup i rad s djecom s debljinom i njihovim obiteljima. Međunarodna ljetna škola uključuje interdisciplinarna predavanja, rad u timovima i upoznavanje s europskim javnozdravstvenim politikama i primjerima dobre prakse koje će voditi stručnjaci koji su sudjelovali u provedbi zajedničke akcije na razini Europe, Health4EUKids.

Što donosi sudjelovanje na Međunarodnoj ljetnoj školi?

Na kraju programa, sudionici bi trebali biti u mogućnosti:

– razumjeti epidemiološke pokazatelje, rizične čimbenike i dugoročne posljedice debljine u djece

– savladati kriterije za probir i postavljanje dijagnoze debljine u djece, uključujući tumačenje indeksa tjelesne mase, krivulja rasta i metaboličkih pokazatelja

– procijeniti neke životne navike u području tjelesnog i mentalnog zdravlja djece i adolescenata i njihovih obitelji

– istražiti i primijeniti strategije usmjerene na obitelj, motivacijske intervjue i druge komunikacijske tehnike usmjerene na promjenu ponašanja

– poznavati primjere dobre prakse u promicanju pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti

– razumjeti psihosocijalne aspekte debljine u djece, uključujući stigmu

– analizirati javnozdravstvene inicijative, programe i politike usmjerene na prevenciju debljine u djece

– razviti multidisciplinarne strategije za rad s kompleksnim slučajevima djece s debljinom i njihovih obitelji.

Lokacija: Medicinski fakultet Sveučilišta u Patrasu, Grčka

Datum održavanja: 25.–27. kolovoza 2025.

Jezik programa: Engleski

Broj sudionika: 30

Troškovi: Školarina je besplatna. Sudionici sami pokrivaju troškove puta, smještaja i prehrane.

Potvrda o sudjelovanju: Svi polaznici po završetku programa dobit će službeni certifikat o sudjelovanju i ostvarit će 4 ECTS bodova.

Kako sudjelovati?

Prijaviti se možete putem službenog linka.

Dodatne informacije o Međunarodnoj ljetnoj školi možete pronaći na službenom linku.

 

Ne propustite ovu jedinstvenu priliku za stručno usavršavanje u međunarodnom okruženju uz vodeće europske stručnjake. Vaše znanje i angažman mogu napraviti razliku – jer zdravo djetinjstvo počinje pravim pristupom!

 

 

Prilog VIII. – Promjena odgovora ID: 1727

Do 31. prosinca 2024. dobavljači (uvoznici, daljnji korisnici i distributeri) mogli su stavljati smjese na tržište bez jedinstvenog identifikatora formule (UFI) ako su podnositelji već dostavili informacije u skladu s nacionalnim zahtjevima, koristeći prijelazno razdoblje (do 1. siječnja 2025.). UFI nije bio obavezan kada je smjesa izvorno označena (vidi Prilog VIII., Dio A, Odjeljak 1.4).

1. siječnja 2025. označava kraj prijelaznog razdoblja. To također znači da se smjese koje se nalaze na policama distributera više ne smiju dalje isporučivati ako na njihovoj deklaraciji nije naveden UFI, jer ne bi bile u skladu s Uredbom CLP. Od 1. siječnja 2025. sve smjese koje se stavljaju na tržište EU i koje su razvrstane kao opasne temeljem učinaka na zdravlje ljudi ili fizikalnih svojstava moraju imati UFI na deklaraciji, ako je primjenjivo (članak 25. stavak 7. i Odjeljak 1.4, Dio A Priloga VIII.).

U tom smislu, prema članku 4. stavku 9. Uredbe CLP, dobavljači u lancu opskrbe moraju surađivati kako bi ispunili zahtjeve Uredbe CLP. Stoga distributeri i trgovci na malo imaju obvezu zatražiti UFI od svojih dobavljača i staviti ga na deklaraciju, dok daljnji korisnici i uvoznici, kao i distributeri koji mijenjaju deklaraciju ili naljepnicu smjese, imaju obvezu osigurati taj podatak. Prema članku 4. stavku 10., smjese se ne smiju stavljati na tržište ako nisu u skladu s Uredbom CLP. To uključuje i usklađenost s obvezama iz Priloga VIII.

U praksi, subjekti mogu odlučiti ponovno označiti svoje proizvode koji se već nalaze u skladištu i na policama dodavanjem UFI-ja na postojeće deklaracije putem dodatne naljepnice (vidi Smjernice o označivanju i pakiranju za više informacija o postavljanju UFI-ja na naljepnicu).

 

Originalan odgovor možete pronaći na sljedećoj poveznici – https://echa.europa.eu/hr/support/qas – ID: 1727

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.5. viši savjetnik 1 u Ravnateljstvu

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 23. svibnja 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.5. viši savjetnik 1 u Ravnateljstvu.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.8. zdravstveni radnik u javnom zdravstvu u Službi za mikrobiologiju

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 23. svibnja 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.8. zdravstveni radnik u javnom zdravstvu u Službi za mikrobiologiju.

Više pogledajte ovdje.

Natječaj za prijam u radni odnos

Na temelju suglasnosti Ministarstva zdravstva KLASA: 100-01/24-03/127, URBROJ: 534-03-3-1/6-23-19 od dana 28. studenog 2023., KLASA: 100-01/24-03/139, URBROJ: 534-03-3-1/6-24-9 od dana 6. svibnja 2024., KLASA: 100-01/24-03/139, URBROJ: 534-03-3-1/6-24-38 od dana 12. prosinca 2024., KLASA: 100-01/25-03/11, URBROJ: 534-03-3-1/6-25-17 od dana 28. travnja 2025., KLASA: 100-01/25-03/11, URBROJ: 534-03-3-1/6-25-19 od dana 22. svibnja 2025. i KLASA: 100-01/25-03/11, URBROJ: 534-03-3-1/7-25-23 od dana 17. lipnja 2025., Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Rockefellerova 7, Zagreb, objavljuje sljedeći javni natječaj.

Više pogledajte ovdje.

Poništenje dijela natječaja od dana 23. svibnja

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7 objavljuje poništenje dijela natječaja od dana 23. svibnja 2025.

Više pogledajte ovdje.

COVID-19 u Hrvatskoj (1.7.2025.)

COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.

U 26. kalendarskom tjednu (tjedan od 23. do 29. lipnja 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljena je 51 prijava COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 26. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

 

Izvješće SZO o stanju globalne epidemije duhana 2025.

Na Svjetskoj konferenciji o kontroli duhana, održanoj u Dublinu od 23. do 25. lipnja 2025., Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) predstavila je najnovije Izvješće o stanju globalne epidemije duhana 2025. Izvješće donosi pregled postignutog napretka, ali i upozorava na ozbiljne izazove u borbi protiv duhana i novih nikotinskih proizvoda.

Prema izvješću, broj ljudi zaštićenih barem jednom najvišom mjerom iz SZO-ove strategije MPOWER (nadzor, zaštita od duhanskog dima, pomoć pri prestanku, upozorenja, zabrana oglašavanja i povećanje poreza) povećao se od 2007. do danas s jedne na 6,1 milijardu ljudi – što čini oko 75 posto svjetske populacije. Poseban napredak zabilježen je u području grafičkih zdravstvenih upozorenja: danas čak 110 zemalja zahtijeva velika slikovna upozorenja na pakiranjima duhanskih proizvoda, a njih 25 uvelo je standardizirana pakiranja, bez logotipa i reklamnih elemenata.

Iako je vidljiv globalni napredak, svega četiri zemlje – Brazil, Mauricijus, Nizozemska i Turska – u potpunosti primjenjuju svih šest MPOWER mjera. Irska, domaćin konferencije, nalazi se među sedam zemalja koje su vrlo blizu toj razini provedbe. S druge strane, čak 40 zemalja još uvijek nema ni jednu mjeru usklađenu s najboljom praksom, dok više od 30 njih dopušta prodaju cigareta bez ikakvih zdravstvenih upozorenja. Posebno je zabrinjavajuće što 134 zemlje još uvijek ne koriste poreze na duhan kao učinkovitu mjeru smanjenja konzumacije, a samo tri zemlje od 2022. značajno su ih povećale. Pritom tek trećina svjetske populacije ima pristup subvencioniranim programima za prestanak pušenja, što dodatno otežava borbu protiv ovisnosti.

SZO ističe i sve veći izazov širenja novih nikotinskih proizvoda, osobito e-cigareta i grijanih duhanskih proizvoda. Do sredine 2025. ukupno 133 zemlje donijele su neku vrstu regulative za e-cigarete, no 62 ih još uvijek nemaju nikakve propise. Više od 50 država zabranilo je aromatizirane proizvode koji posebno privlače mlađe korisnike, dok je više od 40 zemalja potpuno zabranilo e-cigarete.

Upozorava se i na ozbiljne zdravstvene posljedice: u 2023. godini više od sedam milijuna ljudi umrlo je zbog izloženosti duhanskom dimu. Iako neke zemlje bilježe značajan pad smrtnosti, poput Ujedinjenog Kraljevstva gdje je zabilježeno smanjenje od 45 posto u odnosu na 1990., ukupna globalna smrtnost porasla je za 24,4 posto. Posebno dramatičan porast zabilježen je u Egiptu, gdje je smrtnost povezana s duhanom povećana za čak 124 posto. Zaključno, zemlje su pozvane na odlučno djelovanje kako bi se zaštitilo javno zdravlje sadašnjih i budućih generacija.

Cjelokupno izvješće na engleskom jeziku dostupno je ovdje.

 

Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2024. g. – tablični podaci

Ovdje objavljujemo tablične podatke za 2024. godinu (Excel-datoteke).

Objavljeni podaci su preliminarnog karaktera i podložni su naknadnim izmjenama.

Kako će novi podaci biti dostupni, tako ćemo ih objavljivati.

 

1. STANOVNIŠTVO I VITALNI DOGAĐAJI

2. ZDRAVSTVENE USTANOVE I DJELATNICI U ZDRAVSTVU

3. PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA

4. SPECIJALISTIČKO – KONZILIJARNE I OSTALE DJELATNOSTI

5. ZARAZNE BOLESTI, CIJEPLJENJE I MIKROBIOLOŠKA DIJAGNOSTIKA

6. STACIONARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA, DNEVNE BOLNICE, JEDNODNEVNA KIRURGIJA I BOLNIČKE HEMODIJALIZE

7. PORODI I POBAČAJI

8. REGISTRI KRONIČNIH BOLESTI

9. POBOL I UZROCI SMRTI OSOBA STARIJE ŽIVOTNE DOBI

10. ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA

11. FINANCIJSKI ZDRAVSTVENI POKAZATELJI RH ZA 2023. GODINU PREMA METODOLOGIJI SUSTAVA ZDRAVSTVENIH RAČUNA

12. MEDICINSKA OPREMA, OPERACIJSKE DVORANE I MEDICINSKI POSTUPCI U HRVATSKOJ

  • preuzimanje tablica (XLSX)

13. KREVETI U JEDINICAMA ZA POJAČANU NJEGU DOMOVA ZA STARIJE I NEMOĆNE I DOMOVA ZA PSIHIČKI BOLESNE ODRASLE OSOBE

  • preuzimanje tablica (XLSX)

14. POKAZATELJI ZDRAVSTVENOG STANJA I KORIŠTENJA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA

  • preuzimanje tablica (XLSX)

Izvještaj o zdravstvenoj ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u Republici Hrvatskoj za 2024. godinu

U 2024. godini, na koju se ovaj izvještaj odnosi, na snazi je bio Zakonom o vodi za ljudsku potrošnju („NN“ 30/23) i i sljedeći pravilnici: Pravilnik o parametrima sukladnosti, metodama analiza i monitorinzima vode namijenjene za ljudsku potrošnju („Narodne novine“ broj 64/23, 88/23); Pravilnik o sanitarno-tehničkim i higijenskim te drugim uvjetima koje moraju ispunjavati građevine za vodoopskrbu i poslovanje u njima („Narodne novine“ broj 88/23); Pravilnik o kontroli parametara kućne vodoopskrbne mreže potrošača i drugih sustava od javnozdravstvenog značaja te planu i programu edukacije svih dionika (NN 43/24).

U cilju zaštite ljudskog zdravlja provode se propisane kontrole zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u javnoj distribucijskoj mreži na nekoliko razina u okviru: i) samokontrole koju provode javni isporučitelji vodnih usluga (JIVU), ii) državnog monitoringa koji koordinira Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a provode županijski zavodi za javno zdravstvo i Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar te iii) službenih kontrola zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju koje provode sanitarni inspektori Ministarstva zdravstva.

Sustavom samokontrole u 2024. godini su javni isporučitelji vodnih usluga analizirali su oko 67.000 uzoraka na kemijske pokazatelje i više od 55.000 uzoraka na mikrobiološke pokazatelje.

Monitoringom vode za ljudsku potrošnju je u javnoj distribucijskoj mreži u RH 2024. godini uzorkovano 8.023 uzoraka u monitoringu parametara skupine A i 860 uzoraka monitoringa parametara skupine B. Ukupni broj neispravnih uzoraka vode zbog jednog ili više pokazatelja iznosio je 229 odnosno 2,6 %.

Sanitarni inspektori Državnog inspektorata Republike Hrvatske (DIRH) prilikom provođenja službenih kontrola zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u 2024. godini uzorkovali su 281 uzorak vode.

Cjeloviti Izvještaj o zdravstvenoj ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u Republici Hrvatskoj u 2024. godini može se preuzeti OVDJE

 

Objavljeno Svjetsko izvješće o drogama (UNODC, 2025.)

Povodom Međunarodnog dana borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama koji se obilježava 26. lipnja, Ured Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC) objavio je Svjetsko izvješće o drogama 2025., čiji sažetak donosimo u nastavku.

Svjetsko izvješće o drogama 2025. ukazuje na to da nova era globalne nestabilnosti dodatno pogoršava društvene, ekonomske i sigurnosne izazove povezane s problemom droga. Organizirane kriminalne skupine sve se uspješnije prilagođavaju krizama, iskorištavaju ranjive populacije i proširuju tržišta, dok je uporaba droga dosegnula povijesno visoke razine.

U 2023. godini drogu (isključujući alkohol i duhan) je konzumiralo 316 milijuna ljudi, odnosno 6 % globalne populacije u dobi između 15 i 64 godine. Najraširenija droga ostaje kanabis (244 milijuna konzumenata), zatim opioidi (61 milijun), amfetamini (30,7 milijuna), kokain (25 milijuna) i ecstasy (21 milijun). Izvješće upozorava da bi migracije izazvane sukobima, siromaštvom i nesigurnošću mogle dodatno povećati ove brojke.

Brz rast tržišta kokaina

Tržište kokaina nastavlja ubrzano rasti. U 2023. zabilježena je rekordna ilegalna proizvodnja od 3.708 tona, što je porast od gotovo 34 % u odnosu na prethodnu godinu. Zapljene kokaina dosegle su 2.275 tona, a broj korisnika narastao je na 25 milijuna. Krijumčari sve više ciljaju tržišta u Aziji i Africi, dok se nasilje i sukobi povezani s trgovinom kokainom šire i na Europu, uključujući povećani utjecaj kriminalnih skupina s Balkana.

Širenje sintetskih droga

Tržište sintetskih droga i dalje raste zbog niskih troškova i manjeg rizika od otkrivanja. Dominiraju stimulansi tipa amfetamina (ATS), poput metamfetamina i amfetamina (uključujući “captagon”). U 2023. godini zabilježena je rekordna količina zapljena ATS-a, koji sada čine gotovo polovicu svih zapljena sintetskih droga. Unatoč političkim promjenama u Siriji i otkrivanju proizvodnih postrojenja, captagon se i dalje u velikim količinama krijumčari, osobito prema državama Arapskog poluotoka.

Organizirani kriminal i financijski dobitci

Procjenjuje se da nezakonita trgovina drogama godišnje generira stotine milijardi dolara. Kriminalne mreže stalno razvijaju nove načine za prikrivanje i distribuciju droga, često koristeći naprednu tehnologiju. Iako su otporne, moguće ih je razbiti uz bolju analizu struktura, ključnih aktera i točaka ranjivosti, kao i kroz ulaganja u tehnologiju i obuku policijskih i pravosudnih institucija.

Utjecaj na zdravlje i zajednice

Poremećaji povezani s uporabom droga predstavljaju ozbiljan javnozdravstveni problem. U 2021. godini zabilježeno je gotovo pola milijuna smrti povezanih s drogama te gubitak 28 milijuna zdravih godina života zbog invaliditeta i prerane smrtnosti. U 2023. godini samo je 1 od 12 osoba s poremećajem uporabe droga primila neki oblik liječenja. Pristup zdravstvenim i socijalnim uslugama temeljenim na dokazima ključan je za ublažavanje posljedica.

Utjecaj na okoliš

Uzgoj, proizvodnja i krijumčarenje droga, kao i mjere koje se poduzimaju protiv njih, značajno utječu na okoliš, osobito u Europi. Deforestacija, onečišćenje tla, vode i zraka te otpad iz ilegalnih laboratorija predstavljaju sve veći ekološki problem. Broj razotkrivenih tajnih laboratorija porastao je između 2013. i 2023., no ekološke posljedice često ostaju zanemarene pri oblikovanju politika prema drogama.

Cjelokupno izvješće dostupno je na poveznici.

Newer posts