Sigurno u vodi

Boravak u vodi ima brojne fizičke i mentalne prednosti, osobito za osobe koje žive s kroničnim bolestima poput dijabetesa, bolesti srca i artritisa. Plivanje poboljšava raspoloženje, a vježbanje u vodi omogućuje dužu aktivnost bez opterećenja zglobova, što je posebno korisno za osobe s artritisom, fibromialgijom i starije osobe. Međutim, rekreacija u vodi također može uzrokovati i ozljede, stoga je važno znati kako zaštititi sebe i druge.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) prepoznaje utapanje kao ozbiljan javnozdravstveni problem, posebno među djecom i mladima. U 2021. godini zabilježeno je više od 300.000 smrtnih slučajeva uslijed utapanja.

Utapanje se može dogoditi svakome, bilo kada i bilo gdje, ako osoba ima pristup vodi.

U 2023. godini u Hrvatskoj je od utapanja umrlo 68 osoba od kojih je 46 muških, a 22 ženskih osoba.

Pročitajte preporuke za povećanje sigurnosti u vodi, ne zaboravite na osnovne mjere opreza i maksimalno iskoristite dobrobiti boravka u vodi.

PREPORUKE ZA POVEĆANJE SIGURNOSTI U VODI

Stalan nadzor djece u vodi

Stalan nadzor roditelja ili drugih odraslih osoba jedno je od osnovnih pravila sigurnosti i prevencije utapanja male djece. Manja djeca se mogu utopiti u vrlo maloj količini vode (svega nekoliko centimetara visine) u kratkom vremenskom razdoblju.

Djeca trebaju biti pod stalnim nadzorom, čak i pri kupanju u kadi i malim, plastičnim bazenima.

Inzistirajte na tome da dijete za svaki ulazak u vodu traži Vaše dopuštenje i ograničite vrijeme boravka u vodi – objasnite djetetu zašto je važan odmor.

Zaštita prilaza bazenima i spremnicima s vodom

Djeci treba onemogućiti slobodan pristup bazenima, spremnicima s vodom i drugim izvorima vode.

Bazeni trebaju imati dovoljno visoke zaštitne ograde. Sigurnosni poklopci na spremnicima s vodom, bunarima i  sličnim mjestima trebaju biti zaključani i zaštićeni od pristupa djece. U dvorištima u blizini kuća ne smiju se ostavljati spremnici ili veće posude koje se mogu napuniti vodom.

Ispraznite kade, kante, spremnike i dječje bazene odmah nakon upotrebe. Spremite ih naopako okrenute i izvan dohvata djece.

Svladavanje vještine plivanja

Naučeno plivanje smanjuje rizik utapanja kod male djece za 88 %.

Djecu koja su završila obuku iz plivanja treba i dalje stalno nadzirati i pomagati im u svladavanju i usavršavanju plivanja. Osim škola i tečajeva plivanja za djecu, organiziraju se i tečajevi plivanja za odrasle. Odrasle osobe koje nisu dobri plivači trebaju se kupati u plitkom dijelu i pod nadzorom iskusnijih plivača.

Nošenje sigurnosnog prsluka

Djeca koja ne znaju plivati trebaju nositi sigurnosni prsluk primjeren njihovoj dobi, visini i težini te biti pod stalnim nadzorom. Djeca mogu koristiti i sigurnosne pojaseve ili rukavice, no prilikom njihove upotrebe potreban je dodatan oprez jer one ne pružaju visok stupanj sigurnosti kao prsluk. Sigurnosne rukavice mogu iskliznuti s ruku djeteta, a u pojasu se dijete može prevrnuti i/ili ispasti iz njega.

Sigurnosni prsluk se preporučuje prilikom vožnje čamcima ili drugim plovilima za sve osobe, djecu i odrasle.

Kupanje u rijekama i jezerima pod posebnim oprezom

Kod kupanja u rijekama i jezerima potreban je veći oprez zbog mutne vode, često neravnog dna i iznenadnih prijelaza iz plitkog dijela u dubinu te zbog struja i virova.

Poznavanje mjera sigurnog ponašanja u vodi

Osim zabave, kupanje i plivanje nose i rizik od utapanja. Stoga svi trebaju usvojiti mjere sigurnog ponašanja u vodi – ulaziti postupno u vodu, plivati u društvu, ne skakati u vodu bez prethodne provjere sigurnosti i ne zadržavati dugo dah pod vodom. Preporuka je da se ne ulazi u vodu odmah nakon obroka.

Oprez kod ronjenja

Prilikom ronjenja na dah ne smije se predugo zadržavati dah niti hiperventilirati (ubrzano forsirano disati) prije uranjanja. Treba poznavati i primjenjivati osnovna pravila sigurnog ronjenja. Treba uvijek roniti u paru.

Plivanje pod posebnim oprezom za osobe koje boluju od kroničnih bolesti

Osobe koje boluju od kroničnih bolesti, posebno srčanih bolesti te dijabetesa i epilepsije, trebaju se pridržavati uputa liječnika o ponašanju za vrijeme ljetnih vrućina i uzimati preporučenu terapiju, no treba znati i da neki lijekovi mogu dovesti do nuspojava koje mogu povećati rizik od utapanja. Osobe koje boluju od epilepsije trebaju se u pravilu kupati u društvu drugih osoba pod posebnim oprezom.

Izbjegavanje konzumacije alkohola

Alkohol povećava rizik od utapanja zbog velikog broja negativnih utjecaja uključujući poremećaj svijesti, smanjenu kontrolu rasuđivanja, smetnje u motoričkoj koordinaciji te brojne druge promjene u ljudskom organizmu.

Poznavanje osnovnih mjera spašavanja i oživljavanja

Osoba koja se utapa može potopiti i tako ugroziti i drugu osobu, uključujući i najbolje plivače. Stoga se preporučuje da se spašavanje, ako za to postoje uvjeti, prepusti osobama koje su obučene za to. Ako takvih osoba nema u blizini, osobi koja se utapa treba pristupiti s oprezom.

Dobro je prilikom spašavanja koristiti pomoćna sredstva poput pojasa za spašavanje i slično. U slučaju potrebe, treba što prije započeti  osnovne mjere oživljavanja i pozvati hitnu medicinsku pomoć.

Važni brojevi telefona za cijelu Hrvatsku:

Hitna medicinska služba – 194

Jedinstveni komunikacijski centar za hitne situacije – 112

 

Preporuke za zdravstvenu zaštitu na koncertu – Hipodrom 5. srpnja

Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Hrvatski zavod za hitnu medicinu

Na koncertu koji će se održati 5. srpnja na Hipodromu osigurano je pružanje zdravstvene zaštite i hitne medicinske skrbi za sve posjetitelje. Timovi iz čak 14 županijskih zavoda za hitnu medicinu će skupa s osobljem Crvenog križa bit gusto raspoređeni na Bundeku i Hipodromu, uz dodatne timove u vozilima na pravcima iz kojih se očekuje dolazak posjetitelja.

S obzirom na to da će na Bundeku, a pogotovo Hipodromu, biti raspoređeni medicinski timovi, u slučaju zdravstvenih tegoba ili bilo kojeg drugog neželjenog zdravstvenog događaja nije potrebno telefonski pozivati hitnu medicinsku službu. Naime, u slučaju da osjetite zdravstvene tegobe ili primijetite nekog kome je potrebna medicinska pomoć potrebno je napraviti sljedeće:

  • Ako se ne osjećate dobro ili primijetite da je nekome potrebna medicinska pomoć, odmah se javite najbližem timu hitne medicinske službe  ili bilo kojem djelatniku organizacije (osiguranje, Crveni križ, volonteri) koji će vas odmah uputiti do medicinskog tima.
  • Na Bundeku će se nalaziti vozila hitne medicinske službe, stoga pri dolasku na Bundek preporučujemo da obratite pozornost na kojim se lokacijama vozila nalaze. Karta s prikazanim lokacijama timova će biti dostupna na aplikaciji organizatora.
  • Na Hipodromu će medicinski timovi biti smješteni ispod tornjeva koji su gusto raspoređeni na parteru, i bit će označeni crvenim križem. Osoblje Crvenog križa nalazit će se u koridorima između sektora partera.
  • Ako osjetite bilo kakve zdravstvene tegobe ili primijetite osobu kojoj je potrebna medicinska pomoć, dođite do najbližeg tornja kako bi se vama ili drugima pružila potrebna medicinska pomoć.
  • Ako ne možete doći do tornja, onda se pokušajte približiti ogradi koja se proteže duž cijelog hipodroma. Na tome koridoru na raspolaganju su vam timovi Crvenog križa ili drugi djelatnici koji sudjeluju u organizaciji, a koji će vas otpratiti do najbližeg medicinskog tima. Nacrt Hipodroma za vrijeme koncerta možete pronaći na aplikaciji MPT.
  • Pri dolasku na koncert i nakon završetka koncerta budite strpljivi. Krećite se polako i oprezno te pazite na osobe oko sebe. Ako gužva stane, ostanite mirni i ne gurajte druge oko sebe. Izbjegavajte saginjanje kako ne biste izgubili ravnotežu.
  • Držite djecu za ruke ili na dohvat ruke. Nemojte se udaljavati od osoba s kojima ste došli na koncert.
  • Obavezno ponesite osobne dokumente i papirić s imenom i prezimenom, kontaktom bliske osobe i popisom lijekova koje koristite.
  • Barem dan prije koncerta preporučujemo da preuzmete MPT aplikaciju i provjerite raspored ulaza, izlaza i medicinskih punktova na Bundeku i Hipodromu. Na aplikaciji ćete dobivati i obavijesti sa zdravstvenim preporukama za koje vas molimo da ih se strogo pridržavate.
  • Također, obavezno pročitajte zdravstvene preporuke HZJZ-a koje obuhvaćaju upute za pravilnu zdravstvenu pripremu za koncert, preporuke za ponašanje u gužvi te zdravstvene preporuke vezane uz vrućinu, sunce i djelovanje buke.

Odgovorno ponašanje i briga prema vlastitom zdravlju, kao i briga o drugima ključni su za ovakve događaje. Stoga, uz vašu suradnju i pridržavanje već datih i ovih preporuka, zajedno omogućujemo sigurno i ugodno iskustvo na koncertu za sve posjetitelje.

 

Međunarodna ljetna škola: Primjeri dobre prakse prevencije debljine u djece

Međunarodna ljetna škola: Primjeri dobre prakse prevencije debljine u djece

Patras, Grčka, 25.–27. kolovoza 2025.

 

Pozivamo sve zainteresirane stručnjake i studente da se prijave na Međunarodnu ljetnu školu posvećenu jednoj od najvažnijih javnozdravstvenih tema današnjice – prevenciji debljine u djece.

U sklopu europske zajedničke akcije Health4EUkids, Međunarodna ljetna škola okuplja renomirane stručnjake i edukatore iz područja medicine, nutricionizma i javnog zdravstva, s ciljem jačanja znanja, vještina i međusektorske suradnje u prevenciji debljine u djece na razini zajednice.

Kome je Međunarodna ljetna škola namijenjena?

Program je namijenjen liječnicima, stručnjacima javnog zdravstva, odgojiteljima u ranom i predškolskom odgoju, nutricionistima, kineziolozima, medicinskim sestrama i studentima, odnosno svima koji rade na promicanju zdravog rasta i razvoja djece te žele osnažiti svoja znanja u području prevencije debljine u djetinjstvu.

Što očekivati od Međunarodne ljetne škole?

Cilj je pružiti sudionicima suvremena, znanstveno utemeljena znanja i praktične vještine za učinkovit pristup i rad s djecom s debljinom i njihovim obiteljima. Međunarodna ljetna škola uključuje interdisciplinarna predavanja, rad u timovima i upoznavanje s europskim javnozdravstvenim politikama i primjerima dobre prakse koje će voditi stručnjaci koji su sudjelovali u provedbi zajedničke akcije na razini Europe, Health4EUKids.

Što donosi sudjelovanje na Međunarodnoj ljetnoj školi?

Na kraju programa, sudionici bi trebali biti u mogućnosti:

– razumjeti epidemiološke pokazatelje, rizične čimbenike i dugoročne posljedice debljine u djece

– savladati kriterije za probir i postavljanje dijagnoze debljine u djece, uključujući tumačenje indeksa tjelesne mase, krivulja rasta i metaboličkih pokazatelja

– procijeniti neke životne navike u području tjelesnog i mentalnog zdravlja djece i adolescenata i njihovih obitelji

– istražiti i primijeniti strategije usmjerene na obitelj, motivacijske intervjue i druge komunikacijske tehnike usmjerene na promjenu ponašanja

– poznavati primjere dobre prakse u promicanju pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti

– razumjeti psihosocijalne aspekte debljine u djece, uključujući stigmu

– analizirati javnozdravstvene inicijative, programe i politike usmjerene na prevenciju debljine u djece

– razviti multidisciplinarne strategije za rad s kompleksnim slučajevima djece s debljinom i njihovih obitelji.

Lokacija: Medicinski fakultet Sveučilišta u Patrasu, Grčka

Datum održavanja: 25.–27. kolovoza 2025.

Jezik programa: Engleski

Broj sudionika: 30

Troškovi: Školarina je besplatna. Sudionici sami pokrivaju troškove puta, smještaja i prehrane.

Potvrda o sudjelovanju: Svi polaznici po završetku programa dobit će službeni certifikat o sudjelovanju i ostvarit će 4 ECTS bodova.

Kako sudjelovati?

Prijaviti se možete putem službenog linka.

Dodatne informacije o Međunarodnoj ljetnoj školi možete pronaći na službenom linku.

 

Ne propustite ovu jedinstvenu priliku za stručno usavršavanje u međunarodnom okruženju uz vodeće europske stručnjake. Vaše znanje i angažman mogu napraviti razliku – jer zdravo djetinjstvo počinje pravim pristupom!

 

 

Prilog VIII. – Promjena odgovora ID: 1727

Do 31. prosinca 2024. dobavljači (uvoznici, daljnji korisnici i distributeri) mogli su stavljati smjese na tržište bez jedinstvenog identifikatora formule (UFI) ako su podnositelji već dostavili informacije u skladu s nacionalnim zahtjevima, koristeći prijelazno razdoblje (do 1. siječnja 2025.). UFI nije bio obavezan kada je smjesa izvorno označena (vidi Prilog VIII., Dio A, Odjeljak 1.4).

1. siječnja 2025. označava kraj prijelaznog razdoblja. To također znači da se smjese koje se nalaze na policama distributera više ne smiju dalje isporučivati ako na njihovoj deklaraciji nije naveden UFI, jer ne bi bile u skladu s Uredbom CLP. Od 1. siječnja 2025. sve smjese koje se stavljaju na tržište EU i koje su razvrstane kao opasne temeljem učinaka na zdravlje ljudi ili fizikalnih svojstava moraju imati UFI na deklaraciji, ako je primjenjivo (članak 25. stavak 7. i Odjeljak 1.4, Dio A Priloga VIII.).

U tom smislu, prema članku 4. stavku 9. Uredbe CLP, dobavljači u lancu opskrbe moraju surađivati kako bi ispunili zahtjeve Uredbe CLP. Stoga distributeri i trgovci na malo imaju obvezu zatražiti UFI od svojih dobavljača i staviti ga na deklaraciju, dok daljnji korisnici i uvoznici, kao i distributeri koji mijenjaju deklaraciju ili naljepnicu smjese, imaju obvezu osigurati taj podatak. Prema članku 4. stavku 10., smjese se ne smiju stavljati na tržište ako nisu u skladu s Uredbom CLP. To uključuje i usklađenost s obvezama iz Priloga VIII.

U praksi, subjekti mogu odlučiti ponovno označiti svoje proizvode koji se već nalaze u skladištu i na policama dodavanjem UFI-ja na postojeće deklaracije putem dodatne naljepnice (vidi Smjernice o označivanju i pakiranju za više informacija o postavljanju UFI-ja na naljepnicu).

 

Originalan odgovor možete pronaći na sljedećoj poveznici – https://echa.europa.eu/hr/support/qas – ID: 1727

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.5. viši savjetnik 1 u Ravnateljstvu

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 23. svibnja 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.5. viši savjetnik 1 u Ravnateljstvu.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.8. zdravstveni radnik u javnom zdravstvu u Službi za mikrobiologiju

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 23. svibnja 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.8. zdravstveni radnik u javnom zdravstvu u Službi za mikrobiologiju.

Više pogledajte ovdje.

Natječaj za prijam u radni odnos

Na temelju suglasnosti Ministarstva zdravstva KLASA: 100-01/24-03/127, URBROJ: 534-03-3-1/6-23-19 od dana 28. studenog 2023., KLASA: 100-01/24-03/139, URBROJ: 534-03-3-1/6-24-9 od dana 6. svibnja 2024., KLASA: 100-01/24-03/139, URBROJ: 534-03-3-1/6-24-38 od dana 12. prosinca 2024., KLASA: 100-01/25-03/11, URBROJ: 534-03-3-1/6-25-17 od dana 28. travnja 2025., KLASA: 100-01/25-03/11, URBROJ: 534-03-3-1/6-25-19 od dana 22. svibnja 2025. i KLASA: 100-01/25-03/11, URBROJ: 534-03-3-1/7-25-23 od dana 17. lipnja 2025., Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Rockefellerova 7, Zagreb, objavljuje sljedeći javni natječaj.

Više pogledajte ovdje.

Poništenje dijela natječaja od dana 23. svibnja

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7 objavljuje poništenje dijela natječaja od dana 23. svibnja 2025.

Više pogledajte ovdje.

COVID-19 u Hrvatskoj (1.7.2025.)

COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.

U 26. kalendarskom tjednu (tjedan od 23. do 29. lipnja 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljena je 51 prijava COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 26. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

 

Izvješće SZO o stanju globalne epidemije duhana 2025.

Na Svjetskoj konferenciji o kontroli duhana, održanoj u Dublinu od 23. do 25. lipnja 2025., Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) predstavila je najnovije Izvješće o stanju globalne epidemije duhana 2025. Izvješće donosi pregled postignutog napretka, ali i upozorava na ozbiljne izazove u borbi protiv duhana i novih nikotinskih proizvoda.

Prema izvješću, broj ljudi zaštićenih barem jednom najvišom mjerom iz SZO-ove strategije MPOWER (nadzor, zaštita od duhanskog dima, pomoć pri prestanku, upozorenja, zabrana oglašavanja i povećanje poreza) povećao se od 2007. do danas s jedne na 6,1 milijardu ljudi – što čini oko 75 posto svjetske populacije. Poseban napredak zabilježen je u području grafičkih zdravstvenih upozorenja: danas čak 110 zemalja zahtijeva velika slikovna upozorenja na pakiranjima duhanskih proizvoda, a njih 25 uvelo je standardizirana pakiranja, bez logotipa i reklamnih elemenata.

Iako je vidljiv globalni napredak, svega četiri zemlje – Brazil, Mauricijus, Nizozemska i Turska – u potpunosti primjenjuju svih šest MPOWER mjera. Irska, domaćin konferencije, nalazi se među sedam zemalja koje su vrlo blizu toj razini provedbe. S druge strane, čak 40 zemalja još uvijek nema ni jednu mjeru usklađenu s najboljom praksom, dok više od 30 njih dopušta prodaju cigareta bez ikakvih zdravstvenih upozorenja. Posebno je zabrinjavajuće što 134 zemlje još uvijek ne koriste poreze na duhan kao učinkovitu mjeru smanjenja konzumacije, a samo tri zemlje od 2022. značajno su ih povećale. Pritom tek trećina svjetske populacije ima pristup subvencioniranim programima za prestanak pušenja, što dodatno otežava borbu protiv ovisnosti.

SZO ističe i sve veći izazov širenja novih nikotinskih proizvoda, osobito e-cigareta i grijanih duhanskih proizvoda. Do sredine 2025. ukupno 133 zemlje donijele su neku vrstu regulative za e-cigarete, no 62 ih još uvijek nemaju nikakve propise. Više od 50 država zabranilo je aromatizirane proizvode koji posebno privlače mlađe korisnike, dok je više od 40 zemalja potpuno zabranilo e-cigarete.

Upozorava se i na ozbiljne zdravstvene posljedice: u 2023. godini više od sedam milijuna ljudi umrlo je zbog izloženosti duhanskom dimu. Iako neke zemlje bilježe značajan pad smrtnosti, poput Ujedinjenog Kraljevstva gdje je zabilježeno smanjenje od 45 posto u odnosu na 1990., ukupna globalna smrtnost porasla je za 24,4 posto. Posebno dramatičan porast zabilježen je u Egiptu, gdje je smrtnost povezana s duhanom povećana za čak 124 posto. Zaključno, zemlje su pozvane na odlučno djelovanje kako bi se zaštitilo javno zdravlje sadašnjih i budućih generacija.

Cjelokupno izvješće na engleskom jeziku dostupno je ovdje.

 

Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2024. g. – tablični podaci

Ovdje objavljujemo tablične podatke za 2024. godinu (Excel-datoteke).

Objavljeni podaci su preliminarnog karaktera i podložni su naknadnim izmjenama.

Kako će novi podaci biti dostupni, tako ćemo ih objavljivati.

 

1. STANOVNIŠTVO I VITALNI DOGAĐAJI

2. ZDRAVSTVENE USTANOVE I DJELATNICI U ZDRAVSTVU

3. PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA

4. SPECIJALISTIČKO – KONZILIJARNE I OSTALE DJELATNOSTI

5. ZARAZNE BOLESTI, CIJEPLJENJE I MIKROBIOLOŠKA DIJAGNOSTIKA

6. STACIONARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA, DNEVNE BOLNICE, JEDNODNEVNA KIRURGIJA I BOLNIČKE HEMODIJALIZE

7. PORODI I POBAČAJI

8. REGISTRI KRONIČNIH BOLESTI

9. POBOL I UZROCI SMRTI OSOBA STARIJE ŽIVOTNE DOBI

10. ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA

11. FINANCIJSKI ZDRAVSTVENI POKAZATELJI RH ZA 2023. GODINU PREMA METODOLOGIJI SUSTAVA ZDRAVSTVENIH RAČUNA

12. MEDICINSKA OPREMA, OPERACIJSKE DVORANE I MEDICINSKI POSTUPCI U HRVATSKOJ

  • preuzimanje tablica (XLSX)

13. KREVETI U JEDINICAMA ZA POJAČANU NJEGU DOMOVA ZA STARIJE I NEMOĆNE I DOMOVA ZA PSIHIČKI BOLESNE ODRASLE OSOBE

  • preuzimanje tablica (XLSX)

14. POKAZATELJI ZDRAVSTVENOG STANJA I KORIŠTENJA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA

  • preuzimanje tablica (XLSX)

Izvještaj o zdravstvenoj ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u Republici Hrvatskoj za 2024. godinu

U 2024. godini, na koju se ovaj izvještaj odnosi, na snazi je bio Zakonom o vodi za ljudsku potrošnju („NN“ 30/23) i i sljedeći pravilnici: Pravilnik o parametrima sukladnosti, metodama analiza i monitorinzima vode namijenjene za ljudsku potrošnju („Narodne novine“ broj 64/23, 88/23); Pravilnik o sanitarno-tehničkim i higijenskim te drugim uvjetima koje moraju ispunjavati građevine za vodoopskrbu i poslovanje u njima („Narodne novine“ broj 88/23); Pravilnik o kontroli parametara kućne vodoopskrbne mreže potrošača i drugih sustava od javnozdravstvenog značaja te planu i programu edukacije svih dionika (NN 43/24).

U cilju zaštite ljudskog zdravlja provode se propisane kontrole zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u javnoj distribucijskoj mreži na nekoliko razina u okviru: i) samokontrole koju provode javni isporučitelji vodnih usluga (JIVU), ii) državnog monitoringa koji koordinira Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a provode županijski zavodi za javno zdravstvo i Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar te iii) službenih kontrola zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju koje provode sanitarni inspektori Ministarstva zdravstva.

Sustavom samokontrole u 2024. godini su javni isporučitelji vodnih usluga analizirali su oko 67.000 uzoraka na kemijske pokazatelje i više od 55.000 uzoraka na mikrobiološke pokazatelje.

Monitoringom vode za ljudsku potrošnju je u javnoj distribucijskoj mreži u RH 2024. godini uzorkovano 8.023 uzoraka u monitoringu parametara skupine A i 860 uzoraka monitoringa parametara skupine B. Ukupni broj neispravnih uzoraka vode zbog jednog ili više pokazatelja iznosio je 229 odnosno 2,6 %.

Sanitarni inspektori Državnog inspektorata Republike Hrvatske (DIRH) prilikom provođenja službenih kontrola zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u 2024. godini uzorkovali su 281 uzorak vode.

Cjeloviti Izvještaj o zdravstvenoj ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u Republici Hrvatskoj u 2024. godini može se preuzeti OVDJE

 

Objavljeno Svjetsko izvješće o drogama (UNODC, 2025.)

Povodom Međunarodnog dana borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama koji se obilježava 26. lipnja, Ured Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC) objavio je Svjetsko izvješće o drogama 2025., čiji sažetak donosimo u nastavku.

Svjetsko izvješće o drogama 2025. ukazuje na to da nova era globalne nestabilnosti dodatno pogoršava društvene, ekonomske i sigurnosne izazove povezane s problemom droga. Organizirane kriminalne skupine sve se uspješnije prilagođavaju krizama, iskorištavaju ranjive populacije i proširuju tržišta, dok je uporaba droga dosegnula povijesno visoke razine.

U 2023. godini drogu (isključujući alkohol i duhan) je konzumiralo 316 milijuna ljudi, odnosno 6 % globalne populacije u dobi između 15 i 64 godine. Najraširenija droga ostaje kanabis (244 milijuna konzumenata), zatim opioidi (61 milijun), amfetamini (30,7 milijuna), kokain (25 milijuna) i ecstasy (21 milijun). Izvješće upozorava da bi migracije izazvane sukobima, siromaštvom i nesigurnošću mogle dodatno povećati ove brojke.

Brz rast tržišta kokaina

Tržište kokaina nastavlja ubrzano rasti. U 2023. zabilježena je rekordna ilegalna proizvodnja od 3.708 tona, što je porast od gotovo 34 % u odnosu na prethodnu godinu. Zapljene kokaina dosegle su 2.275 tona, a broj korisnika narastao je na 25 milijuna. Krijumčari sve više ciljaju tržišta u Aziji i Africi, dok se nasilje i sukobi povezani s trgovinom kokainom šire i na Europu, uključujući povećani utjecaj kriminalnih skupina s Balkana.

Širenje sintetskih droga

Tržište sintetskih droga i dalje raste zbog niskih troškova i manjeg rizika od otkrivanja. Dominiraju stimulansi tipa amfetamina (ATS), poput metamfetamina i amfetamina (uključujući “captagon”). U 2023. godini zabilježena je rekordna količina zapljena ATS-a, koji sada čine gotovo polovicu svih zapljena sintetskih droga. Unatoč političkim promjenama u Siriji i otkrivanju proizvodnih postrojenja, captagon se i dalje u velikim količinama krijumčari, osobito prema državama Arapskog poluotoka.

Organizirani kriminal i financijski dobitci

Procjenjuje se da nezakonita trgovina drogama godišnje generira stotine milijardi dolara. Kriminalne mreže stalno razvijaju nove načine za prikrivanje i distribuciju droga, često koristeći naprednu tehnologiju. Iako su otporne, moguće ih je razbiti uz bolju analizu struktura, ključnih aktera i točaka ranjivosti, kao i kroz ulaganja u tehnologiju i obuku policijskih i pravosudnih institucija.

Utjecaj na zdravlje i zajednice

Poremećaji povezani s uporabom droga predstavljaju ozbiljan javnozdravstveni problem. U 2021. godini zabilježeno je gotovo pola milijuna smrti povezanih s drogama te gubitak 28 milijuna zdravih godina života zbog invaliditeta i prerane smrtnosti. U 2023. godini samo je 1 od 12 osoba s poremećajem uporabe droga primila neki oblik liječenja. Pristup zdravstvenim i socijalnim uslugama temeljenim na dokazima ključan je za ublažavanje posljedica.

Utjecaj na okoliš

Uzgoj, proizvodnja i krijumčarenje droga, kao i mjere koje se poduzimaju protiv njih, značajno utječu na okoliš, osobito u Europi. Deforestacija, onečišćenje tla, vode i zraka te otpad iz ilegalnih laboratorija predstavljaju sve veći ekološki problem. Broj razotkrivenih tajnih laboratorija porastao je između 2013. i 2023., no ekološke posljedice često ostaju zanemarene pri oblikovanju politika prema drogama.

Cjelokupno izvješće dostupno je na poveznici.

Pomorske luke: nadzor nad ulaznim točkama EU-a za krijumčarenje opojnih droga

Agencija Europske unije za droge (EUDA) i Regional Intelligence Liaison Office Western Europe (RILO-WE) Svjetske carinske organizacije (WCO) izradili su izvješće s ciljem pružanja podrške Europskom savezu luka. Izvješće sadržava pregled zapljena droga u europskim lukama ili onih koji su namijenjeni EU lukama u razdoblju od siječnja 2019. – lipnja 2024. godine. Izvješće navodi kako postoje značajni nedostatci u dostupnim podacima, što predstavlja prepreku za dublje razumijevanje trenutne situacije i trendova te je stoga nužno interpretacije tumačiti s određenim oprezom.

Sažetak glavnih rezultata:

Prema podacima WCO RILO-WE, ukupno je zaplijenjeno 1 826 tona droga u ili u tranzitu prema lukama EU-a u razdoblju između siječnja 2019. i lipnja 2024., od čega je više od 1 244 tone zaplijenjeno u samim lukama EU-a (oko 68 %). Dostupni podaci ukazuju da je većina ukupne količine zaplijenjena s kontejnerskih brodova (najmanje 1 507 tona, odnosno 82,6 % ukupno). Međutim, navedeno najvjerojatnije predstavlja znatno podcijenjenu brojku ukupnih zapljena droga u ili za luke EU-a u tom razdoblju zbog nedostatka podataka i izostanka izvještavanja iz više država članica EU-a.
Osamnaest država članica EU-a dostavilo je WCO-u podatke o zapljenama koje su provedene u ukupno 96 luka EU-a (od kojih se 40 nalazi u Španjolskoj). Dostavljeni podaci nisu potpuni jer su neke zemlje izvijestile tek o ograničenom broju slučajeva. Primjerice, dvije ključne države članice prijavile su WCO-u samo dva slučaja u razdoblju od pet i pol godina, iako je stvarni broj zapljena u tim zemljama bio znatno veći.
Među 33 morske luke članice Europskog saveza luka, devet luka izgledno ne prijavljuje zapljene droga WCO-u. Analiza također pokazuje da su pojedine luke, koje trenutno nisu članice Saveza, važne točke za krijumčarenje droga morskim putem.
Sedamnaest luka EU-a zabilježilo je zapljene veće od 10 tona droga u promatranom razdoblju, od koji se najveća količina zapljena (483 tone) bilježi u Antwerpenu (BE).
Kokain se ističe kao najčešće krijumčarena droga kroz luke EU-a, s oko 1 487 tona zaplijenjenih, što čini 81,7 % ukupne količine droga u analiziranim podacima. Kanabis smola je druga najzastupljenija krijumčarena droga, s približno 260 tona, odnosno 14,2 % ukupno. Za neke vrste droga zabilježen je vrlo mali broj zapljena (npr. samo 35 zapljena biljnog kanabisa).
Luke Antwerpen (BE) i Rotterdam (NL) zabilježile su najveće količine zaplijenjenog kokaina (oko 443 tone i 181 tonu) i heroina (8,1 tonu i 5 tona).
Luke Las Palmas de Gran Canaria (ES) i Huelva (ES) zabilježile su najveće količine zaplijenjene smole kanabisa (42 tone i 30 tona).
Dostupni podaci ukazuju da je u lukama EU-a u ovom razdoblju zaplijenjeno najmanje 21,7 tona kaptagona, pri čemu većina dolazi iz jedne velike zapljene u Salernu (IT) 2020. godine (14,2 tone). Važno je istaknuti da nakon 2020. godine WCO-u nije prijavljena nijedna zapljena kaptagona u lukama EU-a.
Velike prosječne količine droga po pošiljci – više od 500 kilograma kokaina i više od 1,3 tona smole kanabisa  te ukupno zaplijenjene količine u navedenom razdoblju potvrđuju da kriminalne mreže i dalje uspješno koriste luke EU-a za krijumčarenje velikih količina različitih droga, osobito kokaina. Navedeno upućuje na značajnu infiltraciju organiziranih kriminalnih skupina u luke EU-a, što indicira na vjerojatnu korupciju među lučkim radnicima i pripadnicima službi za provedbu zakona. Uz to, u mnogim lukama EU-a zabilježeno je i nasilje povezano s krijumčarenjem droga.

Više informacija dostupno je na izvornoj stranici Agencije Europske unije za droge (EUDA): https://www.euda.europa.eu/publications/joint-publications-including-eu-drug-markets/seaports-monitoring-eu-floodgates-illicit-drugs_en

Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama

Svake godine, 26. lipnja, diljem svijeta se obilježava Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama, s ciljem podizanja svijesti o problemu ovisnosti i poticanja zajedničkog djelovanja u njegovu suzbijanju.

Danas su politike prema drogama kako na svjetskoj i europskoj, tako i na nacionalnim razinama suočene sa nizom izazova koji se reflektiraju u novim oblicima ovisnosti i s njima povezanim obrascima korištenja droga, kao i poliuporabi više različitih supstanci istovremeno. Potražnja za drogama i dalje predstavlja izazov, a štete povezane s korištenjem droga predstavljaju jednu od vodećih prijetnji javnom zdravlju.

Na razini EU, prema zadnjim podacima EUDA-e, kanabis i kokain su najčešće konzumirane droge u Europi. U posljednjih godinu dana 15,4 % stanovnika EU u dobi od 15 do 34 godine (oko 15,5 milijuna ljudi) konzumiralo je kanabis, dok je kokain u posljednjih godinu dana konzumiralo 2,7 % osoba iste dobne skupine. Globalni trend zlouporabe droga reflektira se i na Hrvatsku. Rezultati istraživanja zlouporabe sredstava ovisnosti u Republici Hrvatskoj provedenom 2023. godine pokazuju kako se broj odraslih koji su konzumirali neku ilegalnu drogu u posljednjih godinu dana između 2011. i 2023. godine udvostručio (porast s 5,3 % na 9,9 %). Najčešće korištena ilegalna droga bio je kanabis, koji je barem jednom u životu konzumiralo 24,6 % ispitanika. Slijedi kokain, sa životnom prevalencijom uporabe od 5,8 %.

Prema podacima nacionalnog Registra ovisnosti, u 2024. godini na liječenje zbog uporabe droga  je došlo 5.904 osoba, od toga 4.489 osoba zbog opioida kao glavnog sredstva ovisnosti (76,0 %), a 1.415 osoba zbog neopijata (24,0 %). Iako većinu liječenih osoba i dalje čine oni s ovisnošću o opioidima, njihov broj pokazuje blagi pad u odnosu na prethodne godine. Istovremeno se bilježi postupni porast broja osoba liječenih zbog neopijatskih psihoaktivnih tvari, što upućuje na sve izraženiju raznolikost u obrascima zlouporabe droga među liječenom populacijom. Prema podacima o spolu i dobi liječenih osoba, kao i prethodnih godina, većinu liječenih osoba čine muškarci (omjer 4,7:1). Od ukupno 5.904 liječenih osoba bilo je 4.865 muškarca (82,4 %) i 1.039 žena (17,6 %).

Kao i u cijeloj Europi, i u Republici Hrvatskoj populacija liječenih zbog uporabe droga sve više stari te se u posljednjih deset godina njihova prosječna dob povećala za gotovo osam godina. Prosjek godina za žene bio je 39,7 godina, a za muškarce je 42,2 godina. Najmlađa zabilježena osoba imala je 13, a najstarija 74 godine.

Za čitavu Hrvatsku stopa je 242,3 na 100.000 stanovnika dobi od 15 do 64 godina. U sedam županija stopa liječenih osoba viša je od prosjeka Hrvatske. To su: Zadarska županija (544,1), zatim Istarska (525,0), Šibensko-kninska (427,4), Primorsko-goranska (348,7), Splitsko-dalmatinska (313,6), Dubrovačko-neretvanska (299,4) te Grad Zagreb (296,4).

Liječeni zbog ovisnosti 2024. godine (dob 15-64 godine) po županijama, stope na 100.000 stanovnika

Izvor: Registar ovisnosti, Hrvatski zavod za javno zdravstvo

U koordinaciji Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo kao koordinatora provedbe Nacionalne strategije djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. i pratećeg Akcijskog plana za razdoblje do 2026., kotinurano se provode aktivnosti kojima se doprinosi osiguranju kvalitete programa prevencije, liječenja, psihosocijalnog tretmana, smanjenja šteta te resocijalizacije osoba s problemom ovisnosti o drogama. U tom kontekstu poseban naglasak je stavljen na procjenu kvalitete projekata koji se provode u području prevencije ovisnosti u skladu s EU standardima, pružanje podrške u provedbi znanstveno utemeljnih preventivnih programa, provedbu programa oporavka i rehabilitacije putem Projekta resocijalizacije, jačanju kompetencija stručnjaka putem sustavnih edukacija o znanstveno utemeljenim prvencijskim i tretmanskim praksama te aktualnim međunarodnim i EU standardima, izradu smjernica, standarda i protokola za osiguranje kvalitetne provedbe intervencija. Pored navedenog, provode se i brojni znanstveno istraživački projekti u praćenju određenih segmenata kompleksne problematike droga, a značajni napori usmjeravaju se i na uvođenje inovatnivnih programa smanjenja štete za korinike droga te na pravovremeno uočavanje i praćenje pojave novih psihoaktivnih tvari i povezanih zdravstvenih rizika kroz nacionalni Sustav ranog upozoravanja.

Ovogodišnjim Međunarodnim danom borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama ističe se potreba ulaganja u prevenciju kako bi se prekinuo začarani krug ovisnosti, siromaštva i organiziranog kriminala. Poseban naglasak stavlja se na sve veći utjecaj sintetskih droga i kriminalnih mreža koje iskorištavaju ranjive zajednice i podrivaju institucije. Pod sloganom „Dokazi su jasni – ulažite u prevenciju. Prekinite začarani krug.“ Ured Ujedinjenih naroda za droge i kriminal poziva na jačanje međunarodne suradnje te razvoj učinkovitih sustava prevencije i liječenja.

S ciljem informiranja javnosti o sveprisutnom utjecaju zlouporabe droga, pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo pokrenuta je Info linija za ovisnosti, namijenjena pružanju informacija o tome kome se osobe mogu obratiti u slučaju problema s ovisnostima. Linija je anonimna i dostupna putem besplatnog telefona 0800 200 070, mobitela 091 468 3070 (uključujući Viber i WhatsApp) te e-maila ovisnosti@hzjz.hr. Uz to, otvoren je i poseban web portal o ovisnostima – ovisnosti.hzjz.hr – koji na jednom mjestu objedinjuje ključne informacije o javnozdravstvenim aspektima ovisnosti, namijenjene i stručnjacima i široj javnosti.

Zdravstvene preporuke uoči koncerta na zagrebačkom Hipodromu – 5. srpnja 2025.

Općenito

  • Ne krećite na put/koncert ako imate povišenu tjelesnu temperaturu ili ako se ne osjećate dobro.
  • Preuzmite ”MPT aplikaciju” te uoči, za vrijeme i na kraju koncerta redovito provjeravajte obavijesti na aplikaciji. Osim što će na njoj biti dostupna informativna karta, na njoj su i lokacije timova za zdravstvenu pomoć.
  • Putem aplikacije ćete primati i relevantne obavijesti nadležnih službi, uključujući i zdravstvene preporuke.
  • Na putu prema Hipodromu ponesite vodu i isključivo nekvarljivu hranu, poput voća, krekera, keksa, grickalica i sličnih namirnica.
  • Nemojte preskakati terapiju i ponesite lijekove na put/koncert.
  • Ako uzimate lijekove, obavezno imajte sa sobom papirić s popisom lijekova koje uzimate.
  • Na kraju koncerta ponesite vodu sa sobom.
  • Ne vozite ako ste konzumirali alkohol i ne krećite na put umorni.

 

Sunce i vrućina

  • Kako biste spriječili opekline od sunca, obucite laganu odjeću koja pokriva što veći dio tijela, nosite kapu ili šešir širokog oboda te sunčane naočale.
  • Dijelove tijela koji su izloženi suncu zaštitite sredstvom sa zaštitnim faktorom, nanesite ga u obilnoj količini i vodite računa o tome da ga ponovno nanesete otprilike svaka dva sata.
  • Djecu je posebno važno zaštititi – za njih treba koristiti zaštitna sredstva s najvećim faktorom (50+) i odjenuti ih u laganu odjeću koja ih štiti od UV zraka.
  • Kako ne bi došlo do dehidracije, redovito pijte negaziranu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera.
  • Konzumacija alkohola pri velikim vrućinama povećava rizik od dehidracije i toplinskog udara, izbjegavajte konzumaciju alkoholnih pića.
  • Osobe u svom društvu i okolini također potičite da redovito piju vodu te im skrenite pozornost na opasnost konzumacije alkohola pri visokim temperaturama.
  • Pri velikim vrućinama dobro je izbjegavati tešku i obilnu hranu, bolje je pojesti nekoliko manjih i laganijih obroka tijekom dana.
  • Simptomi toplinskog udara su glavobolja, smušenost, mučnina, ubrzani rad srca, grčevi u mišićima, ubrzano disanje i nesvjestica – ako kod sebe ili osoba u svojoj blizini primijetite navedene simptome, odmah potražite zaklon od sunce te se obratite najbližem timu za medicinsku pomoć.
  • U posebnom riziku od posljedica visokih temperatura su kronični bolesnici, osim svih navedenih preporuka, kronični bolesnici moraju pripaziti i da na dan uoči koncerta uzmu svoju redovitu terapiju te se pridržavaju uputa svog liječnika.
  • Ako osoba prema planu terapije treba uzeti lijek u vrijeme kada nije kod kuće, važno je da se lijek prije upotrebe skladišti na primjerenoj temperaturi (do 25 °C).
  • Pratite stranicu Državnog hidrometeorološkog zavoda kako biste bili u toku s vremenskom prognozom i upozorenjima na toplinske valove te tome prilagodili svoju pripremu.

 

Zaštita zdravlja

  • Ponesite osobne dokumente te ih imajte uz sebe za vrijeme trajanja koncerta.
  • Prije dolaska na mjesto koncerta istražite na aplikaciji MPT kako izgleda prostor gdje ćete boraviti sa svim pripadajućim sadržajem.
  • Posebno obratite pozornost na područja gdje će se moći zatražiti zdravstvena pomoć te imajte to mjesto u vidokrugu kako biste mogli brzo doći do njega u slučaju potrebe.
  • Perite ruke sapunom i vodom ili barem koristite dezinficijens za ruke, pogotovo prije diranja hrane te nakon korištenja wc-a.
  • Imajte sa sobom papirić s osobnim podacima i podacima vaše kontakt osobe, kako bi vas druge osobe, u slučaju potrebe, mogle identificirati i stupiti u kontakt s vašim bližnjima.

 

Gužva

  • Pripremite se prije dolaska – utvrdite gdje se na karti nalaze ulazi i izlazi s koncerta.
  • Pobrinite se da je vaš mobilni telefon ispravan te da ima dovoljno baterije kako bi bio spreman za korištenje.
  • Izbjegavajte samostalno udaljavanje od osoba s kojima ste došli.
  • Držite svoje dijete za ruku, ako je dijete s vama odraslo i odbija vas držati za ruku, vodite računa o tome da vam je uvijek unutar dohvata ruke.
  • Ako se gužva ne miče, zaustavite se i pričekajte, nastojte se ne saginjati u velikoj gužvi (npr. kako bi podigli nešto što vam je ispalo).
  • Dajte djetetu papirić s vašim brojem mobitela i stavite mu ga u džep, a kako bi dijete, u slučaju da se izgubi, drugoj osobi moglo skrenuti pozornost na papirić s informacijama putem kojih bi vas kontaktirali.
  • Vodite računa o ljudima oko vas – ako primijetite da je netko pao, izgubljen ili uznemiren, priđite mu i pomozite.
  • Veliki koncerti za vrijeme vrućine mogu biti posebno izazovni, pripremite se na gužvu te nastojte biti strpljivi – ako primijetite da vam postaje posebno neugodno u gužvi, potražite mjesto gdje je koncentracija ljudi nešto manja te se sklonite na to mjesto.

 

Buka

  • Izloženost zvuku visokih decibela može oštetiti vaš sluh, ako ste osjetljivi na glasne zvukove, ponesite sa sobom pomagala koja štite sluh od buke poput čepića ili slušalica za prigušivanje buke.
  • Vodite računa o tome da su dječje uši osjetljivije te da buka na djecu može djelovati uznemirujuće – pratite kako se vaše dijete ponaša i imajte na raspolaganju zaštitu za njihov sluh.

WADA-ino Izvješće za 2023. godinu

Svjetska antidopinška agencija (WADA) objavila je Izvješće o rezultatima testiranja za 2023. godinu, koje obuhvaća rezultate svih uzoraka koje su analizirali i prijavili laboratoriji akreditirani od strane WADA-e putem njenog sustava ADAMS.

Izvješće za 2023. uključuje: Izvršni sažetak i podizvješća po laboratoriju, sportu, ‘tijelu’ za testiranje i analizi krvi biološke putovnice sportaša (ABP), uzorke urina uzete na i izvan natjecanja, podatke o krvi te nepovoljne analitičke nalaze (AAF) i atipične nalaze (ATF).

Istaknute stavke Izvješća za 2023. navode:

Povećanje od 12,5% u ukupnom broju uzoraka (uključujući uzorke urina, krvi bez ABP-a i uzorke osušene kapi krvi (DBS) u 2023. (288 865) u odnosu na 2022. (256 770);

Povećanje ukupnog postotka nepovoljnih analitičkih nalaza ( AAF) u odnosu na prethodnu godinu;

Povećanje ukupnog broja analiziranih uzoraka i prijavljenih u ADAMS od strane većine laboratorija akreditiranih i odobrenih od strane WADA-e u 2023. u odnosu na 2022. godinu;

Povećanje ukupnog broja i postotka analiziranih uzoraka koji nisu ABP i DBS u odnosu na prošlu godinu;

Povećanje od 10,8% u broju analiziranih uzoraka krvi ABP-a u 2023. u odnosu na 2022.

WADA-ino godišnje Izvješće za 2023. pokazuje da se broj antidopinških testiranja znatno povećao u odnosu na prethodnu godinu i bio je najveći od razine prije pandemije. To je potvrda odlučnosti i predanosti cjelokupne antidopinške zajednice u zaštiti sportaša i održavanju sporta čistim.

Izvješće o rezultatima testiranja za 2024. bit će objavljeno do kraja 2025. (F.A.L)

Održana javnozdravstvena akcija u Veteranskom centru Šibenik

U Veteranskom centru Šibenik 17. lipnja 2025. godine održana je javnozdravstvena akcija za hrvatske branitelje koju su organizirali Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Ministarstvo hrvatskih branitelja, u suorganizaciji s Veteranskim centrom – podružnica Šibenik.

Javnozdravstvenoj akciji su prisustvovali pomoćnik ravnatelja Veteranski centar – podružnica Šibenik Goran Pauk, a iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prim. Verica Kralj, dr. med. i Marinka Šimunović Gašpar, mag. med. techn., univ. mag. admin. sanit. Akciju je podržao i pomoćnik ravnatelja Veteranski centar – podružnica Daruvar Dren Stoček.

U sklopu javnozdravstvene akcije hrvatskim braniteljima iz krvi se je mjerio šećer, kolesterol i HbA1c, određivao se indeks tjelesne mase te mjerio pedobrahijalni indeks i krvni tlak. Ovom se javnozdravstvenom akcijom želi skrenuti pozornost na veću brigu za svoje zdravlje i važnosti prevencije te ranog otkrivanja vodećih kroničnih nezaraznih bolesti, posebno kardiovaskularnih bolesti, periferne arterijske bolesti i dijabetesa.

 

 

Novi tečaj na ADEL platformi

Na WADA-inoj online edukacijskoj platformi ADEL ( Anti-Doping Education and Learning) postavljen je hrvatski prijevod tečaja namijenjen mladim sportašima.

Ovaj tečaj namijenjen je sportašima uzrasta od 11 do 15 godina koji su uključeni u sport kroz školu ili klub. Na jednostavan i zanimljiv način predstavlja koncept čistog sporta i osposobljava polaznike s vještinama za prevladavanje izazovnih trenutaka na njihovom sportskom putu.

U tečaju se pojavljuju članovi WADA-inog Vijeća sportaša koji dijele svoja osobna iskustva s čistih i poštenih natjecanja te potiču sportaše u stvaranju pravednog i pozitivnog sportskog okruženja za sve.

I ovaj tečaj omogućuje stjecanje certifikata, da bi se on dobio, potrebno je dovršiti sve module i postići rezultat veći od 80% u završnom kvizu.

Podsjećamo da se ovom tečaju kao i svim ostalim antidopinškim edukacijskim sadržajima na ADEL platformi može pristupiti putem sljedeće poveznice: https://adel.wada-ama.org/learn (F.A.L.)

COVID-19 u Hrvatskoj (24.6.2025.)

COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.

U 25. kalendarskom tjednu (tjedan od 16. do 22. lipnja 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljena je 51 prijava COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 25. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

Newer posts