DEMANTI vezan uz pogrešnu interpretaciju podataka iz Hrvatskog zdravstveno – statističkog ljetopisa za 2022. godinu
Dana 16. kolovoza 2023. godine u dnevnoj tiskovini Novi list izašao je tekst u kojem su iznesene informacije koje se temelje na pogrešnom tumačenju podataka iz Hrvatskog zdravstveno-statističkog ljetopisa za 2022. godinu, a posljedično je tekst prenijela i nekolicina domaćih internetskih portala. Primjerice, sukladno podacima u Ljetopisu, u novinskom tekstu je napisano kako „građani sami plate oko 10 posto CT i MR pretraga, a od ukupno 86 CT uređaja, njih 64 nalazi se u bolnicama, 22 u ostalim zdravstvenim ustanovama, mahom privatnim poliklinikama“. Nadalje piše kako je ista situacija s MR uređajima – „od ukupno 67, njih 48 je u bolnicama, a 19 u ostalim ustanovama, što znači da je u prosjeku svaki treći takav uređaj u privatnom sektoru“. Sukladno tome, izveden je i naslov novinskog teksta „Pacijenti u godinu dana kod privatnika platili čak 60.000 skupih CT i MR snimanja“ koji se temelji na pogrešno protumačenim podacima iz Ljetopisa.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo je u Hrvatskom zdravstveno-statističkom Ljetopisu za 2022. godinu (tabličnim podacima) prikazao podatke o medicinskoj opremi, operacijskim dvoranama i medicinskim postupcima prema vrsti zdravstvene ustanove.
S obzirom na to da tablice Ljetopisa ne prikazuju podjelu na javni i privatni sektor i iz njih se ne može zaključivati o broju medicinskih uređaja ili medicinskih postupaka u javnom, odnosno privatnom sektoru. Termini za medicinske postupke bolnica odnose se na sve vrste bolnica, primjerice i privatne specijalne bolnice, a koje mogu imati i imaju za neke medicinske postupke i ugovor s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. Termin izvanbolničke ustanove obuhvaća sljedeće vrste zdravstvenih ustanova: domove zdravlja, zavode za hitnu medicinu, dio ordinacija specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite, poliklinike te trgovačka društva za zdravstvenu djelatnost, stoga je netočna interpretacija u novinskom članku gdje se bolnice izjednačavaju s javnim ustanovama, a izvanbolničke ustanove s privatnim poliklinikama te se iz objavljenih podataka ne može zaključiti da je u prosjeku svaki treći CT i MR uređaj u privatnom sektoru.
Nadalje, objavljeni podaci odnose se isključivo na broj pregleda, ne broj osoba, a što se u novinskom članku poistovjećuje.
Prema objavljenim podacima u RH je u 2022. godini obavljeno 489.520 CT-pregleda te 295.872 MR-pregleda (ukupno 785.392 pregleda). Od toga je HZZO financirao 696.581 pregled, a 11 posto pregleda nije financirano od strane HZZO-a (88.811 pregleda). Ovi pregledi su obavljeni u zdravstvenim ustanovama neovisno o vrsti vlasništva (kako je iznad objašnjeno).
U izvanbolničkim ustanovama broj pregleda koji nisu financirani od strane HZZO-a je za 10 posto veći od broja pregleda koje financira HZZO (58.162 naspram 63.473), a u članku se senzacionalistički navodi da je broj značajno veći. Navod da je 48 posto više MR pregleda plaćeno privatno u odnosu na godinu ranije je točan, međutim važno je naglasiti da je i u broju MR pregleda financiranih od strane HZZO-a također zabilježen porast u odnosu na godinu ranije i to od 33 posto.
Sukladno tome, iz spomenutih medijskih napisa proizlazi da se ne temelje na provjerenim i utemeljenim informacijama već krivo interpretiranim navodima kojima se dezinformira javnost, što najoštrije osuđujemo, te sukladno tome zahtijevamo objavljivanje ovog obrazloženja struke u cijelosti.
DIIZOCIJANATI – edukacija 24.08.2023.
DIIZOCIJANATI – edukacija 24.08.2023.
Pokazalo se da interesa za edukacijom o diizocijanatima ima još, tako da ćemo 24.08.2023. s početkom od 9:00 sati i po cijeni od 10 € + PDV (po polazniku), održati još jednu edukaciju na temu diizocijanata.
Stoga, ako ste zainteresirani za ovu edukaciju, pošaljite nam e-mail sa svojim kontakt podacima kako bi Vam na isti poslali obavijest s pristupnom šifrom.
Zainteresiranost možete iskazati na toksikologija@hzjz.hr uz napomenu u naslovu e-maila: DIIZOCIJANATI – edukacija.
Diizocijanati su tvari široko rasprostranjene u proizvodnji poliuretanskih pjena, brtvila i premaza koji se pojavljuju u industrijama poput građevinske, autoindustrije, industriji proizvodnje uređaja za ugostiteljstvo i dr.
Obzirom da su široko rasprostranjeni, po nekim procjenama kod više od 5000 osoba godišnje (na razini Europske Unije) uzrokuju astmu kao profesionalnu bolest. Iz ovoga je razloga, Uredbom Komisije (EU) 2020/1149 оd 3. kolovoza 2020. o izmjeni Priloga XVII. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) u pogledu diizocijanata, došlo do izmjena od kojih je jedna osposobljavanje za svakoga radnika koji s diizocijanatima radi kako bi se radnici upoznali s:
– opasnostima koje diizocijanati predstavljaju,
– rizicima povezanima s njihovim uporabama,
– dobrom radnom praksom u vrijeme rada s diizocijanatima,
– mjerama upravljanja rizikom, uključujući uporabu zaštitne opreme.
Kroz osposobljavanje je potrebno proći prije 24. kolovoza 2023. prije industrijske i profesionalne uporabe diizocijanata.
Edukacija će se odnositi na točku 5. (a) opće osposobljavanje iz gore spomenute Uredbe.
HZJZ i HGSS zajedno u provedbi inovativne upotrebe bespilotnih sustava (dronova) u borbi protiv komaraca
Temeljem postojeće suradnje i sklopljenog sporazuma Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Hrvatske gorske službe spašavanja, težeći korištenju svih kapaciteta u unapređenju ljudskog zdravlja, ove godine koristit će se bespilotni sustavi u probnom ispuštanju sterilnih komaraca. Inovativna upotreba bespilotnih sustava (dronova) predstavlja korak naprijed u borbi protiv komaraca i prevenciji širenja bolesti koje oni prenose.
Bespilotni sustavi postali su nezamjenjiv alat u raznim područjima. HGSS koristi njihov potencijal na izuzetan način u zaštiti i spašavanju ljudskih života, a u ovom zajedničkom projektu u svrhu unaprjeđenja ljudskog zdravlja. Ovi inovativni alati predstavljaju budućnost u području javnog zdravstva, donose brojne koristi i pružaju novu perspektivu u borbi protiv bolesti i očuvanju zdravlja ljudi. Svakim danom možemo vidjeti kako upotreba novih tehnologija postaje sve važniji alat u zaštiti i unaprjeđenju ljudskog zdravlja. HGSS je prepoznao njihovu bitnu ulogu, te ih uspješno koristi već dugi niz godina.
Projekt puštanja sterilnih mužjaka komaraca (SIT-Sterile Insect Technique) u Hrvatskoj je dio projekta Međunarodne agencije za atomsku energiju (International Atomic Energy Agency – IAEA) pod nazivom “Enhancing the Capacity to Integrate Sterile Insect Technique in the Effective Management of Invasive Aedes Mosquitoes”. Projekt se provodi u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, a na područjima pod njihovom ingerencijom uključen je i Nastavni zavod za javno zdravstvo Istarske županije.
Općenito o projektu SIT
Hrvatska je kao jedna od članica IAEA zbog svog zalaganja i naprednog shvaćanja ove tehnologije uvrštena u provedbu ovog projekta što je stavlja uz bok vodećim zemljama Europe tako da se nakon Italije, Španjolske i Njemačke ovaj projekt provodi i u Hrvatskoj, te paralelno u Švicarskoj, Grčkoj i Portugalu. Kao aktivnom sudioniku projekta Hrvatskoj su od strane IAEA pokriveni svi troškovi opreme kao i uvoza sterilnih mužjaka komaraca iz Italije.
IAEA kao međunarodna organizacija ima jednu od misija, a to je korištenje nuklearne energije za dobrobit ljudi, te u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO) i Organizacijom za hranu i poljoprivredu (FAO) financira ovakve projekte. Budući da se mužjaci komaraca u provedbi ovog projekta steriliziraju ionizirajućim zračenjem otud i poveznica. Razine zračenja koje se pritom koriste su vrlo niske, otprilike se te razine primjenjuju i za mikrobnu sterilizaciju hrane prilikom uvoza u Europsku uniju.
Primjena ove tehnike obuhvaća samo mužjake, koji, za razliku od ženki, ne bodu i ne molestiraju ljude, niti ne dolaze u kontakt s ljudima jer nemaju potrebu za krvnim obrokom (koji treba isključivo ženkama za proizvodnju jaja).
Radi se o biološkoj metodi kontrole brojnosti komaraca jer se ne koriste niti pesticidi, niti genetička modifikacija, a mužjaci dolaze u kontakt isključivo sa ženkama ciljane vrste, niti jedne druge. Zato bi ova metoda, mogla doprinijeti u smanjenju širenja ciljane invazivne vrste – Azijskog tigrastog komarca na području Hrvatske budući da je ova vrsta prepoznati vektor – prijenosnik bolesti te predstavlja javnozdravstveni problem.
Tijekom 2022. godine je na području naselja Premantura u Istri proveden pilot projekt puštanja sterilnih mužjaka u okoliš kako bi utvrdili njihovu sposobnost leta i dužinu preživljavanja u okolišu, i najbitnije, utvrdili odnos brojnosti sterilnih mužjaka naspram “divlje” populacije koja se već nalazi na tom području.
Na taj način je utvrđena procjena kako bi za potrebe kontrole brojnosti tigrastih komaraca na testnom području trebalo oko 100 000 sterilnih mužjaka tjedno. U sklopu projekta IAEA je odobrila financiranje za 12 puštanja ove količine mužjaka tijekom tri mjeseca (lipanj – kolovoz).
Pojačani nadzor nad mogućim teškim slučajevima ptičje gripe u bolnicama u EU/EEA
Europski centar za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC) u svom tehničkom dokumentu „Enhanced surveillance of severe avian influenza virus infections in hospital settings in the EU/EEA“ (poveznica: https://www.ecdc.europa.eu/sites/default/files/documents/severe-avian-influenza-enhanced-surveillance-hospital-settings_0.pdf) upozorava na intenzivnu i kontinuiranu cirkulaciju visokopatogenog virusa ptičje gripe podtip A(H5N1) koja se od početka 2020. bilježi globalno među divljim pticama koje su njegov uobičajen rezervoar, s češćim i brojnijim prelijevanjem zaraze na peradarske farme tijekom zadnje tri godine, kao i njegovim širenjem među ptice i druge životinjske vrste (morski i kopneni sisavci, uključujući kućne ljubimce kao što su mačke i psi) u kojih ovaj virus prije nije detektiran.
Osim što je izgubio svoj uobičajeni sezonski karakter povezan s migracijom ptica selica, ovaj se podtip virusa ptičje gripe tijekom zadnje tri godine geografski proširio na područja u kojima nikada prije nije bio zabilježen, uključujući krajnji sjever Europe te Južnu Ameriku gdje je uzrokovao masovna uginuća morskih ptica i sisavaca. Treba istaknuti da u zaraženih sisavaca nerijetko dominiraju neurološki simptomi i znakovi bolesti. Intenzivna cirkulacija virusa i povećanje broja njegovih potencijalnih domaćina (razni sisavci) omogućava daljnje promjene njegovog genoma u svrhu bolje prilagodbe, kao i izmjenu njegovog genetskog materijala s virusima influence čiji su uobičajen rezervoar sisavci. Rezultati genskog sekvenciranja virusa iz uzoraka oboljelih životinja upućuju da se ovaj podtip virusa još uvijek visoko selektivno veže za ptičje receptore, no istovremeno se bilježe i određene mutacije koje omogućavaju njegovo bolje preživljavanje u sisavaca, a koje u određenim slučajevima mogu biti povezane s većom patogenošću i smrtnošću.
Što se tiče ljudi, u svijetu su do sada zabilježeni sporadični slučajevi infekcije A/H5N1, svi povezani s izravnim kontaktom sa zaraženom životinjom (perad), bez daljnjeg širenja infekcija s čovjeka na čovjeka. Od 2004. godine zabilježeno je ukupno 878 slučajeva, od kojih 458 sa smrtnim ishodom (smrtnost 52%). U 2023. zabilježeno je 8 slučajeva (Kambodža 2, Čile 1, Kina 1, Ujedinjeno Kraljevstvo 4).
Prema procjeni ECDC-a, rizik zaražavanja cirkulirajućim sojevima virusa A(H5N1) je među općom populacijom nizak te nizak do umjeren među osobama koje su profesionalno ili na drugi način izložene (djelatnici na peradarskim farmama, lovci, veterinari, vlasnici kućnih ljubimaca). Međutim, s obzirom na promjene u epidemiologiji i ekologiji ovog virusa, ECDC poziva na jačanje sustava nadzora nad sporadičnim slučajevima teške ptičje gripe u ljudi kroz sljedeće postupke:
- Pacijente zaprimljene na bolničko liječenje zbog teških respiratornih simptoma pitati o njihovoj mogućoj izloženosti pticama (divlje ptice, perad) ili drugim životinjama (divlje ili domaće, uginule ili žive) unutar dva tjedna prije prijema.
- Hospitalizirane pacijente sa slikom virusnog encefalitisa ili meningoencefalitisa nerazjašnjene etiologije testirati na virus influence, neovisno o sezoni respiratornih virusa (gripe).
- Sve uzorke hospitaliziranih pacijenata koji su pozitivni na virus influence A treba subtipizirati neovisno o sezoni respiratornih virusa.
- Sve uzorke pozitivne na virus influence A koji su negativni na podtipove sezonske gripe, A(H1N1)pdm09 i A(H3N2), treba odmah poslati na daljnju analizu i testiranje na A/H5.
Tipiziranje i subtipiziranje uzoraka na influencu provodi se u Nacionalnom referentnom centru za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Svjetski tjedan dojenja 2023.
OMOGUĆAVANJE DOJENJA – činimo razliku za zaposlene roditelje
Izvor: Freepik
Dojenje se često opisuje kao „najbolji izbor za majku i dijete“, „najzdraviji početak“ i sl. S ciljem promicanja dobrobiti dojenja na sve aspekte zdravlja i djeteta i majke, Svjetski savez za aktivno promicanje dojenja je u prvom tjednu kolovoza 1992. godine pokrenuo inicijativu Svjetski tjedan dojenja. Od tada se ovaj događaj obilježava svake godine organizacijom brojnih aktivnosti promicanja dojenja diljem svijeta. Cilj Svjetskog tjedna dojenja je podizanje svijesti o važnosti dojenja te promicanje dojenja kao najzdravijeg odabira. Od 2016. godine ciljevi Svjetskog tjedna dojenja usklađeni su s Ciljevima Održivog razvoja, a 2018. godine Skupština Svjetske zdravstvene organizacije proglasila je Svjetski tjedan dojenja važnom strategijom za promicanje dojenja.Kako bi osvijestili sveobuhvatnu važnost dojenja i brojne aspekte života koji mogu imati utjecaj na početak i duljinu trajanja dojenja, svake se godine odabire tema kojom se nastoji komunicirati neki od pozitivnih aspekata dojenja.
Ove godine Svjetski tjedan dojenja, #WBW2023, uz slogan OMOGUĆAVANJE DOJENJA – činimo razliku za zaposlene roditelje, fokusirat će se na dojenje i zapošljavanje/posao. Naime, izazovi na radnom mjestu i dalje su, na globalnoj razini, najčešći razlog zašto žene nikada ne doje ili prestanu dojiti ranije nego što je preporučeno. Kako bi poticali što je moguće dulje trajanje dojenja, te isključivo dojenje u prvih šest mjeseci djetetova života, kroz ovogodišnji Svjetski tjedan dojenja prikazat će utjecaj plaćenog dopusta, podrške na radnom mjestu i novonastalih normi roditeljstva na dojenje kroz prizmu samih roditelja. Ciljana publika, uključujući vlade, kreatore politika, radna mjesta, zajednice i roditelje, bit će angažirana da odigra svoje ključne uloge u osnaživanju obitelji i održavanju okruženja koje pogoduje dojenju u poslovnom životu nakon pandemije. Tema je usklađena s tematskim područjem 4 kampanje Svjetskog tjedna dojenja usklađene s Ciljevima održivog razvoja, produktivnost i zapošljavanje žena. Tema ovogodišnje kampanje, omogućavanje dojenja, ima za cilj osvještavanje i zaštitu prava zaposlenih žena na dojenje. Slična tema, “Inicijativa za radna mjesta prilagođena majkama” bila je tema Svjetskog tjedna dojenja 1993. godine. Uz to, u Globalnoj strategiji o prehrani dojenčadi i male djece iz 2002. dojenje je usidreno u kontekstu rada žena, a simpozij u zajedničkoj organizaciji UNICEF-a i Svjetskog saveza za aktivno promicanje dojenja u Stockholmu iz 2015. „Suvremena rješenja za prastari izazov: Dojenje i rad” doveo je do Okvira za djelovanje, a potom i do Kampanje osnaživanja roditelja.
Ciljevi Svjetskog tjedna dojenja 2023. su:
– Informirati ljude o perspektivama zaposlenih roditelja o dojenju i roditeljstvu
– Povezati se s pojedincima i organizacijama radi poboljšanja suradnje i podrške dojenju na poslu.
– Osigurati optimalan plaćeni dopust i podršku na radnom mjestu kao važne alate za omogućavanje dojenja.
– Poticati djelovanje na poboljšanje radnih uvjeta i odgovarajuću potporu dojenju.
Prisjetimo se, u Republici Hrvatskoj, u sklopu projekta Živjeti zdravo, potičemo stvaranja okruženja koja promiču očuvanje zdravlja pripanika svih dobnih skupina. I ove godine pozivamo sve građane da se u prvom tjednu mjeseca listopada uključe u aktivnosti u sklopu Nacionalnog tjedna dojenja. Zajednički pružimo podršku dojenju!
U Republici Hrvatskoj, u sklopu projekta Živjeti zdravo, potičemo stvaranja okruženja koja promiču očuvanje zdravlja pripadnika svih dobnih skupina. Tako smo, u svrhu stvaranja okruženja koja potiču dojenje i očuvanje zdravlja djece i majki te pružanja podrške dojenju, u svakoj županiji Republike Hrvatske po jednu hodačku stazu i park Živjeti zdravo opremili stolićem i klupom za prematanje i dojenje koji su prilagođeni potrebama majki i dojilja. Kako bismo osigurali da poruka o važnosti dojenja stigne do što je moguće većeg broja ljudi, u prvom tjednu listopada svake godine obilježava se Nacionalni tjedan dojenja. U tom tjednu pozivamo sve obitelji da se uključe u nacionalne aktivnosti promicanja dojenja u svrhu očuvanja cjeloživotnog zdravlja.
Svjetski dan virusnih hepatitisa 2023.
Svake godine, 28. srpnja, s ciljem podizanja svijesti javnosti o važnosti prevencije, ranog otkrivanja i liječenja virusnih hepatitisa, obilježava se Svjetski dan hepatitisa (engl. World Hepatitis Day). Svjetski dan hepatitisa ujedno pripada i jednom od sedam službeno propisanih javnozdravstvenih dana Svjetske zdravstvene organizacije.
Virusni hepatitisi A, B, C, D i E izazivaju akutnu infekciju i upalu jetre, a infekcija virusima hepatitisa B, C i D može uzrokovati kronični hepatitis koji u slučaju neliječenja dovodi do ciroze i raka jetre. Time hepatitisi B i C izazivaju veliku pažnju javnog zdravstva.
Svjetski dan hepatitisa je prilika za podsjećanje na jačanje napora u postizanju ciljeva održivog razvoja i eliminaciju hepatitisa do 2030. poticanjem dodatnih akcija i angažmana pojedinaca, udruga i cijele javnosti. Napori za prevenciju virusnih hepatitisa usmjereni su na podizanje svijesti o svim aspektima zaraze, a uključuju dodatno promicanje cijepljenja, edukacije o spolnom zdravlju i drugim rizičnim ponašanjima i načinima zaštite, pristupačnog testiranja te liječenje svima kojima je potrebno. Načini zaštite uključuju cijepljenje protiv hepatitisa B, korištenje zaštite prilikom spolnih odnosa, izbjegavanje korištenja već upotrebljenih igala i ostalog pribora prilikom injektiranja droga, konzumiranje zdravstveno ispravne hrane i vode),
Ovogodišnji slogan Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) glasi „Jedan život, jedna jetra“ (engl. One Life, One Liver), koja ističe da imamo samo jedan život sa samo jednom jetrom te da hepatitis može uništiti oboje čime želi naglasiti važnost prevencije hepatitisa i očuvanja zdravlja.
Svjetski savez za hepatitis (engl. World Hepatitis Alliance) poziva na pojačano testiranje i liječenje osoba kojima je to potrebno, ovdje i sada, i koje ne mogu čekati da se postigne globalni cilj eliminacije hepatitisa sloganom „We’re not waiting for change – we’re fighting to make it happen“.
Od pet vrsta virusnih hepatitisa hepatitis B i C su najčešći, Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije u svijetu trenutno živi 354 milijuna ljudi s hepatitisom B ili C, a svake godine život izgubi više od milijun ljudi oboljelih od hepatitisa B i C. Oko 8000 ljudi svakog dana zarazi se hepatitisom B ili C, a čak 90 % njih ostaje nedijagnosticirano. Dugotrajna neliječena infekcija uzrokuje teška oštećenja jetre te može dovesti do ciroze i raka jetre koji se uglavnom otkrivaju prekasno za uspješno liječenje. S obzirom da bolest često nema nikakvih simptoma ili su oni oskudni, testiranje na hepatitis B i C jedini je način pravovremenog otkrivanja bolesti.
U doba pandemije bolesti COVID-19, procjenjuje se da su u svijetu testiranja na hepatitise smanjena za oko 60%. To je rezultiralo time da danas čak 9 od 10 zaraženih osoba nije svjesno svog hepatitis statusa. Međutim, s prestankom pandemije COVID-19, naglašava se važnost ponovnog uspostavljanja aktivnosti usmjerenih ka postizanju globalnih ciljeva SZO-a za ubrzanje eliminaciju virusnih hepatitisa do 2030. godine.
Epidemiologija virusnih hepatitisa u Hrvatskoj
U Hrvatskoj je učestalost hepatitisa B i C u općoj populaciji niska (prevalencija manje od 1 %), no ona je značajno viša u populacijama koje imaju veći rizik za hepatitis B i C. Prema rezultatima epidemioloških istraživanja, oko 0,2 % – 0,7 % opće populacije ima kronični hepatitis B, a oko 0,5 % – 0,9 % protutijela na hepatitis C. Osobe koje injektiraju droge čine glavnu skupinu s povećanim rizikom za hepatitis C, s prevalencijom od 37 % do 60 % prema podacima istraživanja prevalencije HIV-a, hepatitisa C i rizičnih ponašanja kod osoba koje injektiraju droge u Republici Hrvatskoj provedenog u 2022. Prema procjenama epidemioloških istraživanja u Hrvatskoj oko 25 000 osoba ima kronični hepatitis B, a oko 40 000 osoba su nosioci protutijela na hepatitis C. Prema procjenama matematičkih modela oko 12 000 osoba treba se liječiti od hepatitisa C.
Na temelju prijava zaraznih bolesti u registar zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) posljednjih pet godina prosječno se u Hrvatskoj zabilježi godišnje 54 oboljelih od hepatitisa B i 130 oboljelih od hepatitisa C. U 2020. i 2021. godini uslijed reorganizacije zdravstvenog sustava i aktivnosti usmjerenih na prevenciju pandemije COVID-19 zabilježeno je manje slučajeva hepatitisa B i hepatitisa C nego prethodnih godina (godišnje 23 slučaja hepatitisa B i 99 odnosno 111 slučaj hepatitisa C). U 2022. godine, zabilježene su 24 osobe oboljele od hepatitisa B, a od hepatitisa C 21 osoba.
Broj novooboljelih od hepatitisa B u Hrvatskoj je kontinuirano u padu nakon uvođenja cijepljenja protiv hepatitisa B u nacionalni program cijepljenja. U Hrvatskoj se protiv hepatitisa B od 1999. godine rutinski cijepe djeca u dobi od 12 godina, a od 2007. godine i dojenčad.
U Hrvatskoj nisu zabilježeni slučajevi hepatitisa D. Broj oboljelih od hepatitisa A bitno se smanjio u posljednjih 60-ak godina čemu su značajno doprinijeli poboljšani uvjeti života i uspješne preventivne mjere u održavanju osobne i komunalne higijene i sanitacije. Javlja se kao pojedinačan slučaj bolesti ili u sklopu manje epidemije. Veći broj oboljelih od uobičajenih pet do dvadesetak slučajeva godišnje zabilježeno je 2017. i 2018. godine, kada je bilo 96 odnosno 47 oboljelih od hepatitisa A u sklopu epidemije koja se iz Europe proširila u Hrvatsku, kada se značajan udio oboljelih zarazio spolnim putem među muškarcima koji imaju spolne odnose s muškarcima (MSM). U 2022. godini također je zabilježen porast oboljelih od hepatitisa A, kada je zabilježeno 207 oboljelih. Dio oboljelih zarazio se zaraženom hranom, a dio spolnim kontaktom s oboljelim osobama (uglavnom MSM populacija). Hepatitis E bilježi se sporadično, do pet oboljelih godišnje, u 2022. godini dva oboljela, obično u osoba koje su u profesionalnom kontaktu sa svinjama kao i putnika u endemske krajeve.
Osobe koje su bile ili misle da su bile u riziku za zarazu hepatitisom B ili C mogu se anonimno i besplatno testirati u Centrima za anonimno i besplatno testiranje u Zavodima za javno zdravstvo i HZJZ-u te Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” Zagreb. Lokacije i radna vremena centara za testiranje mogu se pronaći u Tražilici zdravstvenih usluga mobilne aplikacije Spolno zdravlje. Za informacije o testiranju i liječenju virusnih hepatitisa možete se obratiti svom izabranom liječniku obiteljske medicine ili online savjetovalištu u sklopu aplikacije Sve o hepatitisu u obrascu Pitaj stručnjaka.
Cijepljenje protiv humanog papiloma virusa (HPV)
NA BESPLATNO I DOBROVOLJNO CIJEPLJENJE PROTIV HPV INFEKCIJE POZIVAT ĆE SE UČENICI I UČENICE OD 5. DO 8. RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE, A MOGU SE CIJEPITI SVI OD 9 DO 25 GODINA STAROSTI
Učenice i učenike te redovite studentice i studente cijepi nadležni liječnik školske i adolescentne medicine, a osobe odgovarajuće dobi koje nisu u školskom sustavu mogu se cijepiti u epidemiološkim ambulantama zavoda za javno zdravstvo, gdje se mogu dobiti i sve informacije o dobrovoljnom i besplatnom cijepljenju.
Cijepi se devetvalentnim cjepivom
Dobrovoljno i besplatno cijepljenje u cijeloj Republici Hrvatskoj omogućeno je za sve učenike i učenice osmog razreda osnovne škole od školske godine 2015./2016. Kako su pojedini gradovi i općine omogućavali besplatno cijepljenje unazad desetak godina, možemo s ponosom ustvrditi da je iskustvo cijepljenja protiv HPV-a u Hrvatskoj dugogodišnje. Cijepljenje je od 2019. godine, ovisno o raspoloživosti cjepiva besplatno i za sve osobe nakon osmog razreda osnovne škole do 25. godine starosti (uključujući i 25. godinu). Cjepivo je registirirano za sve osobe od 9. godine starosti na dalje, te se može omogućiti i cijepljenje ranije od 14. ili 15. godine na individualan zahtjev.
Broj cijepljene djece i mladih višestruko se povećao od 2016. godine kada je prvu dozu primilo 5.282 djece i mladih do 21.306 cijepljenih prvom dozom u 2022. godini (slika 1).
Slika 1: Ukupne doze cjepiva protiv HPV-a primijenjene u Hrvatskoj za učenike osnovnih škola, srednjih škola i studenti.
IZVOR: HZJZ
Cijepljenje protiv humanog papiloma virusa (HPV-a) djevojčica i djevojaka, dječaka i mladića je preporučljivo radi smanjenja rizika od infekcije HPV-om i razvoja karcinoma.
Učenice i učenike cijepi školski liječnik nadležan za školu koju učenik pohađa kojemu se roditelji i učenici mogu obratiti za dodatne informacije i dogovor o cijepljenju.
Cijepljenje učenica i učenika od 5. do 8. razreda osnovne škole
Prema Programu cijepljenja, liječnici školske medicine trebaju na početku školske godine održati edukativni sastanak s roditeljima djece osmog razreda osnovne škole i uručiti im pozive na cijepljenje protiv HPV-a, a roditeljima koji se ne odazovu na sastanak, putem škole ili djece uputiti poziv na cijepljenje djece protiv HPV-a. Prema preporuci Hrvatskog društva za školsku i sveučilišnu medicinu Hrvatskog liječničkog zbora, od ove godine školski liječnici će na cijepljenje pozivati učenike od 5. do 8. razreda osnovne škole uz druge preventivne aktivnosti.
Cjepivo je neobavezno, a preporučuje se radi smanjenja rizika od infekcije HPV-om i njenih štetnih posljedica, prvenstveno određenih karcinoma za učenike 5. do 8. razreda.
Učenice i učenici na cijepljenje dolaze sami s pozivom na cijepljenje protiv HPV-a koji je za maloljetnike (prije 18. rođendana) potpisao roditelj ili staratelj. Ukoliko roditelj ili staratelj želi, na cijepljenje može doći u pratnji učenice/ka. Cijepljenje protiv HPV-a školski liječnik može provesti tijekom sistematskog pregleda ili drugih preventivnih pregleda i aktivnosti za učenike od 5. do 8. razreda.
Poziv na cijepljenje protiv HPV-a (PDF, 870.9 KB)
Obrasce poziva na cijepljenje protiv HPV-a za učenike centralno priprema Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a učenicima ih dostavljaju timovi školske medicine odnosno županijski zavodi za javno zdravstvo. Ako se poziv na cijepljenje protiv HPV-a izgubi ili ošteti, može se preuzeti ovdje i takav obrazac vrijedi jednako kao onaj koji dijete dobiva od školskog liječnika ili u školi.
U prve dvije godine provedbe programa cijepljenja, školski liječnici su prikupljali i zadržavali u zdravstvenom kartonu djeteta samo pozive (s potpisom roditelja odnosno staratelja za maloljetnike) za djecu koja su se cijepila, a sada se u zdravstvenom kartonu učenica i učenika 8. razreda osnovne škole zadržavaju i pozivi učenika koji se nisu cijepili.
Za dodatne informacije se možete obratiti Službi za školsku medicinu pripadajućeg županijskog zavoda za javno zdravstvo čije podatke za kontakt možete pronaći na ovoj poveznici: http://www.hzjz.hr/zavod/mreza-zavoda/ .
Najčešća pitanja i odgovori vezani uz cijepljenje protiv HPV-a:
Koliko je učestala infekcija HPV-om?
Koje zdravstvene smetnje uzrokuje infekcija HPV-om?
Kome je namijenjeno besplatno i dobrovoljno cijepljenje?
Cjepivo za učenike i učenice 8. razreda osnovne škole
Što je humani papiloma virus?
Humani papiloma virus, skraćeno HPV, obuhvaća grupu od više od 200 tipova virusa, od kojih 40-tak uzrokuje bolesti kože i sluznice anogenitalne regije. Tipovi virusa označuju se brojevima. Naziv dolazi od bradavica, lat. papiloma, koje uzrokuju neki od tipova virusa. Određeni tipovi virusa mogu dovesti do nekih vrsta raka. Sukladno navedenom, tipovi HPV-a se dijele se na: “visokorizične”, onkogene tipove (16, 18, 31, 33, 45…..) i “niskorizične”, neonkogene tipove (6, 11, 42, 43, 44….).
Kako dolazi do zaraze?
Infekcija HPV-om se širi intimnim dodirom kože ili sluznice. Do zaraze može doći vaginalnim, analnim ili oralnim seksualnim odnosom sa zaraženom osobom. Važno je istaknuti da do zaraze može doći i kod dodira zaražene kože s kožom, što uključuje predigru i maženje. Zaražena osoba može zaraziti drugu i kada nema nikakvih znakova bolesti. Prvi se znakovi bolesti mogu pojaviti godinama nakon što se osoba zarazila, zbog čega je teško utvrditi kada je ustvari došlo do zaraze.
Koliko je učestala infekcija HPV-om?
Humani papiloma virus (HPV) je najčešći uzročnik virusnih infekcija reproduktivnog trakta. Većina spolno aktivnih žena i muškaraca se zarazi u nekom trenutku u životu. Zbog toga su svi koji su spolno aktivni izloženi riziku od zaraze.
Koje zdravstvene smetnje uzrokuje infekcija HPV-om?
Infekcija HPV-om često nema nikakve simptome. Infekcija HPV-om najčešće (u 9 od 10 slučajeva) prolazi unutar dvije godine od zaraze, bez ikakvih znakova bolesti. No kod nekih osoba infekcija HPV-om može uzrokovati spolne bradavice ili potrajati duže te se može javiti i rak. Infekcija HPV-om može uzrokovati: karcinom vrata maternice (cerviksa), rodnice (vagine) i stidnice (vulve) kod žena, karcinom muškog spolnog uda (penisa) te karcinom čmara (anusa) i grla kod muškaraca i žena. Broj utvrđenih slučajeva u 2019. godini i broj preminulih u 2020. godini za 6 sjela raka koje može uzrokovati HPV navedeni su u tablici (Izvor: Registar za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo).
Tablica: broj slučajeva i broj preminulih – 6 sjela raka (podaci za posljedenje raspoložive godine)
Od karcinoma uzrokovanih HPV-om najčešći je karcinom vrata maternice (cerviksa). Prema Registru za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj svake godine od invazivnog karcinoma cerviksa oboli oko 300 žena, a preko 100 ih umre. Više od 99 posto slučajeva karcinoma cerviksa je posljedica infekcije onkogenim tipovima HPV-a. Predstadiji raka vrata maternice se mogu utvrditi preventivnim ginekološkim pregledima (Papa testom), te su kao i rak uzrokovani infekcijom HPV-om, a u Hrvatskoj se dijagnosticiraju u oko 4000 djevojaka i žena svake godine.
Spolne bradavice najčešće počinju kao male kvržice (jedna ili grupa kvržica) u anogenitalnom području. Mogu ostati male ili narasti, mogu biti izbočene ili ravne, te izgledom podsjećati na cvjetaču.
NE alkoholu i pušenju!
Razlozi zbog kojih kod nekih osoba infekcija HPV-om ne prolazi samo od sebe, odnosno bez liječenja, već dovodi do bradavica i raka još uvijek nisu u potpunosti istraženi. No više je istraživanja pokazalo da je pušenje i pijenje alkohola značajan rizični čimbenik za razvoj trajne infekcije usne šupljine i anogenitalnog područja HPV-om.
Kako se možemo zaštiti?
Prevencija infekcija HPV-om se dijeli na primarnu prevenciju koja obuhvaća zdravstveni odgoj (kasnije stupanje u spolne odnose, manji broj spolnih partnera, i dr.) i cijepljenje, te sekundarnu prevenciju – organizirani probir (engl. screening) žena na karcinom cerviksa (PAPA test).
Cijepljenje protiv HPV-a
Cijepljenje se u Hrvatskoj provodi devetvalentnim cjepivom (Gardasil 9).
Cjepivo je neobavezno, a preporučuje se radi smanjenja rizika od infekcije HPV-om i njenih štetnih posljedica, prvenstveno određenih karcinoma za učenike 5. do 8. razreda, a cjepivo mogu primiti i djeca u dobi od 9 godina i stariji te mnladi do 25. godina. Također, mogu se cijepiti i stariji od 25 godina, prema preporukama liječnika odnosno prema medicinskoj indikaciji (npr. imunodeficijencija, prethodna infekcija HPV-om s malignitetom).
Djeca u dobi 11 do 14 godina (5. do 8. razred osonovne škole) cijepe se s dvije doze u razmaku od 6 do 12 mjeseci, a mladi u dobi 15 do 25 godina cijepe se s tri doze cjepiva.
Sažetak opisa svojstava lijeka i Upute o lijeku su za ovo cjepivo javno su dostupni na stranicama Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode na slijedećoj poveznici: http://www.halmed.hr/Lijekovi/Baza-lijekova
Kome je namijenjeno besplatno i dobrovoljno cijepljenje?
U Republici Hrvatskoj, prema Provedbenom programu imunizacije, seroprofilakse i kemoprofilakse za posebne skupine stanovništva i pojedince pod povećanim rizikom od: tuberkuloze, hepatitisa A i B, bjesnoće, žute groznice, kolere, trbušnog tifusa, tetanusa, ospica, teške bolesti donjeg dišnog sustava prouzrokovane infekcijom respiratornim sincicijskim virusom, krpeljnog meningoencefalitisa, vodenih kozica, rotavirusnog gastroenterokolitisa, malarije, streptokokne bolesti (uključujući invazivnu pneumokoknu bolest), haemophilus influenzae – invazivne bolesti, invazivne meningokokne bolesti, HPV infekcije, bolesti COVID-19 i bolesti Majmunskih boginja uzrokovane virusom majmunskih boginja za 2025. godinu, te prema mišljenju Hrvatskog društva za školsku i sveučilišnu medicinu Hrvatskog liječničkog zbora, preporučuje se besplatno cijepljenje protiv infekcije HPV-om za djevojčice i dječake koji pohađaju peti do osmi razred osnovne škole, a omogućeno je za individualni zahtjev za sve u dobi od 9 do 25 godina ovisno o raspoloživosti cjepiva.
Cijepljenje je preporučljivo provesti prije izlaganja infekciji HPV-om, što znači da je poželjno cijepiti se prije započinjanja spolne aktivnosti. Iako je poželjno cijepiti se prije početka spolnih aktivnosti ili što ranije na početku spolnog života, jer je cjepivo tada najučinkovitije, cijepljenje se preporučuje i onima koji su spolno aktivni. U slučaju da su zaraženi HPV-om, najvjerojatnije nisu zaraženi sa svih 9 tipova HPV-a protiv kojih se cijepi. Dijagnostička obrada radi utvrđivanja moguće infekcije HPV-om nije opravdana prije cijepljenja.
Cijepljenje ne uklanja rizik, već ga smanjuje, tako da preporuke o preventivnim ginekološkim pregledima jednako vrijede za cijepljene i necijepljene djevojke i žene.
Svjetska zdravstvena organizacija, Europski centar za kontrolu bolesti, Centar za kontrolu bolesti iz Atlante te brojna nacionalna zdravstveno-politička i stručna tijela su na temelju istraživanja, praćenja i kliničkih istraživanja donijela niz preporuka o primjeni cjepiva.
Više o programima cijepljenja možete pročitati na slijedećoj poveznici: Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske – Programi cijepljenja
Cjepivo za učenike i učenice kao i mladih do 25 godina starosti
Na raspolaganju je devetvalentno cjepivo koje sadrži sljedeće tipove HPV-a: 6, 11, 16, 18, 31, 33, 45, 52 i 58 te je dostupno pod nazivom Gardasil 9. Gardasil 9 je namijenjen cijepljenju protiv sljedećih bolesti uzrokovanih HPV-om:
premalignih lezija i raka koji zahvaćaju vrat maternice (cerviks), stidnicu (vulvu), rodnicu (vaginu) kod ženskog spola i čmar (anus) kod oba spola, uzrokovanih tipovima HPV-a u cjepivu,
spolnih bradavica (Condyloma acuminata) kod oba spola uzrokovanih određenim tipovima HPV-a
Više informacija možete pronaći u sažetku opisa svojstva lijeka na sljedećoj poveznici: http://ec.europa.eu/health/documents/community-register/2018/20180219140172/anx_140172_hr.pdf
Kakve su nuspojave?
Cjepiva kao i svi drugi lijekovi mogu imati nuspojave. Uglavnom se radi o blagim nuspojavama poput lokalne reakcije, bolnosti i crvenila na mjestu primjene. Česte nuspojave nakon primjene HPV cjepiva uključuju: bol, crvenilo ili oteklinu na mjestu primjene, povišenu tjelesnu temperaturu, glavobolju i umor, mučninu, bol u mišićima ili zglobovima.
Kratka nesvjestica se može dogoditi nakon bilo kakvog medicinskog postupka, uključujući cijepljenje. Osoba bi prilikom cijepljenja trebala sjediti ili ležati te nakon cijepljenja dodatno 15 minuta sjediti da bi se smanjila mogućnost nesvjestice, a time i eventualnih ozljeda prilikom pada.
U vrlo rijetkim slučajevima se mogu pojaviti teške (anafilaktičke) alergijske reakcije nakon cijepljenja.
Više informacija o zabilježenim nuspojavama cijepljenja protiv HPV-a u sustavu praćenja nuspojava cijepljenja u Hrvatskoj možete pročitati OVDJE.
Kakvu zaštitu pruža cjepivo?
Ovo cjepivo sprečava oko 90 % karcinoma cerviksa, oko 70 – 80 % premalignih promjena na cerviksu, oko 90 % anogenitalnih bradavica te smanjuje učestalost abnormalnog rasta tkiva vulve, vagine i anusa.
Dosadašnja istraživanja pokazuju da cjepivo protiv HPV-a stvara dugotrajnu zaštitu i do sada, od kada je cjepivo u upotrebi (16 godina), nije se pokazala potreba za docjepljivanjem (primanjem pojačivačke, booster doze).
Više informacija o infekciji HPV-om i cijepljenju protiv HPV-a možete pročitati u edukativno informativnim materijalima na slijedećim poveznicama:
letak_HPV_web_2024 (PDF, 1.1 MB)
plakat_HPV_web-2024 (PDF, 2 MB)
Literatura:
Factsheet about human papillomavirus (europa.eu)
https://www.cdc.gov/hpv/index.html
https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/cervical-cancer
Svjetski dan prevencije utapanja
Svjetski dan prevencije utapanja obilježava se od 2021. godine, 25. srpnja.
28. travnja 2021. godine, Opća skupština Ujedinjenih naroda usvojila je povijesnu Rezoluciju o globalnom sprječavanju utapanja kojom se prepoznaje globalni opseg i utjecaj prevencije utapanja te se poziva na koordinirano multidisciplinarno djelovanje kako bi se spriječilo utapanje, jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta od ozljeda diljem svijeta.
Ključni element Rezolucije je uspostava novog Svjetskog dana prevencije utapanja koji je priznat od Ujedinjenih naroda te se poziva sve sudionike, uključujući Vlade, nevladine organizacije i njihove partnere da doprinesu i sudjeluju u aktivnostima ovog globalno priznatog dana.
Utapanje je u posljednjem desetljeću uzrok više od 2,5 milijuna spriječivih smrti i među deset vodećih uzroka smrti djece i mladih u dobi od 1 do 24 godine u svim regijama svijeta.
Prema posljednjim dostupnim podacima Eurostata, Hrvatska se u 2020. godini nalazila na 7. mjestu po dobno-standardiziranoj stopi smrtnosti od slučajnog utapanja.
U posljednjih 10 godina (2012.-2021.) u Hrvatskoj prosječno godišnje od posljedica slučajnog utapanja umire nešto više od 80 osoba, od čega je 77% osoba muškog spola. U 2021. godini od utapanja je umrlo 65 osoba.
Obilježavanjem Svjetskog dana prevencije utapanja s porukom: ”Svatko se može utopiti, ali nitko ne bi trebao”, pruža se prilika za poduzimanje konkretnih akcija koje dovode do poboljšanja sigurnosti na svim svjetskim morima i unutarnjim vodama.
Provedba nekoliko intervencija za sprječavanje utapanja može drastično smanjiti rizik od utapanja, a one su:
• postavljanje barijera koje kontroliraju pristup vodi
• osiguravanje sigurnih mjesta za malu djecu daleko od vode
• podučavanje plivanja, sigurnosti na vodi i vještini sigurnog spašavanja
• osposobljavanje osoba za sigurno spašavanje i oživljavanje
• postavljanje i provođenje propisa o sigurnoj plovidbi, brodarstvu i trajektima
• poboljšanje upravljanja rizicima od poplava
Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2022. g. – tablični podaci
Ovdje objavljujemo tablične podatke za 2022. godinu (Excel-datoteke).
Kako će novi podaci biti dostupni, tako ćemo ih objavljivati.
1. STANOVNIŠTVO I VITALNI DOGAĐAJI
- preuzimanje tablica (demografski podaci) (XLSX, 53.2 KB)
- preuzimanje tablica (podaci o umrlima) (XLS, 344 KB)
2. ZDRAVSTVENE USTANOVE I DJELATNICI U ZDRAVSTVU
- preuzimanje tablica (XLSX, 36.8 KB)
3. PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA
- Primarna zdravstvena zaštita – zbirno (XLSX, 44 KB)
- Djelatnost opće medicine (XLSX, 41 KB)
- Djelatnost zdravstvene zaštite dojenčadi i male djece (XLSX, 35 KB)
- Djelatnost medicine rada (XLSX, 42.7 KB) – ozljede na radu (XLSX, 18.0 KB) i profesionalne bolesti (XLSX, 12.6 KB)
- Djelatnost zdravstvene zaštite žena (XLSX, 52.5 KB)
- Djelatnost hitne medicine (XLSX, 43.0 KB) (podaci Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu)
- Djelatnost dentalne zdravstvene zaštite (XLSX, 21.2 KB)
- Djelatnost zdravstvene zaštite školske djece, mladeži i studenata (XLSX, 93.2 KB)
- Zdravstvena njega u kući (XLSX, 24.1 KB)
- Patronažna djelatnost (XLSX, 18.3 KB)
4. SPECIJALISTIČKO – KONZILIJARNE I OSTALE DJELATNOSTI
- Specijalističko-konzilijarna djelatnost (XLSX, 46.8 KB)
- Mikrobiološka dijagnostika (XLS, 46.0 KB)
- Osjetljivost bakterijskih izolata na antibiotike u Hrvatskoj (podaci Klinike za infektivne bolesti „Dr. F. Mihaljević”) (XLSX, 15.1 KB)
- Djelatnost za transfuziju krvi (podaci Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu) (XLSX, 25.1 KB)
5. ZARAZNE BOLESTI, CIJEPLJENJE I MIKROBIOLOŠKA DIJAGNOSTIKA
- Zarazne bolesti u Hrvatskoj (XLSX, 21 KB)
- HIV/AIDS u Hrvatskoj (XLSX, 21.3 KB)
- Epidemiologija tuberkuloze (XLSX, 24.3 KB)
- Izvršenje programa obvezatnog cijepljenja u Hrvatskoj (XLSX, 34.1 KB)
- Bakteriološka dijagnostika tuberkuloze (XLSX, 24.6 KB)
6. STACIONARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA, DNEVNE BOLNICE, JEDNODNEVNA KIRURGIJA I BOLNIČKE HEMODIJALIZE TE BOLNIČKA REHABILITACIJA
- Stacionarna zdravstvena zaštita (XLSX, 241 KB)
- Dnevne bolnice, jednodnevna kirurgija i bolnička hemodijaliza (XLSX, 73.6 KB)
- Bolnička rehabilitacija (napomena: od 2017. godine hospitalizacije u djelatnosti rehabilitacije uključene su u jedinstvenu bazu hospitalizacija te su prikazane zajedno s ostalim djelatnostima u stacionarnom dijelu)
7. PORODI I PREKIDI TRUDNOĆE
- Porodi u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj (XLSX, 59.7 KB)
- Prekidi trudnoće u Hrvatskoj (XLSX, 46.0 KB)
8. REGISTRI KRONIČNIH BOLESTI
- Registar za psihoze Hrvatske (XLSX, 14.5 KB)
- Registar osoba liječenih zbog zlouporabe psihoaktivnih droga (XLSX, 48.3 KB)
- Zdravstvena zaštita mentalnog zdravlja, prevencija i izvanbolničko liječenje ovisnosti (XLSX, 13.4 KB)
- Hrvatski registar o osobama s invaliditetom (Izvješće o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj) (XLSX, 29.5 KB)
- Nacionalni registar osoba sa šećernom bolešću CroDiab (XLSX, 10.4 KB)
9. POBOL I UZROCI SMRTI OSOBA STARIJE ŽIVOTNE DOBI
- Pobol (XLSX, 64.9 KB)
- Uzroci smrti (XLSX, 36.2 KB)
10. ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA
- Praćenje razine TSH u krvi novorođenčadi (XLSX, 11.5 KB)
- Zdravstvena ispravnost i kakvoća namirnica i predmeta opće uporabe (XLSX)
- Javna vodoopskrba u Hrvatskoj (XLSX, 22.6 KB)
11. FINANCIJSKI ZDRAVSTVENI POKAZATELJI RH ZA 2021. GODINU PREMA METODOLOGIJI SUSTAVA ZDRAVSTVENIH RAČUNA
- preuzimanje tablica (XLSX, 48.1 KB)
12. MEDICINSKA OPREMA, OPERACIJSKE DVORANE I MEDICINSKI POSTUPCI U HRVATSKOJ
- preuzimanje tablica (XLSX, 26.0 KB)
13. KREVETI U JEDINICAMA ZA POJAČANU NJEGU DOMOVA ZA STARIJE I NEMOĆNE I DOMOVA ZA PSIHIČKI BOLESNE ODRASLE OSOBE
- preuzimanje tablica (XLSX, 10.8 KB)
14. POKAZATELJI ZDRAVSTVENOG STANJA I KORIŠTENJA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA
- preuzimanje tablica (XLSX, 88.0 KB)
Ozljede u Republici Hrvatskoj u 2021. godini
Ozljede predstavljaju važan javnozdravstveni problem u Hrvatskoj i svijetu zbog visokog udjela u ukupnoj smrtnosti i pobolu.
U publikaciji “Ozljede u Republici Hrvatskoj” prikazan je mortalitet i morbiditet od ozljeda u Hrvatskoj po spolu, dobi i geografskoj distribuciji. Osim toga, publikacija sadrži i kratki dio u kojem su prikazani osnovni pokazatelji veličine problema u svijetu u svrhu usporedbe i boljeg razumijevanja važnosti ozljeda.
Publikaciju možete preuzeti ovdje.
Preporuke za proljetno-ljetnu prehranu
Obavijest o rezultatima javnog natječaja
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 16. lipnja 2023. za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto STRUČNI REFERENT U RAVNATELJSTVU.
Više pogledajte ovdje.
DIIZOCIJANATI – edukacija 27.07.2023.
DIIZOCIJANATI – edukacija 27.07.2023.
Pokazalo se da interesa za edukacijom o diizocijanatima ima još, tako da ćemo 27.07.2023. s početkom od 13:00 sati i po cijeni od 10 € + PDV (po polazniku), održati još jednu edukaciju na temu diizocijanata.
Stoga, ako ste zainteresirani za ovu edukaciju, pošaljite nam e-mail sa svojim kontakt podacima kako bi Vam na isti poslali obavijest s pristupnom šifrom.
Zainteresiranost možete iskazati na toksikologija@hzjz.hr uz napomenu u naslovu e-maila: DIIZOCIJANATI – edukacija.
Diizocijanati su tvari široko rasprostranjene u proizvodnji poliuretanskih pjena, brtvila i premaza koji se pojavljuju u industrijama poput građevinske, autoindustrije, industriji proizvodnje uređaja za ugostiteljstvo i dr.
Obzirom da su široko rasprostranjeni, po nekim procjenama kod više od 5000 osoba godišnje (na razini Europske Unije) uzrokuju astmu kao profesionalnu bolest. Iz ovoga je razloga, Uredbom Komisije (EU) 2020/1149 оd 3. kolovoza 2020. o izmjeni Priloga XVII. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) u pogledu diizocijanata, došlo do izmjena od kojih je jedna osposobljavanje za svakoga radnika koji s diizocijanatima radi kako bi se radnici upoznali s:
– opasnostima koje diizocijanati predstavljaju,
– rizicima povezanima s njihovim uporabama,
– dobrom radnom praksom u vrijeme rada s diizocijanatima,
– mjerama upravljanja rizikom, uključujući uporabu zaštitne opreme.
Kroz osposobljavanje je potrebno proći prije 24. kolovoza 2023. prije industrijske i profesionalne uporabe diizocijanata.
Edukacija će se odnositi na točku 5. (a) opće osposobljavanje iz gore spomenute Uredbe.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 16. lipnja 2023. za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto – VIŠI STRUČNI SAVJETNIK U SLUŽBI ZA STRATEŠKO PLANIRANJE, INOVACIJE I KOORDINACIJU PROJEKATA.
Više pogledajte ovdje.
Poništenje dijela natječaja
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavljuje poništenje dijela natječaja objavljenog dana 16. lipnja 2023. godine u Narodnim novinama, Biltenu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Više o poništenju pogledajte ovdje.
Poništenje dijela natječaja od dana 5. svibnja 2023. i dana 16. lipnja 2023.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, dana 12. srpnja 2023. objavljuje poništenje dijela natječaja od dana 5. svibnja 2023. i dana 16. lipnja 2023.
Više pogledajte pogledajte na poveznicama niže.
Službena posjeta g. Alexisa Goosdeela, direktora EMCDDA-a Republici Hrvatskoj, Zagreb, 6. i 7. srpnja 2023. godine
U organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, 6. i 7. srpnja 2023. godine u službenoj posjeti Republici Hrvatskoj boravio je g. Alexis Goosdeel, direktor Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA).
U okviru programa posjete, 6. srpnja, g. Goosdeel je održao radni sastanak s prim. dr. sc. Marijom Bubaš, dr. med. spec., državnom tajnicom u Ministarstvu zdravstva, izv. prof. dr. sc. Krunoslavom Capakom, prim. dr. med. spec., ravnateljem HZJZ i g. Željkom Petkovićem, pomoćnikom ravnatelja HZJZ.
Na sastanku su predstavljene aktivnosti koje se u koordinaciji Ministarstva zdravstva i HZJZ provode u području programa smanjenja potražnje droga i povezanih zdravstvenih šteta te planovi za daljnju suradnju Republike Hrvatske s novom Agencijom Europske unije za droge (EUDA).
G. Goosdeel 6. srpnja, sudjelovao je kao gost i na 107. tematskoj sjednici Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskog sabora na kojoj je predstavio ključne nalaze najnovijeg Europskog izvješća o drogama, tranziciju EMCDDA prema EUDA-i i prioritete buduće Agencije. Na sjednici su predstavljeni i aktualni trendovi problematike droga u Republici Hrvatskoj te povezani izazovi na tržištu droga.
7. srpnja, g. Goosdeel je posjetio Kliniku za psihijatriju Vrapče. Ispred Klinike su g. Goosdeela i predstavnike Službe za suzbijanje zlouporabe droga, na čelu s pomoćnikom ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, g. Petkovićem primili doc. dr. sc. Domagoj Vidović, zamjenik ravnateljice, doc. dr. sc. Marko Ćurković, pomoćnik ravnateljice za kvalitetu, prof. dr. sc. Ante Bagarić, pročelnik Zavoda za liječenje ovisnosti te dr. sc. Ivan Ćelić, pročelnik Zavoda za dualne poremećaje. Na sastanku su predstavljeni dugogodišnji rad Klinike i bogato iskustvo u liječenju ovisnosti, s posebnim osvrtom na integrativni pristup liječenju dualnih poremećaja, a tijekom rasprave se, između ostalog, razgovaralo o važnosti provedbe kvalitetnih i dokazano učinkovitih intervencija te nužnosti većeg angažmana u odnosu na ranjive skupine poput žena s problemom ovisnosti.
Istog je dana g. Goosdela u Ravnateljstvu policije Ministarstva unutarnjih poslova održao radni sastanak sa g. Jozo Šukerom, zamjenikom glavnog ravnatelja policije, na kojem su teme bile aktualni trendovi, prijetnje, izazovi i aktivnosti na hrvatskom i europskom tržištu droga te oblici buduće suradnje Republike Hrvatske s novom Agencijom Europske unije za droge.
Zaključeno je kako su politike prema drogama, kako na svjetskoj i europskoj, tako i na nacionalnim razinama suočene s nizom izazova koji se reflektiraju u demografskoj tranziciji, društvenim promjenama, novim tehnologijama i time povezanim obrascima korištenja droga. Potražnja za drogama na svjetskoj razini i dalje predstavlja izazov, a štete povezane s korištenjem droga predstavljaju jednu od vodećih prijetnji javnom zdravlju te zahtijevaju nove pristupe. Potrebno je nastaviti ulagati u standardizirano prikupljanje i razmjenu relevantnih podataka i informacija o drogama te unaprijediti kapacitete za identifikaciju novih psihoaktivnih tvari, posebno onih koje mogu predstavljati rizik za zdravlje građana. U tom smislu Republika Hrvatska intenzivno radi na jačanju forenzičko-toksikoloških kapaciteta i razvoju resursa za rano prepoznavanje novih ugroza i pravodobno upozoravanje skupina u riziku. Neophodno je prilagoditi tretman brzorastućim promjenama u području ovisnosti te osigurati resurse za daljnji razvoj integriranog i funkcionalnog sustava za liječenje ovisnosti. Dosadašnja aktivna uloga Republike Hrvatske u suradnji s EMCDDA-om zasigurno će predstavljati kvalitetnu platformu za nastavak suradnje u realizaciji aktivnosti koje proizlaze iz novog mandata EUDA-e.
DIIZOCIJANATI – edukacija 12.07.2023.
DIIZOCIJANATI – edukacija 12.07.2023.
Pokazalo se da interesa za edukacijom o diizocijanatima ima još, tako da ćemo 12.07.2023. s početkom od 9:00 sati i po cijeni od 10 € + PDV (po polazniku), održati još jednu edukaciju na temu diizocijanata.
Stoga, ako ste zainteresirani za ovu edukaciju, pošaljite nam e-mail sa svojim kontakt podacima kako bi Vam na isti poslali obavijest s pristupnom šifrom.
Zainteresiranost možete iskazati na toksikologija@hzjz.hr uz napomenu u naslovu e-maila: DIIZOCIJANATI – edukacija.
Diizocijanati su tvari široko rasprostranjene u proizvodnji poliuretanskih pjena, brtvila i premaza koji se pojavljuju u industrijama poput građevinske, autoindustrije, industriji proizvodnje uređaja za ugostiteljstvo i dr.
Obzirom da su široko rasprostranjeni, po nekim procjenama kod više od 5000 osoba godišnje (na razini Europske Unije) uzrokuju astmu kao profesionalnu bolest. Iz ovoga je razloga, Uredbom Komisije (EU) 2020/1149 оd 3. kolovoza 2020. o izmjeni Priloga XVII. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) u pogledu diizocijanata, došlo do izmjena od kojih je jedna osposobljavanje za svakoga radnika koji s diizocijanatima radi kako bi se radnici upoznali s:
– opasnostima koje diizocijanati predstavljaju,
– rizicima povezanima s njihovim uporabama,
– dobrom radnom praksom u vrijeme rada s diizocijanatima,
– mjerama upravljanja rizikom, uključujući uporabu zaštitne opreme.
Kroz osposobljavanje je potrebno proći prije 24. kolovoza 2023. prije industrijske i profesionalne uporabe diizocijanata.
Edukacija će se odnositi na točku 5. (a) opće osposobljavanje iz gore spomenute Uredbe.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik, analitičar u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 16. lipnja 2023. za prijam u radni odnos na određeno vrijeme za radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik, analitičar u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku.
Više pogledajte ovdje.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – radno mjesto III. vrste, stručni referent u Službi za gospodarstvene poslove
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 16. lipnja 2023. za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto III. vrste, stručni referent u Službi za gospodarstvene poslove.
Više pogledajte ovdje.