GODIŠNJA BAZA HOSPITALIZACIJA HRVATSKE
U godišnjoj bazi hospitalizacija su: podaci o osobama koje su hospitalizirane zbog liječenja u stacionarnim ustanovama zdravstva – bolnicama – odnosno koje su zaprimljene u dnevnu bolnicu ili na bolničku hemodijalizu: vrsta prijave (redovita prijava, dnevna bolnica), ustanova (šifra HZZO-a, OIB ustanove ili lokaliteta ustanove), odjel, ime i prezime, spol, dob, MBG (matični broj građana), OIB (osobni identifikacijski broj pacijenta), MBO (matični broj osigurane osobe), zamjenski identifikator te njegov broj, platitelj, adresa prebivališta, šifra naselja prebivališta, država, radni status, zanimanje, djelatnost, trajanje liječenja, glavna dijagnoza pri otpustu iz ustanove s peteroznakovnom šifrom prema MKB-10, vanjski uzrok ozljede koja je upisan kao glavna dijagnoza, dodatne dijagnoze, vanjski uzrok ozljede za dodatne dijagnoze, osnovni uzrok smrti u slučaju smrtnog ishoda, vanjski uzrok ozljede u slučaju smrtnog ishoda, način otpusta, postupci provedeni tijekom hospitalizacije, broj povijesti bolesti, te šifra liječnika koji je ispunio obrazac. Od 2017. godine prijava hospitalizacija (JZ-BSO) ispunjava se za sve pacijente bez obzira na MKB dijagnozu prilikom otpusta (uključujući i maligne neoplazme, psihijatrijske dijagnoze, ovisnosti, porode, pobačaje).
Za ocjenu zdravstvenog stanja najvažnija su izvješća u vezi gravitacija pacijenata prema mjestu boravka u najzastupljenije bolnice liječenja. Zbog korištenja OIB-a ustanove, a osobito OIB-a lokaliteta ustanove do 2012. godine moguće je povijesno uspoređivati hospitalizacije određene bolnice bez obzira na izmjene i dopune Mreže javne zdravstvene službe (osim KBC Zagreb).
Podacima iz Godišnje baze hospitalizacija sudjelovalo se u analizi utjecaja čimbenika okoliša na zdravlje ljudi: hospitalizacije stanovnika u okolici vojnog poligona „Eugen Kvaternik“ kod Slunja te ekoloških incidenata u Sisku, Slavonskom Brodu, Solinu i td.
Preuzimanjem šifarskog sustava HZZO-a i sustava OIB-a ustanova iz Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika izvršena je standardizacija zdravstvenog informacijskog sustava bolničke statistike Hrvatske.
Odjel za SKZ i bolničku zdravstvenu zaštitu sudjeluje u školovanju zdravstvenih radnika iz područja javnog zdravstva.
Odjel za SKZ i bolničku zdravstvenu zaštitu koordinira, stručno usmjerava i nadzire rad u vezi istraživanja „Statistika liječenih bolesnika u službi za stacionarno liječenje iz područja zdravstva“ zavoda za javno zdravstvo županija i Grada Zagreba.
Zahvaljujući kvalitetnim osobnim identifikatorima pacijenata sve postojeće Godišnje baze hospitalizacija moguće je u budućnosti objediniti u Registar hospitaliziranih osoba Hrvatske.
Godišnja baza bolničke rehabilitacije ustrojena je na isti način kao i Godišnja baza hospitalizacija ali je funkcionalno odvojena od nje i sa brojčano manje hospitalizacija. Od 2017. godine u godišnjoj bazi hospitalizacija uključena je i djelatnost rehabilitacije koja se ranije izvještavala prema Obrascu hospitalizacija zbog rehabilitacije (JZ-REH).
RAD BOLNICA HRVATSKE
Rad bolnica Hrvatske temelji se na istraživanju „Praćenje i organizacija rada bolnica“ iz godišnjeg provedbenog plana statističkih aktivnosti koji se donosi za svaku godinu.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo započeo je primjenjivati u 2010. godini izmijenjeno i dopunjeno Godišnje izvješće o radu stacionarne zdravstvene ustanove (Obr. br. 3-21-60). To je zbirno, godišnje izvješće koje prikazuje stanje na 31. prosinca tekuće godine. Izvješće ispunjavaju sve zdravstvene ustanove bez obzira na vrstu vlasništva i bez obzira na ugovor s HZZO-om. Podaci se prikupljaju po spolu iz djelatnosti za stacionarno liječenje te iz dnevnih bolnica i bolničkih hemodijaliza u obliku elektronskog izvješća navedenog u Uputama.
Stacionarne zdravstvene ustanove dostavljaju godišnja zbirna izvješća u zavode za javno zdravstvo županija i Grada Zagreba, koji ih nakon kontrole i obrade dostavljaju u Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a 2010. godine je uvedeno praćenje ishoda liječenja pacijenta (izliječen, poboljšan, neizliječen, umro).
Također je 2010. godine izmijenjen i dosadašnji način prikupljanja i obrade podataka:
- prati se i rad privatnih stacionarnih zdravstvenih ustanova kao i posteljni kapaciteti ustanove ili dijela ustanove koji nisu ugovoreni s HZZO-om;
- ustanove u Gradu Zagrebu prikazane su sukladno važečoj mreži javne zdravstvene službe;
- podaci o vrsti liječenja (liječenje akutnih bolesnika te liječenje subakutnih i kroničnih bolesnika) vrši se prema specijalnosti gdje se to liječenje provodi, a ne prema ustanovi kao što je to bilo do 2010. godine;
- u razdoblju prije 2010. godine u akutne krevete ubrajali su se svi kreveti općih bolnica, stacionara i izvanbolničkih rodilišta, KBC, kliničkih bolnica i klinika, a kao kronični kreveti smatrani su oni iz specijalnih bolnica i lječilišta;
- popis i razvrstavanje specijalnosti na akutne i kronične izvršen je u skladu sa šifrarnikom djelatnosti HZZO-a, Mrežom javne zdravstvene službe te Pravilnikom o uvjetima za razvrstavanje bolničkih zdravstvenih ustanova u kategorije;
- kreveti za liječenje akutnih bolesnika su na djelatnostima: interna medicina, infektologija, klinička onkologija, dermatologija i venerologija, fizikalna medicina i rehabilitacija, neurologija, psihijatrija, pedijatrija, kirurgija, dječja kirurgija, neurokirurgija, maksilofacijalna kirurgija, urologija, ortopedija, otorinolaringologija, oftalmologija, ginekologija i opstetricija, anesteziologija i reanimatologija, vanbolničko rodilište i stacionar doma zdravlja;
- kreveti za liječenje subakutnih i kroničnih bolesnika su na djelatnostima: dugotrajno liječenje, palijativna skrb, kronične duševne bolesti, fizikalna medicina i rehabilitacija u specijalnim bolnicama i lječilištima, kronične dječje bolesti i kronične plućne bolesti.