Vitalna statistika je temeljni izvor podataka koji se koristi za proučavanje promjena u prirodnom kretanju stanovništva i njegovu razvoju. Sustav vitalne statistike se definira kao ukupan proces prikupljanja podataka pri građanskim evidencijama (administrativni izvori podataka) koji se odnose na specifične vitalne događaje: rođenja, posvojenja, vjenčanja, razvode i smrti.
Sustav prikupljanja podataka o umrlim osobama reguliran je zakonima koji povezuju različite društvene sustave: državnu upravu, državnu statistiku, pravosuđe i zdravstvo. Sukladno Zakonu o službenoj statistici (NN 103/03) Državni zavod za statistiku (DZS) glavni je nositelj istraživanja o umrlim osobama, a Hrvatski zavod za javno zdravstvo nositelj je javnozdravstvenog istraživanja o umrlim osobama. Zakonom o državnim maticama (NN 96/93) definiran je način upisa činjenice smrti u maticu umrlih na temelju Potvrde o smrti koja je propisana Pravilnikom o obrascu potvrde o smrti (NN 46/11). Zakon o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08, 155/09, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11) i Pravilnik o načinu pregleda umrlih te o utvrđivanju vremena, mjesta i uzroka smrti (NN 46/11) propisuju sadržaj ostalih obrazaca (popratnica za prijevoz i obdukciju, dozvola za ukop, dozvola za kremiranje, iskaznica mrtvozornika te očevidnik o obavljenim pregledima umrlih) te rad liječnika i drugih zdravstvenih djelatnika koji utvrđuju vrijeme, mjesto i uzrok smrti. Podaci o umrlim osobama prikupljaju se na temelju Statističkog izvještaja o smrti (DEM-2 obrasca) čiji je sastavni dio Potvrda o smrti na temelju koje se određuje i šifrira osnovni uzrok smrti.
U Hrvatskoj je od 1995. godine u primjeni Deseta revizija Međunarodne klasifikacije bolesti i stanja (MKB-10) koja svojim Drugim sveskom propisuje sadržaj Potvrde o smrti i način određivanja i šifriranja osnovnog uzroka smrti.
Zbog izuzetne važnosti mortalitetnih podataka kao najpouzdanijeg izvora zdravstveno-statističkih podataka i preuzimanja odgovornosti za kvalitetu podataka o uzroku smrti 2004. godine HZJZ osniva pri Službi za socijalnu medicinu u Odjelu medicinske demografije Odsjek za mortalitet i postaje nositelj javnozdravstvenog istraživanja o umrlima prema mjestu smrti. Osnovna zadaća Odjela je određivanje i šifriranje osnovnog uzroka smrti i unaprjeđenje kvalitete podataka mortalitetne statistike, te izrada godišnjeg Izvješća o umrlim osobama i Hrvatskog zdravstveno-statističkog ljetopisa koji sadrže prikaze broja umrlih osoba, vodećih uzroka smrti prema skupinama bolesti i dijagnozama te prema dobi i spolu. Od 2013. godine Odjel se nalazi u Službi za epidemiologiju pod nazivom Odjel za mortalitetnu statistiku s Odsjekom za određivanje uzroka smrti s registrom umrlih osoba i Odsjekom za razvoj i unaprjeđenje kvalitete mortalitetnih podataka.
U cilju postizanja što veće kvalitete mortalitetnih podataka Odjel surađuje sa svim županijskim zavodima za javno zdravstvo, bolničkim ustanovama, zavodima za sudsku medicinu i toksikološkim laboratorijima. Odjel za mortalitetnu statistiku uz potporu Ministarstva zdravljaa i u suradnji sa županijskim zavodima za javno zdravstvo i medicinskim fakultetima nositelj je edukacije liječnika i drugih zdravstvenih djelatnika koji su imenovani mrtvozornici, a utvrđuju vrijeme i uzrok smrti.
Izvješća o umrlim osobama u Hrvatskoj:
“MB PHARE 2006 – komponenta 16 (COD)”
Projekt „Unaprjeđenje kvalitete statistike uzroka smrti“ / „Quality Improvement of Causes of Death Statistics”
Voditeljica projekta Tanja Ćorić, dr. med.
Priručnik o popunjavanju potvrde o smrti (pdf)
U okviru pretpristupog MB PHARE programa 2006 provodena je standardizacija hrvatskog nacionalnog statističkog sustava sa standardima Europske unije, a uz tehničku i novčanu potporu Europske unije. Prema definiranim obvezama između Državnog zavoda za statistiku i EUROSTAT-a, za usklađivanje područja mortalitetne statistike (Data Collection Project – Quality Improvement of Causes of Death Statistics) Hrvatski zavod za javno zdravstvo je određen kao nositelj Projekta.
Specifični ciljevi:
- Opisivanje postojeće situacije u odnosu na kvalitetu certificiranja PS, određivanja i šifriranja osnovnog uzroka smrti te prikupljanja podataka na nacionalnoj i NUTS2 razini.
- Unaprjeđenje sustava prikupljanja mortalitetnih podataka definiranog prijedlogom novog Pravilnika o pregledu umrlih osoba i određivanju vremena, mjesta i uzroka smrti kojim se propisuje i nova PS.
- Edukacija zdravstvenih stručnjaka o pravilnom popunjavanju PS korištenjem EU paketa za edukaciju mrtvozornika:
- Pripremanje skraćene i modificirane verzije ISTAT-ovog priručnika (s dodanim sadržajem iz područja patologije i sudske medicine), objavljivanje i distribucija
- Prevođenje, priprema, objavljivanje i distribucija letka
- Objavljivanje Priručnika o popunjavanju potvrde o smrti i letaka na web stranici HZJZ
- Organizacija seminara u četiri velika županijska središta (Split, Rijeka, Osijek, Zagreb)
- Unaprjeđenje kvalitete šifriranja osnovnog uzroka smrti:
- Prijevod dokumenta SZO „Službene nadopune i promjene MKB-10“ (Svezak 2), Trst, studeni, 2007.
- Zapošljavanje jedne osobe VŠŠ u Odjelu za medicinsku demografiju
- Nabava i primjena ACME tablica za određivanje i šifriranje
- Unaprjeđenje kvalitete statistike uzroka smrti uz primjenu standardnih alata za validaciju:
- Ažuriranje logičke kontrole koja je ugrađena u aplikaciju za upis u DZS i HZJZ, a koristi se za smanjenje broja grešaka u mortalitetnim podacima.
- Primjenom preporučenog standardiziranog seta podatka pri kontroli upisa osigurati će se kvaliteta podatka s obzirom na pojavu rijetkih bolesti, nemogućih uzroka smrti, dob i spol
- Priprema probnog skupa podataka kojim bi se ocijenila kvaliteta podatka mortalitetne statistike na razinama NUTS 1 i NUTS2 prema dokumentu “Kontrola kvalitete za statistike uzroka smrti (2004.)”, EUROSTAT
Sudionici projekta
HZJZ kao nositelj projekta je uz potporu Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi i DZS te suradnju s Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i županijskim zavodima za javno zdravstvo proveo sve planirane aktivnosti u trajanju od 19 mjeseci (01.01.2009 – 30. 07.2010).