Više o Službi za javno zdravstvo

Osim rutinskih obveza, Služba surađuje sa stručnjacima, stručnim tijelima i udrugama iz zemlje i inozemstva te sudjeluje u znanstvenim i stručnim projektima. Sve navedene aktivnosti važan su segment uloge Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo kao  nositelja nacionalne zdravstvene statistike.

Značajan dio djelatnosti Službe za javno zdravstvo je i znanstveni rad te sudjelovanje u nastavi. U Službi je pet doktora znanosti (od toga dva docenta i jedan izv.prof.) te jedan magistar znanosti koji sudjeluju u više znanstvenih projekata iz područja rada Službe te redovito publiciraju u indeksiranim znanstvenim časopisima. Također sudjeluju i u izvođenju nastave pri Školi narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Studiju socijalnog rada.

Dio Programa statističkih istraživanja koji se prikuplja, obrađuje i analizira u Službi za javno zdravstvo obuhvaća sljedeće zbirke zdravstvenih podataka:

1. Zbirni agregirani podaci

  • o djelatnicima, organizaciji, vrsti vlasništva, broju osiguranika i korisnika, aktivnostima i morbiditetu u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (opća medicina, zdravstvena zaštita predškolske djece, žena i stomatološka zaštita),
  • o djelatnicima, organizaciji, aktivnostima i morbiditetu za preventivnu i specifičnu zdravstvenu zaštitu školske djece i mladeži, hitnu medicinsku pomoć, stomatološku djelatnost, medicinu rada, patronažu i kućnu njegu
  • o djelatnicima i aktivnostima u specijalističko konzilijarnoj djelatnosti prema vrsti ordinacije,
  • o organizacijskoj strukturi ustanova u zdravstvu i djelatnicima u zdravstvu (podaci o mreži zdravstvenih ustanova i djelatnicima u zdravstvu Republike Hrvatske)
  • o organizaciji, djelatnicima i radu bolnica (organizacija, vrsta odjela, broj kreveta, broj primljenih i otpuštenih pacijenata prema odjelima, duljina bolničkog boravka, iskorištenost bolničkih kapaciteta)
  • o izdacima za zdravstvene usluge prema metodologiji Sustava zdravstvenih računa (System of Health Accounts).

Od 2012. godine Služba za javno zdravstvo proširila je svoje aktivnosti i na područje financijske zdravstvene statistike te redovito provodi službeno statističko istraživanje prema međunarodno prihvaćenoj metodologiji Sustava zdravstvenih računa, u okviru kojeg se prikupljaju, obrađuju i objavljuju financijski zdravstveni pokazatelji za RH. U planu je i provođenje zdravstveno-ekonomskih analiza usmjerenih prvenstveno na evaluaciju preventivnih i javnozdravstvenih aktivnosti i tehnologija.

Iz individualnih podataka o bolesnicima liječenim u bolnicama Hrvatske uključujući i boravke zbog poroda i prekida trudnoće formira se godišnja baza hospitalizacija.

2. Podaci za praćenje putem državnih registara

Registar zdravstvenih djelatnika
Registar je jedini strukovni registar u Republici Hrvatskoj, uspostavljen 1992. godine i kontinuirano prati podatke o svim zaposlenicima u zdravstvu. Jedinstveni šifarski sustav omogućava kontinuiranu razmjenu podataka sa HZZO te se tako istodobno prati i ustroj zdravstvenih ustanova i djelatnika u zdravstvu.

Registar osoba s invaliditetom
Podaci o osobama s invaliditetom prate se temeljem Zakona o hrvatskom registru o osobama s invaliditetom (NN64/01), dok Nacionalna strategija za osobe s invaliditetom (NN63/07) predviđa da je Služba za javno zdravstvo nositelj područja Istraživanje i razvoj temeljem kojeg se nastoji znanstveno utemeljeno pridonositi izjednačavanju mogućnosti i podizanju kvalitete života za ovaj posebice vulnerabilan dio populacije.

3. Ostale zbirke podataka

  • Profesionalne bolesti
  • Ozljede na radu
  • Izvješće o porodima u zdravstvenim ustanovama
  • Dojenačke smrti
  • Prirodno kretanje
  • Izvješće o prekidima trudnoće u zdravstvenim ustanovama
  • Izvješće o bolničkom pobolu

4. Europska zdravstvena anketa

Zdravstvene ankete (Health Interview Survey, HIS) ili druga istraživanja stanovništva, široko su prihvaćeni instrumenti koji mogu pružiti usporedive podatke za zdravstvene statistike u odnosu na osobne karakteristike stanovništva. U cilju poboljšavanja kvalitete i usporedivosti rezultata zdravstvenih istraživanja kroz uspostavljanje redovitih, visoko harmoniziranih istraživanja o zdravstvu, Europski direktori društvenih statistika 2002. godine odlučili su uspostaviti Europsku temeljnu zdravstvenu anketu (ECHIS) kao dio Europskog sustava zdravstvenih istraživanja (EHSS). ECHIS ima dvije komponente: Minimalni Europski zdravstveni modul i skup modula koji čine Europsku zdravstvenu anketu (European Health Interview Survey, EHIS). Provođenjem ankete na reprezentativnom uzorku dobiva se uvid u zdravstveno stanje, korištenje zdravstvene zaštite i odrednice zdravlja stanovništva. Europska zdravstvena anketa sastoji se od tri modula: Zdravstveni status, Zdravstvena zaštita i Zdravstvene odrednice koji sadrže ukupno 138 pitanja. Uz to, predviđeno je provođenje dva mjerenja krvnog tlaka te mjerenje opsega struka. Zdravstveni pokazatelji na nacionalnoj razini dobiveni temeljem rezultata ove ankete objavljuju se u zasebnim publikacijama, kao i u Eurostatovoj bazi podataka u kojoj su prikazani usporedno s rezultatima ostalih europskih zemalja koje su provele EHIS istraživanje. Rezultati ankete se koriste i u svrhu planiranja i evaluacije aktivnosti na području promicanja zdravlja, prevencije kroničnih nezaraznih bolesti i organizacije zdravstvene zaštite.

Vrlo važan aspekt djelatnosti Službe predstavljaju priprema i publiciranje redovitih i povremenih publikacija od kojih izdvajamo Zdravstveno-statistički ljetopis te redovite godišnje biltene o istraživanjima propisanih godišnjim Programom.

Cilj Službe za javno zdravstvo je i dalje razvijati našu dugogodišnju ulogu nositelja službene zdravstvene statistike u RH kroz kontinuirano provođenje  prilagodbe istraživanja zahtjevima korisnika te unaprjeđenje istraživanja primjenom novih tehnologija.