Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti

Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Epidemiologija HIV infekcije i AIDS-a u Hrvatskoj

Zagreb, 25. travnja 2012.

Od 1985. godine, kada su zabilježeni prvi slučajevi zaraze HIV-om u Hrvatskoj, do kraja 2011. godine registrirano je ukupno 943 osoba kojima je dijagnosticirana HIV infekcija (u 2010: 862), od kojih je 349 razvilo AIDS (u 2010: 325). U istom razdoblju od 943 osoba zaraženih HIV-om, njih 179 je umrlo

Godišnja incidencija AIDS-a kreće se u vrijednostima manjim od 4 na milijun stanovnika, a incidencija HIV infekcije je oko 10-14 na milijun stanovnika. Te vrijednosti svrstavaju Hrvatsku u kategoriju zemalja s niskom učestalošću HIV/AIDS-a.

Tijekom 25 godina od prvih zabilježenih slučajeva, učestalost AIDS-a je podjednako niska, a vidljiv je i lagani pad u trendu broja smrti od AIDS-a, između ostaloga zahvaljujući i poboljšanoj i u Hrvatskoj svim oboljelima dostupnoj terapiji. Vidljiv je lagani porast broja novootkrivenih slučajeva HIV infekcije posljednjih nekoliko godina, što dijelom možemo objasniti stvarnim porastom broja zaražavanja, a dijelom intenziviranom traženju inficiranih kroz nekoliko ciljanih epidemioloških istraživanja i djelovanjem deset centara za dobrovoljno, besplatno i anonimno HIV savjetovanje i testiranje u Hrvatskoj. (Slika 1.)

Slika 1. Broj novootkrivenih slučajeva HIV infekcije, AIDS-a i umrlih od HIV/AIDS-a  u Republici Hrvatskoj po godinama; za razdoblje od 1985. do 2011. godine

Četiri petine HIV/AIDS slučajeva čine muškarci (800 muškaraca i 143 žena).

Najveći broj infekcija registrira se u dobnoj skupini od 25 do 49 godina. (Slika 2.).

Slika 2. Dobna raspodjela HIV/AIDS slučajeva u vrijeme dijagnosticiranja HIV infekcije, po spolu, u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 1985. do 2011. godine

Prema vjerojatnom putu prijenosa, dominira spolni put prijenosa. Raspodjela oboljelih među svim HIV slučajevima pokazuje najveći udio infekcija nastalih homoseksualnim putem prijenosa (52,3%). Slijedi heteroseksualni put prijenosa (33,8%), 22,7% zaraženo je heteroseksualnim odnosom izvan trajne veze i 11,1% unutar trajne veze. Oko 7% zaraženih osoba infekciju je steklo dijeljenjem pribora za intravensko korištenje droga, čiji udio u strukturi oboljelih je već godinama podjednako nizak. Prema podacima iz epidemioloških istraživanja, godišnjeg izvještaja laboratorija i Registra osoba liječenih zbog zlouporabe psihoaktivnih droga, prevalencija HIV infekcije u grupi opijatskih ovisnika je već dulji niz godina niskih vrijednosti i stabilnog trenda, manja od 1%, što je znatno više nego se procijenjuje za opću populaciju, ali ipak zadovoljavajuće u usporedbi s mnogim drugim europskim zemljama. Mjere zdravstvenog odgoja u ovoj populaciji, uz savjetovališni rad i programe zamjene igala i šprica (programi smanjenja štete), kao i ukupna preventivna djelatnost koja se provodi prema Nacionalnom programu za prevenciju HIV/AIDS-a i Nacionalnom programu suzbijanja ovisnosti, doprinijeli su ovako povoljnoj epidemiološkoj situaciji u ovoj grupi. Ostali načini prijenosa (primanje zaražene krvi ili krvnih preparata, prijenos s majke na dijete) čine manje od 5% od ukupnog broja registriranih slučajeva zaraze HIV-om. U 3,8% slučajeva nije bilo moguće saznati put prijenosa (Slika 3.).

Od 76 slučaja dijagnosticirane HIV infekcije u 2011. godini, u 48 slučaja vjerojatni put prijenosa bio je homoseksualni odnos (u 2010: 56 od 68), u 23 slučaja heteroseksualni odnos (u 2010: 9 od 68), u 3 slučaja dijeljenje pribora za intravensko korištenje droga, u jednom slučaju put prijenosa bio je od zaražene majke na dijete, te u jednom slučaju nije bilo moguće doznati put prijenosa.

Slika 3. Raspodjela zaraženih HIV-om (od 1985 do 2011. godine) prema vjerojatnom putu prijenosa HIV infekcije

* Heteroseksualni kontakt sa osobom koja je u povećanom riziku za HIV infekciju (populacije s rizičnim ponašanjima za HIV)

** Heteroseksualni kontakt sa stalnim partnerom/icom koji je zaražen HIV-om

Napomena: podaci uključuju osobe kojima je dijagnosticirana HIV infekcija bez obzira na status AIDS dijagnoze.

Redovito praćenje proširenosti HIV infekcije među stanovništvom putem godišnjih zbirnih anonimnih podataka iz svih laboratorija u Hrvatskoj pokazuje niske opće postotke. U 2011. godini ukupno je testirano 292 864 osoba (uzoraka krvi) od čega je registrirano 161 HIV pozitivnih nalaza ili 0.06% (u 2010: 293 443 testiranja od čega 148 HIV pozitivnih nalaza ili 0,05%). Među dobrovoljnim davaocima krvi (263 724) registrirane su dvije HIV pozitivne osobe ili 0,001% (u 2010: 257.928 i niti jedna HIV pozitivna osoba). Od ukupno 131 testiranih intravenskih korisnika opojnih sredstava, registriran je jedan HIV pozitivan nalaz (u 2010: 237 testiranih i niti jedan HIV pozitivni nalaz). Napomena: laboratorijski podaci mogu uključiti višekratno testiranje jedne osobe ili testiranje osoba koje su od prije poznate kao HIV pozitivni.

Centri za savjetovanje i testiranje na HIV

U Hrvatskoj od 2003. godine djeluje 10 Centara za anonimno i besplatno HIV savjetovanje i testiranje koji su do kraja 2010. godine pružili 27 379 individualnih savjetovanja za 15 045 korisnika, a 14 642 osoba testirano je na HIV (u tom razdoblju utvrđeno je 119 pozitivnih nalaza). U 2011. godini u centrima je pruženo 5155 individualnih savjetovanja za 2735 korisnika, a 2630 osoba se testiralo na HIV (utvrđeno je 25 pozitivnih nalaza). Rad centra temelji se na preventivnim aktivnostima koje kroz informiranje i savjetovanje imaju za cilj smanjenje rizičnih ponašanja u cijeloj populaciji kao i u populaciji s rizičnim ponašanjima za zarazu HIV-om. Dobrovoljno HIV testiranje i savjetovanje omogućuje rano otkrivanje HIV infekcije, što omogućava pravovremeno liječenje i skrb za oboljele i sprečava nehotično širenje infekcije na druge.

Strategija prevencije

U Republici Hrvatskoj kontinuirano se provode mjere praćenja, sprečavanja, suzbijanja i liječenja HIV infekcije i AIDS-a prema Programu mjera zdravstvene zaštite, Hrvatskom Nacionalnom programu za prevenciju HIV/AIDS-a 2011-2015 i posebnim programima (program rada centara za dobrovoljno, anonimno i besplatno savjetovanje i testiranje na HIV; program poboljšanja praćenja HIV infekcije tj. provođenje druge generacije praćenja HIV infekcije i AIDS-a koja uključuje i nadzor nad ostalim spolno prenosivim bolestima, te istraživanja proširenosti HIV-a i rizičnih ponašanja u skupinama s povećanim rizikom za infekciju HIV-om).

Nadamo se da ćemo svim aktivnostima koje se kontinuirano i sustavno provode i dalje uspjeti održati povoljnu epidemiološku situaciju, te još više unaprijediti skrb za zaražene osobe i osobe u povećanom riziku za infekciju.

Tatjana Nemeth Blažić, dr. med.
Voditelj Odsjeka za HIV/AIDS