Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti

Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Epidemiologija HIV infekcije i AIDS-a u Hrvatskoj

Zagreb, 25. studenoga 2009

Podaci za. 2009. godinu su preliminarni!

Od 1985. godine, kada su zabilježeni prvi slučajevi zaraze HIV-om u Hrvatskoj, do kraja listopada 2009. godine registrirano je ukupno 784 osoba kojima je dijagnosticirana HIV infekcija (u 2008: 732), od kojih je 298 razvilo AIDS (u 2008:289). U istom razdoblju 161 oboljelih je umrlo (podaci Registra za HIV/AIDS za Hrvatsku).

U Hrvatskoj se posljednjih 10 godina prosječno registrira 15 oboljelih od AIDS-a, što Hrvatsku uvrštava u zemlje s niskom razinom učestalosti te bolesti (godišnji broj novooboljelih od AIDS-a kreće se u vrijednostima manjim od 4 na milijun stanovnika), zahvaljujući intenzivnim, kontinuiranim i sustavnim mjerama.

I u 2009. godini nastavlja se podjednako, razmjerno povoljno stanje učestalosti sa 8 registriranih novih slučajeva AIDS-a. Tijekom punih 25 godina od prvih slučajeva zabilježenih u 1986. godini učestalost je podjednako niska, a vidljiv je i lagani pad u trendu obolijevanja od AIDS-a i broju smrti, između ostaloga zahvaljujući i poboljšanoj i u Hrvatskoj svima dostupnoj terapiji. Istodobno vidljiv je trend porasta broja novootkrivenih slučajeva HIV infekcije posljednjih nekoliko godina, što dijelom objašnjavamo stvarnim porastom broja zaražavanja, a dijelom intenziviranom traženju inficiranih kroz nekoliko ciljanih epidemioloških istraživanja i uvođenjem sustava dobrovoljnog, besplatnog i anonimnog savjetovanja i testiranja na HIV u deset gradova u zemlji. (Slika 1.)

Slika 1. Broj novootkrivenih slučajeva HIV infekcije, AIDS-a i umrlih od HIV/AIDS-a  u Republici Hrvatskoj u razdoblju 1985-2009.* godine

* preliminarni podaci

Među svim osobama s HIV infekcijom 80 posto su muškarci (654 muškaraca i 130 žena) Najveći broj infekcija registrira se u dobnoj skupini od 25 do 49 godina.

Seksualni put prijenosa infekcije HIV-a dominira u ukupnom broju HIV inficiranih osoba. Vjerojatni put prijenosa infekcije u 48% zaraženih je muški homoseksualni odnos, nešto manje (36%) zaraženo je heteroseksualnim odnosom. Dok u populaciji muškaraca koji prakticiraju seks s drugim muškarcima svjedočimo autohtonoj epidemiji, zaražavanja heteroseksualnim odnosom i dalje su značajno vezana za boravak u inozemstvu, trgovinu seksom i učestalo mijenjanje partnera. Tu dominiraju heteroseksualni muškarci koji su infekciju najčešće dobili u inozemstvu, te njihove seksualne partnerice u zemlji. Oko 8% zaraženih osoba infekciju je steklo dijeljenjem pribora za intravensko korištenje droga čiji udio u strukturi oboljelih je već godinama podjednako nizak, a svi ostali načini prijenosa (transfuzija zaražene krvi, prijenos s majke na dijete) čine manje od 5% zaraženih (Tablica 1.).

Od 47 slučaja dijagnosticirane HIV infekcije u 2009. godini, u 35 slučajeva vjerojatni put prijenosa je muški homoseksualni odnos, što je podjednako prethodnoj 2008. godini (u 2008: 50 od 67), u 11 heteroseksualni odnos, što je također podjednako prethodnoj 2008. godini (u 2008: 15 od 67), te u jednom slučaju nije bilo moguće dokazati put prijenosa.

Tablica 1. Distribucija zaraženih HIV-om (1985-2009. godine) prema kategoriji puta prijenosa HIV infekcije

* Heteroseksualni kontakt sa osobom koja je u povećanom riziku za HIV infekciju (populacije s rizičnim ponašanjima za HIV)

** Heteroseksualni kontakt sa stalnim partnerom koji je zaražen HIV-om

Napomena: podaci uključuju osobe kojima je dijagnosticirana HIV infekcija bez obzira na status AIDS dijagnoze.

Redovito praćenje proširenosti HIV infekcije među stanovništvom putem godišnjih zbirnih anonimnih podataka iz svih laboratorija u Hrvatskoj pokazuje niske opće postotke. Ukupno je u 2008. godini testirano 292.856 osoba od čega je registrirano 146 HIV pozitivnih nalaza ili 0.05% (u 2007: 192.759 testiranja od čega 110 HIV pozitivnih nalaza ili 0,06%). Među dobrovoljnim davaocima krvi registrirano je 5 HIV pozitivnih osoba, što čini 0,002% pozitivnih (u 2007: 1 HIV pozitivna osoba ili 0,0006%). Od ukupno 290 korisnika opojnih sredstava, njih 3 ili 1.0% su bili HIV pozitivni (u 2007: 317 od čega njih 5 ili 1,6% HIV pozitivni). Napomena: laboratorijski podaci mogu uključiti višekratno testiranje jedne osobe ili testiranje osoba koje su od prije poznate kao HIV pozitivni.

U Republici Hrvatskoj kontinuirano se provode mjere praćenja, sprečavanja, suzbijanja i liječenja HIV infekcije i AIDS-a prema Programu mjera zdravstvene zaštite, Nacionalnom programu suzbijanja HIV/AIDS-a i posebnim programima (program povećanja dostupnosti dobrovoljnog HIV savjetovanja i testiranja u sklopu mreže centara za dobrovoljno, anonimno i besplatno savjetovanje i testiranje na HIV pri zdravstvenim ustanovama; program poboljšanja praćenja HIV infekcije tj. provođenje druge generacije praćenja HIV infekcije i AIDS-a koja uključuje i nadzor nad ostalim spolno prenosivim bolestima, te istraživanja proširenosti HIV-a i rizičnih ponašanja u skupinama s povećanim rizikom za infekciju HIV-om).

U Hrvatskoj od 2003. godine djeluje 10 Centara za anonimno i besplatno HIV savjetovanje i testiranje koji su do kraja 2008. godine pružili 17.000 savjetovanja za 9.000 korisnika, a isto toliko osoba testirano je na HIV (u tom razdoblju utvrđeno je 60 pozitivnih nalaza). U prvih šest mjeseci 2009. godine u centrima je pruženo 1.740 savjetovanja za 974 korisnika, a 963 osobe su se testirale na HIV (utvrđeno je 8 pozitivnih nalaza). Rad centra temelji se na preventivnim aktivnostima koje kroz informiranje i savjetovanje imaju za cilj smanjenje rizičnih ponašanja u cijeloj populaciji kao i u populaciji s rizičnim ponašanjima za zarazu HIV-om. Dobrovoljno HIV testiranje i savjetovanje omogućuje rano otkrivanje HIV infekcije, što omogućava pravodobno liječenje i skrb za oboljele i sprečava nehotično širenje infekcije na druge.

Nadamo se da ćemo planiranim aktivnostima koje se kontinuirano i sustavno i dalje provode uspjeti održati povoljnu epidemiološku situaciju, te unaprijediti skrb za zaražene osobe i osobe u povećanom riziku za infekciju.

Prof. dr. sc. Ira Gjenero-Margan, dr. med.

Voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti

Tatjana Nemeth Blažić, dr. med.
Voditelj Odsjeka za HIV/AIDS