Odjel za nacionalne programe probira u odrasloj populaciji

Voditelj odjela

prof. dr. sc. Nataša Antoljak, dr. med.
specijalist epidemiologije

Prikladan program probira

Da bi bila prikladna za probir (engl. screening), rano otkrivanje i liječenje, bolest mora imasti dovoljno dugu presimptomatsku fazu tijekom koje se može otkriti. Probir je primjena jednostavnijeg i najčešće manje agresivnog testa kojom pretražujemo moguće oboljele među naoko zdravim osobama, dakle osobama koje za sebe misle da su potpuno zdrave. Da bi probir bio od koristi, liječenje se provodi tijekom otkrivanja pretkliničke faze i mora rezultirati nižom smrtnošću nego ako se terapija daje tek nakon razvoja simptoma i redovne dijagnostike.

Organizirano pozivanje na probirnu pretragu te primjenu aktivnosti rane dijagnostike i liječenja u velikim skupinama nazivamo masovni ili populacijski probir. Takav program probira mora sadržavati dijagnostičku i terapijsku komponentu, jer je rano otkrivanje bez liječenja beskorisno za kontrolu bolesti. Dijagnostička komponenta uključuje politiku probira i postupke dijagnostičke procjene osoba s pozitivnim rezultatima probira. Mora biti točno određeno tko će se probirati, u kojoj dobi, kojom učestalošću, s kojim testom itd., i trebala bi biti dinamična, a ne fiksna, što znači da se osobe pozivaju i nakon prvog probirnog ciklusa sve dok su untar predviđenog i znanstvenim metodama dokazanim rasponima. Terapijska komponenta je proces kojim se liječe potvrđeni slučajevi. Također bi trebao biti reguliran strogim univerzalnim postupcima koji nude najbolji trenutni tretman za sve identificirane slučajeve i mora biti jednako dostupan. Glavne karakteristike i uvjeti za organizirani probir su:

  • definirana ciljna populacija
  • pozivanje na temelju uređene populacijske baze
  • algoritam probira (slijed postupaka)
  • visok odaziv ali i udio pregledanih-nastoji se postići slanjem poziva, ponovljenim pozivima i podsjetnicima, ali i na brojne druge načine
  • dostatnost adekvatnih ustanova za uzimanje i za očitanje nalaza
  • adekvatne ustanove za dalju dijagnostiku i liječenje
  • nadzor i vrednovanje programa
  • kontrola kvalitete provedbe pregleda i svih faza probira
  • vrednovanje kratkoročnih i dugoročnih pokazatelja kvalitete i provedbe

Potpuno drugačiji su probiri koje preporučuju liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, poput ciljanih i sistematskih preventivnih pregleda koji počinju još prije rođenja i nastavljaju se tijekom cijelog života a ugrađeni su u zdravstveni sustav. Dio takvih pregleda se obavlja i na traženje građana ukoliko postoji za njih opravdani zahtjev (npr. osobe s dokazanim višim rizikom za neke bolkesti i stanja). U takvim probirima, nema aktivnog pozivanja, praćenja postupaka niti pokazatelja kvalitete, kao ni specifičnog ishoda probira. Za sada su na snazi preporuke EC iz 2003 po kojima su Ministri zdravstva Europske unije 2. prosinca 2003. jednoglasno usvojili preporuke o probiru na rak temeljene na razvoju i iskustvu programa Europa protiv raka (Vijeće Europske unije 2003.) (Dodatak 2). Preporuka Vijeća Europske unije sadrži ključne principe najbolje prakse u ranom otkrivanju raka te poziva države članice da zajedničkom akcijom provedu programe probira organiziranim, populacijskim pristupom i s prikladnim osiguranjem kvalitete na svim razinama, uzimajući u obzir Europske smjernice osiguranja kvalitete za probir na rak.