Kardiovaskularne bolesti su bolesti srca i krvožilnog sustava.
Prema X. reviziji Međunarodne klasifikacije bolesti, povreda i uzroka smrti u tu skupinu pripadaju:
akutna reumatska groznica (I00-I02)
kronične reumatske srčane bolesti (I05-I09)
hipertenzivne bolesti (I10-I15)
ishemijska (koronarna) bolest srca (I20-I25)
plućna bolest srca i bolesti plućne cirkulacije (I26-I28)
ostali oblici srčane bolesti (I30-I52)
cerebrovaskularne bolesti (I60-I69)
bolesti arterija, arteriola i kapilara (I70-I79)
bolesti vena, limfnih žila i limfnih čvorova, nesvrstane drugamo (I80-I89)
ostale i nespecificirane bolesti cirkulacijskog sustava (I95-I99)
Glavne kliničke manifestacije kardiovaskularnih bolesti, a koje su ujedno i najčešće, mogu se podijeliti na one koje zahvaćaju:
srce i srčani krvožilni sustav – koronarna (ishemijska) bolest
mozak i moždani krvožilni sustav – cerebrovaskularna bolest
donje udove – okluzivna bolest perifernih arterija
U podlozi svih ovih bolesti najčešće je ateroskleroza. Hipertenzija je zasebna bolest krvožilnog sustava, ali i čimbenik rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti.
EPIDEMIOLOGIJA KARDIOVASKULARNIH BOLESTI
Bolesti srca i krvnih žila (kardiovaskularne bolesti) vodeći su uzrok smrti u cijelome svijetu, a očekuje se da će do 2030. godine broj smrti porasti od sadašnjih 17,5 milijuna do 23 milijuna.
U Europi godišnje umire oko 2 mil. ljudi od kardiovaskularnih bolesti, odnosno 42 % svih umrlih. Povoljna je činjenica da se većina kardiovaskularnih bolesti može spriječiti izbjegavanjem čimbenika rizika poput pušenja, nepravilne prehrane i nedovoljne tjelesne aktivnosti. Na taj način moguće je izbjeći čak do 80 % prijevremenih smrti.
U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti također na vrhu ljestvice smrtnosti. Od njih je 2023. godine umrlo 19 937 osoba, odnosno 39 % ukupno umrlih (Slika 1).
Slika 1. Uzroci smrti u Hrvatskoj 2023. godine
Izvor podataka: Državni zavod za statistiku, 2023.
Obrada podataka: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, 2024.
Analiza po spolu pokazuje da su kardiovaskularne bolesti 2023. godine bile uzrok smrti 43,3 % umrlih žena (11 098) te 34,5 % umrlih muškaraca (8 839).
Vodeće dijagnostičke podskupine su ishemijska bolest srca s udjelom od 11,5 % (5 899) i hipertenzivne bolesti s udjelom od 9,5 % (4 891) u ukupnom mortalitetu (Tablica 1).
Tablica 1. Rang ljestvica i udio deset vodećih uzroka smrti u Hrvatskoj 2023. godine
Izvor podataka: Državni zavod za statistiku, 2023.
Obrada podataka: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, 2024.
Posljednjih 15-ak godina prisutan je pozitivan trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti ukupno u Hrvatskoj, što je izraženije za cerebrovaskularne bolesti, nego za ishemijsku bolest srca (32,06 % pad smrtnosti za kvb; 32,7 % za ishemijsku bolest srca; 52,7 % za cerebrovaskularne bolesti) (Slika 2).
Slika 2. Trend smrtnosti: Dobno standardizirane stope smrtnosti od KVB, 2005.-2021.
Izvor podataka: EUROSTAT, 2025.
Obrada podataka: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, 2025.
Po mortalitetu od kardiovaskularnih bolesti Hrvatska sa standardiziranom stopom smrtnosti od 601,3/100.000 spada među zemlje u Europi koje imaju srednje visoke stope smrtnosti (Slika 3). Prosjek za zemlje EU iznosi 343,4/100.000, a raspon stopa je od 169,9-1210,9/100 000 (Francuska-Bugarska). U usporedbi sa susjednim državama RH ima višu stopu smrtnosti od Republike Slovenije (361,2/100 000), Austrije (343,3/100 000) i Italije (266,9/100 000), a nižu stopu od npr. Mađarske – 722,8/100 000.
Slika 3. Usporedba smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti sa zemljama Europe
Izvor podataka: EUROSTAT, 2024.
I unutar Republike Hrvatske postoje geografske razlike u stopama smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, tako kontinentalni dio RH ima uglavnom veće stope smrtnosti od priobalnog dijela (uz izuzetak Grada Zagreba i Međimurske županije, gdje su stope smrtnosti slične onima u priobalnom dijelu zemlje) (Slika 4).
Slika 4. Dobno standardizirane stope smrtnosti od KVB po županijama, 2023. godine (DSSS (RH 2021)/100.000)
Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo
*stope standardizirane na hrvatsku standardnu populaciju na temelju popisa stanovništva iz 2021. godine
Iako je po svom zemljopisnom položaju mediteranska zemlja, zbog visoke stope kardiovaskularne smrtnosti Hrvatska se svrstava među zemlje srednje i istočne Europe koje imaju visoki rizik za KVB.
Poznato je da su one u velikoj mjeri preventabilne, odnosno moguće ih je spriječiti ili odgoditi njihov početak i nastanak komplikacija djelujući na čimbenike rizika važne za nastanak bolesti kao što su pušenje, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost i prekomjerna konzumacija alkohola, kao i boljom kontrolom i liječenjem povišenog krvnog tlaka, šećera i masnoća.
Dokaz za to su zemlje koje su sustavno, kroz duže vremensko razdoblje provodile mjere primarne, sekundarne i tercijarne prevencije kao i promicanja zdravlja i dokazale da je disabilitet i prijevremenu smrtnost od KVB moguće smanjiti (Finska, Velika Britanija, SAD). Prema studijama provedenim u različitim populacijama, čak 44-76 % smanjenja smrtnosti od IBS pripisuje se prevenciji i promjeni rizičnog ponašanja, dok se 23-47 % smanjenja smrtnosti pripisuje terapijskim intervencijama.
Iako je zadnjih petnaestak godina prisutan trend smanjenja smrtnosti od KVB i u Hrvatskoj, ali one i dalje predstavljaju vodeći uzrok smrtnosti i pobola. Imajući u vidu starenje populacije, sveprisutnu globalizaciju i urbanizaciju, socioekonomsku situaciju, visoku prevalenciju nekih čimbenika rizika kao što je pretilost i dijabetes, moguće je očekivati sve veće opterećenje KVB, ako se ne poduzmu sveobuhvatne mjere prevencije.
