Voditelj odjela

prim. Verica Kralj, dr. med.
specijalist epidemiologije

Kardiovaskularne bolesti su bolesti srca i krvožilnog sustava, a prema X. reviziji Međunarodne klasifikacije bolesti, povreda i uzroka smrti u tu skupinu pripadaju:

  • akutna reumatska groznica (I00-I02)
  • kronične reumatske srčane bolesti (I05-I09)
  • hipertenzivne bolesti (I10-I15)
  • ishemijska (koronarna) bolest srca (I20-I25)
  • plućna bolest srca i bolesti plućne cirkulacije (I26-I28)
  • ostali oblici srčane bolesti (I30-I52)
  • cerebrovaskularne bolesti (I60-I69)
  • bolesti arterija, arteriola i kapilara (I70-I79)
  • bolesti vena, limfnih žila i limfnih čvorova, nesvrstane drugamo (I80-I89)
  • ostale i nespecificirane bolesti cirkulacijskog sustava (I95-I99)

Glavne kliničke manifestacije kardiovaskularnih bolesti, a koje su ujedno i najčešće, mogu se podijeliti na one koje zahvaćaju:

  • srce i srčani krvožilni sustav– koronarna (ishemijska) bolest
  • mozak i moždani krvožilni sustav – cerebrovaskularna bolest
  • donje udove – okluzivna bolest perifernih arterija

U podlozi svih ovih bolesti najčešće je ateroskleroza. Hipertenzija je i zasebna bolest krvožilnog sustava i čimbenik rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti.

EPIDEMIOLOGIJA

Bolesti srca i krvnih žila/kardiovaskularne bolesti/ vodeći su uzrok smrti u cijelome svijetu, a očekuje se da će do 2030. godine taj broj smrti porasti od sadašnjih 17,5 milijuna do 23 milijuna. U Europi godišnje umire oko 4 mil. ljudi od kardiovaskularnih bolesti, odnosno 45% svih umrlih. Povoljna je činjenica da se većina srčano žilnih bolesti može spriječiti izbjegavanjem čimbenika rizika, poput pušenja, nepravilne prehrane i nedovoljne tjelesne aktivnosti, čak do 80% prijevremenih smrti.

U Hrvatskoj su također na vrhu ljestvice smrtnosti, a od njih je 2016. godine umrlo 23.190 osoba, odnosno 45% ukupno umrlih (Slika 1). Analiza po spolu pokazuje da su uzrok su smrti 50,1% umrlih žena (13 136) 39,7% umrlih muškaraca (10 054). Vodeće dijagnostičke podskupine su ishemijska bolest srca s udjelom od 20,2 % (10 396) i cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 12,8 % (6 594) u ukupnom mortalitetu (Tablica 1).

Posljednjih 15-tak godina prisutan je pozitivan trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti ukupno u Hrvatskoj, što je izraženije za cerebrovaskularne bolesti, nego za ishemijsku bolest (45,2% pad smrtnosti za kvb ukupno od 2000. do 2014., 28,8% za ishemijsku bolest srca, a 47,6% za cerebrovaskularne bolesti (kvb od 572,7/100.000 na 314, IBS od 201 na 143,2, CVB od 176,4 na 92,5/100.000) (Slika 2).

Po mortalitetu od kardiovaskularnih bolesti Hrvatska sa standardiziranom stopom smrtnosti od 314/100.000 spada među zemlje u Europi koje imaju srednje visoke stope smrtnosti (Slika 3). Prosjek za zemlje Europske regije iznosi 332,7/100.000, a za zemlje EU 192,1/100.000, a raspon stopa za zemlje EU je od 101-541/100.000. (Francuska-Bugarska). U usporedbi sa susjednim državama RH ima višu stopu smrtnosti od Republike Slovenije 218, Austrije 187, Italije 159/100.000, a nižu stopu od npr. Mađarske – 380/100.000.

I unutar Republike Hrvatske postoje geografske razlike u stopama smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, tako kontinentalni dio RH ima uglavnom veće stope smrtnosti od priobalnog dijela (uz izuzetak Grada Zagreba i Međimurske županije, gdje su stope smrtnosti slične onima u priobalnom dijelu zemlje) (Slika 4).

Iako je po svom zemljopisnom položaju mediteranska zemlja, zbog visoke stope kardiovaskularne smrtnosti Hrvatska se svrstava među zemlje srednje i istočne Europe koje imaju visoki rizik za KVB.

Poznato je da su one u velikoj mjeri preventabilne, odnosno moguće ih je spriječiti ili odgoditi njihov početak i nastanak komplikacija djelujući na čimbenike rizika važne za nastanak bolesti kao što su pušenje, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost i prekomjerna konzumacija alkohola, kao i boljom kontrolom i liječenjem povišenog krvnog tlaka, šećera i masnoća.

Dokaz za to su zemlje koje su sustavno, kroz duže vremensko razdoblje provodile mjere primarne, sekundarne i tercijarne prevencije kao i promicanja zdravlja i dokazale da je dizabilitet i prijevremenu smrtnost od KVB moguće smanjiti (Finska, Velika Britanija, SAD). Prema studijama provedenim u različitim populacijama, čak 44-76% smanjenja smrtnosti od IBS pripisuje se prevenciji i promjeni rizičnog ponašanja, dok se 23-47% smanjenja smrtnosti pripisuje terapijskim intervencijama.

Iako je zadnjih petnaestak godina prisutan trend smanjenja smrtnosti od KVB i u Hrvatskoj, ali one i dalje predstavljaju vodeći uzrok smrtnosti i pobola. Imajući u vidu starenje populacije, sveprisutnu globalizaciju i urbanizaciju, socioekonomsku situaciju, visoku prevalenciju nekih čimbenika rizika kao što je pretilost i dijabetes, moguće je očekivati sve veće opterećenje KVB, ako se ne poduzmu sveobuhvatne mjere prevencije.

Slika 1. Kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj 2016. godine

Izvor podataka: Državni zavod za statistiku                           Ukupno umrlih: 51 542
Obrada podataka: Hrvatski zavod za javno zdravstvo                    Umrlih od KVB: 23 190

Tablica 1. Rang ljestvica i udio deset vodećih uzroka smrti u Hrvatskoj 2016. godine

Izvor podataka: Državni zavod za statistiku    
Obrada podataka: Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Slika 2. Trend smrtnosti: Dobno standardizirane stope smrtnosti od KVB, 2000-2014

Izvor podataka: WHO, Health for All, 2017
Obrada podataka: Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Slika 3. Usporedba smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti sa zemljama Europe

 

Slika 4. Dobno standardizirane stope smrtnosti od KVB po županijama, 2016 godine (DSSS/100.000)

Izvor: Hrvatski zavod ta javno zdravstvo
*stope standardizirane na europsku standardnu populaciju

Slika 5. Dobno-standardizirane stope smrtnosti, od kardiovaskularnih bolesti, sve dobne skupine, na 100.000.

Izvor: WHO, Health for All, 2016  

Kardiovaskularne bolesti u RH

Odsjek za praćenje i analizu podataka

Odsjek za preventivne programe