SAMOIZOLACIJA – tko sve treba biti u njoj i pravila koja trebaju poštovati ukućani osobe koja je u izolaciji

Ažurirano 20. studenoga 2020.

Kakvo je trenutačno stanje u Hrvatskoj vezano uz borbu protiv koronavirusa?

U strategiji odgovora na epidemiju novog koronavirusa (COVID-19) možemo izdvojiti tri faze koje nazivamo zadržavanje, odgoda smanjenje utjecaja epidemije. Hrvatska je nakon faze zadržavanja širenja (engl. containment) na početku epidemije koja uključuje rano otkrivanje svih oboljelih i traženje bliskih kontakata kako bi se zaustavilo širenje bolesti i spriječila veća epidemije, kroz fazu odgode (engl. delay) odnosno smanjenja i usporavanja širenja bolesti ušla u fazu smanjenja njenog utjecaja na zdravstveni sustav (engl. mitigation).

Te faze uključuju provođenje mjera fizičke udaljenosti između ljudi, kao što je ograničenja javnih i privatnih  okupljanja i događaja, ograničenje radnog vremena ugostiteljskih objekata, preventivne mjere u školama uključujući djelomičnu ili potpunu nastavu na daljinu, preporuke ljudima da rade od kuće, mjere samoizolacije za određene putnike koji dolaze u Hrvatsku i slično. Iako smo sada u fazi kada je primarna usredotočenost na liječenje osoba koje imaju teški oblik bolesti i trebaju bolničko liječenje, i dalje je najvažnija epidemiološka mjera u suzbijanju pandemije koja se provodi od samog početka brza identifikacija i izolacija oboljelih i samoizolacija njihovih bliskih kontakata s ciljem sprječavanja širenja infekcije na druge ljude. U svim zemljama, uključujući i Hrvatsku, intenzivno se provode mjere prevencije pojačane osobne higijene i higijene prostora, te rano otkrivanje oboljelih, izolacija i liječenja oboljelih i utvrđivanje njihovih bliskih kontakata s ciljem upućivanja u zdravstveni nadzor u karantenu/samoizolaciju u trajanju od 10 dana od zadnjeg kontakta s oboljelim, odnosno boravka u zemlji/području s velikom incidencijom (učestalosti) COVID-19.

Kako se određuje kome je potrebna izolacija, a kome samoizolacija?

Izolacija znači da se osoba pozitivna na SARS-CoV2 odvoji od drugih ljudi, a to praktično znači da se smješta i boravi u posebnom stanu ili sobi/prostoriji radi sprečavanja širenja zarazne bolesti. Isto vrijedi i za samoizolaciju, samo se termin izolacija koristi za bolesne osobe, a samoizolacija ili kućna karantena za zdrave. Izolacija je mjera izdvajanja osobe od drugih ljudi koja se primjenjuje prilikom liječenja osoba koje su bolesne i imaju simptome bolesti, u ovom slučaju su to simptomi akutne respiratorne infekcije (barem jedan od sljedećih simptoma: povišena tjelesna temperatura, kašalj, kratak dah odnosno poteškoće s disanjem, nagli gubitak mirisa, okusa ili promjena okusa, umor, trbušne tegobe) uz ispunjene epidemioloških kriterija (boravak u zemljama ili područjima koji su zahvaćeni epidemijom ili bliski kontakt s osobom koja je labortorijski potvrđen slučaj bolesti) ili su bez simptoma, ali pozitivne na SARS-CoV2. Osobe za koje zdravstveni djelatnik postavi dijagnozu COVID-19, liječe se uz mjere izolacije u bolnici ili u kućnoj izolaciji, ovisno o težini bolesti.

Samoizolacija je posebna mjera zdravstvene zaštite koja se provodi temeljem odluke ministra zdravstva. Primjenjuje se na zdrave osobe (bez simptoma) koje su bile izložene riziku zaraze odnosno kojima je zbog bliskog kontakata s oboljelom osobom određena samoizolacija (kućna karantena) u trajanju od 10 dana ili 14 dana u slučaju prelaska granice zbog boravka u zemlji/području s visokom incidencijom (učestalosti) bolesti. Osnovno pravilo je da treba ostati kod kuće (u kućnoj karanteni/samoizolaciji) ili u organiziranoj karanteni i izbjegavati fizički bliski kontakt s drugim ljudima.

Kako se određuje tko je bliski kontakt oboljele osobe?

Bliski kontakt se definira kao osoba koja je u vremenu od 2 dana prije početka bolesti/uzimanja brisa za testiranje i tijekom bolesti oboljelog od COVID-19 :

–       dijelila zajedničko kućanstvo s bolesnikom

ILI

–       imala fizički kontakt (uključujući rukovanje, zagrljaj…) s oboljelim ili se bolesnik iskašljao/kihnuo prema osobi ili je osoba dodirnula površine kontaminirane infektivnim izlučevinama oboljelog od COVID-19 bez rukavica (npr. dodirivanje korištenih maramice oboljelog)

ILI

–       bila s bolesnikom lice u lice na udaljenosti manjoj od dva metra (u zatvorenom prostoru (npr. učionica, soba za sastanke ili drugi zatvoreni prostor) se i udaljenost veća od dva metra može smatrati bliskim kontaktom) dulje od 15 minuta (ako je kontalt licem u lice na vrlo maloj udaljenosti, i manje od 15 minuta  trajanja kontakta se može smatrati bliskim kontaktom)

ILI

–       njegovala bolesnika a bez propisane osobne zaštite opreme (rukavica, pregača, maska, zaštita za oči)

ILI

–       putovala u istom prijevoznom sredstvu s bolesnikom (udaljenost od bolesnika koja se definira bliskim kontaktom ovisi o trajanju putovanja, provjetravanju i korištenju zaštitnih maski tijekom putovanja, npr. kontakt u zrakoplovu ili drugom prijevoznom sredstvu dva mjesta ispred, iza ili sa strane bolesnika)

 

Bliskim kontaktom se ne smatra kratka interakcija s oboljelim, primjerice susret na otvorenom i pozdrav u prolazu, bez rukovanja, razgovor u zatvorenoj prostoriji minutu-dvije na udaljenosti od dva metra.

Koja je svrha samoizolacije i koliko u njoj treba biti?

U samoizolaciju/kućnu karantenu upućuju se osobe koje su bile izložene koronavirusnoj bolesti te mogu u sljedećih 2-12 (1-14) dana oboljeti. Te osobe se podvrgavaju zdravstvenom nadzoru u svrhu što ranijeg otkrivanja eventualnog nastanka bolesti i sprječavanja njezinog širenja. Osoba koja oboli od COVID-19 je zarazna od samog početka bolesti, u vrijeme kada su simptomi još blagi, a može biti zarazna i 1-2 dana prije početka bolesti. Svrha kućne karantene/samoizolacije je da osoba ima minimalni broj kontakata u vrijeme zaraznosti u slučaju pojave bolesti, a što je važno za smanjenje širenja bolesti u populaciji. Ako ste bili izloženi riziku od zaraze novim koronavirusom, ostankom kod kuće štitite svoje bližnje, prijatelje, kolege i širu zajednicu. Vaš ostanak kod kuće pridonosi suzbijanju i sprječavanju širenja virusa.

Osobe koje ne mogu provesti samoizolaciju/kućnu karantenu u svom vlastitom domu zbog neodgovarajućih stambenih uvjeta, posebice ako su ukućani starije životne dobi ili kronični bolesnici, upućuju se u organiziranu karantenu u zajednici. U organiziranoj karanteni/izolaciji mogu boraviti i osobe koje su oboljele od COVID-19, a nemaju mogućnost izolacije.

Vrijeme trajanja zdravstvenog nadzora odnosno samoizolacije određuje se prema trajanju najduže inkubacije COVID-19, a što je od 1 do 14 dana. Za osobe koje su bliski kontakt oboljele osobe je prema odluci Ekspertne skupine kriznog stožera Ministarstva zdravstva, skraćeno s 14 na 10 dana od posljednjeg kontakta sa oboljelom osobom uz pojačano pridržavanje mjera za sprječavanje infekcija po izlasku iz samoizolacije. Osobe kojima je samoizolacija određena prilikom prelaska granice Republike Hrvatske trebaju biti 14 dana u samoizolaciji/kućnoj karanteni. Postupci provjeravanja putnika koji ulaze u Hrvatsku definirani su na način da se osigura najveća moguća zaštita zdravlja stanovništva i putnika uz minimalno ometanje međunarodnog prometa.

Više informacija o uvjetima ulaska u Republiku Hrvatsku dostupno je na stranicama Ministarstva unutarnjih poslova na poveznici ovdje.

Kada liječnici osobe šalju u samoizolaciju?

Osobe koje su imale bliski kontakt s osobom sa sumnjom ili laboratorijski potvrđenim COVID-19 trebaju biti u samoizolaciji u trajanju od 10 dana od posljednjeg kontakta sa oboljelom osobom, o čemu će ih uputiti njihov izabrani liječnik ili epidemiolog. Prema odluci Ekspertne skupine kriznog stožera Ministarstva zdravstva, samoizolacija osobe koja je bliski kontakt oboljele osobe od COVID-19 se skraćuje s 14 na 10 dana uz pojačano pridržavanje mjera za sprječavanje infekcija po izlasku iz samoizolacije. Iznimka su osobe koje rade u ustanovama za smještaj i boravak za starije i teško bolesne odrasle osobe i osobe s invaliditetom, u kojih samoizolacija/ karantena traje 14 dana.

 

Kada bi osobe i bez preporuke liječnika trebale otići u samoizolaciju?

Osobe koje imaju saznanja da su bile u kontaktu s osobom oboljelom od COVID-19, a nisu o tome obaviještene od liječnika, trebaju se same javiti telefonski svom izabranom liječniku i informirati ga o situaciji za koju misle da su bile izložene COVID-19.

S obzirom na epidemiološku situaciju koja se može mijenjati, pa se i ove preporuke mogu promijeniti, važno je pratiti novosti vezano uz mjere i preporuke za novi koronavirus i mrežne stranice Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), te se telefonski javiti svom izabranom liječniku odnosno nadležnom epidemiologu u slučaju pitanja vezano uz COVID-19. Na stranicama www.hzjz.hr i www.koronavrus.hr  se svakodnevno objavljuju ažurirani podaci vezano uz koronavirus, kao i mjere prevencije.

Više informacija o tome što učiniti ako ste pozitivni na koronavirus ili ste bliski kontakt možete pročitati ovdje.

Vrijede li  za sve članove kućanstva ista pravila  u samoizolaciji?

Osobe koje podliježu preventivnoj mjeri zdravstvenog nadzora u obliku samoizolacije/karantene trebaju privremeno ograničiti svoje kretanje i boraviti u kući, ne napuštati dom i što više se truditi imati manje doticaja s ostalim ukućanima i drugim ljudima. Što se tiče ukućana, članova obitelji osobe koja je u samoizolaciji i nema simptome bolesti, a dosljedno provodi upute o samoizolaciji, oni mogu normalno nastaviti svoje radne i privatne obaveze, primjerice ići na posao, u školu ili u vrtić.

Kao i osoba u samoizolaciji, ostali ukućani također trebaju provoditi pojačanu osobnu higijenu i higijenu prostora, a preporuka je da ograniče svoja kretanja i socijalne kontakte tako da njihove radne i druge neodgodive obveze nisu narušene. No, ako osoba koja je u samoizolaciji razvije simptome i testiranjem se utvrdi COVID-19, onda i ukućani trebaju biti podvrgnuti zdravstvenom nadzoru i biti u samoizolaciji u trajanju od 10 dana od zadnjeg kontakta s oboljelom osobom kada je mogla biti zarazna (u trenutku početka simptoma i dan-dva prije pojave simptoma).

Što ako je osoba preboljela COVID-19?

Ako je osoba  u posljednja 3 mjeseca imala laboratorijski dokazan COVID-19 te ima medicinsku dokumentaciju kojom može potvrditi da je preboljela COVID-19 ne treba ići u karantenu/samoizolaciju. Također ako je osoba u posljednja 3 mjeseca na temelju jasne epidemiološke anamneze i  kliničke slike klasificirana kao vjerojatan slučaj COVID-19 (npr. ukućan koji  živi  s laboratorijski  potvrđenim bolesnikom koji  je  tijekom karantene razvio karakteristične simptome bolesti), ne treba biti u samoizolaciji, što može odrediti izabrani liječnik  koji provodi zdravstveni nadzor sukladno podacima u medicinskoj dokumentaciji.

Tko daje upute za odlazak u samoizolaciju?

U situaciji izrazito proširene transmisije virusa u populaciji i opterećenja epidemioloških službi i liječnika obiteljske medicine, najčešće prvu informaciju o potrebi samoizolacije dobivamo od osobe s kojom smo bili u bliskom kontaktu, a kojoj je naknadno utvrđen COVID-19. Tada je potrebno ostati kod kuće i fizički se izolirati od svojih ukućana te obavijestiti svojeg izabranog liječnika telefonom ili e-mailom o potrebi samoizolacije.

Vaš će liječnik uzeti osnovne podatke o oboljeloj osobi sa COVID-19 čiji ste bliski kontakt radi provjere (uvidom u informatički sustav ili direktnim kontaktiranjem epidemiologa) i po potrebi otvoriti bolovanje.

Ukoliko ste zaposleni u sustavu zdravstva ili socijalne skrbi (Domovi za starije i nemoćne) odmah obavijestite svojeg poslodavca odnosno nadležni COVID-19 tim ustanove u kojoj radite o tome da ste bili u kontaktu za zaraznom osobom te da trebate izostati s posla.

Upute o samoizolaciji /kućnoj karanteni prilikom prelaska granice osobe dobiju u obliku pisanih uputa  ili SMS poruke na mobilnim telefonu. Dodatne informacije mogu dobiti kad se telefonski jave svom izabranom liječniku odnosno nadležnom epidemiologu.

Ukoliko tijekom 10-dnevnog razdoblja samoizolacije razvijete simptome povezane sa COVID-19, potrebno je telefonski nazvati svog izabranog liječnika ili COVID ambulantu te će liječnik procijeniti potrebu za testiranjem ovisno o prisutnim simptomima te epidemiološkoj situaciji i raspoloživosti uvjeta za testiranje. Ako imate teži oblik bolesti (visoku tjelesnu temperaturu koju ne možete spustiti, nedostatak daha, teškoće s disanjem), u vrijeme izvan radnog vremena izabranog liječnika ili COVID amblanti, nazovite hitnu medicinsku pomoć ili otiđite u bolnicu na hitan prijem. Važno je pratiti svoje zdravstveno stanje, mjeriti tjelesnu temperaturu svaki dan i pratiti simptome respiratorne infekcije (povišena tjelesna temperatura, kašalj, teškoće disanja, grlobolja, kratkoća daha, gubitak osjeta mirisa i/ili okusa…).

Pridržavanje uputa o samoizolaciji kod kuće svaki građanin doprinosi sprječavanju širenja koronavirusa i pomaže u očuvanju svojega zdravlja, kao i zdravlja drugih.

Kontrolu provedbe mjere kućne karantene /samoizolacije, karantene i putnika u tranzitu provodit će djelatnici Ministarstva unutarnjih poslova i ostalih mjerodavnih institucija.

Kako kontaktirati s ukućanima u samoizolaciji?

Ako osoba koja je podvrgnuta zdravstvenom nadzoru u samoizolaciji ne živi sama, treba se što više truditi ograničiti kontakte s ostalim članovima obitelji odnosno ukućanima, treba se odvojiti od ukućana, po mogućnosti u zasebnu prostoriju. Nužne kontakte s ukućanima valja ostvarivati pridržavajući se razmaka između ljudi, zajednički boravak u istoj prostoriji neka ne bude duže od 15 minuta i na udaljenosti manjoj od 2 metra.

U tih 10 dana treba izbjegavati bliske fizičke kontakte, poput rukovanja, grljenja, ljubljenja, bliskog razgovora licem u lice i slično. Treba izuzetno paziti na higijenu, ruku, nosa i prostora i redovito i često prozračivati prostorije.

Ako je nužno ostvariti kontakte s drugim ljudima izvan kućanstva, treba ih svesti na minimum, izlaziti samo u nužnom slučaju. Posebice se ne smije ići na mjesta gdje se ljudi okupljaju, (primjerice kafići, restorani, koncerti, kina, kazalište, disco klubovi, veliki trgovački centri, crkve, javni prijevoz i sl.).

Ako se izlazi, neka to budu samo nužne aktivnosti (primjerice liječnički pregled ili slično) i paziti na udaljenost pri razgovoru i kontaktu s drugim ljudima (održvati razmak odo oko 2 metra), izbjegavati rukovanje. U zatvorenim prostorima (i na otvirenim ako nije moguće održavati razmak) treba imati zaštitnu masku na licu (običnu kiruršku ili platnenu).

Kako se rješavaju pitanja bolovanja?

Prilikom kontaktiranja liječnika da ste bili u bliskom kontaktu sa osobom oboljelom od COVID-19, liječnik obiteljske medicine Vas upisuje u Digitalnu platformu i stavlja pod zdravstveni nadzor te se o daljnjoj potrebi za bolovanjem (u slučaju kada rad od kuće nije moguć) dogovarate s njime. Bolovanje osobe upućene u samoizolaciju traje do  kraja 10. dana nakon dana zadnjeg kontakta sa zaraženom osobom, ako osoba tijekom samoizolacije ne razvije simptome COVID-19. Iznimka su osobe koje rade u ustanovama za smještaj i boravak za starije i teško bolesne odrasle osobe i osobe s invaliditetom, u kojih samoizolacija/ karantena traje 14 dana pa tako i bolovanje. Upis podataka u Digitalnu platformu više nije preduvijet za otvaranje bolovanja.

Mogu li osobe u samoizolaciji imati seksualne odnose?

– Treba izbjegavati svaki fizički bliski kontakt.

Treba li se svaki put dezinficirati tuš, kada ili WC školjka nakon korištenja?

Nije potrebna posebna dezinfekcija nakon korištenja prostorija ili sanitarnih uređaja od osobe koja nema simptome bolesti. Dovoljno je uobičajeno svakodnevno čišćenje sredstvima za domaćinstvo, može sa sredstvom za čišćenje koje sadrži i dezinfekcijsko sredstvo. Više o čišćenju prostorija bez oboljelih od COVID-19 pročitajte ovdje.

U slučaju da je predmete i prostoriju koristila osoba sa simptomima COVID-19, kod koje je potvrđena bolest, potrebno je sve dostupne površine očistiti i nakon toga dezinficirati. Za posebnu dezinfekciju možete se konzultirati s epidemiologom. Pritom je preporuka izbjegavati čišćenje i pranje koje može dovesti do rasprskavanja, jer može doći do prskanja koja mogu dalje širiti virus. Nakon čišćenja potrebno je dezinfekcija površina koja se može obaviti prebrisavanjem krpom navlaženom s dezinfekcijskim sredstvom. Više o čišćenju prostorija s oboljelim od COVID-19 pročitajte ovdje.

Smije li netko u samoizolaciji izaći na kratko ispred zgrade ili baciti smeće?

Osoba koja je u samoizolaciji ne treba ići nikuda, odnosno treba biti što je više u kući. Ako izlazi iz kuće, to treba samo kad je baš nužno, što može uključivati bacanje smeća ili drugu nužnu aktivnost te tada izbjegavati bliski kontakt s drugim ljudima, održavati socijalnu udaljenost prema drugim ljudima kod razgovora (ne približavati se na manje od 2 metra u zatvorenim prostorima, odnosno 1 metar na otvorenim) i pri tom treba imati zaštitnu masku preko nosa i usta.

Kako riješiti pitanje nabavke hrane, mogu li osobe naručivati dostavu?

Dopušteno je da osobi u samoizolaciji prijatelji, obitelj ili dostavljač dostave hranu ili potrepštine, ali treba održavati potrebnu udaljenost od njih (2 metra ili najmanje 1,5 metar), prekriti nos i usta maramicom ili zaštitnom maskom kod preuzimanja ili ne boraviti u istoj prilikom dostave.

Smije li osoba u samoizolaciji koja nema simptome ići prošetati psa?

Treba izbjegavati bliski kontakt s osobama koje sretnete, izbjegavajte rukovanje, održavajte potrebnu udaljenost od drugih ljudi (najmanje 2 metra).

Moraju li se psu prilikom vraćanja u kuću oprati šape?

Ne.

No,  iz općih higijenskih razloga dobro je psima vodom oprati ili vlažnom krpom prebrisati šape nakon šetnje prije ulaska u kuću, posebice ako je vlažno i kišno vrijeme.

Treba li se osoba koja je u samoizolaciji javiti susjedima ili predstavniku stanara?

Nije potrebno. Osoba u samoizolaciji ima obavezu javiti se telefonski svom izabranom liječniku odnosno nadležnom epidemiologu (strani državljani).

Koliko često je potrebno prati odjeću?

Dok je osoba koja je u samoizolaciji zdrava odnosno nema simptome, čišćenje prostora i pranje odjeće i drugih predmeta se provodi kao i uobičajeno.

Treba li zgradu u kojoj živi osoba u samoizolaciji dezinficirati?

S obzirom da koronavirus može preživjeti izvan ljudskog tijela na površinama između nekoliko sati do nekoliko dana, ovisno o vrsti materijala, površine koje su potencijalo kontaminirane virusom treba očistiti.

Samoizolacija ne znači automatski da je netko bolestan odnosno zarazan. Kod korištenja, boravka zdrave osobe(a) (osobe bez simptoma) koje su u samoizolaciji zbog moguće izloženost zarazi nije potrebno provoditi posebnu niti profesionalnu dezinfekciju. Redovito čišćenje zgrade sredstvima koja sadrže dezinficijens dovoljno je za učinkovito suzbijanje virusa, te ako se to provodi redovito nema potrebe za dodatnom (profesionalnom) dezinfekcijom.

Ako u nekoj zgradi boravi ili je boravila oboljela osoba kod koje je potvrđena COVID-19 bolest, epidemiolozi određuju je li potrebna posebna dezinfekcija zajedničkih prostorija (cijele zgrade). U slučaju da je predmete i prostorije u stanu koristila oboljela osoba, kod koje je potvrđena COVID-19 bolest, potrebno je provesti postupak dezinfekcije površina, za što se može savjetovati s nadležnim epidemiologom. Pritom je preporuka ne koristiti pakiranje s raspršivačem za nanošenje dezinfekcijskog sredstva, jer može doći do prskanja koje može dalje širiti virus, nego dezinfekcirati površina prebrisavanjem krpe/jednkratnog ručnika natopljenog s dezinficijensom te koristiti i zaštitnu opremu prilikom čišćenja prostorija (maske, rukavice).

Kako riješiti zbrinjavanje otpada iz kućanstva koje je u samoizolaciji?

Otpad nastao čišćenjem i ostali otpad osobe koja je u samoizolaciji odlaže se kao i sav drugi otpad u kućanstvu. Treba izbjegavati dijeljenje predmeta (npr. posuđa, čaša, šalica, jela, posteljine), a suđe se pere uobičajeno, deterdžentom i vodom. Redovito treba otvarati prozor ili uključiti ventilaciju da se prostorija temeljito provjetri.

No, u slučaju da je predmete i prostoriju koristila osoba sa simptomima, kod koje je potvrđena COVID-19 bolest, potrebno je provesti postupak dezinfekcije površina, uz konzultaciju s nadležnim epidemiologom. Pritom je preporuka ne koristiti pakiranje s raspršivačem za nanošenje dezinfekcijskog sredstva, jer može doći do prskanja koje mogu dalje širiti virus, te koristiti zaštitnu opremu prilikom čišćenja prostorija (maske, rukavice).

Postoje li situacije u kojima se smije prekršiti samoizolacija?

Može se izlaziti samo kad su nužni izlasci. Pritom treba kontaktirati s drugim ljudima samo kad je nužno i pritom koristiti zaštitnu masku preko nosa i usta, te održavati potreban razmak od drugih ljudi.

Samoizolacija znači što više boravka kod kuće i nikuda ne izlaziti, ne hodati okolo, ne ići na posao ili u školu, pokušati imati što manje kontakata s ostalim ukućanima, ako osoba ne živi sama, posebice sa starijim osobama (starijim od 60 godina) i osobama koje su kronični bolesnici, te  pogotovo izbjegavati odlazak na mjesta s okupljanjima više ljudi, u kafiće, kina, kazališta, crkve, javni prijevoz i slično. Bitno je ne napuštati dom (osim kada je nužno), ne odlaziti na javna mjesta i u izlaske koji nisu nužni poput kafića, klubova, javnog prijevoza i slično.

Što treba napraviti ako se u samoizolaciji razviju simptomi bolesti?

Ako se pojave simptomi bolesti (povišena tjelesna temperatura, kašalj, kratkoća daha, otežano disanje, grlobolja, slabost, gubitak mirisa ili okusa), treba se javiti telefonom svom izabranom liječniku, koji će na temelju zdravstvenog stanja osobe procijeniti potrebu za eventualnim testiranjem na novi koronavirus te dati savjet za liječenje. Izvan radnog vremena izabranog liječnika, osoba sa intenzivnim simptomima bolesti i pogoršanja općeg stanja treba se telefonski javiti hitnoj medicinskoj službi. Ako osobi u samoizolaciji zatreba liječnička pomoć zbog drugog razloga, treba nazvati liječnika radi konzultacije i dogovora o kućnoj posjeti. Važno je naglasiti da osobe u samoizolaciji ne idu u zdravstvenu ustanovu bez prethodne telefonske najave.

Ako je osoba koja je u samoizolaciji zbog simptoma upućena na testiranje na koronavirus, i nalaz bude negativan, nastavlja se njen nadzor/samoizolacija do isteka 10. dana od dana zadnjeg kontakta s oboljelim/boravka u zemlji.  Ako je nalaz pozitivan, provode se postupci za oboljele osobe i njihove kontakte, a uključuju liječenje oboljele osobe u bolnici ili u kućnoj izolaciji ovisno o zdravstvenom stanju, traženje njenih bliskih kontakata koji se podvrgavaju zdravstvenom nadzoru (samoizolaciji) u trajanju od 10 dana od zadnjeg kontakta s oboljelom osobom kada je mogla biti zarazna (u trenutku početka simptoma i dan-dva prije pojave simptoma).

Može li se osoba koja je u samoizolaciji obratiti nekome za psihološku pomoć i podršku u slučaju potrebe?

Postoji nekoliko brojeva na kojima se može dobiti stručna psihološka pomoć i podrška., npr. psihološka pomoć osobama oboljelim od COVID-19 i osobama u samoizolaciji u sklopu koje je sustav socijalne skrbi osigurao stručnjake iz obiteljskog centra za psihosocijalno savjetovanje i podršku osobama koje se nalaze u samoizolaciji  – telefon za pružanje psihosocijalne podrške svaki radni dan i vikendom 8-20 h: 099/5270126 i 099/5270127 (u slučaju potrebe pružaju i pomoć u upućivanju psihijatru, centar za krizna stanja). Postoje i besplatni telefoni za psihološku pomoć Grada Zagreba vezano uz koronavirus.

Kakav je postupak završetka samoizolacije (zdravstvenog nadzora) i povratak na radno mjesto?

Osobe koje u razdoblju zdravstvenog nadzora u obaveznoj samoizolaciji/kućnoj karanteni od 10 dana (10 dana od zadnjeg kontakta s oboljelom osobom) tijekom svih 10 dana ne razviju niti jedan simptom povezan s COVID-19 (povišena tjelesna temperatura, kašalj, poteškoće s disanjem…) trebaju se telefonski javiti svom izabranom liječniku zadnjeg dana samoizolacije i reći da je prošlo 10 dana samoizolacije i da su zdravi odnosno da nemaju simptome, čime prestaje zdravstveni nadzor i samoizolacija.  Liječnik će zabilježiti završetak samoizolacije i zatvoriti bolovanje ako je bilo otvoreno (nije potrebna posebna potvrda o završetku samoizolacije).

Imunokompromitirane osobe koje rade u zdravstvenim ustanovama i kod pružatelja socijalnih usluga smještaja i boravka za starije i teško bolesne odrasle osobe i osobe s invaliditetom, a koje tijekom samoizolacije nisu razvile nijedan simptom bolesti COVID-19 (asimptomatski tijekom samoizolacije), na svoje radno mjesto mogu se vratiti i prekinuti karantenu nakon provedenog testiranja 14. dana samoizolacije i zaprimanja jednog negativnog rezultata testiranja. Osobe koje nisu imunokompromitirane, a rade kod pružatelja socijalnih usluga smještaja i boravka za starije i teško bolesne odrasle osobe i osobe s invaliditetom, a koje tijekom samoizolacije nisu razvile nijedan simptom bolesti COVID-19 (asimptomatski tijekom samoizolacije), na svoje radno mjesto mogu se vratiti i prekinuti karantenu nakon isteka 14 dana karantene.

Strani i hrvatski državljani koji rade u inozemstvu i nemaju izabranog liječnika u Hrvatskoj, na kraju samoizolacije, ako ne razviju simptome bolesti, trebaju se javiti nadležnom epidemiologu prema boravištu, javiti mu da su zdravi, te će se time završiti njihova samoizolacija.

Više o kriterijima za prestanak samoizolacije možete pročitati ovdje.

 

Preporuke za osobe koje moraju biti u samoizolaciji

  1. Ostanite kod kuće, izlazite samo ako je nužno, ne pozivajte nikoga kući i ne primajte goste.
  2. Izbjegavajte kontakt s ostalim ukućanima koliko god je to moguće.
  3. Pratite simptome – mjerite tjelesnu temperaturu svakodnevno, obratite pozornost na pojavu simptoma akutne respiratorne infekcije (vrućica, kašalj, otežano disanje, malaksalost…).
  4. Provodite higijenu ruku: redovito perite ruke sapunom i vodom ili koristite alkoholni dezinficijens.
  5. Provodite higijenu nosa: Dok kašljete i kišete usta prekrijte papirnatom maramicom ili unutarnjom stranom lakta; maramicu nakon uporabe odložite u kantu za otpad s poklopcem, a ruke dobro operite i dezinficirajte. Za zaštitu nosne sluznice dobro je nos ispirati fiziološkom otopinom za nos, posebice ako je zrak od grijanja suh.
  6. Svakodnevno čistite i dezinficirajte predmete i površine  koje se često dodiruju, a prostorije u kojima boravite čistite sredstvom za čišćenje koje po mogućnosti sadrži dezinficijens.
  7. Redovito provjetravajte prostor u kojem boravite ili uključite ventilaciju.
  8. Koristite zasebnu posteljinu, ručnike i pribor za jelo.
  9. Boravite u odvojenoj sobi i odvojeno koristite kupaonicu.
  10. U slučaju potrebe za odlaskom u zdravstvenu ustanovu prethodno se javite telefonom liječniku obiteljske medicine.

Za dodatna pitanja i informacije možete nazvati na brojeve telefona koje možete naći OVDJE.

 

Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti