Ozljede
S obzirom na visok udio u ukupnoj smrtnosti i pobolu, ozljede predstavljaju jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj, ali i u svijetu. Tek se posljednja dva-tri desetljeća ozljedama pridaje potrebno značenje shvaćanjem da nisu neizbježivi već nasuprot tome događaji koji se u velikoj mjeri mogu spriječiti pa se intenzivno radi na epidemiološkim analizama ozljeda, istraživanju rizičnih čimbenika, te izradi i primjeni preventivnih mjera.
Definicija
Ozljeda je tjelesno oštećenje koje nastaje uslijed neposrednog i iznenadnog izlaganja ljudskog organizma različitim vrstama energije (mehaničke, kemijske i fizikalne) ili pak može nastati uslijed nedostatka osnovnih vitalnih elemenata (zrak, voda, toplina) kao npr. u slučaju utapanja, gušenja ili smrzavanja.
Podjela
Prema X. reviziji Međunarodne klasifikacije bolesti i srodnih zdravstvenih problema (MKB) ozljede su svrstane u dvije skupine:
- Prema naravi ozljeda (posljedicama vanjskih uzroka) u skupinu XIX. Ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka (S00 – T98);
- Prema vanjskim uzrocima u skupinu XX. Vanjski uzroci morbiditeta i mortaliteta (V01 – Y98).
Zbog potrebe za usporednim analizama, te izrade i provedbe preventivnih programa najčešće se u javnom zdravstvu koristi podjela prema načinu nastanka (vanjskom uzroku) ozljede. Prema vanjskom uzroku ozljede se dijele na:
- NENAMJERNE OZLJEDE ILI NESREĆE – ozljede nastale u prometu, uslijed trovanja, padova, opeklina, utapanja i slično;
- NAMJERNE OZLJEDE ILI NASILNE OZLJEDE – tjelesne ozljede nastale uslijed: samoozljeđivanja (pokušaj i izvršeno samoubojstvo), ozljeđivanja kao posljedica nasilja usmjerenog prema drugoj osobi, te kolektivnog nasilja (terorizam, ratovi).
EPIDEMIOLOGIJA OZLJEDA
Među vodećim uzrocima smrti u Hrvatskoj ozljede se u 2023. godini nalaze na četvrtom mjestu iza bolesti srca i krvnih žila (19 937), novotvorina (13 419) te endokrinih bolesti, bolesti prehrane i metabolizma (3 996) s ukupno 2 551 umrlih osoba i udjelom od 4,98 % u ukupnoj smrtnosti.
Slika 1. Umrli u Hrvatskoj 2023. godine, vodeće skupine bolesti, ukupno
Dok je opća stopa smrtnosti od ozljeda u 2023. godini iznosila 66,1/100 000 (M: 84,3/100 000; Ž: 49,0/100 000), u dobi iznad 65 godine stopa je bila značajno viša: 184,6/100 000 (M: 221,3/100 000; Ž: 158,3/100 000).
Od ozljeda umire više osoba muškog spola (62 %) u odnosu na osobe ženskog spola (38 %).
Slika 2. Umrli od ozljeda (V01-Y98) u Hrvatskoj 2023. godine, spol
Stope smrtnosti od ozljeda u oba spola ukupno osciliraju u zadnjem desetogodišnjem razdoblju u rasponu 65-75/100 000, a uočava se blagi trend rasta stopa smrtnosti od ozljeda nakon 2018. godine. Stope smrtnosti od ozljeda u osoba muškog spola kreću se u rasponu od 80/100 000 (2014.) do 90/100 000 (2018.), a kod osoba ženskog spola od 49/100 000 (2023.) do 60/100 000 (2018.)
Slika 3. Smrtnost od ozljeda (V01-Y98) u Hrvatskoj u razdoblju 2014.-2023.
Vodeći vanjski uzroci smrti od ozljeda u 2023. godini su padovi (41 %), samoubojstva (21 %) i prometne nesreće (12 %), a zatim slijede gušenja (4 %) i trovanja (3 %).
Slika 4. Vanjski uzroci mortaliteta u Hrvatskoj 2023. godine, ukupno
Važnost ozljeda kao jednog od vodećih javnozdravstvenih problema je u tome što su one vodeći uzrok smrti u djece i mladih osoba. U 2023. godini vodeći su uzrok smrti u dobi od 10 do 39 godina u oba spola ukupno, i kod muškaraca, a u žena od 10 do 29 godina.
Analizom dobno specifičnih stopa smrtnosti od ozljeda prema vanjskom uzroku u oba spola ukupno uočava se sljedeće: djeca (0-19 godina) i mlađe osobe (20-39 godina) najviše umiru zbog prometnih nesreća, osobe srednje dobi (40-64 godina) umiru najviše uslijed samoubojstava, dok je u starijih osoba (65 i više godina) pad vodeći vanjski uzrok smrti sa značajno višom stopom smrtnosti u odnosu na ostale uzroke.
Slika 5. Vanjski uzroci mortaliteta u Hrvatskoj 2023. godine po dobi, ukupno
U zadnjem desetogodišnjem razdoblju ukupne stope hospitalizacija od ozljeda (V01-Y98) te u osoba ženskog i muškog spola ne pokazuju značajnije razlike, sve do 2020. godine kad je zamjetan značajan pad uslijed COVID-19 pandemije.
Prema individualnim prijavama o liječenim pacijentima, uključujući stacionarno liječenje zbog poroda, pobačaja i rehabilitacije, u stacionarnom dijelu bolnica Hrvatske u 2023. godini zabilježeno je 622 585 hospitalizacija. Hospitalizacije zbog ozljeda se nalaze na petom mjestu iza novotvorina (82 283), bolesti cirkulacijskog sustava (78 872), bolesti mišićno-koštanog sustava (49 455) te probavnog sustava (47 255) ukupno 45 017 hospitalizacije i udjelom od 7,2 %.
Slika 6. Uzroci bolničkog liječenja u Hrvatskoj 2023. godine, vodeće skupine bolesti
Osobe muškog spola (54 %) češće se hospitaliziraju zbog ozljeda u odnosu na osobe ženskog spola (46 %).
U dobnim skupinama 0-19, 20-39 i 40-64 godine stope hospitalizacija od ozljeda više su u osoba muškog spola, dok su u dobi iznad 65 godina više u žena. U starijoj dobi su stope hospitalizacija više u odnosu na ostale prikazane dobne skupine.
Slika 7. Hospitalizacije zbog ozljeda u Hrvatskoj 2023. godine, prema dobi i spolu
Vodeći vanjski uzrok bolničkog liječenja (stacionarni dio) zbog ozljeda su padovi s 21 766 hospitalizacije ukupno i udjelom od 48 %.
Prometne nesreće se nalaze na drugom mjestu s 13 935 hospitalizacija i udjelom od 31 %.
Slika 8. Vanjski uzroci morbiditeta (stacionarno bolničko liječenje) u Hrvatskoj 2023. godine, ukupno
U starijih osoba (65 i više godina) koje su liječene u bolnici zbog ozljeda, gotovo dvije trećine hospitalizacija (63,6 %) čine ozljede nastale kao posljedica pada.
Prema podacima iz godišnje baze hospitalizacija Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, najčešća somatska dijagnoza iz skupine ozljeda u stacionarnom bolničkom liječenju na razini države 2023. godine bila je prijelom bedrene kosti (S72) s ukupno 8 448 hospitalizacija i udjelom od 18,8 % u ukupnim hospitalizacijama zbog ozljeda. Od ukupnog broja hospitalizacija zbog prijeloma bedrene kosti, njih 90 % zabilježeno je u osoba starih 60 i više godina.
Bilten Ozljede u Republici Hrvatskoj u 2021. godini možete preuzeti ovdje.
Bilten Ozljede u Republici Hrvatskoj u 2022. godini možete preuzeti ovdje.
Bilten Ozljede u Republici Hrvatskoj u 2023. godini možete preuzeti ovdje.