Zarazne bolesti i nadalje predstavljaju jednu od najznačajnijih javnozdravstvenih prijetnji, što je prepoznato i definirano europskom i hrvatskom legislativom kojom je propisana neupitnost postojanja nacionalnih sustava koji prate i nadziru epidemiološku situaciju zaraznih bolesti u zemlji i spremni su odgovoriti na prijetnje zdravlju.
Ciljevi nacionalnog sustava praćenja zaraznih bolesti su utvrditi i zabilježiti oboljele od zaraznih bolesti, prepoznati epidemije i nadzirati trendove pojavljivanja zaraznih bolesti. Osnovna je zadaća epidemiološke službe praćenje i nadzor nad zaraznim bolestima u cilju njihova sprečavanja i suzbijanja. Zarazne bolesti koje podliježu obvezi prijavljivanja navedene su u Listi zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za Republiku Hrvatsku (NN 60/14, 28/20 i 73/22), a epidemija zarazne bolesti definirana je Zakonom o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 22/14, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20 i 143/21). U Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti propisan je i zdravstveni nadzor za određene kategorije stanovništva.
Lista zaraznih bolesti uključuje 101 zaraznu bolest koja se u Hrvatskoj obvezno prijavljuje, a Listom su obuhvaćene i bolesti koje podliježu obavezi prijavljivanja i u Europskoj Uniji. Podaci o kretanju zaraznih bolesti u Hrvatskoj šalju se i u Europski centar za sprečavanje i suzbijanje bolesti (engl. ECDC) u Stockholm koji prikuplja podatke o kretanju zaraznih bolesti iz svih zemalja članica Europske Unije. Zarazne bolesti ne poznaju granice te je važna razmjena podataka o epidemiološkim pokazateljima, ne samo unutar Europe, već i globalno, tako da se za određene bolesti podaci šalju i drugim međunarodnim suradnim ustanovama, kao npr. Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. Za određene skupine bolesti postoji i sve veća međusektorska suradnja, te se primjerice podaci o epidemijama koje se prenose hranom u Hrvatskoj šalju u Europsku agenciju za sigurnost hrane (engl. EFSA), koja zajedno s ECDC-om izdaje godišnju publikaciju o zoonozama i epidemijama koje se prenose hranom.
Način prijavljivanja zaraznih bolesti u Hrvatskoj uređen je Pravilnikom o načinu prijavljivanja zaraznih bolesti (NN 9/24). U postupku prijavljivanja zaraznih bolesti liječnici prijavitelji služe se Definicijama zaraznih bolesti koje se obvezno prijavljuju:
Definicije zaraznih bolesti koje se obvezno prijavljuju
Prikupljeni podaci pridonose razumijevanju epidemiologije bolesti odnosno utječu na odabir preventivnih i protuepidemijskih mjera. Općeniti je cilj praćenja i nadzora smanjiti incidenciju i prevalenciju zaraznih bolesti u Hrvatskoj prikupljanjem podataka koji će omogućiti donošenje ispravnih odluka, ali i evaluaciju već postojećih mjera i intervencija. Specifičnim ciljevima za određene bolesti mogu se identificirati skupine pod povećanim rizikom, kod kojih su potrebne ciljane preventivne mjere. Analizom epidemioloških podataka moguće je generirati hipoteze o mogućim novim izvorima, putovima prijenosa odnosno skupinama pod povećanim rizikom, što potiče nova istraživanja i razvoj. Za rad epidemiološke službe vrlo je važna podrška javnozdravstvenih laboratorija i njihova opremljenost kao i suradnja svih zdravstvenih ustanova odnosno njihovih djelatnika koji razumiju važnost praćenja zaraznih bolesti i kontinuirano ih prijavljuju.