Aktivnosti Odjela za putničku medicinu, rano uzbunjivanje i prekogranične prijetnje temelje se na činjenici da različita područja u svijetu imaju svoju specifičnu epidemiološku sliku zaraznih bolesti i s njom povezane zdravstvene rizike, kao i na činjenici da zarazne bolesti odnosno njihovi uzročnici ne poznaju državne granice. Ovo naročito dolazi do izražaja u današnje vrijeme globalizacije koju obilježava intenzivni međunarodni promet i ljudi i roba, pri čemu uzročnici različitih zaraznih bolesti mogu lakše i brže nego ikada prije dospjeti iz jednog kraja svijeta u drugi. Upravo ovakvo „sažimanje“ prostora i vremena, uz globalne klimatske promjene, čine plodno tlo za pojavu mnogih emergentnih i reemergentnih zaraznih bolesti kojoj danas svjedočimo. Emergentne zarazne bolesti su novootkrivene ili dosad neprepoznate zarazne bolesti na određenom području (npr. Zika virusna bolest, MERS-CoV infekcija), dok su reemergentne zarazne bolesti one koje se ponovno javljaju na nekom području nakon što ih prethodno nije bilo već duže razdoblje (npr. malarija, koja je u Hrvatskoj iskorijenjena 1964. godine i otada se bilježe samo tzv. uvezeni slučajevi, tj. oboljele osobe koje su se zarazile tijekom svog boravka u područjima endemskim za malariju).
U našoj epidemiološkoj ambulanti putnici se mogu pravovremeno informirati o mogućim zdravstvenim rizicima od zaraznih bolesti i dobiti savjete o načinima njihovog smanjivanja ili prevladavanja i upute o odgovarajućem ponašanju tijekom boravka u određenom području, ali i po povratku s putovanja. Građani također mogu dobiti informaciju o eventualnoj zakonskoj obvezi cijepljenja protiv određenih zaraznih bolesti, kao što je primjerice cijepljenje protiv žute groznice prije putovanja u neke zemlje Afrike i Južne Amerike. S druge strane, postoje cjepiva koja nisu obvezna, ali su u određenim slučajevima preporučena, da bi se rizik određenih bolesti smanjio na najmanju moguću mjeru. Najčešća takva cijepljenja su ona protiv hepatitisa A i trbušnog tifusa te po potrebi docjepljivanje protiv tetanusa i dječje paralize.
Aktivnosti Odsjeka za rano uzbunjivanje i prekogranične prijetnje važan su sastavni dio epidemiološkog nadzora, tj. sustavnog praćenja, suzbijanja i sprečavanja zaraznih bolesti, koji je definiran Zakonom o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti i popratnim podzakonskim propisima, a operativno ga planira i provodi mreža zavoda za javno zdravstvo na čelu s epidemiološkom službom Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Hrvatska je kao država članica EU-a također aktivno uključena u europski Sustav ranog uzbunjivanja i odgovora (engl. Early Warning and Response System; EWRS), ustrojen temeljem Odluke o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju (engl. Decision 1082/2013/EU on serious cross border health threats). Svrha je ovog sustava kontinuirana razmjena informacija o pojavi i kretanju zaraznih bolesti unutar EU-a i šire radi pravovremenog otkrivanja opasnosti i procjene rizika od određene zarazne bolesti te planiranja potrebnih mjera za prevenciju njenog širenja.