Odjel za nacionalne programe probira u odrasloj populaciji

Opis odjela (Sadržaj stranice do "MORE")

Epidemiologija se u cilju sprečavanja bolesti koristi različitim načinima unapređenja zdravlja, među kojima se ističe rano otkrivanje bolesti u zdravoj asimptomatskoj populaciji odnosno probir (engl. screening). Primarnim se mjerama prevencije sprečavaju bolesti uklanjanjem poznatih čimbenika koji utječu na porast rizika od obolijevanja. Sekundarnom se prevencijom nastoji rano i pravovremeno dijagnosticirati i liječiti, a tercijarnom smanjiti ili ukloniti komplikacije i posljedice bolesti.

Kod bolesti koje imaju relativno dugo razdoblje između početka razvoja bolesti i pojave simptoma, ako postoji odgovarajući test za rano otkrivanje, moguće je i opravdano provoditi probir. Takav test ili pregled mora zadovoljavati kriterije kliničke valjanosti (odgovarajuća osjetljivost i specifičnost), a pretraga mora biti sigurna za pacijenta. Ovakvim se programima ujedno osigurava i kvalitetna skrb i liječenje novootkrivenih bolesnika da bi se ostvario krajnji cilj, a to je smanjenje smrtnosti i poboljšanje kvalitete života oboljelih.

Odsjeci odjela (Sadržaj stranice nakon "MORE")

Odsjek za programe ranog otkrivanja raka kolona

Ovo sijelo raka je drugo po pojavnosti i po smrtnosti od zloćudnih novotvorina u oba spola. Od raka debelog i završnog crijeva u Republici Hrvatskoj obolijeva godišnje prosječno oko 3000 osoba oba spola, a oko 2000 ih umire, što je stabilni trend u posljednjih nekoliko godina. U 2015. rak debelog crijeva je otkriven u 3229 osoba, a u 2017. godini od te bolesti umrlo je 2037 osoba, te je to peti uzrok smrti u Hrvatskoj.
Odlukom vlade RH krajem 2007. godine usvojen je Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Svake dvije godine pismom se pozivaju sve žene i muškarci u dobi od 50. do navršene 74. godine da naprave kartični gvajakov test na nevidljivu krv u stolici. Osobe s pozitivnim nalazom upućuju se na probirnu kolonoskopiju. Dobni raspon i način provedbe programa je u skladu s preporukama Europske komisije.
Prvi pozivni ciklus počeo je 2008. godine i do sada su obavljena 3 ciklusa pozivanja, a započeo je četvrti. Prvi ciklus je zbog mnogobrojnih provedbenih problema trajao znatno dulje (pet godina). Procjena odaziva prethodnog ciklusa je 25-46% ovisno o županiji i godištu, a veći je u starijoj dobnoj skupini. U nekoliko županija postignut je značajan porast broja odazvanih osoba što je rezultat trajnog prosvjećivanja građana kao i rada patronažnih sestara na terenu. Procjena udjela testiranih osoba unutar programa je 21%. Osobita vrijednost programa je visok udio osoba u kojih su otkriveni i uklonjeni polipi što predstavlja najbolju prevenciju raka debelog crijeva. Naime, osobe s uklonjenim polipima srednjeg i visokog rizika trebaju biti pod nadzorom nakon probira i to prema smjernicama usvojenima na razini EU.

Što je Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva?

U Republici Hrvatskoj se od 2008. provodi Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Ministarstvo zdravlja nastavlja s provedbom ovog programa s ciljem što ranijeg otkrivanje raka debelog crijeva testiranjem stolice na prisutnost golim okom nevidljive krvi (okultno krvarenje).
Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva usmjeren je poboljšanju zdravlja populacije jer se ranim i pravovremenim otkrivanjem i sprječavanjem bolesti omogućava bolja kvaliteta života. Neposredni cilj programa je otkrivanje raka debelog crijeva u ranijem stadiju ili predstadiju bolesti, te smanjenje smrtnosti za 15% u razdoblju 10-13 godina nakon početka provedbe programa.

Što je rak debelog crijeva?

Rak debelog i završnog crijeva jedan je od dva najčešća sijela raka i zahvaća više od milijun ljudi godišnje. U Hrvatskoj je drugi uzrok smrtnosti od zloćudnih bolesti oba spola (u muškarca iza raka pluća, a u žena iza raka dojke). U ukupnom broju novooboljelih od raka, oko 15% muškaraca i 13% žena oboli upravo od raka debelog crijeva. Godišnje se otkrije oko 3000 novooboljelih, a u više od polovine njih bolest se već proširila. Otkrivanjem raka debelog crijeva u ranoj fazi bolesti mogu se spasiti mnogi životi. Znanstvena istraživanja, pri kojima je testiranje na krv u stolici provedeno na velikom broju stanovnika, pokazala su da je moguće smanjiti smrtnost od raka debelog crijeva. Bolest se može otkriti u početnom stadiju kada su izgledi za izlječenje veliki. Štoviše, otkrivanjem i uklanjanjem sitnih izraslina (polipa) iz crijeva može se spriječiti nastanak bolesti. Kao i u drugim europskim zemljama, program je namijenjen osobama od 50. do navršene 74. godine života.

Znate li da se rak debelog crijeva može ranije otkriti ili čak spriječiti?

Rak debelog crijeva razvija se sporo tijekom više godina a primjenom metoda ranog otkrivanja moguće ga je otkriti znatno prije nego što se pojave prvi uočljivi znakovi bolesti.
Metodama koje koristimo za rano otkrivanje raka debelog crijeva moguće je otkriti i polipe koji su predstadij raka debelog crijeva. Na taj način, otkrivanjem i odstranjivanjem polipa, uspješno se sprječava nastanak raka debelog crijeva.
Ako se rak debelog crijeva otkrije ranije i započne liječenje odmah, on je izlječiv.
Rano otkrivanje raka debelog crijeva smanjuje potrebu velikih kirurških zahvata.

Koje su metode?

Rak debelog crijeva može se otkriti rano, ponekad uz malu nelagodu, sljedećim postupcima:
1. Testiranjem na nevidljivu krv u stolici jednostavna je metoda kojom se može otkriti vrlo male, okom nezamjetljive količine krvi, a što je često prvi znak raka, polipa ili drugih bolesti debelog crijeva. Sve osobe s pozitivnim nalazom, pozivaju se na kolonoskopski pregled radi utvrđivanja uzroka pojave krvi u stolici.
2. Kolonoskopija je pregled endoskopom pri čemu se savitljivim instrumentom, kolonoskopom, može najbolje pregledati čitavo debelo crijevo. Ako se kolonoskopijom otkrije polipozna promjena ili postojanje druge sumnjive tvorbe, kroz endoskop se uzima komadić tkiva za daljnju analizu, a moguće je polip ukloniti u cijelosti.
3. Pregled prstom završnog dijela debelog crijeva pomaže pri otkrivanju raka završnog dijela debelog crijeva. Ujedno je u muškaraca na taj je način moguće otkriti i povećanje prostate.
Ako se utvrdi rak, ukloni endoskopski ili kirurškim postupcima, u kombinaciji sa zračenjem i/ili lijekovima protiv raka, liječenje može biti vrlo uspješno.

Kako je program organiziran?

Prema preporukama Hrvatskog onkološkog društva, Hrvatskog gastroenterološkog društva, te Europske komisije, za osobe prosječnog rizika, bez znakova bolesti i u dobi 50-74 godine, u sklopu ranog otkrivanja raka debelog crijeva, testiranje nevidljivog (okultnog) krvarenja u stolici treba provoditi svake dvije godine.
Određenim redoslijedom svi građani ove dobne skupine dobit će poziv za nacionalni program.
Odazovite se, pošaljite suglasnost. Nakon toga bit će Vam poslana kuverta sa test kartonom za nanošenje uzoraka stolice.

Kako se nanosi uzorak stolice na pregled kartičnim testom?

Otvorite i pozorno pročitajte naputak proizvođača testa te po njemu postupite tako da na svaki od tri kartončića, tri uzastopna dana nanosite uzorke stolice uzete s različitih mjesta, kako bi se što bolje obavilo testiranje.

Testiranje na nevidljivu krv u stolici jednostavno je, sve što je potrebno napraviti je nanijeti tj. razmazati uzorak stolice na test kartone. Nakon nanošenja stolice, test-kartone treba kratko ostaviti otvorene da se uzorak osuši na zraku, zatvoriti u priloženu pvc vrećicu, uložiti u priloženu kuvertu, a zatim i tu kuvertu zatvoriti u priloženu adresiranu i frankiranu kuvertu, te ju ubaciti u poštanski sandučić.

Za dodatne informacije možete se savjetovati sa svojim liječnikom ili patronažnom sestrom o načinu ranog otkrivanja te bolesti. Za informacije o nacionalnom programu možete nazvati besplatni telefon pripadajućeg zavoda za javno zdravstvo.

Objave: TAG: nacionalni-programi CATEGORY: Služba za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti