Odjel za praćenje zaraznih bolesti s registrom zaraznih bolesti

Opis odjela (Sadržaj stranice do "MORE")

Zarazne bolesti i nadalje predstavljaju jednu od najznačajnijih javnozdravstvenih prijetnji što je prepoznato i definirano europskom i hrvatskom legislativom kojom je propisana neupitnost postojanja nacionalnih sustava koji prate i nadziru epidemiološku situaciju zaraznih bolesti u zemlji i spremni su odgovoriti na prijetnje zdravlju.

Ciljevi nacionalnog sustava praćenja zaraznih bolesti su utvrditi i zabilježiti oboljele od zaraznih bolesti, prepoznati epidemije i nadzirati trendove pojavljivanja zaraznih bolesti. Osnovna zadaća epidemiološke službe je praćenje i nadzor nad zaraznim bolestima s ciljem njihova sprečavanja i suzbijanja. Zarazne bolesti koje podliježu obavezi prijavljivanja navedene su u Listi zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za Republiku Hrvatsku (NN 60/2014), a epidemija zarazne bolesti definirana je Zakonom o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (NN 79/2007, 113/2008 and 43/2009). U Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti propisan je i zdravstveni nadzor za određene kategorije stanovništva. Lista zaraznih bolesti uključuje 99 zaraznih bolesti koje se u Hrvatskoj obavezno prijavljuju, a Listom su obuhvaćene i bolesti koje podliježu obavezi prijavljivanja i u Europskoj Uniji. Podaci o kretanju zaraznih bolesti u Hrvatskoj šalju se i u Europski centar za sprečavanje i suzbijanje bolesti (engl. ECDC) u Stockholm koji prikuplja podatke o kretanju zaraznih bolesti iz svih zemalja članica Europske Unije. Zarazne bolesti ne poznaju granice te je važna razmjena podataka o epidemiološki pokazateljima ne samo unutar Europe već i globalno, tako da se za određene bolesti podaci šalju i drugim međunarodnim suradnim ustanovama, npr. Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. Za određene skupine bolesti postoji sve veća i međusektorska suradnja, te se primjerice podaci o epidemijama koje se prenose hranom u Hrvatskoj šalju u Europsku agenciju za sigurnost hrane (engl. EFSA) koja zajedno sa ECDC-om izdaje godišnju publikaciju o zoonozama i epidemijama koje se prenose hranom.

U postupku prijavljivanja zaraznih bolesti, liječnici prijavitelji se služe definicijama slučaja koje su, za bolesti koje se prijavljuju u EU, dogovorene i objavljene prema Odluci Europske Komisije (2012/506/EC), a za bolesti koje se prijavljuju i prate u Hrvatskoj prema nacionalnim definicijama slučaja bolesti[SKF1] .

Definicije zaraznih bolesti koje se obavezno prijavljuju

Definicije za bolesti koje su određene Zakonom o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, a nisu među bolestima koje je odredila Europska unija

Prikupljeni podaci pridonose razumijevanju epidemiologije bolesti, odnosno utječu na odabir preventivnih i protuepidemijskih mjera. Općeniti cilj praćenja i nadzora je smanjenje incidencije i prevalencije zaraznih bolesti u Hrvatskoj kroz prikupljanje podataka koji će omogućiti donošenje ispravnih odluka, ali i mogućnost evaluacije već postojećih mjera i intervencija. Specifičnim ciljevima za određene bolesti mogu se identificirati skupine

pod povećanim rizikom u kojih su potrebne ciljane preventivne mjere. Analizom epidemioloških podataka moguće je generirati hipoteze o mogućim novim izvorima, putovima prijenosa odnosno skupinama pod povećanim rizikom što potiče nova istraživanja i razvoj. Za rad epidemiološke službe vrlo je važna podrška javnozdravstvenih laboratorija i njihova opremljenost kao i suradljivost svih zdravstvenih ustanova, odnosno njihovih djelatnika koji razumiju važnost praćenja zaraznih bolesti i kontinuirano ih prijavljuju.

Odsjeci odjela (Sadržaj stranice nakon "MORE")

Odsjek za zoonoze, emergentne i reemergentne bolesti

Odsjek za gripu, respiratorne i crijevne bolesti s registrom trbušnog tifusa