Odjel za praćenje zaraznih bolesti s registrom zaraznih bolesti

Zarazne bolesti i nadalje predstavljaju jednu od najznačajnijih javnozdravstvenih prijetnji, što je prepoznato i definirano europskom i hrvatskom legislativom kojom je propisana neupitnost postojanja nacionalnih sustava koji prate i nadziru epidemiološku situaciju zaraznih bolesti u zemlji i spremni su odgovoriti na prijetnje zdravlju.

Ciljevi nacionalnog sustava praćenja zaraznih bolesti su utvrditi i zabilježiti oboljele od zaraznih bolesti, prepoznati epidemije i nadzirati trendove pojavljivanja zaraznih bolesti. Osnovna je zadaća epidemiološke službe praćenje i nadzor nad zaraznim bolestima u cilju njihova sprečavanja i suzbijanja. Zarazne bolesti koje podliježu obavezi prijavljivanja navedene su u Listi zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za Republiku Hrvatsku (NN 60/2014), a epidemija zarazne bolesti definirana je Zakonom o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (NN 79/2007, 113/2008 and 43/2009). U Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti propisan je i zdravstveni nadzor za određene kategorije stanovništva.

Lista zaraznih bolesti uključuje 99 zaraznih bolesti koje se u Hrvatskoj obavezno prijavljuju, a Listom su obuhvaćene i bolesti koje podliježu obavezi prijavljivanja i u Europskoj Uniji. Podaci o kretanju zaraznih bolesti u Hrvatskoj šalju se i u Europski centar za sprečavanje i suzbijanje bolesti (engl. ECDC) u Stockholm koji prikuplja podatke o kretanju zaraznih bolesti iz svih zemalja članica Europske Unije. Zarazne bolesti ne poznaju granice pa je važna razmjena podataka o epidemiološkim pokazateljima, ne samo unutar Europe, već i globalno, tako da se za određene bolesti podaci šalju i drugim međunarodnim suradnim ustanovama, kao npr. Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. Za određene skupine bolesti postoji i sve veća međusektorska suradnja, te se primjerice podaci o epidemijama koje se prenose hranom u Hrvatskoj šalju u Europsku agenciju za sigurnost hrane (engl. EFSA), koja zajedno s ECDC-om izdaje godišnju publikaciju o zoonozama i epidemijama koje se prenose hranom.

U postupku prijavljivanja zaraznih bolesti se liječnici prijavitelji služe definicijama slučaja koje su, za bolesti koje se prijavljuju u EU, dogovorene i objavljene prema Odluci Europske Komisije (2012/506/EC), a za bolesti koje se prijavljuju i prate u Hrvatskoj prema nacionalnim definicijama slučaja bolesti [SKF1] .

Definicije zaraznih bolesti koje se obavezno prijavljuju

Definicije za bolesti koje su određene Zakonom o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, a nisu među bolestima koje je odredila Europska unija

Prikupljeni podaci pridonose razumijevanju epidemiologije bolesti odnosno utječu na odabir preventivnih i protuepidemijskih mjera. Općeniti je cilj praćenja i nadzora smanjiti incidenciju i prevalenciju zaraznih bolesti u Hrvatskoj prikupljanjem podataka koji će omogućiti donošenje ispravnih odluka, ali i evaluaciju već postojećih mjera i intervencija. Specifičnim ciljevima za određene bolesti mogu se identificirati skupine pod povećanim rizikom, kod kojih su potrebne ciljane preventivne mjere. Analizom epidemioloških podataka moguće je generirati hipoteze o mogućim novim izvorima, putovima prijenosa odnosno skupinama pod povećanim rizikom, što potiče nova istraživanja i razvoj. Za rad epidemiološke službe vrlo je važna podrška javnozdravstvenih laboratorija i njihova opremljenost kao i suradnja svih zdravstvenih ustanova odnosno njihovih djelatnika koji razumiju važnost praćenja zaraznih bolesti i kontinuirano ih prijavljuju.